PODJELA I PRINCIP RADA SENZORA U DIGITALNIM FOTOAPARATIMA

Za poetak, potrebno je ukratko pojasniti najosnovnije pojmove koji su povezani s temom ovog rada. Trivijalno reeno, senzor u digitalnom fotoaparatu zamijenjuje film iz starijih, analognih modela. Senzori su, poput filma, osjetljivi na svjetlost i jednom kad se zatvara otvori i dozvoli svjetlosti da doe do senzora, senzor digitalno zabiljeava sliku. Vani imbenici o senzorima su njihova veliina i tip. Primjerice, oita je razlika izmeu veliine kuita, a s kuitem i senzora, kompaktnih i DSLR fotoaparata; senzori u DSLR fotoaparatima su vei, time stvarajui ie slike s manje uma i nepravilnosti. [1] Njihova je osnovna zadaa, neovisno o tipu i veliini, pretvoriti svjetlost u elektrone. [3]

TIPOVI SENZORA
Na sadanjem tritu, senzori su dostupni u dva tipa: CCD i CMOS. CCD (Charge-Coupled Device) senzori stvaraju slike visoke kvalitete s niskom razinom uma, dok su CMOS (complimentary metal-oxide semiconductor) ipovi podloniji umovima. Ipak, fotoaparati s CCD ipom su ee skuplji i troe vie energije za rad (CCD senzor koristi proces koji troi i do 100 puta vie energije nego CMOS). Budui da svaki piksel na CMOS senzoru ima nekoliko tranzistora pokraj sebe, njegova osjetljivost na svjetlost moe biti nia (mnogi fotoni koji padaju na senzor, padaju na tranzistore, umjesto na fotodiode). Takoer, CCD senzori se masovno proizvode dulje od CMOS senzora, pa na neki nain zreliji to se tie kvalitete i broja piksela. Po ovim razlikama, moemo doi do zakljuka da se CCD senzori ee koriste u fotoaparatima koji se koncentriraju na slike visoke kvalitete, s puno piksela i izvrsnom osjetljivou na svjetlost. Fotoaparati s CMOS senzorom su esto jeftiniji i imaju pohvalno trajanje baterije. [3] Uvijek postoje rasprave oko pitanja koji su senzori bolji, a na to pitanje nije nimalo lako odgovoriti budui da oba tipa unutar svojih granica rade dobro i efektno, te svaki na svoj nain zadovoljava korisnikove potrebe, ovisno o njegovim zahtijevima.

VELICINE SENZORA
Veliina senzora utjee na mnoge faktore na fotografijama, ali i na funkcije samog fotoaparata i kljuna je varijabla koja utjee na njegovu cijenu. Velik utjecaj ima na kvalitetu slike, funkcije objektiva i ponaanje aparata u uvjetima s malo svjetlosti. Danas fotoaparati koriste tri osnovne veliine senzora; etiri treinski, APS i 35 milimetarski filmski format. Vrijednosti senzora kreu se od nekoliko kuna do nekoliko desetaka tisua kuna. [5]

etiri treinski format senzora standard je kompanija Olympus i Kodak. Njegove dimenzije su 17,3mm x 13 mm. Ovaj senzor koriste svi Olympusovi i Panasonicovi DSLR fotoaparati. Naziv APS se koristi za senzore koji su otprilike veliine APS-C ili APS-H formata filma. Njegove dimenzije variraju, usporeujui ih s APS-C (raspona od oko 14mm x 21 mm do 16mm x 24mm) i APS-H (28,7mm x 19,1mm). Neki od poznatijih fotoaparata koji ih koriste su Nikon D80, Sony Aplha DSLRA350, Canon EOS-1D Mark III... 35 milimetarski filmski format, esto je nazivan full-frame, to govori da je senzor iste veliine kao standardni okvir na roli 35 milimetarskog filma. Za proizvodnju ovakvih senzora potrebna je pozamana svota, ali oni uklanjaju tzv. Faktor poveanja arine duljine (objanjen kasnije). Dimenzije ovog senzora su 24mm x 36mm. Neki fotoaparati u kojima se nalazi su EOS-1Ds Mark III, Canon EOS 5D, Nikon D3... [3]

PRINCIP RADA
Senzori u pravilu funkcioniraju slino solarnim elijama; pretvaraju svjetlost u elektrini naboj. Princip rada koji najlake moemo zamisliti jest taj da je senzor u biti skupina milijuna siunih solarnih elija ravnomjerno rasporeenih po dvodimenzionalnoj povrini, od kojih svaka pretvara svjetlost s jednog malog dijelia slike u elektron. I CCD i CMOS senzori obavljaju ovaj zadataka pomou raznih tehnologija.

TIP SENZORA OMJER STRANICA DIJAGONALA (mm) IRINA (mm) VISINA (mm)

1/2.5 4:3 7.2 5.8 4.3

1/1.8 4:3 8.9 7.2 5.3

2/3 4:3 11 8.8 6.6

4/3 4:3 22.5 18 13.5

APS-C 2:3 27.3 22.7 15.1

35mm 2:3 43.3 36 24 Sljedei je korak itanje vrijednosti (prikupljenog naboja) svake elije u slici. Kod CCD ipova, naboj se alje preko ipa senzora i biva proitan u jednom od kuteva senzora. Pretvara analognog signala u digitalni pretvara vrijednost svakog piksela u digitalnu vrijednost. U veini CMOS senzora, postoji po nekoliko tranzistora uz svaki piksel koji pojaavaju i prenose naboj koristei tradicionalnije sklopove. Proces kojim radi CMOS senzor je fleksibilniji jer svaki piksel moe biti proitan individualno. CCD senzori proizvedeni posebnim procesima kako bi imali mogunost prenjeti naboj preko ipa senzora bez distorzije (iskrivljavanja). Taj proces znai senzore iznimno visoke kvalitete po pitanju vjernosti prijenosa slike i osjetljivosti na svjetlost. CMOS ipovi, pak, koriste tradicionalnije i ustaljenije proizvodne procese za stvaranje ipa; iste procese kojima se radi veina mikroprocesora. Zbog razlike u proizvodnji, postoje mnoge primjetne razlike izmeu CCD i CMOS senzora. [3]

Slika je primjer kako odreena scena odailje svjetlost na senzor, ovisno o njegovoj veliini. 1.5x i 1.6 su takozvani crop factori (koliko je scene odrezano u usporedbi s full-frame veliinom) pripadni APS veliini senzora, dok je itava scena unutar okvira Full-frame senzora.

VELICINA PIKSELA
Veliina ipa i pojedinog piksela su dva faktora koja u kombinaciji odreuju ne samo cijenu senzora, ve i mnogo toaka njegovog rada. Vie piksela znai veu rezoluciju. A koristiti vie piksela za zabiljeavanje neke slike znai ili ih staviti im vie na senzor ili poveati senzor. Jedini nain na koji se moe staviti vie piksela na senzor neke veliine jest da se piksele uini manjima. Ali, kako pikseli postaju manji, postaju i manje sposobni uhvatiti fotone i raste vjerojatnost pojave uma na zabiljeenoj slici. [5] Sad, uz sve ove informacije, najjednostavnije mogue moemo doi do zakljuka oko problema veliine senzora, kvalitete slike i cijena - vee je jae ... i kota vie.

Zanimljivo je napomenuti da su vei senzori tajna zato 10 megapiksela digitalno SLR-a uvelike nadmauju 10 megapiksela kompaktnog fotoaparata. Da bi se isti broj piksela rasporedio preko vee povrine senzora, pikseli (tehniki, fotoosjetljive elije s diodama) moraju biti vee. Te vee elije prikupljaju vie svjetlosti i time stvaraju slike s manje uma, hvataju vei dinamiki raspon i funkcioniraju mnogo bolje sa visokim postavkama ISO-a. [2]

1. http://www.vistek.ca/buyingguides/dslrs/ 2. http://reviews.cnet.com/4520-7603_7-6241014-3.html 3. http://electronics.howstuffworks.com/cameras-photography/digital/question362.htm 4. http://documentarytech.com/?p=4291 5. http://www.luminous-landscape.com/essays/sensor-design.shtml

DINKO IMAC