Vrste optereenje

s obzirom na trajanje:
... kratkotrajno
... dugotrajno
s obzirom na promjenjljivost u vremenu:
... statiko (mirno)
... dinamiko
s obzirom na karakter djelovanja sile:
... aksialno (istezanje ili pritisak)
... smicanje
... savijanje
... torzija ili uvijanje
NAPREGNUTO STANJE
Pri analizi unutarnjih sila koje se pojavljuju u kosom presjeku
tapa optereenog na istezanje ili pritisak, pri jednoosnom napregnutom
stanju, u tim presjecima istodobno nastaju normalna i tangencijalna
naprezanja, i odgovarajue deformacije.

1

2

1

1

3
a) b) c)
I u najjednostavnijem sluaju napregnutog stanja pri aksijalnom
rastezanju tapa uzrokom pojave opasnog stanja materijala
mogu biti kako normalna, tako i tangencijalna naprezanja. Zato
je vano znati koje je od tih naprezanja odluujue u lomu
materijala, tj. u odnosu na koje od njih treba izvriti provjeravanje
vrstoe materijala. Kod jednoosnog napregnutog stanja (a), npr. pri
aksijalnom rastezanju, kada su glavna naprezanja:


provjeravanje vrstoe vri se prema uvjetu:
NAPREGNUTO STANJE
A
F
1
= o
0
2
= o 0
3
= o
1 d
o s o
Ako dva od glavnih naprezanja nisu jednaka nuli (b), a to
je ravninsko ili dvoosno napregnuto stanje ili kada sva tri
glavna naprezanja imaju vrijednosti razliite od nule
troosno ili prostorno napregnuto stanje (c) pojava
opasnog napregnutog stanja moe biti izazvana raznim
kombinacijama vrijednosti glavnih naprezanja
1
,
2
i
3
.

Pri raznim odnosima naprezanja nastajat e nova
posebna opasna stanja materijala.


NAPREGNUTO STANJE
Na osnovu teorije, laboratorijskih pokusa i prakse moe se
pretpostaviti nekoliko uzroka koji izazivaju lom materijala. Uzmemo li
sloen rad elementa konstrukcije i postavimo pitanje, to moe biti
uzrok poputanju odnosno lomu materijala, moe se dati niz
odgovora, odnosno hipoteza, kao:

a) poputanje materijala moe nastati ako naprezanje u
napregnutom stanju postigne vrijednost najveih normalnih
naprezanja, koja je jednaka granici razvlaenja ,

b) poputanje se moe pojaviti kada deformacija postigne odreenu
vrijednost najveeg produljenja tapa,

c) poputanje je mogue pri pojavi odreene veliine
tangencijalnih naprezanja itd.

To su hipoteze poputanja ili teorije vrstoe.
NAPREGNUTO STANJE
Pri jednoosnom napregnutom stanju materijala rezultati koje
dobivamo provjeravanjem vrstoe jednaki su neovisno o teoriji po
kojoj je izvreno provjeravanje, jer jednoosno napregnuto stanje je
ona mjera (etalon) s pomou koje se ocjenjuje rezultat prorauna za
sve teorije. Pri dvoosnom odnosno troosnom napregnutom stanju
uvjeti vrstoe bit e razliiti u zavisnosti od teorije po kojoj je
provedeno provjeravanje vrstoe.

Prema tome, teorije vrstoe imaju zadatak da objasne uzroke loma
materijala koji se nalazi u sloenom napregnutom stanju i da na
osnovu zadanih mehanikih karakteristika materijala, dobivenih pri
aksijalnom rastezanju ili sabijanju, postuliraju formule za proraun.

Kao kriterij za opasno stanje plastinih materijala uzima se pojava
razvlaenja ili poputanja (pojava velikih permanentnih deformacija),
a za krhke materijale raskid (pojava naprslina).
NAPREGNUTO STANJE
Prema prvoj teoriji vrstoe, teoriji najveih normalnih naprezanja,
koju je prvi postavio Galilei, opasno stanje materijala nastaje u
trenutku kada najvea normalna naprezanja postiu opasne
vrijednosti.

Teorija najveih normalnih naprezanja pretpostavlja da i u optem
sluaju, kada su
1
,
2
i
3
razliiti od nule, treba uzeti u obzir samo
veliinu najveeg naprezanja na rastezanje ili najveeg naprezanja
na sabijanje i da druga dva glavna naprezanja uopte ne utjeu na
vrstoa materijala. Odatle slijedi da u toj teoriji nema razlike izmeu
provjeravanja vrstoe pri jednoosnom i troosnom napregnutom
stanju.

Uslov vrstoe po Teoriji najveih normalnih naprezanja izraen je
nejednakou:


1 d
o s o
TEORIJA NAJVEIH NORMALNIH NAPREZANJA
Teorija najveih jednoosnih deformacija pretpostavlja da opasno
stanje materijala nastaje zbog najveih jednoosnih deformacija, kao
posljedica najveeg relativnog produljenja.

Prema toj teoriji koja se naziva i hipotezom najvee dilatacije
opasna relativna deformacija ne smije biti vea od doputene
relativne deformacije pri jednoosnom rastezanju ili sabijanju:





TEORIJA NAJVEIH JEDNOOSNIH DEFORMACIJA
max d
c s c
d
d
E
o
c =
ISTEZANJE I PRITISAK
EKSPERIMENTALNI REZULTATI
STATIKOG ISTEZANJA
TAPOVA
EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Ispitivanje
mehanikih
svojstava
razliitih
materijala pri
statikom
istezanju vri se
u laboratoriju za
ispitivanje
mehanikih
svojstava
materijala na
kidalicama.

P
0
A
B
C
D

l
P
K
P
L
P
R
P
P
per
l
tot
l
EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Slika prikazuje je takav dijagram istezanja za meki elik.
Karakteristine take u dijagramu oznaene su O, A, B, C i D.

Taka O odgovara poetku istezanja. Na odsjeku OA postoji
linearna zavisnost sile F od produljenja l.

Taka A je granica proporcionalnosti. Naprezanje u epruveti, u
tom trenutku, zove se granica proporcionalnosti, a odreeno je
relacijom



Deformacije epruvete u tom podruju veoma su male i mogu se
ustanoviti samo s pomou specijalnih instrumenata (ekstenzometri).
A
F
p
= o
A
F
p
= o
EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Taka B lei na liniji priblino paralelnoj s osi produljenja l. Taj
odsjeak krivulje karakterizira stanje materijala kada produljenje
raste a da se ne poveava sila F i nastaje razvlaenje (poputanje)
materijala.

Hookeov zakon vie ne vrijedi. Pri tom se na vanjskoj povrini
epruvete, a posebno ako je prethodno ispolirana, mogu golim okom
zamijetiti kose linije, to su zapravo sitne pukotine.

To su Luedersove linije. One su obino nagnute pod uglom neto
veim od 45 prema uzdunoj osi tapa. Njihova se pojava
objanjava kao posljedica plastinih deformacija, iji uzrok
uglavnom lei u tangencijalnim naprezanjima.
P
R
P
R
P
K
P
K
F
K
a) b)
EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Ako veliinu F
R
, pri kojoj nastaje razvlaenje materijala,
podijelimo prvobitnom povrinom presjeka epruvete A,
dobivamo naprezanje koje nazivamo granica razvlaenja (limit
of yield, yield stress)
A
F
R
R
= o
EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Pri daljnjem optereenju materijal se ponovo opire djelovanju sile F i
dijagram rastezanja dobiva oblik krivulje, iji se maksimum nalazi u
taki C. Pri tom maksimalnom optereenju pojavljuju se prvi uoljivi
znakovi raskida epruvete u obliku lokalnog suenja (grla) epruvete
koje pri daljnjem rastezanju postie svoju graninu veliinu i nastupa
raskid epruvete po najmanjem presjeku A
K
(taka D).

U tome trenutku epruveta ima ukupno produljenje l
tot
, koje se
nakon raskida poneto smanji, jer u razdvojenim dijelovima epruvete
nestaju elastine deformacije. Permanentno produljenje L
per
, koje
se izmjeri nakon raskida, naziva se apsolutno produljenje pri
raskidu, a odnos



zove se relativno produljenje pri raskidu.
L
L A
= c
EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Oznaimo li sa F
L
najveu vrijednost optereenja koje epruveta
moe izdrati, a sa F
k
veliinu sile F u trenutku raskida, onda se
naprezanje,



naziva prelomno naprezanje na istezanje ili granica vrstoe pri
istezanju, ili zatezna vrstoa dok se naprezanje,




naziva vrstoa pri raskidu.
A
F
L
L
= o
k
k
k
A
F
= o
EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Pri relativnom usporeivanju svojstava razliitih materijala treba
iskljuiti iz razmatranja apsolutne dimenzije epruvete. Zato se
dijagram rastezanja, koji se dobiva na kidalici, transformira u
odgovarajui = f(), u koordinatama:





pri emu taj novi dijagram ima isti oblik ali je prikazan u drugom
mjerilu.
l
l
A
c =
A
F
= o
Ako ordinate
dijagrama rastezanja
podijelimo povrinom
presjeka koja
odgovara trenutku
ispitivanja, dobit emo
dijagram stvarnih
naprezanja. Takav je
dijagram prikazan na
slici crtkanom linijom s
maksimalnom
ordinatom k u trenutku
raskida. On pokazuje
intenzivniji porast
deformacija u blizini
"grla" epruvete.

0
A
B
C D

P
D'
EKSPERIMENTALNI REZULTATI
S obzirom na relativno
izduenje pri raskidu,
materijali se dijele na
plastine i krte. Za
prve se obino uzima
da relativno izduenje
iznosi > 5%, a za
druge < 5%. U
plastine materijale
ubraja se meki elik,
bakar itd., a u krte
kaljen elik, lijevano
eljezo, kamen, beton
i sl.
0
0,1 0,2 0,3 0,4
2000
4000
6000
kp
cm
2

1
2
3
4
EKSPERIMENTALNI REZULTATI

Na slici prikazani su dijagrami rastezanja razliitih materijala, koji
karakteriziraju njihova mehanika svojstva.

1 krivulja za meki elik,
2 krivulja za tvrdi ugljini elik,
3 krivulja za legirani elik i
4 krivulja za bronzu.

Iz dijagrama se vidi da tvrdi ugljini elik ima visoko prelomno
naprezanje pri malom relativnom produljenju i slabo izraenoj
granici razvlaenja; legirani elik ima veliko relativno produljenje pri
dovoljno visokom prelomnom naprezanju, dok granica razvlaenja
uope ne postoji; bronza pak ima veliko relativno produljenje pri
malom prelomnom naprezanju.
PUZANJE MATERIJALA
Oznaimo sa
0
deformaciju epruvete zbog samog optereenja i
nazovimo je poetnom deformacijom.

Promjena poetne deformacije uslijed trajnog djelovanja
konstantnog optereenja zove se efekt naknadnog djelovanja.

Pri dovoljno visokoj temperaturi (koja je razliita za razliite
materijale) to naknadno djelovanje igra vanu ulogu. Za elik i
lijevano eljezo ta temperatura iznosi oko 300C, dok se npr. kod
obojenih metala (cink, aluminij) efekt naknadnog djelovanja moe
primijetiti ve na normalnoj temperaturi (oko 20C).
PUZANJE MATERIJALA

0
t
A
B
C
I
II
III

PUZANJE MATERIJALA
Veliko praktiko znaenje ima neelastini efekt
naknadnog djelovanja, koji se naziva puzanje, jer se pri
tome mogu pojaviti plastine deformacije, koje znadu
postii vrijednosti nedoputene za normalno
funkcioniranje promatranog elementa maine.

Ovdje valja istaknuti da se puzanje moe pojaviti kako
pri elastino-plastinoj, tako i pri elastinoj poetnoj
deformaciji
0
.
PUZANJE MATERIJALA

U uskoj svezi s pojavom puzanja jest pojam trajne vrstoe
elementa maine odnosno konstrukcije.

Mnogi elementi maina ili konstrukcija rade na visokoj temperaturi
(cjevovodi za paru, lopatice turbina razni elementi postrojenja
hemijske industrije).

Zahtjev trajne vrstoe takvih elemenata nalae konstruktoru da
deformacija elementa za sve vrijeme njegove upotrebe ne smije
premaiti vrijednosti predviene za njegovu normalnu eksploataciju
(npr. = 0,002 za 10 000 radnih sati).
RELAKSACIJA
Relaksacija. Ako rastegnutu epruvetu poslije zavrenog
procesa optereenja uvrstimo tako da dobivena
poetna deformacija
0
ostane nepromijenjena, utjecaj
poviene temperature i vremena manifestirat e se u
smanjenju naprezanja u epruveti.

Ta se pojava naziva relaksacija, a objanjava se time to
se elastina deformacija, koju je epruveta dobila pri
optereenju, postepeno pretvara u plastinu deformaciju.
Po Robertu Huku
c = o E
modul elastinosti materijala (Jangov modul)
o =
c
o
= tg E
7
10 1 . 2 E =
N/cm
2
L
L
E
A
F A
=
AE
FL
L = A
Aksialna i poprena diletacija
Poprena diletacija
c = c
p
.........je Poasonov koeficijent i ima vrijednost 0.3 za elike
Kod konstrukcija ne smije se dozvoliti da optereenje pree granicu
proporcionalnosti da ne bi dolo do deformacija. Zbog toga se definiue
pojmovi dozvoljenog napona
d prop
o s o
d prop
t s t
Stepen sigurnosti
d
m
R
R
= v
10 do 3 = v
Izduenje usled temperature - toplotne diletacije
t L L A o = A
o....koeficijent temperaturne diletacije i iznosi za elik 12.5 10
-6

o
C
-1
Normalni napon je

t E
L
t L
E
L
L
E E A o =
A o
=
A
= c = o
Aksialna sila

t AE A F A o = o =