Primjena otisaka prstiju u biometriji

Sadr aj 1. Uvod ................................................................................................................................. 2 2. Daktiloskopija ................................................................................................................... 3 2.1. Papilarne linije............................................................................................................. 3 2.1.1. Globalne zna ajke ............................................................................................. 3 2.1.2. Lokalne zna ajke............................................................................................... 5 3. Sustavi i algoritmi raspoznavanja otisaka prstiju.......................................................... 7 3.1. Na elna shema blok sustava .................................................................................. 8 3.2. Ocjena efikasnosti .................................................................................................... 9 4. Komercijalni sustavi raspoznavanja otisaka prstiju .................................................... 10 5. ita i otisaka prstiju ......................................................................................................... 11 5.1. Opti ki ita ............................................................................................................. 11 5.2. Ultrazvu ni ita ..................................................................................................... 11 5.3. Kapacitivni ita ...................................................................................................... 12 5.4. Termi ki ita i ......................................................................................................... 12 5.5. Senzori elektri nog polja ....................................................................................... 12 5.6. Problemi .................................................................................................................... 12 6. Zaklju ak ......................................................................................................................... 13 7. Literatura ........................................................................................................................ 14

1. Uvod
Primjena otisaka prstiju datira jo iz doba starog Babilona, gdje su trgovci stavljali otiske svojih prstiju na glinene plo ice prilikom ugovaranja poslova.

Prepoznavanje otisaka prstiju je jedna od najstarijih i najpoznatijih biometrijskih tehnologija. Prvi identifikacijski sustavi ovakvog tipa pojavili su se u osamdesetim godinama 20. stolje a, a sve donedavno dominantno je kori ten i u kriminalistici. Razvoj ra unalne tehnologije omogu io je pro irenje spektra aplikacija, a ita i otiska prsta mogu biti vrlo malih dimenzija i relativno niske cijene, pa se sve vi e integriraju u prijenosna ra unala. Dobra su alternativa tradicionalnim identifikacijskim sistemima, jer korisni ko ime i lozinka se mogu lako otu iti, dok je sa otiskom prsta to puno te e.

2. Daktiloskopija
Enciklopedija Leksikografskog zavoda, knjiga 2 [1956, str 213.] definira daktiloskopiju kao identifikacija osoba na temelju otisaka prsta. Mogu nost daktiloskopske identifikacije osniva se na tome, to je povr ina ko e na vr cima prstiju naborana u tanke zavoje (papilarne linije) koje su kod svakog pojedinca bar donekle razli ite i ostaju nepromijenjene cijelog ivota.

2.1. Papilarne linije

Sa fiziolo kog gledi ta otisak prsta predstavlja konfiguraciju ispup enja i udubljenja. Linije koje formiraju ispup enja nazivaju se papilarne linije. Papilarne linije su nepromjenjive i individualne za svakog ovjeka.

Zna ajke dobivene iz slike otiska prsta mogu se podijeliti u dvije skupine: 1. globalne zna ajke (grubi uzorci vidljivi na prvi pogled) 2. lokalne zna ajke 2.1.1. Globalne zna ajke Globalne zna ajke nisu dovoljne za identifikaciju, ali su dovoljne za grupiranje otisaka prstiju. Identifikacija se provodi na temelju poklapanja lokalnih zna ajki s prototipom. Globalne zna ajke su: 1. osnovni uzorci papilarnih linija,
y y

petlja (eng. loop) luk (eng. arch)

spirala (eng. whorl)

2. sredi nja to ka (eng. core point), 3. delta, 4. karakteristi ne linije (eng. type lines) i 5. papilarni broj (eng. ridge count).

1. Najzna ajniji osnovni uzorci su:

a) petlja

b) luk

c) spirala Zastupljenost osnovnih oblika: a. petljasti oblik - 60 % b. spiralni oblik - 30 % c. lu ni oblik - 5 % d. ostali rje i oblici - 5 %

2. Sredi nja to ka

Sredi nja to ka eng. core point smje tena je pribli no u sredini otiska, a slu i kao referentna to ka pri obradi otiska.

3. Karakteristi ne linije

Karakteristi ne linije eng. type lines su dvije papilarne linije u unutra njosti otiska koje po inju usporedno, divergiraju te okru uju ili nastoje okru iti tzv. podru je uzoraka.

4. Delta

Delta je to ka prvog grananja unutar podru ja uzoraka, odnosno bilo koja to ka smje tena direktno ispred centra divergencije karakteristi nih papilarnih linija.

5. Papilarni broj

Papilarni broj eng. ridge count je broj papilarnih linija u podru ju uzoraka. Odre uje se brojanjem papilarnih linija koje sjeku zami ljenu du inu povu enu izme u delte i sredi nje to ke.

2.1.2. Lokalne zna ajke

Lokalne zna ajke ine minucijske to ke. Minucijske to ke ili minucije su prekidi tokova papilarnih linija (nepredvi en prekid, grananja i.sl.) i one su nositelji jednozna nih informacija na temelju kojih se vr i identifikacija. Postoji pet razli itih zna ajki minucijskih to aka: 1. vrsta minucije a. papilarni svr etak
y

nagli prekid papilarne linije to ka grananja linije u vi e novih

b. papilarno grananje (bifurkacija)

y

c. papilarno irenje (divergencija)

y

razdvajanje paralelnih linija

d. papilarna to ka/otok
y

izuzetno kratka linija linija koja se dijeli u dvije, te zatim ponovno spaja tvore i zatvoreno uzorka podru je bez

e. papilarni ogib
y

f. kratka papilarna linija

y

kratka linija, ali dulja od otoka

2. orijentacija minucije y smjer u kojem "gleda" minucijska to ka 3. plo na frekvencija minucija

y

ozna ava koliko su udaljene papilarne linije u okoli u minucije

4. zakrivljenost minucija
y

ozna ava brzinu promjene minucijskog smjera

5. minucijske koordinate
y

ozna avaju relativnu ili apsolutnu udaljenost minucije od sredi nje to ke ili delte.

Osobine papilarnih linija koje ih ine pogodnim za identifikaciju su: y nepromjenljivost broja i rasporeda minucija nitko ne mo e svojevoljno promijeniti izgled papilarnih linija, ve ih mo e samo uni titi y y neponovljivost ne postoji mogu nost da se dva otiska podudaraju grupiranja vrlo va na osobina koja omogu ava njihovu klasifikaciju na osnovu osnovnih uzoraka

3. Sustavi i algoritmi raspoznavanja otisaka prstiju

Svaki sustav identifikacije temelji se na uspore ivanju provjeravanih zna ajki s prije pohranjenim prototipom. Prototip mo e biti pohranjen na dva na ina: y y svi prototipovi su pohranjeni na jednom mjestu (centralna BP, hard diskovi) svaki ovla teni pristupnik nosi sa sobom prototip (magnetska kartica) Koji e se pristup koristiti ovisi u prvom redu o namjeni sustava za raspoznavanje uzoraka i uvjetima kori tenja. U sigurnosnom smislu, povoljnije je kori tenje centralne baze podataka, no takav pristup zahtijeva zna ajnija financijska ulaganja, tako da se koristi samo gdje je to nu no (npr. kriminalistika). Algoritam raspoznavanja temelji se na injenici da uzorak (potpuni otisak prsta ili trag) i prototip ine u matemati kom smislu grupu, odnosno tra i se da su udaljenosti izme u njihovih zna ajki dovoljno malene i da su posljedica isklju ivo smetnji i uma. Kod automatskog raspoznavanja koriste se dva pristupa: 1. Diskriminantni pristup - osnova je polo aj sredi nje to ke ili delte, i broj papilarnih linija me u njima. Ovakav je pristup vrlo osjetljiv na kvalitetu uzorka, a esto je vrlo te ko odrediti polo aj sredi nje to ke. Osim toga, delta se esto nalazi na samom rubu otiska (traga) ili uop e nije dostupna. Zbog navedenih razloga ovaj se pristup rijetko koristi. 2. Strukturni (sintakti ki) pristup - na osnovi toka papilarnih linija definiraju se karakteristi ni oblici i njihove varijante koje se dalje razvrstavaju po hijerarhijskom principu u manje podgrupe.

3.1. Na elna shema blok sustava

Slika prikazuje na elnu blok shemu susava za automatsko raspoznavanje otisaka prstiju. Takav tipi an sustav sastoji se od sljede ih dijelova: 1. A/D obrada - pretvaranje slike u digitalni oblik, uklanjanje smetnji i uma, stanjivanje papilarnih linija decimacijom na dva bita 2. Ekstrakcija lokalnih zna ajki - algoritmom specifi nim za proizvo a a sustava, ekstrahiraju se lokalne zna ajke otiska 3. Normalizacija uklanjanje utjecaja (translacija, rotacija, lokalnih pove anja, ostalih vanjskih utjecaja) 4. Klasifikacija - razvrstavanje na podgrupe (globalne zna ajke) radi ubrzanja procesa identifikacije 5. Usporedba - normalizirani uzorak se uspore uje s grupom uzoraka iz baze prototipa ili s prototipom sa korisni ke kartice, na temelju ega se donosi odluka o podudaranju uzoraka 6. Pokretanje aktivnosti - na temelju rezultata identifikacije pokre e se odgovaraju i postupak (dozvola ili zabrana pristupa) uz obavezno pohranjivanje rezultata i svih parametara postupka (datum i vrijeme pristupa, identitet, broj poku aja...)

3.2. Ocjena efikasnosti

Ocjena efikasnosti biometrijskih sigurnosnih sustava temelji se na dva koeficijenta: 1. FAR (eng. False Acceptance Rate) omjer la nog prihva anja - je omjer prihva enih la nih uzoraka i ukupnog broja obra enih uzoraka 2. FRR (eng. False Rejection Rate) omjer la nog odbacivanja - je omjer odba enih ispravnih uzoraka i ukupnog broja obra enih uzoraka Cilj kvalitetnog sustava je posti i to ni u vrijednost i za FAR i za FRR, no ti zahtjevi su u suprotnosti jer smanjenje FAR-a povla i dulje vrijeme trajanja postupka identifikacije (koji je besmislen ako ne traje realno, razumno kratko, vrijeme) i pove ava "strogost" sustava, no ve a "strogost" sustava nu no pove ava FRR. Kod kvalitetnih sustava automatskog raspoznavanja otisaka prstiju oba koeficijenta iznose oko 0.05%.

4. Komercijalni sustavi raspoznavanja otisaka prstiju

Komercijalni sustavi automatskog raspoznavanja otisaka prstiju na svjetskom tr i tu mogu se podijeliti u nekoliko skupina: y forenzi ki sustavi - masovni sustavi s velikim brojem uzoraka pohranjenih u bazu podataka. To su tzv. AFIS (Automated Fingerprint Identificaton System) sustavi. Rad u realnom vremenu obi no nije klju an, a ni izvediv zbog velikog broja uzoraka. y sustavi za civilnu identifikaciju - sustavi za provjeru identiteta kod kori tenja raznih dokumenata (bankomati i sl.). Sustav mora raditi u realnom vremenu i biti dovoljno pouzdan. y sustavi za provjeru ovla tenog pristupa ograni ene populacije - koriste se kod kontrole pristupa prostorijama, postrojenjima, ure ajima, a sastoje se od manjeg broja uzoraka pohranjenih u centralnu bazu podataka. biometrijskim sustavima (raspoznavanje pouzdanost sustava su ekstremno va ni. esto se kombiniraju s dodatnim arenice, mre nice, glasa) i/ili s

konvencionalnijim sustavima (lozinke, odzivi itd.). Rad u realnom vremenu i visoka

5. ita i otisaka prstiju

ita e otisaka mo emo podijeliti na. y y y y y y Opti ke Kapacitivne Ultrazvu ne Termi ke Senzore elektri nog polja

5.1. Opti ki ita

Kada se koristi opti ki senzor, prst se pritisne na, za to predvi enu, plo icu. Nakon tog prst se osvijetli sa LED izvorom svjetlosti. Kroz prizmu i sistem le a slika se projektira na kameru. Kamera mo e biti CCD ili modernija CMOS.

5.2. Ultrazvu ni ita

Ultrazvu na tehnologija je zasnovana na postojanju razlike u akusti noj impedanciji na ko i prsta. Takvi senzori se koriste i u medicini. Frekvencijski opseg koji se upotrebljava je od 20 KHz pa do nekoliko GHz. Vr ne frekvencije moraju biti u mogu nosti da skeniraju ko u prsta sa rezolucijom od oko 500 dpi koja je neophodna da bi se mogle prepoznavati karakteristi ne to ke na ko i prsta.

5.3. Kapacitivni ita

Kada se prst postavi na senzor, niz piksela mjeri varijacije u kapacitivnosti izmedu senzora i prsta. Varijacije su posljedica postojanja brazdi na ko i prsta.

5.4. Termi ki ita i

Senzori koji mjere temperaturu prsta mogu biti manji od samog prsta. Podaci o temperaturi mogu se dobiti prelaskom prsta preko senzora. Senzori sadr e niz to aka kojima se mo e detektirati razlika temperature ko e (bore na ko i prsta) i zraka (udubljenja na ko i prsta). Ovakve vrste ita a esto susre emo na prijenosnim ra unalima.

5.5. Senzori elektri nog polja

Senzori elektri nog polja su poluprovodni ki senzori veli ine pe ata. Ovi senzori stvaraju elektri no polje i pomo u niza piksela mjere varijacije u polju. Varijacije su posljedica naboranosti ko e prsta. Zavisno od proizvo a a varijacije elektri nog polja se detektiraju u provodnom sloju ko e, ispod povr ine ko e ili u epidermu.

5.6. Problemi
Kao problemi mogu se pojaviti: y Velika izlo enost prstiju vanjskim utjecajima - Posjekotine ili prljav tina ote avaju proces prepoznavanja esto

Mogu nost relativno jednostavnog krivotvorenja otiska - mogu nost dobivanja kopije otiska bez znanja vlasnika

6. Zaklju ak
Sve ve a automatizacija ljudskog dru tva (bankomati, kreditne kartice, razne lozinke, osobne kartice, JMBG) dovode do sve ve eg broja podataka koje treba pamtiti. Zbog tog razloga ljudi, ako imaju izbora, za lozinke odabiru lako pamtljive fraze ili nizove brojeva (ro endani, brojevi telefona...) to predstavlja veliki sigurnosni problem jer je takve lozinke relativno lako otkriti. Biometrijski sustavi sigurnosti su u tom smislu puno povoljniji, unato nabrojenim problemima, jer nije potrebno pam enje podataka, a "lozinke" su jedinstvene, nepromjenljive i jednozna ne. Sustavi s automatskim prepoznavanjem otisaka prstiju su najjednostavniji i najuhodaniji od svih biometrijskih metoda za tite te se zbog toga i najvi e koriste.

7. Literatura
1. http://www.fer.hr/_download/repository/projekt.pdf 2. http://dosl.zesoi.fer.hr/seminari/1998_1999/visnjic-safarzik/index4.html#40Z 3. http://elf.foi.hr/file.php/176/Seminari/Tomislav_Fotak__Identifikacija_osobe_pomocu_dvodimenzionalne_slike_dlana.pdf 4. Ba a, M. Prezentacija sa predavanja PPBT 5. Nedjeljko Leki , Prepoznavanje otisaka prstiju (1999.)