B.V.

-Ban

ALBERT CAMUS: STRANAC (1942.)

Mersault = negativno odreen prema neljudskom drutvu proeto formalnim moralom nihilist = tragino uvjeren da ovjekovo bie ne moe biti sputano nikakvim normama = dosljedan vlastitim ubjeenjima jedina mogunost otpora neljudskim snagama zla 1. dio neposredni doivljaj 2. dio rekonstrukcija, istrani postupak istog dogaaja 2 istine Epizode iz 1. dijela: - bijela kava - /pili su je i svi ostali/ - puenje kraj odra - /uzeo je cigaretu tek poto je odluio da takvoj gesti ne pridaje nikakvu posebnu vanost/ - odlazak u kino s Marijom - /film s Fernandelom ocjenjuje smijenim s vremena na vrijeme, ali u osnovi vrlo glupim; za njega se odluila Marija, ne on/ bezazlene i neutralne (u 1.dijelu) argumenti protiv naruenih normi (u 2.dijelu) nemogunost komunikacije krajnje iskrenog pojedinca i drutva formalnog morala otuenost i samoa

MERSAILT JE DO KRAJA OSTAO VJERAN SVOjOJ ISTINI (KAO SIZIF KOJI UMIRE NE NAPUTAJUI SVOJU STIJENU). ON E UMRIJETI BEZ NADE, ALI I BEZ OAJANJA. SVJESTAN UZALUDNOSTI SVIH NAPORA, ON E I SMRT PRIHVATITI KAO NUNU NAGODBU SA ZLOM. POSLJEDNJA ELJA TOG OVJEKA, KOJI VIE NITA NE ELI, JER SE NIEGA NE ODRIE, UPUENA JE GLEDAOCIMA KOJI E GA NA DAN POGUBLJENJA DOEKATI S UZVICIMA MRNJE. NA KRAJU POSTAJE BEZIMENI DJELI SVEMIRA: UDESNI MIR OVOG USPAVANOG LJETA ULAZIO JE U MENE KAO PLIMA. MERSAULTOV IVOT ZAVRAVA PADOM U BESKRAJNO NITAVILO. Camus: Nema te sudbine koja se ne moe prevladati prezirom. KAO DA ME JE OVAJ VELIKI GNJEV OISTIO OD ZLA, OSLOBODIO NADE U OVOJ NOI PREPUNOJ ZNAMENJA I ZVIJEZDA Sartre: To je udna knjiga uoi 1942. jer ne raspravlja o politici nego iznosi privatne stvari zgode i nezgode inovnika Mersaulta u gradu Aliru koji stjecajem okolnosti zavrava kao zloinac. To je svjedoanstvo o ovjeku koji ljudsku egzistenciju doivljava kao apsurd!? Camus se ovim romanom pita je li mogue subjektivno prikazati na objektivan nain.

B.V.-Ban Dostojevski Kafka: apstraktna krivica i imaginarni proces Camus: konkretna krivica i realan sudski proces Oba (gl. junaka) kritiziraju sudstvo - Camus protiv smrtne kazne stradavaju isti tematsko-idejni okvir tema = apsurd ivota 1. dio Stranca u slobodi 2 i pol tjedna 2. dio Stranca u zatvoru 11 mjeseci Stranac skoro 1 godina Proces 1 godina 1. dio Stranca 6 poglavlja: 1. na sahrani majke (etvrtak i petak) 2. s djevojkom u subotu (na plai, u kinu, u krevetu) i. sam u nedjelju (kod kue i u kavani) 3. jedan radni dan (prvi ponedjeljak poslije majine sahrane) kancelarija, odlazak s kolegom na ruak u gostionicu Selesta, susret sa susjedom koji ima krastavog psa i Rejmonom koji se posvaao s ljubavnicom 4. sljedea subota i nedjelja - na plai s Marijom, scena susjeda Rejmona (tua s ljubavnicom i policajac), izlazak u grad s Rejmonom, susjed Salaman izgubio krastavog psa 5. sljedei ponedjeljak kancelarija, telefonski razgovor s Rejmonom da idue nedjelje idu na plau, odbijanje gazdine ponude da ode u Pariz na novo radno mjesto, veera kod Selesta, naveer ga posjetio susjed Salaman

KOMPARATIVNI PRISTUP - Camus: Stranac Kafka: Proces roman Sretna smrt roman Stranac fil. esej Mit o Sizifu neobjavljen jer ne treba sve rei napisan izmeu'36.-'38. kod nas 1.X. obj. '73. verzija Sretne smrti jer ne govori sve fil. pojanjenje Sizifa treba shvatiti sretnim = svojevrsna trilogija = tematsko jedinstvo razrjeenje u romanu Kuga eseju Pobunjeni ovjek Kafka Proces = vienje apsurdnosti ivota Zamak rjeenje u ovjekovim naporima I Kafka i Camus umjetniki i filozofski razrjeavaju vjeito aktualno pitanje - smisla ivota, - ovjekovih napora u borbi protiv dobra i zla u sebi i drutvu

B.V.-Ban 6. sljedea nedjelja na plai kod Masona kupanje, ruak, susret s dva Arapina i tua, ubojstvo 2. dio Stranca 5 poglavlja: (Mersault u zatvoru i njegova sjeanja na prolost) 1. prvi susret s istranim sucem i advokatom 8 dana nakon uhienja 2. 5 mjeseci u zatvoru privikavanje na zatvor, Marijina posjeta 3. suenje nakon 11 mjeseci zatvora sasluavanje M. i svjedoka, novinari, publika 4. tuitelj i advokat o M., presuda 5. u oekivanju izvrenja smrtne presude strah, razmiljanje o pogubljenju, smrti, susret sa sveenikom Epizode = prie u prii: - o ehu (2. poglavlje 2. dijela) - o Salamanu i njegovom psu - o Rejmonu i njegovoj ljubavnici - o sahrani majke - o susretu sa sveenikom - o M. ocu - itd. Okvir romana poetak i kraj smrt = neminovni pratitelj ivota posljedica istina i apsurd Osnovni motiv = sunce koje se kao crvena nit provlai kroz crnu smrt. oslonac

Parabola o ehu parabola o uvaru pred vratima zakona (Camus) (Kafka) = klju za razumijevanje Stranca ? Reminiscencije npr. majina pria o ocu (M. ga se ne sjea) kojemu je pozlilo kada je prisustvovao pogubljenju Presuda donesena prije zavretka procesa (i kod Camusa i Kafke)

Glavni lik
Sartre u Strancu ne nalazi Kafku nego Hemingwaya (u smislu tehnike stvaranja - tono). Opravdanost biografske knj. metode: <= Aristofan: Svako je umj. djelo ispovijest. Camus u svojoj biljenici: Tri su linosti ule u sastav Stranca: dva ovjeka (od kojih sam jedan ja) i jedna ena. Psihoanalitiki pristup: <= Camusov govor prilikom primanja Nobelove nagrade '57.: Pravi umjetnici nita ne preziru. Oni se prisiljavaju razumjeti umjesto da sude. <= u Predgovoru za ameriko univerzitetsko izdanje Stranca: Stranca sam davno saeo u jednoj reenici koja je, priznajem, vrlo paradoksalna. U naem drutvu svaki ovjek koji ne plae na sprovodu svoje majke dovodi sebe u opasnost da bude osuen na smrt! Htio sam rei samo to da

B.V.-Ban je junak ove knjige osuen zato to se nije ukljuio u igru. U tom smislu on je stranac u drutvu u kojem ivi <= u Biljenici: I tako ja svoju linost odreujem na taj nain to samo kaem kakva ona nije. Mersault je stranac jer: - ne prihvaa igru ivot onakav kakav mu nudi drutvo pa je stranac za to drutvo; - nije plakao na majinom sprovodu pa se ponaao kao stranac; - neposredno poslije majinom sprovoda ponaao se kao stranac: ide u kino s djevojkom gledati zabavni film (na njen prijedlog), poslije toga ide s njom u krevet; - njegove posljednje misli pred pogubljenjem bile su: Da bi se sve konano zavrilo i da se ne bi osjeao toliko usamljen, ostalo mi je poeljeti da na dan moga pogubljenja bude mnogo gledaoca i da me oni doekaju s povicima mrnje. Za Sartrea Mersault ostaje nejasan. Slinosti Mersault: otuen odnos prema eni (Mariji) samo fizika ljubav oenit e je ako ona to eli bez obitelji odvojen od majke inovnik bez pravih prijatelja neodreeno osjea krivnju odbija pomo sveenika sve. su uz sud, a protiv njega podvojena linost s kontrastima u sebi kao da eli smrt pa pomae delatima doivljavajui stravu bliske smrti uje vlastito disanje slino pseem hropcu odbija advokatovu pomo ISTO ISTO ISTO

zaklan kao pas ISTO

Jozef K.: ISTO odnos prema enama ISTO ISTO ISTO ISTO

Razlike Mersault je - miran - utljiv - nenametljiv - neambiciozan - izgubio prirodnu elju za vaenjem - ima ambivalentan stav ljubavi i mrnje prema majci - identificira se s majkom - nosi traume iz djetinjstva o ocu - lien osjeanja odgovornosti - smanjenog afektivnog ivota - itd. Najvaniji je njegov odnos prema majci.

B.V.-Ban

Ubojstvo vri (ponaa se) pod utjecajem vanjskih (fizikih) uzroka utjecaj sunca i prejake svjetlosti. (Solarni motiv) Motiv sunca izraen - na sahrani majke: Zamarao me je sjaj svjetlosti po zidovima prostorija mi se uinila jo bljetavija od bjeline. Nebo je bilo puno sunca. Poinjalo je pritiskati zemlju ovo neizdrivo sunce od kojega je podrhtavao itav predio - scena ubojstva ekspresionistike reenice (7. X sunce) sunce kao uareni ma, prolijeva oganj svjetlost je iknula s elika i kao dugo blistavo sjeivo pogodila Mersaulta u elo - u obrani pred sudom govori da je sve to bilo zbog sunca Provlai se kao crvena nit u vidu gradacije kroz cijelo djelo gdjegod je piscu potrebno objasniti i umjetniki uobliiti postupke svoga junaka, koje (postupke i uzroke) nee razumjeti ni sud ni publika. Mersault = more + sunce Zasljepljujua svjetlost mediteranskog sunca pretvara svijet u prizor pun nedokuivosti i ravnodunosti, ali i pun zanosne senzualnosti.

Sve moje kraljevstvo je ovozemaljsko sainjeno od svjetla, ravnodunog plavetnila neba, mirisa mora i cvijea, topline sunca i plaa, ivota i tijela. Sva su iskustva jednako vrijedna.

Pitanje krivice i kazne: pred poslodavcem istie da nije njegova krivica to mu je umrla majka pa mora ii na njen sprovod isto ponavlja pred svojom djevojkom ali sada s varijantom da je ovjek uvijek pomalo kriv kada je vidio uskomeanu gomilu u dvorani suda koja je ula da je puio pored odra mrtve majke, prvi put je osjetio da je kriv Tuitelj ga je optuio to je sahranio svoju majku sa srcem zloinca. Presuda je donesena unaprijed (kao kod Kafke) Sve.: Svi smo osueni na smrt. Apsurd = ivimo da bismo umrli

B.V.-Ban

JEZIK I STIL Camus: ovjek je vie po stvarima koje preuuje nego po onima koje kae. zato nije objavio svoj 1. roman Sretna smrt u njemu nita ne preuuje klasino, realistiki kazuje sve to ima rei Stranac = isto, ali koncizno govori izmeu redaka nerazumljivo prosjenom itatelju npr. Mersault advokatu: Sva zdrava ljudska bia manje-vie prieljkuju smrt onih koje vole. Kontroverzne misli i antitetike reenice: npr.: Poelio sam joj rei da ja tu nisam nita kriv U svakom sluaju ovjek je uvijek pomalo kriv. ili: Eto, to je slika ovog spora. Sve je tono i nita nije tono. ili: Imam i ja neto rei. Ali, kad bih razmislio, nisam imao to rei. ili: Scena sukoba sa sveenikom u eliji dat je kao tezaantiteza-sinteza .. Cijeli roman poiva na kontrastima

SINTEZA 1. trilogija o apsurdnom ivotu Sretna smrt Stranac Mit o Sizifu 2. Camus Kafka, Dostojevski, Tolstoj, Hemingway 3. biografska metoda 4. psihoanalitiko istraivanje i tumaenje gl. lika 5. umjetnost rijei (stilsko-jezine odlike) faza = apsurd faza = pobuna Sukob Camus Sartre za povlaenje iz javnog ivota (nakon '51. i Pobunj. ov. jer : angaman se iscrpljuje u knj.

B.V.-Ban

ALBERT CAMUS 1913.-1960. (automobilska nesrea) Smrt u automobilu je apsurdna smrt. - roen u alirskom gradiu Mondoviju - otac Francuz (umro u 1. svj. ratu) , majka panjolka - nogometa bolest (tuberkuloza) pa ne moe biti profesionalni - studira fil. u Aliru - dipl. na temi kr. metafizike i neoplatonizmu - aktivan u pokretu otpora, par godina lan KP - dramski rad - proza - supruga iz Orana (Kuga) - zbog zdravlja od '42. u Fr. odvojen od obitelji - zbog Pobunjenog ovjeka (o lijevom totalitarizmu) u sukobu sa Sartreom - podupire borbu Aliraca za neovisnost - odbija suradnju s UNESC-om jer je u njegovo lanstvo primljena Francova panjolska - Pad - 1957. Progonstvo i kraljevstvo - 1957. Nobelova nagrada - Prvi ovjek nedovren (obj.ker tek 1994.) Luchino Visconti '67. snimio film L 'etranger (Lo straniero)