Julijanski kalendar uveo je Gaj Julije Cezar 45. pr. Kr. i koristio se u cijeloj Europi do 16.

stoljea, kada se prelo na Gregorijanski kalendar. Na prvom ekumenskom saboru u Niceji 325. godine kranska je crkva prihvatila Julijanski kalendar kao temeljni kalendar.

Duina trajanja godine u Julijanskom kalendaru iznosi prosjeno 365 dana, to se postie ubacivanjem jednog dodatnog dana svake etvrte godine. Julijanska godina neto je dua od tropske, a ova razlika akumulira se na jedan dan svakih 128 godina. Po Julijanskom kalendaru, svaka godina iji je broj djeljiv s etiri je prijestupna i sadri 366 dana, dok ostale sadre 365 dana. Nakon uvoenja Julijanskog kalendara 45. pr. Kr. najprije je, grekom, svaka trea godina bila prijestupna. Prijestupne su bile sljedee godine: 45. pr. Kr., 42. pr. Kr., 39. pr. Kr., 36. pr. Kr., 33. pr. Kr., 30. pr. Kr., 27. pr. Kr., 24. pr. Kr., 21. pr. Kr., 18. pr. Kr., 15. pr. Kr., 12. pr. Kr., 9. pr. Kr., 8, 12. i dalje svaka etvrta. Poto je greka kasnije uoena, car August je naredio izbacivanje svih prijestupnih godina izmeu 9. pr. Kr. i 8. n.e. ime je zasluio da se jedan mjesec nazove njegovim imenom. Treba imati u vidu da se u ovo vrijeme godine jo nisu brojale od roenja Isusa Krista, ve od osnivanja Rima 753. pr. Kr. te je sretna sluajnost to su za prijestupne godine uzete ba one djeljive s etiri brojeno od Kristovog roenja. Julije Cezar prvobitno je odredio da svi neparni mjeseci imaju po 31 dan, a parni po 30, osim veljae koji je u obinoj godini imao 29 dana, a 30 u prijestupnoj. Mjeseci su se zvali: Januarius, Februarius, Martius, Aprilis, Maius, Junius, Quintilis, Sextilis, September, October, November i December. Godine 44. pr. Kr. mjesec Quintilis preimenovan je u Julius (dananji srpanj) u slavu Julija Cezara. Godine 8. pr. Kr. odlueno je da se jedan mjesec nazove imenom cara Augusta, i poto je on najvie ratnih pobjeda napravio u mjesecu Sextilis-u, ovaj mjesec nazvan je po njemu august (kolovoz). Jo od 13. stoljea Augustu se pripisuje da je svom mjesecu dodao jedan dan kako bi bio jednak Cezarovom, meutim takve su duine bile ak i prije Cezara. Julijanski kalendar nije savren i njegova greka se poveavala svakih 128 godina za jedan dan. To je kasnije primjeeno, pa je na saboru u Niceji 325. godine odlueno da se iz kalendara izbace 3 dana koja predstavljaju akumuliranu razliku. Poto je Julijanski kalendar i dalje ostao nepromijenjen, razlika se do 16. stoljea akumulirala na 10 dana. Kada su ovo uoili, astronomi su odluili izradit novi kalendar koji e biti precizniji. Osim toga, trebalo je i izbaciti 10 dana vika iz kalendara. To je postignuto uvoenjem Gregorijanskog kalendara. Julijanski kalendar danas upotrebljavaju Ruska pravoslavna crkva, Antiohijska pravoslavna crkva, Gruzijska pravoslavna crkva, Makedonska pravoslavna crkva, Srpska pravoslavna crkva, Jeruzalemski patrijarhat i neki samostani na Svetoj gori u Grkoj.