Professional Documents
Culture Documents
Kartografija I AutoCAD Map
Kartografija I AutoCAD Map
1. izdanje 1999.
2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje 2001.
Predgovor
“Sveučilišta sve više ističu znanstveno i tehnološko školovanje kao odgovor na potražnju za
specijalistima koji poznaju najnovije tehnologije i koji su sposobni upravljati sve složenijim
sustavima. Budući da nema razloga pomisliti da će doći do obrata tog trenda, sveučilišta
moraju stalno prilagođavati specijalizirane kolegije potrebama društva” (Delors 1998). Iz
nastavnih planova i programa treba izostaviti sve što se više ne primjenjuje u praksi. Posebnu
važnost treba dati vizualizaciji, digitalnoj obradi slika, daljinskim istraživanjima, te naročito
geografskim i zemljišnim informacijskim sustavima (Frančula, Lapaine 1999).
Pregled nastave kartografije i GIS-a na šest američkih sveučilišta ukazuje na sličnost
značajnih promjena što su se dogodile u posljednjih petnaest godina. Te promjene uključuju:
(1) usku integraciju s nastavom iz GIS-a, (2) gotovo potpuni prijelaz na digitalne metode, (3)
smanjenu važnost proceduralnog programiranja (Fortran, Pascal) i sve veću važnost objektno-
orijentiranoga programiranja, (4) veći naglasak na dinamičkim aspektima kartografije
uključujući animaciju i multimedijske prikaze. Na svim su američkim sveučilištima
izostavljene iz nastavnih planova i programa, na nekima prije na nekima kasnije, tradicionalne
metode izrade karata, tj. crtanje tušem i perom ili graviranje i postupci u tamnoj komori.
Većina tamnih komora demontirana je već u drugoj polovini 1980-ih godina (McMaster
1997).
AutoCAD Map je stigao na Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1997. u okviru donacije
firme Autodesk većem broju zagrebačkih fakulteta. U nastavi se upotrebljava u okviru vježbi
iz predmeta Digitalna kartografija II od akad. god. 1997/98. Osim toga, primjena AutoCAD
Mapa u kartografiji tema je nekoliko diplomskih i seminarskih radova izrađenih na
Geodetskom fakultetu.
Osim što primjenjuju AutoCAD Map u redovitoj nastavi, autori ovog priručnika drže o njemu
javna predavanja (Sekcija za kartografiju Hrvatskoga geodetskog društva), izlažu na
skupovima (Automatizacija u prometu '98), objavljuju u časopisima (Geodetski list, KoG) i
organiziraju seminare.
Kartografija i AutoCAD Map je, koliko je autorima poznato, prvi priručnik za AutoCAD Map
na hrvatskom jeziku. Svrha mu je pružanje osnovnih znanja i davanje elementarnih uputa za
rad. Za proširivanje znanja čitatelj se upućuje na literaturu navedenu na kraju knjige.
Ovaj je priručnik nastajao postepeno kroz dvije godine. Vesna Kostelnik, Nenad Pavić,
Martina Putica i Maja Rosić su prva generacija studenata Geodetskog fakulteta koja je na
vježbama iz Digitalne kartografije II bilježila prevođenje pojedinih vježbi iz Autodeskova
izvornika AutoCAD Map – User's Guide, njihova nastavnika s engleskog na hrvatski jezik. Iz
tog je rukopisa nastalo četvrto poglavlje ove knjige. Taj je tekst kasnije dorađivan i
dopunjavan.
Prvo i treće poglavlje preuzeto je iz rukopisa seminarskog rada Nade Vučetić. Drugo
poglavlje, AutoCAD Map – kratki prikaz, prepričani je sadržaj Autodeskova demo CD-a.
Autori su svjesni da prvo izdanje priručnika Kartografija i AutoCAD Map nije savršeno i
potrudit će se da svako iduće bude bolje od prethodnoga. Autori će stoga sa zahvalnošću
primiti sve primjedbe i upozorenja, kako na uočene pogreške u tekstu, tako i na moguća
poboljšanja.
Str.
1. Općenito o AutoCAD-u 2
1.1. AutoCAD-ov crtež 2
1.2. Slojevi u crtežu 3
1.3. Jedinice, mjerila i veličina papira 3
1.4. AutoCAD-ov koordinatni sustav 3
1.5. Formati datoteka koje podržava AutoCAD 6
1.6. Uporaba skript datoteke 7
1.7. AutoCAD-ov grafički ekran 8
2. AutoCAD Map – kratki pregled 9
2.1. Upoznavanje s AutoCAD Mapom 9
2.2. Kreiranje karata 9
2.3. Uređivanje karata 10
2.4. Povezivanje podataka s kartom 11
2.5. Izrada tematskih karata 12
2.6. Analiziranje podataka karte 12
2.7. Isrctavanje karata na pisalu i crtalu 13
3. Općenito o AutoCAD Mapu 14
3.1. Radna podloga 14
3.2. Skup crteža 14
3.3. Upiti 15
3.4. Povezivanje objekata crteža s negrafičkim informacijama 15
3.5. Topologija 16
3.6. Globalni koordinatni sustavi 17
3.7. Formati datoteka koje podržava AutoCAD Map 17
4. Praktični dio 19
4.1. Kreiranje objektnih podataka, digitalizacija i čišćenje karata 20
4.2. Rad s više karata 28
4.3. Rad s podacima u vanjskoj bazi podataka 41
4.4. Analiziranje podataka karte upotrebom mrežne i poligonske topologije 47
4.5. Izvješćivanje i iscrtavanje podataka karte 59
5. Mali rječnik 66
6. Literatura 70
Kartografija i AutoCAD Map 2
1. Općenito o AutoCAD-u
AutoCAD, proizvod tvrtke Autodesk, programski je paket za kreiranje i uređivanje crteža na
grafičkom zaslonu. Smatra se jednim od najpopularnijih i najraširenijih CAD (Computer
Aided Design = računalno podržano dizajniranje) programa. Osim na osobnim računalima
radi i na grafičkim radnim stanicama (vidi URL1).
Početak AutoCAD-a datira od ranih osamdesetih godina. Kroz brojne inačice program je
evoluirao do vrlo složenog programskog paketa, koji se sastoji od niza modula i vrlo je teško
razumljiv početniku, kao i manje iskusnim korisnicima (Galic, Kršinić 1995). Najnovija
inačica programa je AutoCAD R14 koja podržava Windows 3.1, Windows 95, Windows NT,
Alpha NT i UNIX platforme (URL5).
Ukoliko se upotrebljava samo kao paket za crtanje, može se reći da je elektronski ekvivalent
pametne crtaće daske (Prevarek 1994).
Ovdje će se pokušati dati osnove AutoCAD-a koje bi trebali znati svi sadašnji i budući
korisnici tog programskog paketa.
Sferne koordinate također su prostorna inačica polarnih koordinata. Položaj točke određuje se
upisivanjem duljine radijvektora, tj. prostorne udaljenosti točke od ishodišta trenutnog
koordinatnog sustava, vrijednosti kuta između projekcije radijvektora na ravninu X-Y i osi X,
te vrijednosti kuta između radijvektora i ravnine X-Y. Sve tri vrijednosti odvajaju se znakom
“<”.
Pomoću AutoCAD-a mogu se dodati rasterske slike vektorski baziranom crtežu, ali one
zapravo nisu dio datoteke tog crteža. Rasterske slike, kao mnogi drugi objekti AutoCAD-ovog
crteža, mogu se kopirati, pomicati ili izrezivati. AutoCAD podržava sljedeće rasterske
formate:
Osnovni dio ekrana je grafičko područje koje predstavlja “papir” za crtanje, a nalazi se na
središnjem dijelu ekrana. Ostali dijelovi editora sadrže alate i služe kao pomoć pri crtanju.
Kartografija i AutoCAD Map 9
d) Izvesti čišćenje.
12. Kako izbrisati prekratke i predugačke crte s AutoCAD Mapom?
Za brisanje prekratkih ili predugačkih crta treba:
a) Zadati parametre za Korekciju veza (Link Correction).
b) Zadati parametre za Korekciju čvorova (Node Correction).
c) Izvesti čišćenje.
Spremanjem radne podloge AutoCAD Map sprema i vezu s pridruženim crtežima tako da se
prilikom ponovnog rada na projektu svaki crtež ne mora ponovo učitavati.
3.3. Upiti
Upit (query) je niz uvjeta kojima se definira podskup objekata potrebnih za određeni projekt.
Upotrebom upita podskup se pronalazi u aktivnim radnim ctrežima te prikazuje u crtežu radne
podloge (vidi sl.7).
Rezultati pretraživanja mogu se upotrijebiti za kreiranje novog crteža ili za uređivanje i
spremanje osuvremenjenih informacija u izvorne crteže. Za spremanje promjena u izvorne
crteže potrebno je kreirati skup objekata koje se želi spremiti (Save set). Ukoliko se to ne
napravi, ni jedna izmjena neće biti spremljena.
Ako se određeni upit (query) želi upotrebljavati više puta, tada se može spremiti u knjižnicu
upita (Query Library) radne podloge. Postoje dva načina spremanja upita: unutrašnji
(internal) i vanjski (external).
Unutrašnji upiti (internal queries) spremaju se u datoteku radne podloge pa su dostupni samo
unutar te radne podloge.
Vanjski se upiti (external queries) spremaju samostalno. Pogodniji su od unutrašnjih jer ih
može upotrebljavati više korisnika. Uređivanje vanjskih upita provodi se uređivanjem
datoteka upita (query files).
Spremanjem upita može se povećati produktivnost projekta.
Ime staze za povezivanje sadrži pet naslova: okruženje (environment), katalog (catalog),
shemu (shema), tablicu (table) i ključni stupac (key column).
Okruženje je softverski sustav za upravljanje bazom podataka. Naziva se još sustav
upravljanja bazom podataka (Database management system).
Katalog je logičko ime ili pseudonim za stazu do sheme.
Shema je logičko ime ili pseudonim za imenik (directory) u kojemu se nalaze tablice baze
podataka.
Tablica baze podataka sadrži informacije koje se pridružuju objektima crteža, a organizirani
su po recima i stupcima.
Ključni stupac je stupac baze podataka koji sadrži jedinstvene informacije.
AutoCAD Map podržava sljedeće baze podataka:
• DBASE • Oracle
• FoxPro • Paradox
• Access • ODBC
• Excel
Osim tog načina spremanja negrafičkih informacija te njihovog povezivanja s objektima na
crtežu AutoCAD Map omogućava spremanje pridruženih informacija u crtež. Informacije se
tada nazivaju objektni podaci (object data).
Podaci se spremaju kao dio crteža:
- ako su ograničeni,
- ako će se upotrebljavati samo u AutoCAD Mapu i ni u jednoj drugoj aplikaciji,
- ako se neće često mijenjati,
- ako veličina crteža nije velika.
U ostalim slučajevima preporuča se spremanje se u vanjsku bazu podataka.
3.5. Topologija
Topologija (topology) je skup objekata i objektnih podataka koji definiraju odnos među tim
objektima (Autodesk 1997b). AutoCAD Map podržava tri tipa topologije: čvornu (node),
mrežnu (network) i poligonsku (polygon) (sl. 8).
Čvorna topologija definira međusobni odnos čvorova (točkastih objekata). Pri analizama se
čvorne topologije često upotrebljavaju u kombinaciji s drugim topologijama. Primjeri čvorne
topologije su ulične svjetiljke, prometna signalizacija, bunari, naftne bušotine itd.
Mrežna topologija je opis linearne mreže pomoću veza (links) i čvorova (nodes). Primjeri
mrežne topologije su mreža cjevovoda, rijeka, ulica, te električna mreža.
Poligonska topologija određuje poligone koji predstavljaju zatvorena područja kao što su
zemljišne čestice i okruzi popisa pučanstva. Zajednička granica priležećih područja definira se
jednostrukom vezom (link). Poligonske topologije mogu sadržavati i čvorove te centroide koji
su nositelji informacija o poligonu. Primjeri su karte upotrebe zemljišta, političke granice,
dijelovi grada.
Upotrebom topologije može se:
- definirati i analizirati odnose među kartografskim podacima,
- brzo analizirati više podataka,
- formirati jednu ukupnu topologiju kombiniranjem više njih.
4. Praktični dio
Sadržaj
4.1. Kreiranje objektnih podataka, digitalizacija i čišćenje karata
4.2. Rad s više karata
4.3. Rad s podacima u vanjskoj bazi podataka
4.4. Analiza podataka na karti upotrebom mrežne i poligonske topologije
4.5. Izvješćivanje i iscrtavanje podataka karte
U praktičnom dijelu koriste se podaci o gradu Zagrebu. Zagreb ima infrastrukturu, ulice,
čestice i administrativne granice. Mnogi od nacrtanih objekata predstavljaju dijelove stvarnog
svijeta i imaju pridružene podatke u obliku atributa, objektnih podataka (podataka o objektu),
ili su povezani s vanjskim bazama podataka. Svako poglavlje nastavlja se na prethodno.
Trebate ići po redu da biste dovršili sve vježbe u poglavljima. Svaka vježba prikazuje jedan
korak u postupku izrade karte:
Digitalizacija i dodavanje podataka
Provjera i čišćenje podataka
Kreiranje topologije
Pridruživanje podataka
Analiziranje podataka
Prezentiranje podataka
Iscrtavanje karata
Napomena: Vježbanjem se mijenjaju crteži. Ako želite ponoviti vježbe, uvjerite se da ste
napravili kopije tih crteža prije nego počnete.
Otvaranje crteža:
1. Iz izbornika File izaberite Open.
2. Iz direktorija Peric označite Zagreb.dwg i izaberite Open.
Karta prikazuje tri vodena područja. Ona su na sloju JEZERA i cijan su boje. Prvo trebate
definirati novu tablicu podataka i polja u tablici.
7. Izaberite OK.
8. U dijaloškom okviru Define Object Data izaberite Close.
Sada možete pridružiti podatke svakom vodenom području. Prvo određujete i pridružujete
vrijednosti najdonjem jezeru koje se nalazi na karti.
Pregledavanje podataka
1. Iz izbornika Map izaberite Object Data ! Edit Object Data.
2. Na poruku Select object odgovorite označavanjem jednog od jezera.
Dijaloški okvir Edit Object Data pokazuje vrijednosti koje ste unijeli.
3. Izaberite OK.
4. Iz izbornika File izaberite Save As i spremite svoj crtež kao Kartagrada.
Te podatke ćete uređivati i upotrebljavati u sljedećim vježbama.
Vježba 2 - Digitalizacija
U Zagrebu se grade nove kuće. U crtež ulica potrebno je dodati osi novih ulica, objektne
podatke za ulični identifikator (ID), ime i gustoću prometa. AutoCAD Map ima alate za
automatsko unošenje objekata i podataka o tim objektima.
Ako imate digitalizator, unos objekta sastoji se u praćenju crteža na planu ulica. Bez
digitalizatora možete unijeti krivulje koristeći se točnim pogađanjem točaka. Svaki segment
ulice ima odgovarajuće objektne podatke.
Ako ne želite digitalizirati podatke, otvorite crtež Kuće.dwg i idite na sljedeći dio, “Vježba 3 -
Čišćenje karata”.
Plan ulica
Upotreba digitalizatora:
1. Fotokopirajte plan ulica na ovoj stranici i stavite na ploču digitalizatora.
2. Da biste kalibrirali digitalizator i registrirali kartu pogledajte “Kalibracija digitalizatora” i
slijedite upute u poglavlju “Digitalizacija s AutoCAD Mapom” (AutoCAD Map User’s
Guide). Obratite pozornost na sljedeće:
Konfiguriranje digitalizatora; ne trebate definirati Floating Screen područje u ovom
poglavlju.
Konfiguriranje ploču digitalizatora.
Registraciju karte; upotrijebite četiri para X,Y koordinata prikazana na planu.
U nastavku postavljate opcije za digitalizaciju.
Pokretanje digitalizacije
S AutoCAD Mapom možete automatizirati digitalizaciju i pridružiti objektne podatke ili
podateke u vanjskoj bazi podataka za vrijeme digitalizacije.
Možete upotrebljavati različite mogućnosti AutoCAD Mapa kad digitalizirate čvorove i
linearne objekte. Linearni objekti su, na primjer, linija, luk ili krivulja. Trebate naznačite tip
podatka koji ćete digitalizirati, sloj u koji ćete spremati podatke i tablicu objektnih podataka
ili vanjsku bazu podataka za povezivanje novih podataka.
Pokretanje digitalizacije:
1. Iz izbornika Map izaberite Data Entry ! Digitize Setup.
2. U dijaloškom okviru Digitize Setup uvjerite se da je pod Object Type izabrano Linear.
3. Uvjerite se da je izabrano Attach Data.
Kad izaberete tu opciju AutoCAD Map vas automatski podsjeća kad morate pridružiti
podatke.
4. Izaberite Data to Attach.
Kartografija i AutoCAD Map 24
Tablica objektnih podataka već postoji u karti pa je ne treba definirati. Pomoću te tablice
pridružujete podatke svakoj ulici dok digitalizirate.
5. U dijaloškom okviru Data to Attach uvjerite se da je pod Object Data Tables izabrano
ULICE.
6. Izaberite OK.
7. U dijaloškom okviru Digitize Setup pod Linear Object Settings izaberite Layers. Uvjerite
se da je izabran sloj ULICE za Create On Layer. Zatim izaberite OK.
Dijaloški okvir Digitize Setup pokazuje što će se pridruživati ulicama koje digitalizirate.
8. Izaberite OK.
Unošenje parametara za digitalizaciju je završeno. Sada možete digitalizirati osi ulica. Na
sljedećoj slici podebljane linije prikazuju ulice koje će se digitalizirati.
4. Za ovaj dio ulice upišite dolje navedene podatke tako da označite svako polje pod Object
Data Field i unesete vrijednost pored Value te pritisnete ENTER. Ponovite te operacije za
svako polje.
Uvjerite se da ste pritisnuli ENTER nakon što ste završili unos podataka za svako polje.
5. Kada popunite sva polja izaberite OK.
Izaberite OK.
3. Označite točku C (možete upotrijebiti naredbu za točno pogađanje točaka Intersection), a
za kraj linije označite D (upotrijebite naredbu za točno pogađanje točaka End). Pritisnite
ENTER.
4. U dijaloškom okviru Attach Object Data upišite sljedeće podatke:
Izaberite OK.
5. Na upit From Point, u retku za naredbe, pritisnite ENTER da završite digitalizaciju te ulice
Ako ste upotrijebili digitalizator, konfiguraciju postavite na rad sa standardnim AutoCAD
izbornikom za digitalizator kao što je objašnjeno u poglavlju “Nakon digitalizacije”
(AutoCAD Map User’s Guide).
Kartografija i AutoCAD Map 26
S ovom opcijom AutoCAD Map automatski ispravlja pogreške, što je bolje nego da vi
morate označavati svaki objekt posebno.
5. Izaberite OK.
Provođenje čišćenja
U dijaloškom okviru Drawing Cleanup izaberite Proceed.
AutoCAD Map analizira i ispituje svaku vezu tražeći dvostruke linearne objekte i briše ih.
pseudo vor
tolerancija
prije pojednostavljenja
poslije pojednostavljenja
Postavljene vrijednosti iz prethodnog čišćenja su zadržane, tako da sada trebate postaviti samo
Cleanup Options.
Zapazite izgled ulica u gornjem lijevom dijelu karte. Te ulice su među onima koje treba
pojednostaviti.
Kreiranje indeksa
Indeksi ubrzavaju pretraživanje, ali povećavaju veličinu izvornog crteža. Radi poboljšanja
svojstava pretraživanja objektnih i vanjskih podataka kreirajte njihove indekse za sve crteže u
skupu podataka, čak i ako oni ne sadrže objektne podatke ili SQL upite. Nakon kreiranja
indeksa AutoCAD Map će automatski osuvremeniti indeks svaki put kad spremite izmjenjeni
crtež.
Kreiranje indeksa
1. Iz izbornika Map izaberite Drawings ! Drawing Maintenance.
2. U dijaloškom okviru Drawing Maintenance izaberite crtež KARTAGRADA.
3. Izaberite Drawing Index.
4. Provjerite da li su u dijaloškom okviru Index Maintenance, pod opcijom Generate Index,
izabrane sve opcije.
5. Pod Generate Index izaberite tipku Object Data.
6. U dijaloškom okviru Generate Object Data Index izaberite tipku Select All kako bi
izabrali sve navedeno u polju objektnih podataka.
7. Izaberite OK dva puta.
Na poruku Confirm izaberite OK.
8. Izaberite Close da bi zatvorili dijaloški okvir Drawing Maintenance.
Dobro je povremeno upotrijebiti tu naredbu kako bi se indeksi ponovo kreirali.
4. Izaberite Values.
5. U dijaloškom okviru Select izaberite PRUGA. Izaberite OK.
6. U dijaloškom okviru Property Condition izaberite OK.
U dijaloškom okviru Define Query definirani upit pojavljuje se pod Current Query.
Radi bržeg prikazivanja izabranih objekata tekućeg crteža pretraživanje izvedite u
Preview načinu:
7. Pod Query Mode, uvjerite se da je izabrano Preview.
8. Izaberite Execute Query.
Pojavljuju se polilinije koje predstavljaju željezničku prugu.
Kao i Quick View, Preview način prikazuje crtež u read-only modu (možemo samo gledati).
Ne možete ispravljati objekte na crtežu, a upotrebom naredbe REDRAW ili REGEN briše se
cijeli ekran.
Prikazani su samo oni objekti u RIJEKE sloju koji se nalaze unutar te sijeku zadanu
granicu.
U svako vrijeme možete poništiti rezultate pretraživanja.
9. Iz izbornika Edit, izaberite Undo kako bi uklonili pronađene objekte iz radne podloge.
Napomena: Nemojte spremati izmjene u Peric1.dwg ako želite napustiti AutoCAD Map
nakon ove vježbe.
Kartografija i AutoCAD Map 36
Napomena: Ukoliko ste nakon prethodne vježbe napustili AutoCAD Map, sada ga trebate
pokrenuti i učitati Peric1.dwg datoteku. Potom trebate aktivirati Kartagrada crtež.
spremiti nazad u izabrani crtež. Ako je vaš sistemski administrator postavio zaključavanje
objekata, tada pri dodavanju objekata u Save set, AutoCAD Map zaključava objekte u
Save set tako da drugi korisnici ne mogu mijenjati te objekte. (Sistemski administrator je
obično osoba koja instalira i podešava korisničku pristupne opcije).
6. Izaberite YES.
Ako ste mijenjali pretraženi objekt bez namjere da osuvremenite izvorni crtež, trebate na
poruku odgovoriti No.
Nakon dodavanja objekata u Save set, potrebno je spremiti jezera s izmijenjenim podacima
natrag u izvornu kartu.
Napomena: Ukoliko prekidate s radom nemojte spremati izmjene u tekući crtež Peric1.dwg.
Zatim kreirate tumač znakova. Tumač znakova je ključ ili objašnjenje znakova, njihovih
značenja ili vrijednosti prikazanih na crtežu. U našem slučaju tumač znakova prikazuje
debljinu i boju linije za svaku kategoriju gustoće prometa. Te vrijednosti možete mijenjati po
izboru.
Nizak promet
Srednji promet
Visoki promet
Sada možete spremiti crtež radne podloge ili završiti s radom bez spremanja promjena.
Kartografija i AutoCAD Map 41
Napomena: Budite sigurni da ste izabrali New prije nego što ste izabrali OK.
Kartografija i AutoCAD Map 42
Napomena: Ako ugledate poruku “Can’t get the list of Database Objects” niste ispravno
zadali katalog i shemu. U dijaloškom okviru Administration izaberite Disconnect. Zatim
izaberite OK. Ponovo pomoću External Database Configuration i ponavljanjem koraka 2 do 4
uspostavite okolinu.
7. Pod Database Object Selection, izabrati Schema. Tada pod Database Objects izabrati
PARCELE.
8. Pod Database Object Selection izabrati Table. Pod Database Objects izabrati PARCELE.
2. U dijaloškom okviru Link Path Names pod Key Selection izaberite ID_PARCELE.
Nakon toga izaberite On.
3. U Link Path okvir upišite BRPARC kao novo ime. Zatim pritisnite New. Ime se pomiče u
polje Existing i pojavljuje se poruka Registered successfully.
4. Izaberite Close. U dijaloškom okviru Administration BRPARC se pojavljuje kao tekuće
ime veze.
5. Izaberite OK.
6. Iz izbornika File izaberite Save As kako biste sačuvali promjene, a nazovite ju Parcele1.
Sada ste kreirali ime veze i povezali kartu s tablicom BRPARC upotrebljavajući
ID_PARCELE kao ključni stupac.
Uređivanje retka
1. U dijaloškom okviru Rows izaberite Edit.
2. Izaberite polje PREZIME, upišite svoje prezime u okvir Value i pritisnite ENTER.
3. Izaberite polje IME, upišite svoje ime u okvir Value i pritisnite ENTER.
4. Izaberite Update.
Redak ili zapis pokazat će novu vrijednost u budućem SQL pretraživanju.
5. Izaberite Close.
6. U dijaloškom okviru Rows izaberite OK.
Uspostavljanje veza
1. Iz izbornika Map izaberite SQL (ASE) ! Generate Links.
2. U dijaloškom okviru Generate Data Links za Linkage Type uvjerite se da je izabrano
Blocks.
3. Za Data Links izaberite Create ASE Links.
Za LPN je izabrano BRPARC, Key 1 je polje ID_PARCELE (ključni stupac u bazi
podataka) . Možete zadati da se veze kreiraju bez provjere; da se veza kreira samo ako se
informacija u crtežu podudara s vrijednošću ključnog stupca u bazi podataka ili da se
kreira veza i novi zapis u bazi podataka ako informacija u crtežu nema ekvivalent u bazi
podataka.
U ovom primjeru kreirate vezu tamo gdje broj čestice na crtežu odgovara zapisu u bazi
podataka.
4. Za ASE Link Validation izaberite Link Must Exist. Link Must Exist znači da se tekst na
crtežu (broj čestice ID) mora poklopiti s vrijednošću u ključnom stupcu baze podataka.
5. Izaberite OK kako biste uspostavili veze.
6. Kada se u retku za naredbe pojavi upit o izboru objekata upišite all.
Za svaki objekt u odabranom skupu AutoCAD Map povezuje atribut bloka u crtežu s
odgovarajućim retkom u bazi podataka.
U svakom trenutku možete provjeriti je li veza kreirana ili postoji li veza između objekata na
crtežu i retka u bazi podataka.
Provjera veze
1. Iz izbornika Map izaberite SQL (ASE) ! Links.
Kartografija i AutoCAD Map 45
2. Kod poruke Select object izaberite bilo koji broj čestice (zeleni broj u čestici).
Dijaloški okvir Links pokazuje redak u bazi podataka povezan s tom česticom.
3. Izaberite Rows da bi se vidio cijeli redak.
4. U dijaloškom okviru Rows izaberite OK.
5. U dijaloškom okviru Links izaberite OK.
Sada kad su čestice povezane s podacima u bazi možete upotrijebiti te podatke za analize i
prezentacije.
6. Spremite crtež pod imenom Parcdb.dwg.
Pridruživanje crteža
1. Otvorite novi crtež.
2. Iz izbornika Map izaberite Drawings ! Define/Modify Drawing Set i pridružite crtež
Parcdb.
3. Iz izbornika Map izaberite Query ! Define Query.
4. U dijaloškom okviru Define Query upotrijebite Clear Query da biste počistili postojeća
pretraživanja.
5. Izaberite Zoom Ext.
6. U dijaloškom okviru Zoom Drawing Extents izaberite OK kako biste zumirali crtež
Parcdb.
Nakon toga definirate SQL pretraživanje.
AutoCAD Map računa put na temelju vrijednosti propusnosti i smjera koje su spremljene u
topologiji. Vrijednost propusnosti predstavlja gustoću prometa, a smjer označava
jednosmjerne i dvosmjerne ulice. Također možete kreirati mrežnu topologiju iz tog puta.
poligon
veza koja je
zajednička granica
centroid
poligon
Poligon također može sadržavati i centroid koji čuva informaciju o tom poligonu u obliku
objektnih podataka. Veze u poligonskoj topologiji imaju informacije o zajedničkim vezama i
poligonima koje su također spremljene kao objektni podaci.
Poligonska topologija može se upotrijebiti kod prikupljanja poreza i planiranja kod kojeg su
čestice prikazane poligonima. Ostali primjeri su političke granice koje mogu sadržavati i
glasačke okruge, državne i županijske granice.
Ova mogućnost osigurava da ukoliko ne postoji ID na čestici, AutoCAD Map kreira novi
centroid (uz uključenu opciju Create Missing Centriods).
6. Izaberite OK.
7. U dijaloškom okviru Create Topology izaberite Proceed.
AutoCAD Map stvara poligonsku topologiju i pridružuje objektne podatke vezama i
centroidima topologije. Centroidi su povezani s podacima u vanjskoj bazi podataka. Možete
pregledati objektne podatke koji sadrže informacije o topologiji.
Zatvaranje topologije
1. Iz izbornika Map izaberite Topology ! Administration.
2. U dijaloškom okviru Topology Administration, na popisu izaberite ZAGAĐENJE, a
zatim Unload.
3. Ponoviti korak 2 za topologiju ONEČIŠĆENJE.
4. Izaberite OK.
5. Kliknite na gumb za slojeve.
6. U dijaloškom okviru Layer and Linetype Properties kreirajte novi sloj SKUPINE.
Na taj sloj stavljate novu topologiju.
7. Zumirajte sadržaj crteža do njegovih granica (zoom extents).
Zbog toga što želite upotrijebiti stupac u povezanoj vanjskoj bazi podataka za polje
razlaganja, treba inicijalizirati ASE i povezati na dBASE III okolinu.
Inicijaliziranje ASE
1. Iz izbornika Map izaberite SQL (ASE) ! Administration.
2. Pod Database Objects izaberite DB3. Zatim izaberite Connect.
3. U dijaloškom okviru Connect to Environment izaberite OK (ne unosite korisničko ime ili
lozinku).
4. Izaberite OK za završetak inicijalizacije.
Razlaganje topologije
1. Iz izbornika Map izaberite Topology ! Dissolve.
2. Pod Input Topology izaberite topologiju ČESTICE. Zatim izaberite SQL.
ASE je inicijaliziran. U dijaloškom okviru SQL Expression, svi stupci u vanjskoj bazi
podataka mogu se upotrijebiti kao polja razlaganja.
3. U popisu Link Path Name treba stajati BRPARC.
4. Pod SQL stupcem izabrati ODJEL kao stupac za razdvajanje.
5. Izaberite OK.
6. U dijaloškom okviru Dissolve Topology pod Result Topology:
za ime upišite RAZLOŽENO
za opis upišite Čestice po skupinama.
Kartografija i AutoCAD Map 56
Nova topologija izgleda kao na slici. Svaki poligon prikazuje skupinu u novo izgrađenom
području.
8. Popunite dijaloški okvir Thematic Display Options prema dolje navedenoj tablici.
Napomena: Svaki puta treba izabrati Add, a ne upotrijebiti Insert.
Ako ste napravili pogrešku, izaberite nekorektan raspon, izaberite Edit i popravite pogrešku.
Definiranje tumača znakova
1. U dijaloškom okviru Thematic Display Options izaberite Legend.
2. U dijaloškom okviru Thematic Legend Design izaberite Create Legend.
3. U rubriku Create on Layer upišite TUMAČ_ZNAKOVA.
4. Pod Insertation Point za X upišite vrijednost 107.0000, a za Y 9.3000.
5. Za Display Order izaberite Descending.
Treba zadati veličinu i razmak kućica koje sadrže znakove. Te vrijednosti trebaju biti
dovoljno velike da se svaki znak dobro vidi, ali istovremeno dovoljno male da tumač
znakova ne sakrije kartu.
6. Izaberite Boxed Symbols i za veličinu X upišite vrijednost 0.1, za Y upišite 0.1, a za
Offset upišite 0.05.
Za zadavanje opisa zadaje se veličina teksta, njegov stil i položaj u tumaču znakova.
7. Pod Labels za veličinu upišite 0.1 i za Offset upišite 0.05.
Nemojte mijenjati tekući stil. Ostavite STANDARD.
8. Izaberite OK.
9. U dijaloškom okviru Thematic Display Options izaberite OK.
Napomena: Ako ste izašli iz AutoCAD Mapa prije početka ove vježbe morate se
povezati na DB3 okolinu.
4. Iz izbornika Map izaberite Query ! Define Query.
5. Očistite sva prethodna pretraživanja pomoću Clear Query.
6. Pod Query Type izaberite SQL.
7. U dijaloškom okviru SQL Link Condition postavite uvjet da se pozivaju čestice čija je
ZEM_VRIJ veća od 50 000.
8. Izaberite Add Condition. Zatim izaberite OK.
Kreiranje izvješća
1. U dijaloškom okviru Define Query pod Query Mode izaberite Report. Zatim izaberite
Options.
2. U dijaloškom okviru Output Report Options pod Expression izaberite SQL.
3. U dijaloškom okviru Select SQL Column za Link Path Name izaberite BRPARC.
4. Pod Columns izaberite TITULA. Zatim izaberite OK.
5. U dijaloškom okviru Output Report Options izaberite Add.
6. Ponovite korake od 2 do 5 za IME, PREZIME, BROJ_ULICE, IME_ULICE i
DODATAK.
7. Za Output File Name utipkajte C:\PERIC\POPIS.TXT i pritisnite ENTER. (Upišite drugo
ime diska ili direktorija ako ste instalirali datoteke vježbi na drugo mjesto).
8. Izaberite OK.
9. Izaberite Execute Query.
Kartografija i AutoCAD Map 60
Možete upotrijebiti Windows Notepad ili neki drugi tekst editor da biste pregledali popis.txt
izvješće.
Pregledavanje izvješća
1. Otvorite Windows Explorer.
2. Promijenite direktorij u Peric.
3. Dva puta kliknite na popis.txt
Svaki unos, tj. stavka odijeljena je zarezom. Možete upotrijebiti tu datoteku s programom
koji piše poruke i šalje ih vlasnicima.
4. Zatvorite tekst editor i vratite se u AutoCAD Map.
5. U dijaloškom okviru Save Current Query upišite ime i opis pretraživanja na sljedeći
način:
za ime upišite Ulice_i_grad
za opis upišite Sve ulice i gradski objekti
6. U dijaloškom okviru Save Current Query izaberite OK.
7. U dijaloškom okviru Define Query izaberite OK.
AutoCAD Map je spremio pretraživanje u radnu podlogu u knjižnicu pretraživanja.
Možete upotrijebiti postojeći naslov, ali on mora biti definiran u prostoru papira i sadržavati
bar jedan okvir.
Više o tome može se potražiti u AutoCAD User´s Guideu.
Sažetak
U ovim vježbama obavili ste niz tipičnih kartografskih zadataka. AutoCAD Map je snažan
alat za sve korake u kartografiji od unosa podataka, čišćenja crteža, kreiranja topologije,
analiziranja topologije i prikazivanja tematskih karata do iscrtavanja skupa karata.
Kartografija i AutoCAD Map 66
5. Mali rječnik
alias = 1. alternativno ime ili oznaka koja se koristi za naslovljavanje poruka pojedincima ili
skupinama korisnika na mreži 2. drugo ime računala 3. lažni signal 4. pričuvno mjesto u
glavnoj memoriji s kojeg se može pokrenuti izvođenje programa 5. skraćeno ime naredbe
arc → luk
atribut (eng. attribute) = opisni, negrafički podatak sadržan u digitalnoj karti ili u s njom
povezanoj vanjskoj bazi podataka.
atribut bloka (eng. block attribute) = tekst pridružen bloku.
attach = pridružiti, dodati, priključiti, pridodati, prispojiti, pričvrstiti
attribute → atribut
backup = sigurnosna kopija, rezervna kopija, pričuvna kopija
block → blok
blok (eng. block) = skup objekata koji zajedno čine cjelinu, jedinstveni objekt. Korisnik
određuje koje će elemente staviti u blok. Blok se može umetnuti u crtež, može ga se rotirati i
uz to promijeniti mu mjerilo (po želji različito u smjeru pojedine koordinatne osi). Može ga se
rastaviti na sastavne komponente, modificirati i ponovno složiti u cjelinu.
block attribute → atribut bloka
case sensitive = automatsko razlikovanje malih i velikih slova abecede
centroid (eng. centroid) = točka ili dio poligona u topologiji. Centroid sadrži informacije o
površini i opsegu poligona.
check box = okvir za aktiviranje – dijaloški okvir za uključivanje ili isključivanje pojedinih
mogućnosti programa; mogućnost je uključena ako se u kvadratiću nalazi kvačica, križić ili
cran točka, a isključena ako je prazan.
command line = naredbena linija
čvor (eng. node) = točka u kojoj se sastaju dvije ili više linija.
čvorna topologija (eng. node topology) = opis odnosa točkastih objekata koji prikazuju neke
geografske elemente. Primjeri čvorne topologije su izvori zagađenja, cestovna signalizacija,
cestovna rasvjeta, gradsko drveće ili bušotine.
default value (skraćeno default) = predviđena vrijednost, ponuđena vrijednost, obuhvaćena
vrijednost, zadani parametar
detach = razdružiti, oduzeti, isključiti, odspojiti
dialog box = dijaloški okvir – u programima s grafičkim korisničkim sučeljem prozor u
kojem se nalazi prazno polje za upis podataka.
drawing set = skup crteža pridružen radnom zadatku
external data = vanjski podatak
feature → geografski element
geografski element (eng. feature, geographic feature) = prirodni ili izgrađeni objekt prikazan
na karti točkama, linijama ili područjima.
geographic feature → geografski element
Kartografija i AutoCAD Map 67
geometrijska veza (eng. link) = geometrijski element koji povezuje čvorove, a može biti
linija, polilinija ili luk.
GIS (Geographic Information System) = sustav za donošenje odluka podržan računalom
koji služi za prikupljanje, spremanje, pretraživanje, analiziranje i prikazivanje prostornih
podataka.
karta (eng. map) je detaljan tlocrtni crtež nekog područja.
key column = ključni stupac, stupac u tablici povezanoj s objektima crteža. Samo jedinstveni
stupac može biti ključni stupac. ASE rabi ključnu vrijednost kao jedinstveni putokaz prema
retku tablice.
ključni stupac → key column
line → linija
linija (eng. line) = jednodimenzionalni ili linearni element koji intuitivno zamišljamo kao
dužinu ili krivulju. To je osnovni pojam vektorskih modela podataka. Na početku i na kraju
linije je čvor. Dvije ili više linija mogu biti spojene u čvoru, a više linija može se nadovezati
zajedno u poliliniju. Linije se upotrebljavaju za prikazivanje rijeka, cesta, granica itd.
link = 1. geometrijska veza 2. veza s vanjskom bazom podataka ili objektnim podatkom
link path → staza veze
luk (eng. arc) = kružni luk ili luk elipse.
map → karta
memory = memorija, pamtilo
menu = izbor, ponuda, izbornik
more = dodatno
mrežna topologija (eng. network topology) = mreža linearnih elementata koji se spajaju u
čvorovima. Čvorovima i linearnim elementima pridružuje se otpor ili propusnost, a
linearnima još i orijentacija. Na primjer, mrežna topologija može prikazivati mrežu
cjevovoda, ulica, električnih vodova ili rijeka.
network topology → mrežna topologija
node → čvor
node topology → čvorna topologija
object data → objektni podatak
objektni podatak (eng. object data) = podatak o objektu na crtežu. Taj je podatak pridružen
objektu i spremljen u datoteci crteža.
off line = 1. računalna oprema, vanjski uređaji (čak i osobe) koji trenutačno nisu u izravnoj
komunikaciji sa središnjom jedinicom za obradu podataka i koji rade neovisno o njoj; oprema
ili datoteke koje nisu povezane s računalom ili se ne mogu koristiti 2. izlaz podataka iz
računalnog sustava i njihov ulaz u memoriju vanjskog uređaja 3. stanje u kojem pisač ne
prihvaća podatke; uređaj može fizički biti povezna s računalnim sustavom, ali je isključena
razmjena podataka
on line = na liniji, izravan, direktan; povezan – spremnost vanjskog uređaja, npr. pisača, da
primi i izvede naredbe koje mu računalo šalje preko priopćajnog kanala (eng. communication
channel); elektronička oprema i uređaji koji se nalaze u izravnoj komunikaciji sa središnjom
jedinicom za obrdu podataka
Kartografija i AutoCAD Map 68
veza s vanjskom bazom podataka ili objektnim podatkom (eng. link) = veza između
objekta na crtežu i pripadajućih podataka.
tag = znak, etiketa, oznaka 1. dio naredbe u kojem je broj indeksnog spremnika 2. jedinica
informacije koja služi za označavanje 3. naredba za formatiranje HTML dokumenta 4.
indikatorska riječ, indikator 5. karakteristika
topologija (eng. topology) = strogo govoreći dio matematike koji istražuje ona svojstva
geometrijskih likova koja su invarijantna na neprekidna preslikavanja. U GIS-u, topološki
odnosi kao što su povezanost, susjedstvo i relativni položaj obično se izražavaju kao odnosi
između čvorova, linija i poligona. AutoCAD Map razlikuje tri vrste topologija: čvornu,
mrežnu i poligonsku topologiju.
topology → topologija
zoom, zooming = zumiranje, način prikazivanja na zaslonu uz mogućnost povećavanja ili
smanjivanja cijele slike ili kojega dijela slike što se nalazi na zaslonu.
zoom in = zumiranje s povećavanjem
zoom out = zumiranje sa smanjivanjem
wild card = skraćeno ime, uzorak – način označavanja kojim se operacijskom sustavu
omogućuje izvođenje neke operacije nad više datoteka sa sličnim imenima, ali tako da
korisnik ne mora upisivati imena svih datoteka nad kojima želi izvesti operaciju; znak koji
zamjenjuje bilo koji drugi znak pri izvođenju neke naredbe ili pretraživanju podataka.
work session = radni zadatak; radna dionica, faza, etapa, runda, sesija; vrijeme rada, period
rada
Kartografija i AutoCAD Map 70
6. Literatura