Osnove nosivih konstrukcija II

2. ANALIZA NAPREZANJA I DEFORMACIJA 2.1. Naprezanja

Utjecaj unutranjih sila na promatrani element ovisi o svojstvima materijala od kojeg je element izraen i dimenzijama elementa. Promatramo li dva elementa izraena od istog materijala, veu e silu moi preuzeti element veih dimenzija. Zbog toga se vrlo esto pri proraunu konstrukcije prikazuju naprezanja umjesto unutranjih sila u presjeku. Naprezanje se moe openito definirati kao sila u presjeku elementa podijeljena s povrinom na koju djeluje. Jedinica za naprezanje je Pascal (Pa). Jedan Pascal je naprezanje silom od 1N na povrini od 1 m2 (1 Pa = 1 N/m2). Pascal je vrlo mala veliina pa se esto kao jedinica za naprezanje koristi megaPascal (1 MPa = 1 N/mm2). Elementi u konstrukcijama su rijetko izloeni djelovanju samo jedne vrste sila. Na element ravninske linijske konstrukcije kao jedne od jednostavnijih konstrukcija openito djeluje kombinacija uzdune sile, poprene sile i momenta savijanja. U prostornim konstrukcijama stanje unutranjih sila je jo sloenije. Kao rezultat ovakvih djelovanja javlja se sloeno stanje naprezanja u presjeku koje se moe podijeliti u dvije vrste: normalno naprezanje koje djeluje okomito na ravninu promatranog presjeka i posmino naprezanje koje djeluje u ravnini promatranog presjeka.

2.1.1 Normalno naprezanje

Promotrimo dio linijskog elementa izloenog djelovanju uzdune sile N. Proraun unutranjih sila linijskog elementa vrimo s pretpostavkom da su dimenzije poprenog presjeka elementa zanemarivo male u odnosu na njegovu duljinu. U stvarnosti popreni presjek ima konane dimenzije koje treba uzeti u obzir pri proraunu naprezanja. Ako presjeemo element u presjeku x-x tada e se u promatranom presjeku kao rezultat djelovanja uzdune sile Nx javiti naprezanje xx jednoliko rasporeeno po povrini poprenog presjeka:
xx = Nx A

Osnove nosivih konstrukcija II

Prvi indeks odreuje smjer vanjske normale na popreni presjek, a drugi indeks smjer naprezanja. Naprezanje xx je normalno naprezanje koje djeluje u smjeru osi x u poprenom presjeku s vanjskom normalom u smjeru osi x.

Crte. Normalno naprezanje u presjeku Naprezanje ne mora uvijek biti jednoliko rasporeeno po povrini poprenog presjeka. U tom sluaju uzimamo da na elementarnu povrinu dA djeluje sila dNx pa je naprezanje dano izrazom:
xx = dN x dA

Integracijom prethodnog izraza po povrini poprenog presjeka dobivamo ukupnu silu:

N x = xx dA
A

2.1.2 Posmino naprezanje

Unutranja sila u presjeku linijskog nosaa se obino sastoji od uzdune komponente Nx i poprene komponente Ty. Komponenta Nx uzrokuje normalno naprezanje, dok komponenta Ty koja djeluje u ravnini poprenog presjeka uzrokuje posmino naprezanje.

Osnove nosivih konstrukcija II

Crte. Normalno i posmino naprezanje u presjeku Pretpostavimo li da je naprezanje jednoliko rasporeeno po povrini poprenog presjeka, dobivamo izraz za posmino naprezanje:
xy = Ty A

Ako u presjeku djeluje i poprena sila u smjeru z, tada e postojati i posmino naprezanje u istom smjeru:
xz = Tz A

Indeksi uz posmino naprezanje odreuju se analogno kao i kod normalnog naprezanja. Prvi indeks odreuje smjer vanjske normale na popreni presjek, a drugi indeks smjer naprezanja. U sluaju nejednolike raspodjele naprezanja u presjeku, posmina naprezanja moemo odrediti prema izrazima:
xy = dTy dT , xz = z dA dA

a odgovarajue poprene sile u presjeku integracijom po povrini poprenog presjeka:

Ty = xy dA , Tz = xz dA
A A

Umjesto oznaka xy , xz mogu se za posmina naprezanja koristiti i oznake xy , xz .

Osnove nosivih konstrukcija II

2.1.3 Prostorno stanje naprezanja

Promotrimo li tijelo u prostoru izloeno djelovanju vanjskih sila te ga prereemo na dva dijela, tada na presjenoj plohi djeluje vektor punog naprezanja kojeg moemo rastaviti na komponentu naprezanja okomito na ravninu presjeka (normalno naprezanje) i komponentu naprezanja u ravnini presjeka (posmino naprezanje).

Naprezanja na ravninu presjeka Orjenitramo li ravnine presjeka okomito na koordinatne osi y i z, dobit emo na svakoj od tih ravnina tri komponente naprezanja, jednu normalnu i dvije posmine.

Promotrimo li diferencijalno mali trodimenzionalni element izrezan iz krutog tijela u prostoru tada se na svakoj plohi elementa javljaju tri komponente naprezanja.

Osnove nosivih konstrukcija II

Crte. Prostorno stanje naprezanja Stanje naprezanja u prostoru potpuno je odreeno s 9 komponenti naprezanja, tri normalne i est posminih komponenti, koje djeluju na tri meusobno okomite ravnine, a moemo ih prikazati u obliku kvadratne matrice:

[ ]

xx ij = yx zx

xy yy zy

xz xx yz = yx zz zx

xy yy zy

xz yz zz

koju nazivamo matricom tenzora naprezanja ili krae tenzorom naprezanja. Elementi jednog retka matrice predstavljaju komponente naprezanja u jednoj ravnini. Normalna naprezanja
ii esto oznaavamo s i , a posmina ij sa ij .

Komponente naprezanja ij su pozitivne ako djeluju u pozitivnim smjerovima koordinatnih osi na povrini s vanjskom normalom orjentiranom u smjeru koordinatne osi, odnosno ako djeluju u negativnim smjerovima koordinatnih osi na povrini s vanjskom normalom orijentiranom suprotno od koordinatne osi. Komponenta naprezanja + ii djeluje u smjeru vanjske normale pa je to normalno vlano naprezanje, a ii je normalno tlano naprezanje. Iz tijela u stanju ravnotee izreimo beskonano mali prostorni diferencijalni element sa stranicama dx, dy, dz. Pri homogenom stanju naprezanja na paralelnim stanicama prikazanog diferencijalnog elementa djeluju komponente iste veliine. U opem sluaju komponente naprezanja su neprekinute funkcije koordinata ij = ij ( x , y, z) pa na paralelnim stranicama elementa ne djeluju komponente naprezanja jednakog iznosa. Razlika izmeu

Osnove nosivih konstrukcija II

komponeti moe se prikazati preko diferencijalnih prirasta naprezanja na razmacima dx, dy, dz. Teitem prostornog diferencijalnog elementa postavimo os z0 paralelno s osi z i postavimo jednadbu ravnotee M z0 = 0 . Moment u odnosu na os z0 dat e samo posmine komponente naprezanja okomite na tu os prikazane na crteu. Iz uvjeta ravnotee M z0 = 0 dobivamo:
xy yx dy dy xy dy dz dx xy dx dz + xy + dy dy dz dx yx + dx dx dz = 0 x y 2 2 2 2

Crte. Posmina naprezanja na diferencijalnom elementu u ravnini xy Ako se jednadba podijeli s dx dy dz i zanemare diferencijalni prirasti u odnosu na osnovne veliine xy i yx dobivamo:
xy = yx

Analogno bismo za M x 0 = 0 i M y0 = 0 dobili:

zy = yz , xz = zx

Openito ove izraze moemo prikazati u obliku:

ij = ji , (i j; i, j = x , y, z )

Gornja jednadba izraava zakon o uzajamnosti posminih naprezanja koji glasi: U dvjema meusobno okomitim ravninama komponente posminih naprezanja koje su okomite na presjenicu tih ravnina jednake su po iznosu i usmjerene su prema presjenici tih ravnina ili od nje. Kako su posmine komponente naprezanja s jednakim indeksima jednake, broj nezavisnih komponenti naprezanja tenzora naprezanja se smanjuje s 9 na 6. Matrica tenzora naprezanja ima oblik:

Osnove nosivih konstrukcija II

[ ]
Primjer:

xx ij = xy xz

xy yy yz

xz x yz = xy zz xz

xy y yz

xz yz z

tap poprenog presjeka povrine A izloen je djelovanju uzdune sile F. Potrebno je izraunati normalno i posmino naprezanje u ravnini s normalom pod kutem u odnosu na os tapa. Kod tapa izloenog djelovanju uzdune sile naprezanja u presjeku su rasporeena jednoliko po povrini poprenog presjeka.

F
a

F
a

N R= T

Crte. Naprezanja u presjeku tapa Vanjsku silu F moemo u poprenom presjeku pod kutem prikazati kao zbroj normalne komponente N = F cos i tangencijalne komponente T = Fsin . Naprezanju u presjeku iznose: - normalno - posmino
F cos F = N = = cos 2 A A A cos Fsin F = T = = sin cos = F sin 2 A A A 2A cos

Uvrtavajui razliite vrijednosti za kut vidljivo je da normalno naprezanje opada s poveanjem kuta . Najvee normalno naprezanje je u poprenom presjeku okomitom na os tapa (=0) i iznosi = F / A . Posmino naprezanje raste s poveanjem kuta od 0 do 45. Najvee je u poprenom presjeku pod kutem od 45 i iznosi = 0.5F / A . S daljnjim poveavanjem kuta posmino naprezanje opada.

Osnove nosivih konstrukcija II

2.1.4 Ravninsko stanje naprezanja

Tenzor naprezanja:

[ ] =
ij

xx yx

xy x = yy yx

xy y

Jednadbe transformacije
y
t

Jednadbe transformacije slue za odreivanje naprezanja u proizvoljnom smjeru ako su poznate komponente naprezanja u dva meusobno okomita
n

x xy

smjera.
OA = AB sin
x

nt

yx y

OB = AB cos

Uvjeti ravnotee:

X = 0; Y = 0 ;

x 0B + xy 0A = n AB cos nt AB sin
x cos + xy sin = n cos nt sin y 0A + xy 0B = n AB sin nt AB cos y sin + xy cos = n sin + nt cos
(2)

(1)

Iz (1) i (2) slijedi sustav od 2x2 jednadbi:

cos n sin nt = x cos + xy sin sin n + cos nt = y sin + xy cos DET(S) = cos 2 + sin 2 = 1

Osnove nosivih konstrukcija II

Rjeenje sustava:

n = x cos 2 + y sin 2 + xy sin 2 nt =

analogno je:

y x 2

sin 2 + xy cos 2

1 =

+ 2
y x 2

t = x sin 2 + y cos 2 xy sin 2 tn = cos + xy sin 2

Smjerovi i veliine glavnih naprezanja

Trai se kut e= za koji su normalna naprezanja n i t ekstremna. To je kut za koji je nt = tn = 0 . y x nt = 0 ; sin 2 e = xy cos 2 e Kutovi i odreuju pravce 2 2 2 xy glavnih naprezanja. tg 2 e = x y Pravci glavnih naprezanja nazivaju 2 xy 1 se glavnim osima naprezanja. = e = arctg 2 x y
Pravci na kojima ne djeluje posmino naprezanje nazivaju se glavne osi naprezanja, a normalna naprezanja koja djeluju na tim pravcima nazivaju se glavna naprezanja i oznaavaju s 1, 2. Veliine glavnih naprezanja: 1 = max, 2 = min, 1 2
1 = () = x + y 2 x y + 2 + xy 2
2 2

x y x + y + 2 2 = = xy 2 2 2

Zbroj normalnih naprezanja u bilo koja dva okomita smjera:

n + t = x cos 2 + y sin 2 + xy sin 2 + x sin 2 + y cos 2 xy sin 2 = x + y n + t = x + y = 1 + 2 = I1

I1 prva invarijanta naprezanja

Osnove nosivih konstrukcija II

2

y yx
B

Dijagonala posmika pravac koji spaja vrhove

1

1 x xy

kvadrata prema kojem djeluju posmina naprezanja xy

Maksimalno naprezanje ima pravac koji lei izmeu dijagonale posmika i algebarski veeg normalnog naprezanja.

x xy 1
A

y x

Smjerovi i veliina maksimalnih posminih naprezanja:

Nalaze se pod kutom =

max 2 = 1 = 2

y ) 2

+ 2 xy

Mohr-ova krunica naprezanja

Grafika konstrukcija za transformaciju naprezanja i odreivanje smjerova i veliine glavnih naprezanja.

y yx 1

x xy 1

x xy

yx

1+2
2

1 - 2
2

Osnove nosivih konstrukcija II

Posebni sluajevi naprezanja

JEDNOOSNO STANJE NAPREZANJA

max = 2

y =0

= 45

x y =0

max

y = 0

x 2

x = 1

IZOTROPNO STANJE NAPREZANJA /TLANO, VLANO/

y=

Mohr-ova krunica degenerira u toku.

x= y=

x= 1 = 2 =

Nema glavnih osiju. Nema posmika.

ISTI POSMIK x = y =
y

a a1 /2 + 0 c1 c

/2 b b1 x y

Max=

d1 d

Osnove nosivih konstrukcija II

2.2.

Pomaci i deformacije

Djelovanje sila na tijelo izaziva pomicanje tijela koje moemo pratiti u odabranom koordinatnom sustavu preko komponenti pomaka u = u ( x , y, z), v = v( x , y, z), w = w ( x , y, z) u smjeru odgovarajuih koordinatnih osi.
y

Fn V Fi A
p v u w

F1 0
k z j i

r1

V1

F2

Ukupan pomak moe se izraziti kao zbroj komponenti:

r r r r r r r = u + v + w = u i + v j + w k

Pored pomaka mogue je pratiti i deformaciju tijela. Promjena razmaka meu promatranim tokama tijela A i B naziva se apsolutna deformacija duine AB. Vanija veliina od apsolutne deformacije je relativna deformacija koja predstavlja promjenu udaljenosti meu tokama podijeljenu s poetnom duljinom. Kao to naprezanja mogu biti normalna i posmina tako postoji normalna i posmina relativna deformacija. Promotrimo tap izloen djelovanju uzdune vlane sile.

l/2

lx

l/2

Crte. Deformiranje tapa izloenog djelovanju uzdune sile tap se uzduno rastee za veliinu lx i istovremeno se popreno suava, ali emo u ovom trenutku to zanemariti. Ako poetnu duljinu tapa oznaimo s lx, a produljenje (apsolutnu deformaciju) s lx, veliina xx =
l x naziva se relativna normalna deformacija. Kako lx

Osnove nosivih konstrukcija II

normalno naprezanje izaziva samo promjenu duljine tapa, nee doi do promjene kuta meu slojevima koji se pomiu.

Poloaj prije deformiranja Poloaj nakon deformiranja

Crte. Normalna deformacija tapa Na slijedeem crteu prikazana je pravokutna ploa koja je zglobnim leajevima vezana s podlogom i optereena posminom silom na gornjem rubu.

ly ux

Crte. Deformiranje pravokutne ploe izloene posminoj sili Dimenzije ploe uslijed djelovanja zadane sile se ne mijenjaju, meutim cijela ploa se posmino deformira na nain da dolazi do meusobnog klizanja horizontalnih slojeva te do promjene kuta meu stranicama.

meusobno pomicanje slojeva

Crte. Posmino deformiranje pravokutne ploe Ovakva deformacija naziva se kutna deformacija ili relativna posmina deformacija i predstavlja relativnu promjenu kuta meu stranicama u odnosu na poetni pravi kut.
tg xy = ux ly

Osnove nosivih konstrukcija II

U prostoru su deformacije funkcije pomaka u, v, w u smjeru tri meusobno okomite koordinatne osi i openito su male u odnosu na dimenzije konstrukcije, mijenjaju se od toke do toke pa se izraavaju u obliku derivacija. Relativnu normalnu deformaciju u smjeru koordinatnih osi x,y,z oznaavamo s xx, yy, zz, a relativnu posminu deformaciju u koordinatnim ravninama s xy, yz, zx. Pored ovih oznaka u analizi kutnih deformacija upotrebljavaju se oznake:
xy = 1 1 1 xy ; yz = yz ; zx = zx 2 2 2
xx xy xz = yx yy yz zx zy zz

Tenzor deformacija u prostoru je oblika:

Slino kao i kod naprezanja vrijedi uzajamnost posminih deformacija ij = ji , i, j = 1,2,3 . Veza izmeu relativnih deformacija i pomaka izvest e se za pravokutnu plou smjetenu u ravnini x-y. Promatrani problem je dvodimenzionalan.
y

C
dy D

v dx x

A 0

B B dx
x

u+

u dx x

u - relativna promjena pomaka u u x smjeru x u dx u u x xx = = dx x v v + dy v v y = yy = dy y u+

Normalna deformacija:

Analogno je

Osnove nosivih konstrukcija II

v v dx v tan = x = x u 1 + xx x dx + dx x

za xx << 1 ;

tan =

u y

Posmina deformacija (ukupna promjena kuta):

xy = tan + tan = xy = yx v u + x y 1 v u = + 2 x y

Analogno izvedenim izrazima za relativne deformacije u ravnini, za diferencijalno mali element u prostoru dimenzija dx-dy-dz i komponente pomaka u, v, w u smjeru koordinatnih osi x-y-z relativne normalne deformacije su prikazane izrazom:
xx = u ; yy = v ; zz = w x y z

a posmine deformacije:
xy =

v u w y u w ; yz = ; zx = + + + x y y z z z

Primijetimo da u sluaju slobodnog pomicanja konstrukcije moe doi do translacijskih pomaka i rotacija, ali pri tome ne dolazi do deformacije konstrukcije. Deformacija se dogaa samo u uvjetima sprijeenih pomaka odnosno rotacija. Primjer translatornog pomaka (nema deformacija):

Primjer rotacijskog pomaka (nema deformacija):