29. 02. 2012.

Vjesnik.hr - Latinski - tajanstveni jezik za nedodirljive ljude u bijelom - verzija za ispis

news portal

MEDICINA DIO LIJENIKA ZAHTIJEVA DIJAGNOZE I NA HRVATSKOM JEZIKU

Latinski - tajanstveni jezik za nedodirljive ljude u bijelom

FOTO: IVAN EBELJA

emu zamagljivati dijagnozu kad je pravo bolesnika da znaju od ega su bolesni i kakve su im perspektive, kako bi se znali s time nositi i boriti
BISERKA LOVRI Objavljeno: 26. 2. 2011. u 17:36 Zadnja izmjena: 26. 2. 2011. u 17:36

Dijagnoza: Insultus vascularis cerebri, Hemiplegia, paresis gravis l.dex., Hypert.art., Fibrilatio atriorum, Struma nodosa gl. Thyreoideae,Incontinentio, Uroinfectio, Dysphasio sensomotoria gravis... Na hrvatskom, to je modani udar, oduzetost desne strane tijela uz povieni tlak krvi, treperenje pretklijetke srca, vorasto poveanje titnjae, nesposobnost zadravanja urina i ostalog, infekcija mokranih puteva, teke smetnje u govoru... Hvala rijeniku stranih rijei i MSD-eovim prirunicima za lijenike i bolesnike da vidimo od ega nam je bolesna baka, iako po otunom kimanju doktorove glave znamo da nije dobro. Dok smo prebirali po srednjokolskom znanju iz latinskog, osim same bolesti i to dalje, otvorilo se i pitanje zato sve to ne napiu na hrvatskom? U gotovo cijelom svijetu lijenici piu dijagnoze na svojim jezicima i ne zbunjuju pacijente. U nas, doznajemo od onih lijenika Igora Petrieka iz Zagreba i Karmen Lonarek-Markant iz Rijeke, sve vie njihovih kolega prihvaa hrvatsko nazivlje, a pogotovo na onim odjelima gdje rade za to su i sami zasluni s inicijativom koja je krenula 2006. godine. Otpora je bilo mnogo, pogotovo starije generacije uz obrazloenje da je latinski jezik jezik sporazumijevanja me u lijenicima iako oni katkad ne znaju ni puno znaenje kratica koje koriste u povijestima bolesti, pogotovo mla i. Neto ima i u tome da latintina ide s
www.vjesnik.hr/ArticlePrint.aspx?ID=0E4330C4-A888-44E1-BFCF-9C38C6A9A0A1 1/3

Prema zakonu, pacijenti imaju prav o na jasno razumljiv u dijagnozu, a nema prav og razloga, osim tradicije, da ih se pie na latinskom

29. 02. 2012.

Vjesnik.hr - Latinski - tajanstveni jezik za nedodirljive ljude u bijelom - verzija za ispis

ozrajem tajanstvenosti oko nedodirljivih ljudi u bijelom, sa stetoskopima, maskama, iljatim instrumentima, sa znanjem i moi lijeenja. U napisima u struno-medicinskim asopisima, novinama, te prilozima u elektronikim medijima spomenuti i drugi lijenici obrazlau svoje zalaganje za hrvatske dijagnoze, ponajprije pravom pacijenata da dobiju obavijesti na nain koji im je razumljiv s obzirom na dob, obrazovanje i mentalne sposobnosti, kako pie u Zakonu o zatiti prava pacijenata. emu zamagljivati dijagnozu kad je pravo bolesnika da znaju od ega su bolesni i kakve su im perspektive, kako bi se znali s time nositi i boriti. No otpori toj jezinoj logici (uz dopunu da su inicijativu o hrvatskim dijagnozama podrali uvaeni hrvatski jezikoslovci) su toliki da dosad nije bilo slubenog prijedloga o pohrvaenju hrvatskog medicinskog nazivlja. ak je i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi svojedobno podralo takav prijedlog uz to je ministar Darko Milinovi rekao kako je pitanje treba li uz hrvatske ostaviti i latinske nazive, te da je to predmet rasprave za struno-medicinska drutva. U tada otvorenoj polemici iz Komore je porueno da zapravo o tome nemaju stav. No Vjesniku je ovih dana doao odgovor iz Ministarstva prema kojem je pisanje dijagnoza na latinskom jeziku dosad uobiajen nain pisanja dijagnoza zbog internacionalizacije medicinskog jezika, te je u medicini latinski jezik standard, uz engleski kojim je pisana glavnina medicinske strune literature. Dijagnoze na hrvatskom jeziku ne bi pribliile medicinu narodu, a istodobno bi zadale velike probleme oko kreiranja hrvatskog nazivlja, te bi naa medicinska dokumentacija, u trenutku ulaska u EU, postala nerazumljiva.

FOTO: IVAN EBELJA Prije dvije i pol godine je Struno vijee KBC-a Rijeka izglasalo preporuku koritenja hrvatskog jezika u pisanju dijagnoza

Pitanje latintine u medicini zacijelo nije glavni problem u zdravstvu, pogotovo ne u ovo recesijsko vrijeme, ali je vano u irem drutvenom, pa i nacionalnom kontekstu. injenica je da se u veini zemalja dijagnoze piu na nacionalnim jezicima i to ne samo da bi se olakalo neukom puku, nego i medicinarima koji na fakultetu ne ue latinski nego samo nazivlje. Osim toga, njihov je struni jezik sve vie engleski i to ne samo zbog naziva novih znanstvenih i tehnikih izuma koji se svijetu predstavljaju na engleskom. U gotov o cijelom sv ijetu lije nici piu dijagnoze na sv ojim jezicima i ne zbunjuju pacijente. U nas, doznajemo od o nih Pisanje dijagnoza na hrvatskom prihvatili su oftalmolozi u KBC Zagreb i interna u KB Merkuru. Prije dvije i pol godine je Struno vijee KBC-a Rijeka izglasalo preporuku koritenja hrvatskog jezika u pisanju dijagnoza, kazala nam je dr. Lonarek-Markant. Do danas je tu preporuku
2/3

www.vjesnik.hr/ArticlePrint.aspx?ID=0E4330C4-A888-44E1-BFCF-9C38C6A9A0A1

29. 02. 2012.

Vjesnik.hr - Latinski - tajanstveni jezik za nedodirljive ljude u bijelom - verzija za ispis

lije nika Igora Petri eka iz Zagreba i Karmen Lon arekMarkant iz Rijeke, sv e v ie njihov ih kolega prihv aa hrv atsko naziv lje, pogotov o na o nim odjelima gdje rade i za to su i sami zasluni s inicijativ om koja je krenula 2006. godine

prihvatila otprilike polovica lijenika u toj ustanovi. O primjedbi da bi se, jer nema slubenog popisa dijagnoza na hrvatskom (to je apsurd svoje vrste), poeli primjenjivati regionalizmi, Lonarek ne dvoji, jer se i inae s pacijentima i me u zdravstvenim osobljem u pravilu komunicira standardnim hrvatskim jezikom, kao to se tim standardnim jezikom pouava i na ispitima ispituje studente. Odlui li poneki lijenik otii u krajnost nasuprot latinskom, to jest, izmiljati 'regionalizme' (kako bi se na kajkavskom reklo 'keratitis' ili 'prelom potkoljenice'), tu se ne moe nita, a nije ni vano, jer velika veina lijenika, uvjerena sam, sluit e se

jezinim standardom, kae dr. Lonarek-Markant i dodaje da svako uvjeravanje da je bolje koristiti latinski nego materinski jezik i da on moe postati manje razumljiv od latinskog, smatra u najmanju ruku zabavnim, ako ve ne i iracionalnim. U anketi na svome odjelu me u stotinjak pacijenata, na pitanje bi li radije na latinskom (npr. Cataracta oc.sin.), ili na hrvatskom (npr. siva mrena lijevog oka), dr. Petriek je dobio rezultate prema kojima se 90 posto pacijenata izjasnilo da bi eljeli na svojoj povijesti bolesti imati dijagnozu napisanu na hrvatskom jeziku, sedam posto pacijenata je bilo svejedno, a svega tri posto pacijenata se izjasnilo za dijagnoze na latinskom. U komentaru Petriek podsjea da su pacijenti oni zbog kojih lijenici postoje, a ne obrnuto, te da ih se itekako tie na kakav nain komuniciramo s njima, na razumljiv ili ne. No komentar otorinolaringologa prof. dr. Ranka Mladinea, koji se u polemici suprotstavlja zagovornicima hrvatskih dijagnoza, je da su to floskule o pribliavanju dijagnoza bolesnicima. On je, istie, najvei praktiki pobornik objanjavanja onoga to na e bolesniku, osobno ne ali vremena ni truda objasniti do tanine ono to misli o dotinom bolesniku, tj. njegovoj bolesti. Pacijent mora znati sve. Ali pisanje dijagnoza na hrvatskom tome nikada nee pridonijeti, zakljuuje. Uvo enje hrvatskog u pisanje dijagnoza, me utim, ne prijei ni legislativa, jer nigdje nije zakonski propisano kojim jezikom ih treba pisati. Naprotiv, jedina obveza je uz dijagnozu napisati ifru bolesti prema Me unarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB), koju koriste svi lijenici na svijetu, napominje dr. Petriek. Dakle, nema razloga ne prihvatiti praksu koja ide na ruku pacijentima i njihovu pravu da znaju od ega su bolesni to prije to je lijenika kod nas premalo i nemaju previe vremena za svakog pojedinog pacijenta koliko bi htjeli. Na iduem kongresu oftalmologa nai e sugovornici nastaviti sa svojom inicijativom da se medicinske dijagnoze mogu pisati obinim standardnim hrvatskim jezikom koji funkcionira bez problema.

www.vjesnik.hr/ArticlePrint.aspx?ID=0E4330C4-A888-44E1-BFCF-9C38C6A9A0A1

3/3