ALTERNATIVNI EKONOMSKI SUSTAVI (komandno gospodarstvo)

Gospodarstvo je aktivnost koja obuhva a razmjenu,potro nju i proizvodnju. Temeljna ekonomska pitanja u vezi sa proizvodnjom su to, kako i za koga proizvoditi. Tri osnovne metode dono enja ekonomskih odluka u svezi s tim pitanjima su obi aj, komanda i tr i te, pa tako razlikujemo tri alternativna ekonomska sustava: Obi ajno, komandno i tr i no gospodarstvo. Ekonomski sustav je gospodarski poredak koji se sastoji od odre enog skupa pravila, ciljeva i poticaja koji upravljaju ekonomskim odnosima izme u ljudi u dru tvu koji ine okvir za nala enje odgovora na temeljna ekonomska pitanja. Me utim, ni jedno gospodarstvo danas nema obilje ja isklju ivo samo ijednog sustava, ve su to mje ovita gospodarstva. Zbog toga, kada govorimo o alternativnim ekonomskim sustavima, imamo na umu etiri oblika. Obi ajno gospodarstvo uglavnom je bilo zastupljeno u pro losti, danas je u neindustrijaliziranim dijelovima koji nemaju nacionalno gospodarstvo. Gospodarska pitanja prenose se tradicionalno sa starijih na mla e. Tr i no gospodarstvo je gospodarstvo gdje pojedinci donose ekonomske odluke na osnovi tr i nih signala i vlastitih preferencija , dr ava obi no ima samo malu ulogu u za titi prava pojedinaca i vlasni tva. U komandnom gospodarstvu dr ava donosi sve odluke u vezi s proizvodnjom i raspodjelom .Ovisno o dr avi,vlada mo e biti i diktatorska i demokratska, a proizvodnja se planira na 5 godina. Komandno gospodarstvo, po mom mi ljenju, zbog dono enje dugogodi njih planova, najlak e daje odgovore na temeljna ekonomska pitanja. No, ipak, ti odgovori ponekad ne moraju biti ispravni. Jedan od primjera je plansko gospodarstvo Kube. Kuba je 2007. uvezla namirnice u vrijednosti od 1,1 milijardi eura, a za uvoz namirnica 2008. predvi eno je bilo oko 1,4 milijardi eura. Zbog takve ovisnosti o skupom uvozu do lo je do toga da Kuba nije mogla prehraniti sve svoje stanovnike. Vlada je u takvim trenucima odlu ivala o svemu pa tako i o tome koji dio stanovnika e biti siroma an,a koji bogat. Takav nedostatak slobode i smanjenja prava u odlu ivanja pojedinaca mi se ne svi a, ali jednako tako mislim da bi prevelika sloboda ( poput one u tr i nom gospodarstvu) mogla dovesti do odre enih problema poput poreme aja u proizvodnji i potra nji, nezaposlenosti i sl. Zbog takvih razlika je i do lo do toga da se u dana nje vrijeme ekonomski sustavi sve vi e mije aju. Mislim da bi se trebala smanjiti sloboda tr i nog gospodarstva, a pove ati sloboda u komandnom gospodarstvu. Smatram da bi takav na in u kojem bi se ta dva ekonomska sustava pomije ala bio najbolji zbog toga to bi pojedinci i dalje mogli donositi odluke na osnovi vlastitih preferencija , mogli bi odlu ivati o tome to ele proizvoditi, a dr ava bi tu bila da kontrolira tr i te i onemogu i ponovni povratak na tr i no gospodarstvo. Primjer za to je Kina u kojoj je smanjenjem elemenata planskog gospodarstva do lo do sna nog gospodarskog rasta i smanjenja

siroma tva za 50 %.

Barbara Ra ki