Znanost Obrazovanje Kulturologija Festivali dr.

Alfa ivotarenje Predstavljamo Svatarologija Natjeaji

Teatar apsurda- stvar intelekta ili gluposti?

16 Sijeanj 2012

Kao veliki oboavatelj kazalita apsurda mogu rei sve samo dobro o njemu, ali to ne znai da isti nema nedostataka. Ljubitelji kazalita ne moraju nuno biti ljubitelji svih anrova kazalinih predstava, ali uvijek vrijedi svaku anrovski razliitu predstavu pogledati i procijeniti. Je li uistinu nadrealno i istinski intelektualno sve to se nalazi u knjigama apsurda ili je to samo pucanje u prazno kako mnogi misle? Na pitanje: to ti vidi u knjizi Samuela Becketta U oekivanju Godota?- ja odgovoram: Sve. U svakoj sceni koja je naizgled bez smisla, navedene su apsolutno sve ljudske gluposti koje svi viamo svaki dan. Vana ivotna naela imaju svoje mjesto kod svakog autora apsurdnih djela te su povezana na jedinstven, ali ipak jednostavan nain. Za osobe koje smatraju da ivot nema smisla ta je knjiga savrena, a za one koje smatraju da ima smisao, ali jednostavan i ciklian, knjiga je jo savrenija. Specifinost takvog stila je to svima moe odgovarati, ali uvjet je da svatko u njemu pronae ono to mu odgovara.
Teatar apsurda

Teatar odnosno kazalite apsurda pojavilo se u 20 st. i prikazuje odupiranje tradicionalnoj europskoj drami. Scenama usamljenosti, tjeskobe i straha prikazuju apsolutno sve ega se ovjek boji i emu ovjek tei.

U djelu Becketta dva glavna izgubljena lika poistovjeuju se sa svim ljudima koji idu kroz ivot sa upitnikom iznad glave, bez ikakvog cilja i poante. Danas se apsurd pojavljuje sve ee, ali ne nuno kao cjelina, ve se preuzimaju njegovi elementi i ubacuju se u najee avangardne predstave. Taj pothvat nije uvijek pametan, ali uvijek neto znai. Besmisao ivota jedno je od vanijih egzistencijalnih pitanja i potie snanu problematiku. Takva se pitanja provlae kroz knjievnost dug niz godina, a posebice se kod kazalita apsurda moe danima pokuati objasniti njegov smisao i ideja. to potie autore na pisanje takvih scenarija? Da li oni smatraju svoja djela vrhuncem intelektualnosti ili piu djela apsurda s ciljem da ona uistinu nemaju smisao? Kao to je Albert Camus putem romana Stranac poruio kako je ovjekova svakodnevnica dosadna i jednolina te istaknuo nikakvu elju za ivotom, tako je i Eugene Ionesco u djelu Stolice prikazao koliko mata moe imati utjecaja i zamijeniti stvarnost kada se radi o vanim ivotnim aspektima. Indiferentnost glavnog lika Mersaulta u Strancu manifestirala se na sve sfere ivote i zavrila smru sa kojom je djelo na kraju krajeva i zapoelo. Camus se koristio jednim jednostavnim prikazom ivota sa zahtjevnom poantom i uspjelo mu je. Smatravi da bijeda i patnja u svijetu nemaju smisao uspio je doarati pravu besmisao i jednolinost ivota. Svatko tko voli u neemu to naizgled nema smisla pronai smisao, trebao bi pogledati predstavu sa apsurdnom tematikom ili umjesto toga pronai film koji dijeli iste elemente. Pokuajte ui u svijet gdje nita nema odgovor, a ima bezbroj pitanja, u svijet gdje je sve jednako, ali gdje ima ivotne iskre i istine. Uite u svijet apsurda i budite dio njega. Tek ete onda osjetiti koliko ivot vrijedi i koliko apsurdno zapravo znai smisleno. Dina Cvek