za razbijanje mitova

John Cook Stephan Lewandowsky

Autori: John Cook, Institut za globalnu promjenu, Sveuilite u Queenslandu Stephan Lewandowsky, Katedra za psihologiju, Sveuilite zapadne Australije

Prvo izdanje u studenom 2011. Drugo izdanje 23. sijenja 2012. Za dodatne informacije, posjetiti http://sks.to/debunk Citirati kao: Cook, J., Lewandowsky, S. (2011), The Debunking Handbook. St. Lucia, Australia: University of Queensland. November 5. ISBN 978-0-646-56812-6.

Razbijanje mitova je problematino. Nismo li dovoljno oprezni, nai pokuaji otklanjanja dezinformacije mogu nehotice i ojaati same mitove koje elimo korigirati. Kako bi se izbjegli ovakvi suprotni uinci pri uinkovitom razbijanju mitova potrebna su tri glavna elementa. Prvo, opovrgavanje se mora usredotoiti na kljune injenice radije nego na sam mit kako ne bi dolo do prihvaanja dezinformacije. Drugo, prije svakog spomena mita treba eksplicitno upozoriti da slijedi netoan podatak. Naposljetku, opovrgavanje mora sadravati alternativno obrazloenje koje objanjava glavne znaajke u izvornoj dezinformaciji.

Razbijanje prvog mita o razbijanju mitova

Evidentno je da demokratska drutva trebaju temeljiti svoje odluke na tonim informacijama. Oko mnogih pitanja, ipak, dezinformacija se moe ukorijeniti u zajednicu, pogotovo kada su ukljueni osobni interesi.1,2 Smanjenje utjecaja neke dezinformacije teka je i sloena zadaa. esta je predrasuda da je uklanjanje tog utjecaja jednostavno, gotovo kao ulijevanje podataka u glave ljudi. Ovaj pristup pretpostavlja da ljudi imaju krive percepcije uslijed manjka znanja to se rjeava dodatnim informacijama u znanstvenim raspravama, ovo je poznatije kao model nedostatka informacija (information deficit model). No taj je model pogrean: ljudi ne obrauju informacije na nain na koji harddisk pohranjuje podatke. Razbijanje mitova ukljuuje i bavljenje sloenim kognitivnim procesima. Da bi se uspjeno prenijelo znanje, treba razumjeti kako ljudi obrauju informacije, kako mijenjaju steeno znanje i kako njihovi svjetonazori utjeu na njihovu spremnost da razmiljaju razumno. Prvo, budimo jasni oko toga to podrazumijevamo pod dezinformacijom koristimo tu rije da ukaemo na bilo koju informaciju koju su ljudi stekli, a pokazalo se da nije tona, neovisno o tome zato i kako su ju stekli. Zanimaju nas kognitivni procesi kojima ljudi korigiraju ranije steene informacije otkrijete li da je neto to ste vjerovali krivo, kako ete korigirati svoje znanje i aurirati pamenje? Kada ljudi jednom uju dezinformaciju, vrlo 1 je teko ukloniti njezin utjecaj. To je pokazao eksperiment iz 1994. gdje su ljudi prvo uli priu o izmiljenom zapaljenom skladitu, nakon ega su dobili ispravke onih dijelova prie koji su bili netoni.3 Unato tome to su upamtili i prihvatili ispravke, ljudi su i dalje pokazivali efekt regresije, tj. prilikom odgovaranja na pitanja referirali se na dezinformacije. Je li mogue u potpunosti eliminirati utjecaj dezinformacije? Pokazuje se da utjecaj ostaje primjetan, bez obzira koliko puta i koliko energino ispravljamo dezinformaciju, primjerice ponavljanjem ispravka iznova i iznova, utjecaj i dalje ostaje primjetan. 4 Narodne poslovice to dobro ilustriraju Ljagu je teko sprati, ili na engleskom mud sticks. Postoji takoer i dodatna komplikacija. Ne samo da je dezinformaciju teko otkloniti, razbijanje mita moe ga u glavama ljudi ak i osnaiti. Sluajevi suprotnih uinaka nastaju kad se s mitovima familijariziramo,5,6 kad ponudimo prekomjeran broj argumenata, 7 ili kad dokazi ugroavaju neiji svjetonazor. 8 Pri razotkrivanju dezinformacija, posljednje to elite je stvar pogorati. Ba zato ovaj prirunik stavlja poseban naglasak na pruanje praktinih savjeta za uinkovito razotkrivanje dezinformacije i izbjegavanje neeljenih uinaka. Kako bismo to postigli, nuno je da se upoznamo s relevantnim kognitivnim procesima. Objasnit emo neka interesantna psiholoka istraivanja na tom podruju i zavriti s primjerom uinkovitog razbijanja poznatog mita.

Spomen mita ini ga jaim

Da biste pobili mit, esto ga morate spomenuti jer inae, kako e ljudi znati o emu priate? Meutim, time se mit prouje, te je vjerojatnije da e ga ljudi prihvatiti kao istinu. Znai li to da opovrgavanjem moemo zapravo mit ljudima uiniti uvjerljivijim? Kako bi se istraio ovaj lo uinak, u jednom su eksperimentu ljudima podijeljeni letci koji razbijaju tipine mitove o cjepivima protiv gripe. 5 Nakon toga ljudi su morali razluiti mitove od injenica. Kada su to inili odmah nakon itanja letaka, ljudi su uspjeno prepoznali mitove. Meutim, pola sata nakon itanja letka, dio ispitanika je imao ak slabiji uspjeh nego prije itanja letka. Razbijanje mita zapravo je ojaalo mit. Dakle, ovaj uinak je stvaran. Njegova pokretaka sila je injenica da podsjeanje na informaciju poveava ansu da e se ona prihvatiti kao tona. Odmah nakon itanja letka, ljudi su zapamtili detalje koji su razbili mit i uspjeno su prepoznali mitove. Meutim, kako vrijeme prolazi, pamenje detalja blijedi i sve to ljudi pamte je mit bez oznake koja ga identificira kao lanog. Taj je efekt naroito izraen kod starijih ljudi jer je njihovo pamenje podlonije zaboravljanju detalja. Kako izbjei da familijariziramo li mit, isti nam se ne obije o glavu? Idealno, izbjegavajte spominjanje dezinformacije, dok je korigirate. Pri pobijanju dezinformacije, najbolji pristup je fokusirati se na injenice koje elite prenijeti. Naravno, preuivanje mita ponekad nije

INJENICA INJENICA INJENICA MIT INJENICA INJENICA INJENICA INJENICA INJENICA INJENICA

INJENICA

INJENICA FACT

INJENICA INJENICA INJENICA INJENICA INJENICA INJENICA INJENICA INJENICA INJENICA INJENICA

MIT

MIT MYTH

praktino. U tom sluaju naglasak bi trebao biti na injenicama. esto se moe vidjeti ba u naslovu podebljanim velikim slovima ispisan mit kojeg elimo opovrgnuti, a to nipoto ne elite. Umjesto toga, u svom naslovu istaknite kljune injenice. Svoj tekst opovrgavanja mita trebate poeti s naglaskom na injenicama, ne na mitu. Cilj vam je injenice pribliiti ljudima.

Primjer razbijanja klimatolokog mita

Sunce i klima kreu se suprotnim smjerovima Tijekom proteklih nekoliko desetljea globalnog zatopljenja, Sunce je imalo blagi trend hlaenja. Sunce i klima stoga idu u suprotnim smjerovima. Ovo je nagnalo mnoge znanstvenike da nezavisno zakljue kako Sunce ne moe biti uzrok globalnom zatopljenju. Jedan od najeih i najupornijih mitova o klimatskim promjenama jest taj da ih uzrokuje sunce. Ovaj mit selektivno probire podatke pokazujui podatke za prola razdoblja kada su sunce i klima imali isti trend,dok istovremeno ignorira zadnjih nekoliko desetljea kada se ti trendovi potpuno razilaze.

Glavna injenica naglaena u naslovu Glavne injenice naglaene u poetnom tekstu

Mit Objanjenje kako mit obmanjuje (za drugo objanjenje, vidi str. 5)

Od vika glava boli

Naelo kojeg zagovornici znanosti esto zaboravljaju je da sadraj treba uiniti to shvatljivijim. To znai jednostavnim za itanje, jednostavnim za razumijevanje, te jezgrovitim. Podatak kojeg je lagano shvatiti, lake je i prihvatiti kao istinu.7 Primjerice, ve jaanjem kontrasta boja na tiskanom tekstu ime se lake ita, moe se poveati prihvaanje istinitosti napisanih izjava.9 Zdrav razum kae da to vie argumenata ponudite, bit ete uspjeniji u razbijanju mita. Ispada da je ba obrnuto. Kada se radi o opovrgavanju dezinformacija, manje moe dati vie. Iznoenje tri argumenta, primjerice, moe biti uspjenije u suzbijanju krivog shvaanja nego proizvest njih dvanaest koji bi, na kraju, mogli ak i osnaiti poetni mit.7 Od vika glava moe zaboliti jer obrada mnogobrojnih argumenata zahtijeva vei napor nego razmatranje njih tek nekoliko. To ete rijeiti tako da vam sadraj bude tur, saet i lak za itanje. Kako bi vam sadraj bio razumljiv koristite se svakim dostupnim alatom. Koristite jednostavan jezik, kratke reenice, podnaslove i odlomke. Izbjegavajte dramatine izraze i pogrdne komentare koji odbijaju ljude. Drite se injenica. Zavrite snanom i jednostavnom porukom koju e ljudi zapamtiti i tweetati svojim prijateljima, poput 97 od 100 klimatologa se slae da ovjek uzrokuje globalno zatopljenje ili Studija pokazuje da su MMR cjepiva zdrava. Koristite grafike prikaze pri ilustraciji svojih argumenata gdje god je mogue. Znanstvenici su se dugo drali naela o modelu nedostatka informacija koji kae da ljudi imaju krive percepcije uslijed manjka znanja, no previe podataka moe imati suprotan uinak. Radije se pridravajte naela KISS: Kai im simplificirano, seljo! (slobodan prijevod s engleskog: Keep it simple, stupid!)

MIT INJENICA INJENICA INJENICA INJENICA INJENICA INJENICA INJENICA INJENICA

MIT

MIT INJENICA INJENICA INJENICA

INJENICA

Kako imati i ovce i novce

Pisanjem na jednostavnoj razini riskirate rtvovati kompleksnost i nijanse koncepata koje pokuavate prenijeti. U skeptikoj znanosti (Skeptical Science), mi dobivamo najbolje od oba svijeta tako to se opovrgavanja piu na vie razina. Osnovne inaice piu se kratkim, jedIzaberite razinu... Jednostavno

nostavnim jezikom i simplificiranim crteima. Srednje i napredne inaice su takoer dostupne, a napisane su strunim jezikom i detaljiziranim objanjenjima. Oznake poput onih na skijakim stazama obiljeavaju tehniku razinu svakog teksta.
Srednje Napredno

Tijekom proteklih nekoliko desetljea globalnog zatopljenja, Sunce i klima idu u suprotnim smjerovima

Svjetonazorska prepreka
Trei i moda najmoniji neeljeni uinak dogaa se kod tema koje zadiru u svjetonazor i osjeaj kulturnog identiteta. Razni kognitivni procesi mogu kod ljudi dovesti do toga da nisu svjesni svoje pristranosti pri razmatranju informacija. Jedan od kognitivnih procesa koji pridonose tome je sklonost ljudi potkrepljivanju vlastite pristranosti (confirmation bias), kada selektivno odabiru informacije koje podupiru njihove stavove. U jednom eksperimentu, ljudima su ponuene informacije o vruim temama poput noenja oruja ili pozitivne diskriminacije. Svaki navod koji im je predoen bio je eksplicitno obiljeen tako da mu se vidi izvorite, time je jasno oznaavao da li e podaci biti za ili protiv teme. (npr. Udruga puka nasuprot Graani protiv oruja). Iako im je reeno da budu pravedni, ljudi su se ee priklonili onom izvoru koji se podudarao s njihovim prijanjim stavovima. Studija je pokazala da ak i kad se pred ljude podastru ujednaeni skupovi injenica, oni e uvrstiti svoje prijanje stavove time to e gravitirati prema informacijama s kojima se ve otprije slau. Polarizacija je najvea meu onima s najvrim stavovima.10 to se dogodi kada uklonite taj element izbora i predstavite nekoga s argumentima koji se suprotstavljaju njihovom svjetonazoru? U tom sluaju, kognitivne procese koji izlaze na vidjelo nazivamo nepotkrjepljivanje pristranosti (disconfirmation bias), druga strana medalje od potkrepljivanja pristranosti. U ovom sluaju ljudi troe znatno vie vremena i rijei aktivno se protivei argumentima suprotne strane. 8 Primjer za ovakav sluaj imamo kad su pristalicama Republikanaca u SAD-u koji su vjerovali da je Saddam Hussein bio povezan sa teroristikim napadima 11. rujna, podastrijeti dokazi da ne postoji veza izmeu tih dviju stvari, ukljuujui i izjavu predsjednika Busha.11 Tek je 2% prisutnih promijenilo miljenje (zanimljivo je i da je 14% poreklo da su ranije vjerovali u povezanost). Velika veina je zadrala stav o povezanosti Iraka i teroristikih napada, primjenjujui razne argumente kojima bi 4 odbacili postojee dokaze. Najei je rezultat bio jaanje vlastitog stava smiljanjem tvrdnji koje bi mu ile u prilog i u isto vrijeme ignoriranjem injenica koje upuuju na suprotno. Dakle, postupak iznoenja injnica koje su potkrepljivale tvrdnje rezultirao je jaanjem pogrenih uvjerenja. Ako injenice ne mogu odvratiti nekoga od njegovih prethodno steenih uvjerenja te ponekad mogu pogorati stvari kako uope moemo smanjiti uinak dezinformacije? Dva su izvorita nade. Prvo, svjetonazorska barijera je najjaa meu onima iji stavovi su doboko zacementirani. Dakle, imate mnogo veu ansu ispraviti dezinformaciju kod onih koji nemaju apsolutno vrst stav po tim goruim pitanjima. To znai da vae djelovanje treba biti usmjereno vie prema neodlunoj veini, nego prema odlunoj manjini. I drugo, poruke se mogu prenijeti na nain koji smanjuje uobiajeni psiholoki otpor. Primjerice, kada su poruke koje prijete svjetonazoru uklopljene u poruke takozvanog samopotvrivanja, ljudi lake pristupe razmatranju opcija za i protiv.12,13 Samopotvrivanje se moe postii time da se npr. ljude zamoli da napiu nekoliko reenica o situacijama kada su se osjeali dobro jer su postupili principijelno. Ljudi nakon toga postaju prijemljiviji za poruke koje bi inae mogle zaprijetiti njihovu svjetonazoru. Interesantno je da je uinak afirmacije/potvrivanja najjai meu onima kojima je njihova ideologija sredinja toka svjetonazora. Drugi nain na koji se informacija moe uiniti prihvatljivom je tako da se preformulira tako da izgleda manje agresivna prema neijem svjetonazoru. Primjerice, republikanci e puno vjerojatnije prihvatiti isti troak ako se predstavi kao kompenzacija za zagaenje ugljikovim dioksidom nego kao porez, dok taj izbor rijei ima malo utjecaja na lanove demokratske stranke i za nezavisne jer je za njihove vrijednosti rije porez neutralna.14 Samopotvrivanje i preformuliranje ne slue da bi se manipuliralo ljudima, ve da bi se injenicama pruila prilika.

Ispunjavanje praznine alternativnim objanjenjem

Pretpostavimo li da ste uspjeno savladali sve dosad spomenute nesretne ishode pri razbijanju mita, koji bi bio najuinkovitiji nain da razbijete mit? Izazov je u tome to jednom zapamenu dezinformaciju teko iz glave uklanjamo, ak i u sluaju kad zapamtimo i prihvatimo ispravak. Ovo je demonstrirano u eksperimentu u kojem su ljudi proitali priu o poaru u skladitu.15,16,3 Spominju se kante boje i plina pri spomenu eksplozije. Kasnije je iz teksta jasno da na poaritu nije bilo spomenutih kanti. ak i kad su ljudi zapamtili i prihvatili ovaj ispravak, i dalje su navodili boju i plin kada su ih ispitivai pitali za poar. Na pitanje Zato mislite da je bilo tako puno dima?, ljudi su u pravilu spominjali uljnu boju, premda su netom prihvatili da je nije bilo. Kad uju dezinformaciju, ljudi si u glavi izgrade model mita uz pripadajue objanjenje. Ruenjem mita, u tom mentalnom modelu ostaje praznina. Suoeni s tom dilemom, ljudi daju prednost netonoj prii nad onom nepotpunom. U odsustvu boljeg objanjenja, odluuju se za krivo.17 U eksperimentu s poarom je drugoj grupi ponueno alternativno objanjenje koje je ukljuivalo zapaljive tekuine i benzin za upaljae, ljudi su se rjee pozivali na kante boje i plina. Najuinkovitiji nain smanjenja utjecaja dezinformacije jest da se ponudi alternativno objanjenje dogaaja koje sadri tu dezinformacija. Ovu su strategiju odlino ilustrirali eksperimenti
MIT
Uklanjanje mita ostavlja prazninu

INJENICA

zamijeniti alternativnom priom

s izmiljenim suenjima za ubojstva. Prebacivanje krivnje na drugog osumnjienog uvelike smanjuje broj osuujuih presuda koje e donijeti sudionici u ulozi porotnika, u usporedbi s onim obranama koje su samo objanjavale zato optueni ne bi bio 5

kriv.18 Kako bi se alternativno shvaanje prihvatilo, mora biti vjerodostojno i mora objanjavati sva otvorena pitanja dogaaja.19,15 Jedna od moguih praznina koju e trebati popuniti je objanjenje zato je mit pogrean. Ovo se moe postii razotkrivanjem retorikih trikova koji se esto koriste pri dezinformiranju. Dobra referencijaa s esto koritenim tehnikama kojima se prividno opovrgava znanstveni konsenzus moe se nai u lanku Denialism: What is it and how should scientists respond?20 Tehnike koje koriste mogu se svesti na: selektivno probiranje podataka, teorije zavjera te lani strunjaci. Alternativno, moglo bi se objasniti koju korist moe netko imati od promoviranja tog mita. Pokazalo se da, probudi li se sumnja prema izvoru dezinformacije, smanjuje se njezin utjecaj. 21,22 Jo jedan kljuni element u uinkovitom otklanjanju dezinformacija je koritenjem eksplicitnog upozorenja (pazite, mogli biste nasjesti) prije spominjanja samog mita. Eksperimenti s razliitim tehnikama opovrgavanja mitova pokazuju da najuinkovitija kombinacija ukljuuje alternativno objanjenje i eksplicitno upozorenje.17 Grafiki su prikazi takoer vaan alat i znatno su uinkovitiji pri uklanjanju dezinformacija od golog teksta. Kada ljudi itaju opovrgavanje koje se kosi s njihovim uvjerenjima, oni se hvataju za dvosmislenosti kako bi iskonstruirali drugaiju interpretaciju. Grafikim prikazom pruate jasniju sliku ostavljajui manje mjesta za pogrenu koncepciju. Primjerice, kada se pristalicama Republikanske stranke, ispitujui njihova uvjerenja glede globalnog zatopljenja, pokazalo grafikone s trendovima porasta temperature, znatno vei ih je broj prihvatio injenicu globalnog zatopljenja u usporedbi s onima koji su dobili pisana obrazloenja.13 Druga anketa je pokazala da, kada im se pokau podaci koji predstavljaju povrinsku temperaturu, ljudi tono prosuuju trend bez obzira na stav prema globalnom zatopljenju.23 Ako se pri razbijanju mita va sadraj ikako moe prikazati vizualno, svakako napravite grafiki prikaz.

Anatomija uinkovitog razbijanja mitova

Povezivanjem svega u jednu priu, uinkovito pobijanje ukljuuje: Kljune injenice - opovrgavanje mora naglasiti injenice, a ne mit. Predstavite samo kljune injenice kako vam se prekomjernost ne bi obila o glavu; Eksplicitna upozorenja - prije svakog spomena mita, tekstom ili vizualno upozorite da slijedi neistinit podatak; Alternativna objanjenja - eventualne praznine ostale razbijanjem mita obavezno morate popuniti. Ovo se moe postii objanjenjem s alternativnim uzrokom o tome gdje je mit u krivu i eventualno zato bi netko uope elio promovirati takav mit; Grafiki prikazi - kljune injenice, ako je ikako mogue, svakako prikaite grafiki. Slijedi primjer razbijanja mita o nepostojanju znanstvenog konsenzusa o tome da je ovjek uzrokovao globalno zatopljenje, jer je 31 000 znanstvenika potpisala peticiju koja kae da nema dokaza da ovjekova aktivnost moe poremetiti klimu.
Osnovna injenica opisana u naslovu Osnovna injenica pojaana u uvodnom paragrafu, ojaana dodatnim detaljima.

97 od 100 klimatologa se slae da ovjek uzrokuje globalno zatopljenje

Nekoliko nezavisnih anketa pokazuje da se 97% klimatologa koji aktivno objavljuju recenzirana klimatska istraivanja slae da ovjek uzrokuje globalno zatopljenje.

Osnovna injenica pojaana grafikonom.

Povrh toga nadmonog konsenzusa, Nacionalne akademije znanosti iz cijelog svijeta takoer podupiru zakljuak da je ovjek uzronik globalnog zatopljenja, to je i izneseno na Meunarodnom okruglom stolu za klimatske . promjene (IPCC). Meutim, pokreti koji nijeu znanstveni konsenzus uvijek su pokuavali baciti sumnju na injenicu da taj konsenzus postoji. Koriste se tehnikom lanih strunjaka, znanstvenika koji imaju malo ili nita iskustva na tom znanstvenom podruju. Primjerice, OISM-peticija tvrdi da se 31 000 znanstvenika ne slae sa znanstvenim konsenzusom o globalnom zatopljenju. Meutim, oko 99,9% znanstvenika na toj peticiji nisu klimatolozi. Peticija je otvorena za bilo koga s diplomom, time ukljuujui lijenike, strojarske inenjere.i informatiare.

Eksplicitno upozorenje itaocu da dolazi dezinformacija i upuuje na vrstu dezinformacije.

Mit Praznina stvorena ovim mitom je kako moe biti konsenzus ako se 31 000 znanstvenika ne slae? Ova praznina je upotpunjena objanjenjem da gotovo nitko od 31 000 znanstvenika nisu klimatolozi.

Bibliografija
1. Jacques, P. J., & Dunlap, R. E. (2008). The organisation of denial: Conservative think tanks and environmental skepticism. Environmental Politics, 17, 349385. 2. Oreskes, N., & Conway, E. M. (2010). Merchants of doubt. Bloomsbury Publishing. 3. Johnson, H. M., & Seifert, C. M. (1994). Sources of the continued influence effect: When discredited information in memory affects later inferences. Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, and Cognition, 20 (6), 1420-1436. 4. Ecker, U. K., Lewandowsky, S., Swire, B., & Chang, D. (2011). Correcting false information in memory: Manipulating the strength of misinformation encoding and its retraction. Psychonomic Bulletin & Review, 18, 570-578. 5. Skurnik, I., Yoon, C., Park, D., & Schwarz, N. (2005). How warnings about false claims become recommendations. Journal of Consumer Research, 31, 713-724. 6. Weaver, K., Garcia, S. M., Schwarz, N., & Miller, D. T. (2007). Inferring the popularity of an opinion from its familiarity: A repetitive voice sounds like a chorus. Journal of Personality and Social Psychology, 92, 821833. 7. Schwarz, N., Sanna, L., Skurnik, I., & Yoon, C. (2007). Metacognitive experiences and the intricacies of setting people straight:Implications for debiasing and public information campaigns. Advances in Experimental Social Psychology, 39, 127-161. 8. Nyhan, B., & Reifler, J. (2010). When Corrections Fail: The Persistence of Political Misperceptions. Political Behavior, 32, 303-330. 9. Reber, R., Schwarz, N. (1999). Effects of Perceptual Fluency on Judgments of Truth, Consciousness and Cognition, 8, 338-3426. 10. Taber, C. S., & Lodge, M. (2006). Motivated skepticism in the evaluation of political beliefs. American Journal of Political Science, 50, 75569. 11. Prasad, M., Perrin, A. J., Bezila, K., Hoffman, S. G., Kindleberger, K., Manturuk, K., et al. (2009). There Must Be a Reason: Osama, Saddam, and Inferred Justification. Sociological Inquiry, 79, 142-162. 12. Cohen, G. L., Sherman, D. K., Bastardi, A., Hsu, L., & McGoey, M. (2007). Bridging the Partisan Divide: Self-Affirmation Reduces Ideological Closed-Mindedness and Inflexibility in Negotiation. Personality & Soc. Psych., 93, 415-430. 13. Nyhan, B., & Reifler, J. (2011). Opening the Political Mind? The effects of self-affirmation and graphical information on factual misperceptions. In press. 14. Hardisty, D. J., Johnson, E. J. & Weber, E. U. (2010). A Dirty Word or a Dirty World?: Attribute Framing, PoliticalAffiliation, and Query Theory, Psychological Science, 21, 86-92 15. Seifert, C. M. (2002). The continued influence of misinformation in memory: What makes a correction effective? The Psychology of Learning and Motivation, 41, 265-292. 16. Wilkes, A. L.; Leatherbarrow, M. (1988). Editing episodic memory following the identification of error, The Quarterly Journal of Experimental Psychology A: Human Experimental Psychology, 40A, 361-387. 17. Ecker, U. K., Lewandowsky, S., & Tang, D. T. (2011). Explicit warnings reduce but do not eliminate the continued influence of misinformation. Memory & Cognition, 38, 1087-1100. 18. Tenney, E. R., Cleary, H. M., & Spellman, B. A. (2009). Unpacking the doubt in Beyond a reasonable doubt: Plausible alternative stories increase not guilty verdicts. Basic and Applied Social Psychology, 31, 1-8. 19. Rapp, D. N., & Kendeou, P. (2007). Revising what readers know: Updating text representations during narrative comprehension. Memory & Cognition, 35, 2019-2032. 20. Diethelm, P., & McKee, M. (2009). Denialism: what is it and how should scientists respond? European Journal of Public Health, 19, 2-4. 21. Lewandowsky, S., Stritzke, W. G., Oberauer, K., & Morales, M. (2005). Memory for fact, fiction and misinformation: The Iraq War 2003. Psychological Science, 16, 190-195. 22. Lewandowsky, S., & Stritzke, W. G. K., Oberauer, K., & Morales, M. (2009). Misinformation and the War on Terror: When memory turns fiction into fact. In W. G. K. Stritzke, S. Lewandowsky, D. Denemark, J. Clare, & F. Morgan (Eds.), Terrorism and torture: An interdisciplinary perspective (pp. 179-203). Cambridge, UK: Cambridge University Press. 23. Lewandowsky, S. (2011). Popular consensus: Climate change set to continue. Psychological Science, 22, 460-463.