Pregledni lanak/Review

Terminologizacija jezika medicinske struke

Standardization of medical language
Anamarija Gjuran-Coha

Katedra za drutvene i humanistike

znanosti u medicini,
Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci

Primljeno: 16. 7. 2010.

Prihvaeno: 14. 12. 2010.

Saetak. Medicinski jezik odnosi se na medicinsko nazivlje i izraavanje, odnosno umijee uporabe medicinskih jezinih podataka u usmenom i pismenom priopavanju. On bi trebao, kao i
svaki drugi struni i znanstveni jezik, imenovati pojave na jednoznaan nain, sluei se gramatikim sustavom opeg jezika. Njegovo je glavno obiljeje prije svega razmjerno velik udio
strunih rijei i odreenih gramatikih i leksikih sredstava. Jezik svakodnevne uporabe ne
moe zadovoljiti veliku potrebu za novim strunim nazivima, jezik struke nadopunjava se posuenicama i novotvorenicama, pa one postaju njegov sastavni dio. Jezik struke podloan je
normi, a pri stvaranju nazivlja neke struke treba voditi rauna o odreenim zakonitostima, odnosno naelima.
Cilj je ovoga rada analizirati terminoloka naela koja su temelj stvaranja nazivlja. Time emo
dati osnovne smjernice lijenicima i jezikoslovcima u njihovu zajednikom nastojanju oko normiranja medicinskog nazivlja kako bi se izbjegle brojne nesuglasice i nerazumljivost medicinskog jezika. Istraivanje obuhvaa medicinske znanstvene, strune i popularne asopise, a analiza e pokazati u kojoj mjeri norma i terminoloka naela utjeu na stvaranje medicinskog
nazivlja.
Kljune rijei: jezina norma, jezik medicinske struke, medicinsko nazivlje, terminoloka
naela
Abstract. Every language is a multiple system which includes different forms of linguistic reality. According to one of Languages for Specific Purposes (LSP) definitions it implies a language aimed at satisfying some professional needs. LSP is the result of communication
needs of professionals using the language. Languages for Specific Purposes are codes different from the standard language, which have their rules. Some of the features of LSP include
specific vocabulary and certain grammatical and lexical means. Everyday language cannot
satisfy all the needs so loan words as well as loan translations are widely accepted. Medical
language does not differ form other LSP as its vocabulary is based on certain principles.
The aim of this paper is to analyze the standardization of medical terminology based on
principles which will serve as a guideline for doctors and linguists in their common attempts
to standardize medical language in order to avoid misunderstandings. The corpus is based
on scientific, professional and popular articles and the analysis will show to which extent
medical language is affected by the norms.
Key words: LSP, norms and principles, standardization, terminology

Adresa za dopisivanje:
Dr. sc. Anamarija Gjuran-Coha
Katedra za drutvene i humanistike
znanosti u medicini,
Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci
Brae Branchetta 20
51 000 Rijeka
e-mail: agjuran@medri.hr

http://hrcak.srce.hr/medicina

medicina fluminensis 2011, Vol. 47, No. 1, p. 4-14

A. Gjuran-Coha: Terminologizacija jezika medicinske struke

UVOD
Svaki je jezik viestruki sustav koji ukljuuje razliite oblike jezine stvarnosti. Jedna od definicija
jezika struke kae kako se pod jezikom struke podrazumijeva (se) jezik namijenjen zadovoljenju
odreenih strunih potreba1. On je i nastao kao
rezultat komunikacijskih potreba ljudi koji se njime slue unutar jedne struke. Jezike struka stoga
moemo smatrati kodovima koji se razlikuju od
opeg jezika i ponaaju se u skladu s posebnim
pravilima.
Medicinska je terminologija osnovni instrument
prenoenja informacija izmeu zdravstvenih djelatnika i bolesnika, ali i izmeu zdravstvenih djelatnika unutar same struke. Svaka terminologija,
pa tako i ova medicinske struke, tei standardizaciji koja podrazumijeva usklaivanje po naelu
jednoznanosti, sustavnosti te uklopljenosti u hrvatski jezini sustav. Jednoznanost je vano obiljeje znanstvenoga jezika. Naime, esto se dogaa da isti nazivi u vie znanstvenih grana imaju
razliito znaenje. Takva neujednaenost u nazivlju vodi k nerazumljivosti sadraja, njegovoj krivoj
interpretaciji i nesporazumu. Nerijetko autori koriste mnogo istoznanica za jedan pojam, a esto
i jedan autor upotrebljava vie naziva za isti pojam. Sustavno usklaivanje ve usvojenih ili samo
zabiljeenih naziva vaan je zadatak pri normiranju hrvatskoga medicinskog nazivlja. Struni nazivi trebaju biti jasni, jednoznani, precizni i razumljivi iroj populaciji.
Zahvaljujui opoj globalizaciji, engleski je jezik
postao tzv. lingua franca2, a njegov je utjecaj na
medicinske znanosti nepobitan. Engleski se nazivi prihvaaju u izvornom obliku, a njihovo se
znaenje razliito oblikuje u pojedinim granama.
U publikacijama, stoga, biljeimo latinizme, grecizme, engleske izvorne nazive, pravopisno prilagoene nazive ili hrvatske prevedenice. Ovakva je arolikost i nesreenost neprihvatljiva u
nazivlju te emo u radu istraiti osnovna obiljeja medicinskog jezika, ali i predloiti naine i naela njegova normiranja. Istraivanje obuhvaa
korpus koji ine hrvatske medicinske publikacije,
ukljuujui knjige, znanstvene, strune i popularne asopise, kao i priloge u dnevnim i tjednim
novinama.

medicina fluminensis 2011, Vol. 47, No. 1, p. 4-14

POKUAJI NORMIRANJA MEDICINSKOGA

JEZIKA
Nazivlje pojedinih struka (npr. informatike) u velikoj je mjeri standardizirano ili se ulau veliki napori da se strani nazivi prevedu i da se ponude
hrvatski izrazi. U drugima, poput medicine, to je
nastojanje manje izraeno. Razlog tome, vjerojatno, lei u injenici da se mali broj jezikoslovaca
bavi medicinskom terminologijom, a lijenici prihvaaju izvorne nazive. Biljee se pokuaji tvorbe

Jezik se ostvaruje kroz funkcionalne stilove. Pisani medicinski tekstovi pripadaju znanstvenom funkcionalnom
stilu, publicistikom stilu, ali i razgovornom funkcionalnom stilu kada se radi o usmenoj komunikaciji izmeu
lijenika i bolesnika, ali i samih lijenika. Svaki funkcionalni stil ima svoje zakonitosti, a mijeanje obiljeja
dvaju ili vie stilova, odnosno stilskih razina, odaje nedovoljnu jezinu izgraenost autora.

hrvatskih naziva koji bi bili razumljivi iroj populaciji, no ti su pokuaji izolirani i uglavnom nisu prihvaeni. Prijedlozi Ivana Demana3 u njegovom
prvom medicinskom rjeniku iz 1868. godine za
lijezdu, une kamence, poplunicu pokazali su
se uspjenim, dok je naziv mokrani libak za mokrani mjehur ostao samo kao prijedlog i nikada
nije bio prihvaen. Takvih jezinih intervencija
ima i u dananje doba. Godine 1981. Babi4 u
svom lanku Naena zamjena za body scanner
trai hrvatski izraz za body scanner i predlae
tjelesni pretranik ili pretranik tijela. Ti prijedlozi nisu prihvaeni, pa se i danas koristi posuenica skener, kao i njezine izvedenice skenirati,
skeniranje ili u nekim sluajevima skaner, skaniranje.
Izvorni je naziv scanning microscope zamijenjen
prevedenicom pretrani mikroskop, a taj se naziv uvelike koristi u publikacijama. Dapae, naziv
scanning microscope nismo zabiljeili u izvornom
obliku niti kao posuenicu (skenirajua elektronska mikroskopija), ve u svim publikacijama nalazimo prevedenicu. Razlog tome lei u injenici da
je prevedenica prikladna i iroko prihvaena. Neki
autori ipak u zagradi navode i izvorni naziv.

http://hrcak.srce.hr/medicina

A. Gjuran-Coha: Terminologizacija jezika medicinske struke

Pretrana (engl. scanning) elektronska mikroskopija daje trodimenzionalnu sliku5.

O nazivima AIDS ili sida pisao je S. Babi u lanku Sida kao jezini problem6. Naziv SIDA posuen je iz francuskog, a ponuen je hrvatski naziv
kopnica, neologizam stvoren uzimajui u obzir
tijek bolesti i njezine simptome. Iako se ta prevedenica koristi uglavnom u udbenicima i dalje
je u irokoj uporabi prilagoenica sida (akronim
iz francuskog) i akronim AIDS (iz engleskog),
uglavnom u izvornom obliku. Moda se nakon
pojave bolesti i javio pravopisno prilagoeni
oblik ejds ili ejdz (kako tvrdi Babi u svom
lanku)6, no danas je definitivno zastupljen
samo izvorni oblik.
MEDICINSKI JEZIK I FUNKCIONALNI STILOVI
HRVATSKOGA JEZIKA
Jezik se ostvaruje kroz funkcionalne stilove koji se
meusobno razlikuju kao to se razlikuju i sami
jezici. Pisani medicinski tekstovi pripadaju znanstvenom funkcionalnom stilu kada se radi o znanstvenim publikacijama, publicistikom stilu kada
su objavljeni u popularnim asopisima, ali i razgovornom funkcionalnom stilu kada se radi o usmenoj komunikaciji izmeu lijenika i bolesnika, ali i
samih lijenika. Svaki funkcionalni stil ima svoje
zakonitosti, a mijeanje obiljeja dvaju ili vie stilova, odnosno stilskih razina, odaje nedovoljnu
jezinu izgraenost autora.
Medicinsko nazivlje, kao svako nazivlje, pripada
znanstvenom funkcionalnom stilu u kojem vanu
ulogu imaju leksik i sintaksa, dok su fonologija i
morfologija u drugome planu. U pisanju znanstvenoga rada znanstvenik treba voditi rauna o
njegovu sadraju, predoiti ga kao cjelinu, izdvojiti iz njega bitno i dati ga u logikome slijedu. Pri
tome sadraj znanstvene poruke mora prilagoditi
primatelju. Znanstveni je stil izrazito objektivan, a
subjektivna se sredstva koriste samo tamo gdje
su doputena, npr. u popularnim asopisima koji
su namijenjeni irem itateljstvu.
Znanstveni stil ima neka obiljeja koja se u praksi
sustavno kre. Jednoznanost naziva, izbjegavanje sinonimije, kratkoa izraavanja i izbjegavanje
stranih naziva neka su od obiljeja znanstvenog
funkcionalnog stila.

http://hrcak.srce.hr/medicina

Publicistiki funkcionalni stil obuhvaa dnevne

novine, asopise, ali i podruje sluane i gledane
informacije. Novinarski jezik treba biti neutralan,
razumljiv, jednostavan, precizan i objektivan. U
novinarskome stilu pojavljuju se ustaljeni izrazi
koji ga obiljeavaju, a internacionalizmi i strane
rijei esta su pojava. Njihova uporaba, meutim,
izaziva brojne polemike jezikoslovaca. Treba li koristiti takve rijei uvijek je aktualno pitanje, a naelni odgovor je koristiti, no umjereno. Internacionalne su nacionalne rijei (za razliku od stranih
rijei i tuica) koje su prisutne u svim profesionalnim podrujima i zapravo su postale injenicom
svakoga civiliziranoga nacionalnog jezika7. Te su
rijei kroz povijest utvrdile svoja opa znaenja i
time se osposobile za uopeno komuniciranje, ali
su i postale injenicom novinarskoga standarda7.
Razgovorni se funkcionalni stil ostvaruje u komunikaciji izmeu lijenika i bolesnika, ali i samih lijenika. Komunikacija pretpostavlja koritenje
istog ili prilagoenog kda. U komunikaciji lijenik bolesnik bolesnik je u inferiornom poloaju
s obzirom na jezini kd kojim se koristi. Budui
da je uvjet komunikacije da obje strane poznaju
jedan zajedniki jezik, lijenik u komunikaciji s bolesnikom odustaje od jezika struke, ne slui se kdom, ve se slui rijeima iz opeg jezika kako bi
ostvario komunikaciju. Na taj se nain pokuava
pribliiti nestrunoj razini bolesnika. Katkad se
bolesnici nastoje koristi njima poznatim medicinskim rijeima. No, zbog nedovoljnog poznavanja
struke i naziva, medicinski je jezik bolesnika nejednoznaan (zbog znanstvene medicinske nekompetencije), esto pogrean i nepouzdan.
JEZINI PURIZAM U JEZIKU MEDICINSKE
STRUKE
Hrvatsko se znanstveno nazivlje poelo stvarati u
prolom stoljeu i tada se strani, obino latinski
naziv zamjenjivao domaim, najee prevedenicom. Taj se naziv tijekom svoje uporabe, ali i tijekom razvoja samoga jezika i nazivlja mijenjao, zamjenjivao novom rijei, ali nije iezavao iz
uporabe. Novi su nazivi nastajali spontano, stihijski i nesustavno. Posljedica toga je dananja nesustavnost i nedovrenost pojedinih nazivlja, pa
tako i medicinskog. S jedne strane nazivlje u hrvatskom jeziku nije dovoljno razvijeno, a s druge

medicina fluminensis 2011, Vol. 47, No. 1, p. 4-14

A. Gjuran-Coha: Terminologizacija jezika medicinske struke

strane ono koje postoji bogato je istoznanicama.

Istoznanice, meutim, optereuju znanstveni
tekst i donose vie smetnji i nejasnoa.
Interes za jezik medicinske struke, kao i za njegovo normiranje, pojavio se 60-tih godina prologa
stoljea. U to su se doba mnogi autori, uglavnom
lijenici, bavili medicinskim jezikom, medicinskim
nazivljem, anomalijama u medicinskom jeziku, jezinom izgradnjom u hrvatskom medicinskom nazivlju, jezinom normom i uvelike poticali rad na
njegovu usustavljivanju. Meu njima spominjemo V. Friia8, L. Glesingera9 , J. Kallaya, T. Beritia, B. Antonina10, V. Loknara11 i dr.
Danas je odreeni stupanj purizma prisutan i u
medicinskom jeziku. Iako u medicinskoj struci lijenici u nedostatku prikladnoga hrvatskog naziva
ili u nemogunosti njegova stvaranja najee
preuzimaju strani naziv u izvornom obliku ili posuenicu, odreeni broj autora inzistira na jezinoj istoi, nastojei stvoriti domae nazive. Takvi
su sluajevi posebice zabiljeeni ranih devedesetih kada se pod utjecajem drutveno-politike situacije i hrvatske nezavisnosti isticala jezina istoa, tj. ienje jezika s jedne strane od
srbizama, a s druge i od internacionalizama koji
su bili ei u uporabi. Tako modificiran postaje
preinaen, pa sintagma genetski modificirana
hrana postaje genetski preinaena hrana (no
zadrava se kratica GMO), mikroskop postaje
sitnozor, latinizam imunodeficijencija postaje
imunoloka nedostatnost, a implantat postaje ugnjeenje. Iz ranih devedesetih biljeimo i
ove primjere:
Krvotoni uruaj moe nastati kao posljedica
tri patogenetski raznorodne skupine poremeaja5.
Znaenje ovog naziva laicima nije jasno iz konteksta, pa ga ne moemo ni pretpostaviti. U kazalu
imena4 navodi se da su hemodinamiki ok i krvotoni uruaj istoznani pojmovi, koji s razliitim
korijenskim pristupom opisuju istu pojavu te dalje nastavlja da se u knjizi jednakovrijedno rabe
oba pojma5. Radi se o opeprihvaenom nazivu
ok, rijei koja se i ortografski i znaenjski uklopila u sustav hrvatskoga jezika. Etimoloki rije je
francuskog podrijetla (choc), a Klai12 ju definira
kao teko ope poremeenje svih funkcija orga-

medicina fluminensis 2011, Vol. 47, No. 1, p. 4-14

nizma, izazvano duevnim potresima i tjelesnim

ozljedama. U istom smo tekstu zabiljeili uporabu obaju naziva, to nije u skladu s terminolokim
zahtjevima koji nalau uporabu jednog naziva za
jedan pojam, a prednost se daje starijem i proirenijem nazivu. Naime, na istoj stranici autor navodi sljedei primjer:
Hemodinamiki ok sindrom je smanjenje arteriovenske razlike tlakova koje uzrokuje viesustavno zatajenje u organizmu5.
Budui da je naziv ok proireniji i prihvatljiviji
svim korisnicima, i lijenicima i laicima, i jasno izraava vezu izmeu sadraja pojma i jezinog izraza,
smatramo da ga ne treba mijenjati. Nametanje novog naziva samo bi uvelo pomutnju zbog neprozirnosti njegova znaenja. Od naziva uruaj lake
se tvore izvedenice, npr. uruajni, ali s druge
strane naziv ok koristi se u pridjevnoj funkciji, npr.
ok-terapija (lijeenje elektrookovima)13 ili ok-soba (soba za intenzivnu njegu bolesnika u bolnicama)14. Radi se o polusloenicama nastalim pod
utjecajem engleskog jezika. To je, meutim, tvorbeni nain stran hrvatskomu jeziku te se preporuuje da se, kad god je to mogue, polusloenice
zamijene skupinama pridjev+imenica, imenica+
imenica u genitivu ili imenica+prijedlona sveza15.
No u korpusu smo zabiljeili i pridjev okni u
primjerima okni sindrom i okna terapija.
Iako sufiks -ni slui za tvorbu odnosnih pridjeva,
mi bismo se radije opredijelili za preobliku posvojnim genitivom odnosno sindrom oka i terapija elektrookovima.
Takoer biljeimo jo jedan slian primjer:
Zoridbena dioba je mnogo sloenija od mitoze i sastoji se od dviju uzastopnih dioba16.
Naime, u ovom se sluaju radi o nazivu grkog podrijetla mejoza, internacionalizmu koji je prisutan u
veini svjetskih jezika: engl. meiosis, franc. miose,
njem. meiose, te ga nije potrebno mijenjati.
(NEGATIVNA) JEZINA OBILJEJA
MEDICINSKOGA JEZIKA
S obzirom na funkcionalne stilove kroz koje se jezik realizira, ve smo u ranijim poglavljima ukazali
na neke od negativnih obiljeja medicinskoga jezika te ona nisu novijega datuma. Davne 1966.

http://hrcak.srce.hr/medicina

A. Gjuran-Coha: Terminologizacija jezika medicinske struke

Antonin je pisao da upravo neke slabosti u medicinskom nazivlju i potjeu iz neprikladne primjene naziva zbog nepoznavanja njihova pravog znaenja. Osim toga, tu je i pretjerana i ni sa im
opravdana uporaba stranih rijei tamo gdje nisu
potrebne. lanci pretrpani tim nazivima daju ruan, neestetski utisak, a i ne slue boljem razumijevanju sadraja ak i onda kada su namijenjeni
uem krugu struno obrazovanih ljudi. Strune
termine je prijeko potrebno upotrebljavati, ali
bez pretjerivanja i s odreenom mjerom, vodei

Potrebna je uska suradnja izmeu lijenika i lingvista da

se otklone negativna obiljeja medicinskog jezika. Pri
normiranju medicinskoga nazivlja potrebno je voditi rauna o terminolokim naelima te u skladu s datim
predlocima ponuditi prihvatljive hrvatske nazive ili preuzeti strane.
rauna o istoi i duhu naeg jezika. Trebat e dosta vremena da se iskorijene te pojave9.
Ne samo da te pojave nisu iskorijenjene, ve se
biljei nezaustavljiv priljev engleskih rijei u medicinsko nazivlje, ne samo u govoru ve i u pisanom
tekstu. Razlozi njihova irokog prihvaanja vrlo su
raznoliki: od popunjavanja praznih mjesta u sustavu, to je jezino opravdano, do pomodnosti
koritenja svega to je strano.
Stav lingvista prema rijeima engleskog podrijetla
vrlo je jasan: tue se rijei, tuice i prilagoenice,
upotrebljavaju samo onda kada za pojmove koji
se njima oznauju nemamo dobrih rijei u hrvatskom jeziku ili ih ne moemo lako nainiti17. Stav
anglista neto je blai. Oni smatraju da prihvaanje novih naziva nije toliko opasno za jezini sustav koliko je to utjecaj na sintaksu koji se biljei
posljednjih desetljea.

Prema normi strane bi se rijei trebale pisati kurzivom, no u istraivanju biljeimo odstupanja od
norme, kako u znanstvenim, tako i u strunim publikacijama (tablica 1).
Uporaba kratica jo je jedno od (negativnih) obiljeja medicinskoga jezika. Kratice se koriste radi
utede vremena uz istodobno ostvarenje komunikacije. No, uporaba kratica moe prouzroiti
smetnje u komunikaciji zbog nejasnoe njihova
znaenja. To su u potpunosti neprozirne rijei iz
ijeg se oblika ne moe prepoznati znaenje. Ako
ne poznaju njihov potpuni naziv, one na govornika i itatelja obino djeluju zbunjujue. Zbog
male informacijske vrijednosti kratice se zadravaju kratko u jeziku.
U medicinskom je jeziku uporaba kratica dvojbena s bioetikog aspekta. Prema dananjim naelima medicinske bioetike bolesnik ima pravo na
potpunu informiranost (engl. informed consent).
l. 2 Kodeksa medicinske etike i deontologije21 jasno odreuje obvezu lijenika u potovanju prava svakog bolesnika da dobro obavijeten slobodno prihvati ili odbije pojedinog lijenika, odnosno
preporuenu lijeniku pomo. Bolesnici su dobro obavijeteni o dunostima lijenika prema
njima, a to ukljuuje razumljivost i jasnou jezika
kojim se lijenici slue.
Kratice nastaju na nekoliko naina22, a najee se
prihvaaju izvorne engleske kratice. To je opravdano ako u hrvatskom ne postoji hrvatska kratica
ili ako se u tekstu koristi izvorni/engleski naziv, no
nerijetko biljeimo uporabu engleske kratice uz
hrvatski naziv:
indeks tjelesne mase (BMI od engl. body mass
index)
deoksiribonukleinska kiselina (DNA od engl.
deoxyribonucleic acid))

Tablica 1. Odstupanja od norme pisanja stranih rijei kurzivom u znanstvenim i strunim publikacijama
Table 1. Norm deviation in foreign words writing in scientific and professional publications
Primjer iz istraivanja

Prema normi

Rinovirusi uzrokuju upalu dinih putova (...), wheezing u djece koja boluju od
astme...18

wheezing

protein ima predvieni coiled coil motiv slian onome u intermedijarnih filamentnih
proteina19

coiled coil

To su bolesnici s crush ozljedom, sepsom, aterosklerotinim promjenama i starija

dobna populacija20

crush ozljedom

http://hrcak.srce.hr/medicina

medicina fluminensis 2011, Vol. 47, No. 1, p. 4-14

A. Gjuran-Coha: Terminologizacija jezika medicinske struke

Vrlo je esta uporaba kratica u polusloenicama u

pridjevnoj funkciji. Budui da polusloenice nisu
svojstvene hrvatskome jeziku, trebaju se pisati sa
spojnicom23, npr.:
DNK-dot analiza
EMG-povratna veza
RNK-izrezivanje
logMAR-princip
ETDRS-tabla.
U skladu s normom najbolja je preoblika tvorbenim obrascem imenica+imenica u genitivu23:
dot analiza DNA, povratna veza EMG, izrezivanje
RNK. No, polusloenice su plodan tvorbeno-sintaktiki model. S obzirom na njihovu proirenost i
usvojenost teko ih je izbjei, posebice zato to za
neke polusloenice nisu pronaene dobre zamjene u hrvatskome jeziku.
Supostojanje stranog naziva, posuenice i hrvatskog naziva dovodi do sinonimije. Sinonimija je u
nazivlju nepoeljna. Meu nazivima koji oznauju
isti pojam potrebno je odabrati jedan te njemu
dati prednost u odnosu na ostale. Pritom je potrebno voditi rauna da bude u skladu s najnovijim postignuima znanosti i tehnike te da bude u
skladu s hrvatskim standardnim jezikom. Analizirajui primjere iz korpusa doli smo do zakljuka
da su sinonimi raireni u medicinskom jeziku te ih

autori uestalo koriste. Zbog nesigurnosti znaenja i uporabe naziva, njegove (ne)razumljivosti ili
stava da se strunjaci odreenoga podruja ionako slue engleskim nazivima, nerijetko navode i
engleski i hrvatski naziv, to ne pridonosi znanstvenosti stila ve ostavlja dojam jezine nesreenosti.
... poele su se provoditi mjere sekundarne
prevencije ciljanim probiranjem ispitanika
(od engl. screening)24
Analizom nukleotidnoga slijeda moemo
prepoznati otvorene okvire za itanje (engl.
open reading frames)19.
Okidai (trigger) glavobolje su rjee zastupljeni, a najei trigger je nedostatak spavanja20.
Normo tenzivni glaukom (engl. low tension
glaucoma) ... kao posljedica vee osjetljivosti vaskularnog sustava oka i na normalne
vrijednosti IOT zbog pada tlaka u cilijarnim
arterijama...25
Vieznanost naziva, ali i kratica, u nazivlju nije
prihvatljiva. esto se dogaa da jedan naziv ima
razliita znaenja. Takva neujednaenost vodi k
nerazumljivosti sadraja, njegovoj krivoj interpretaciji i nesporazumu. Biljeimo sljedee primjere
(tablica 2 i 326):

Tablica 2. Prikaz vieznanosti naziva

Table 2. Polysemy in medical terminology
Ligacija
Infiltracija
Insercija

1. vezanje dvaju fragmenata DNA ili RNA

2. postavljanje ligature (npr. konac, ica)
1. nenormalno proimanje tkiva stanicama/tvarima (upalnim, tumorskim, masnim)
2. injekcija lokalnog anestetika u tkivo
1. hvatite, prihvatite miia
2. umetanje slijeda nukleotida DNA
3. uvoenje (igle)

Tablica 3. Prikaz vieznanosti kratica

Table 3. Polysemy in abbreviations
Kratica
ABC

CML
CMV

Znaenje kratice
1. Airway, Breathing, Circulation
2. Aspiration Biopsy Cytology
3. Antigen Binding Capacity
1. cell-mediated lymphocytotoxicity
2. chronic myelocytic leukemia
1. contolled mechanical ventilation
2. cytomegalovirus

medicina fluminensis 2011, Vol. 47, No. 1, p. 4-14

Hrvatski naziv
1. dini put, disanje, cirkulacija
2. citologija iz uzorka aspiracijske biopsije
3. sposobnost vezanja antigena
1. stanina limfotoksinost
2. kronina mijelocitna leukemija
1. nadgledana mehanika ventilacija
2. citomegalovirus

http://hrcak.srce.hr/medicina

A. Gjuran-Coha: Terminologizacija jezika medicinske struke

Ovakvi sustavi za ekspresiju mogu se koristiti

samo za cDNA, jer se ni u sustavima za transkripciju i translaciju in vitro, ni u bakterijama, ne mogu reakcije istjecanja i spajanja
RNA (engl. splicing)19.
Razliitim izrezivanjem (engl. differential
splicing) heterogene nuklearne RNA tog prekursorskog proteina, pre-mRNA, nastaje
oblik od 695 aminokiselina19.
... egzoni se spajaju nakon izrezivanja RNA
(engl. RNA splicing)19.
U medicinskim su lancima esti sluajevi uporabe imenice u pridjevnoj funkciji, tzv. jukstapozicija dviju imenica bez spojnika27. Radi se o doslovno prenesenim sintagmama prema engleskom
modelu koje nisu u skladu s hrvatskom jezinom
normom.
... odreivanje prostata specifinog antigena u
krvi (...) u iroj je primjeni tek 15-ak godina20.
Prema normi prihvatljivija je preoblika tvorbenim
obrascem pridjev+imenica (specifini prostatini
antigen) ili imenica+imenica u genitivu (specifini
antigen prostate) (tablica 4).
Iz navedenih je primjera vidljivo da nije potrebno
doslovno preslikati engleski model, ve i hrvatski
jezik nudi brojne preoblike tvorbenim obrascima.
U iduem emo poglavlju analizirati terminoloka
naela koja su temelj tvorbe nazivlja te emo ih
primijeniti na medicinsko nazivlje. Time emo
dati osnovne smjernice lijenicima i jezikoslovcima u njihovom zajednikom nastojanju oko normiranja medicinskog jezika.
PRIMJENA TERMINOLOKIH NAELA NA
MEDICINSKO NAZIVLJE
Smatra se da terminoloka teorija ima tri glavna
zadatka: ona se bavi pojmovima kao odvojenim
cjelinama znanja, zatim slijedom meusobno povezanih jezinih jedinica vezanih uz pojmove koji
su grupirani na spoznajnim temeljima, ali i uspostavljanjem veze izmeu pojmova i naziva.
Jezine su promjene najizraenije u znanstvenome i tehnikom leksiku jer se svakodnevno stvaraju novi nazivi za pojave i ureaje, ali s druge
strane brojni nazivi iezavaju izlaskom iz uporabe samih pojmova koje oznauju. Te se znanstve-

10

http://hrcak.srce.hr/medicina

ne inovacije odvijaju u ekonomski najjaim zemljama, a nova se znanja prenose u manje

razvijene sredine, to nuno ukljuuje i jezino
posuivanje, dakle prihvaanje stranih izraza za
nove pojmove. Stoga je bilo potrebno utvrditi
odreene kriterije za stvaranje naziva.
Brojni su se autori bavili terminolokim naelima
(Mihaljevi28, Babi29, Hudeek-Mihaljevi- Pili30)
i predlagali razliita naela, no u osnovi mnoga su
naela zajednika svim autorima. U ovom emo
radu analizirati ona naela koja su primjenjiva na
medicinskoj terminologiji i koja nam mogu posluiti u daljnjim nastojanjima oko normiranja hrvatskoga medicinskog nazivlja.
1. Domae rijei imaju prednost pred stranima
Razloga tome ima vie: mogunost tvorbe izvedenica, jasnoa, prozirnost. U tablici 5 navedeni su
neki od primjera zabiljeenih u korpusu.
2. Nazivi latinskog i grkog podrijetla imaju
prednost pred nazivima preuzetim iz engleskoga
jezika
Naime, latinski i grki ine temelj svih europskih
jezika te se lako uklapaju u sve jezine sustave, pa
tako i u hrvatski jezini sustav. U tablici 6 navodimo primjere iz korpusa, ali navodimo i engleski
naziv iz kojeg je hrvatska istovrijednica preuzeta.
3. Proireniji i korisnicima prihvatljiviji naziv ima
prednost pred manje proirenim
Naela prihvaenosti i proirenosti usko su povezana. Naziv koji je proiren bit e i iroko prihvaen. Na prihvaanje i proirenost naziva velik
utjecaj imaju mediji (tisak, radio i televizija). Ako
je naziv prihvaen i zadovoljava sve jezine zahtjeve, nema razloga da se taj naziv mijenja.
O AIDS-u i predloenoj hrvatskoj istovrijednici
kopnici koja zadovoljava sve jezine zahtjeve
ve je bilo rijei u uvodnom poglavlju. Autori Enciklopedijskog rjenika humanog i veterinarskog
medicinskog nazivlja31 iz 2006. naziv kopnica
navode kao prijedlog hrvatskog naziva za AIDS i
HIV bolest.
Isti je sluaj s pejsmejkerom. Unato postojanju
hrvatske istovrijednice srani elektrostimulator
i dalje se koristi posuenica. Hrvatski je naziv
mnogim govornicima nepoznat te neki njegovo

medicina fluminensis 2011, Vol. 47, No. 1, p. 4-14

A. Gjuran-Coha: Terminologizacija jezika medicinske struke

Tablica 4. Primjeri preoblika nominalizacije tvorbenim obrascem pridjev+imenica ili imenica+imenica u genitivu
Table 4. Examples of nominalisation transformation according to the formation pattern adjective+noun or
noun+gen. noun.
Primjer iz istraivanja
laser akupunktura
organ specifini antigen
balon-kateter

Prema normi
laserska akupunktura
specifini antigen organa
balonski kateter ili kateter s balonom

Tablica 5. Primjeri domaih rijei koje imaju prednost pred stranima (prvo terminoloko naelo)
Table 5. Examples of Croatian words which are preferred in terminology
Domai naziv
premosnica/prjemosnica
srani elektrostimulator ili
stimulator rada srca
probir
nadzor nad bolesnikom

Posuenica
bajpas
pejsmejker

Engleski naziv
bypass
pacemaker

skrining
monitoring

screening
monitoring

raunalna tomografija
T-vrijednost
premotenje (arterije)
prijenosni DNK

kompjutorizirana tomografija
T-skor
briding
transferni DNA (vrlo esto smo u korpusu naili na naziv
transportni DNA u kojem je zadrana engleska kratica. Naime,
do unatrag dva desetljea uvelike se koristila engleska kratica
naziva deoxyribonucleic acid (DNA), a zatim je uvedena hrvatska
kratica DNK (deoksiribonukleinska kiselina).
skenirajui
stent

computerized tomography
T score
bridging
transfer DNA

pretrani
potpornica

scanning
stent

Tablica 6. Primjeri naziva latinskog i grkog podrijetla koji imaju prednost pred engleskim (drugo terminoloko naelo)
Table 6. Examples of terms of Latin and Greek origin
bolje
incidencija
magnetska rezonancija
prevalencija
latencija
sekvencija gena
komplementarnost
imunodeficijencija
srana frekvencija
postvirusni
supstancija
reagencija
rezistencija
metastatski
funkcijski
referentni
venski
beta-blokatori
miokardni
refleksogen
stehiometrijski
respiracijski
artikulacijski

nego
incidenca
rezonanca
prevalenca
latenca
sekvenca
komplementacija
imunodeficijenca
frekvenca
postviralni
supstanca
reagens
rezistenca
metastatiki
funkcionalan
referencijalni
venozni
beta-blokeri
miokardijalni
refleksogenian
stehiometriki
respiratorni
artikulatorni

medicina fluminensis 2011, Vol. 47, No. 1, p. 4-14

engleski naziv
incidence
magnetic resonance
prevalence
latence
sequence
complementation
immunodeficiency
frequency
postviral
substance
reagent
resistance
metastatic
functional
referential
venous
beta-blockers
myocardial
reflexogenic
stechiometric
respiratory
articulatory

http://hrcak.srce.hr/medicina

11

A. Gjuran-Coha: Terminologizacija jezika medicinske struke

znaenje povezuju s odreenom vrstom pretrage. Predloen je i naziv sranik, ali u medicinskoj se praksi on ne koristi.
Nasuprot tome premosnica ili prjemosnica, hrvatska istovrijednica za bajpas iroko je prihvaena i uvelike se koristi i u popularnoj i strunoj literaturi i u prijevodima TV serija, npr. Hitna sluba.
Naziv presadak ponuen je kao hrvatski naziv za
transplantat, no i dalje je posuenica vie u uporabi. U korpusu smo u jednom lanku o umjetnoj
oplodnji naili na naziv ugnjeenje, a radilo se o
implantatu. Danas se upotrebljava naziv usadak koji je u irokoj uporabi u stomatologiji.
Hrvatski naziv potpornica predloen je kao istovrijednica engleskom nazivu stent, no dosad nije
iroko prihvaen, te se engleski naziv i dalje koristi
i u struci i u medijima. U Dnevniku HRT-a zabiljeili
smo primjer Predsjedniku Sabora Vladimiru eksu ugraen je stent i njegovo se stanje stabilizira
(28. 12. 2006.). Isti je engleski naziv upotrijebljen u
pisanom tekstu: Obavljena je kateterizacija srca i
predsjedniku Sabora postavljen je stent. Moemo
pretpostaviti da e proi odreeno vrijeme dok hrvatska istovrijednica ne bude prihvaena kao to je
to bio sluaj s premosnicom, no vrlo je vano
predloiti hrvatsku prevedenicu prije nego to se
strani naziv udomai meu populacijom.

e rijei i podlijeu svim morfolokim pravilima

tvorbe mnoine, padea i sl., npr. peelinzi, crossing
overom, boosteri, chaperoni, bypassom...
Primjeri iz tablice 7 sintaktiki se ne uklapaju u
hrvatski jezik. Iz primjera moemo zakljuiti da,
iako se posuenice uklapaju u sustav na morfoloko-sintaktikoj razini, bolje je koristiti domae
nazive koji imaju prednost pred stranima.
5. Krai nazivi imaju prednost pred duljim
Duljina naziva ima vanu ulogu u stvaranju naziva. Strani su nazivi obino krai te su stoga i prihvatljiviji. Njihove su domae istovrijednice vie
rjene te nemaju mogunost tvorbe izvedenica.
U korpusu smo zabiljeili sljedee primjere te ponudili krai oblik koji se u nekim sluajevima i koristi kao npr. CT mozga (tablica 8).
Naveli smo i engleski naziv radi usporedbe duljine
naziva. Openito moemo zakljuiti da su engleski
nazivi krai i lake se pamte te stoga postaju raireniji i prihvatljiviji od hrvatskih istovrijednica.
6. Naziv od kojeg se lake tvore tvorenice ima
prednost pred onim od kojeg se ne mogu tvoriti
tvorenice
Tvorba izvedenica jedno je od naela koje navode
svi autori. Teko je rei tvore li se lake izvedenice
od stranih ili domaih naziva, no domae su rijei
dio hrvatskog jezinog sustava to pretpostavlja
laku tvorbu izvedenica. U literaturi se, meutim,
esto spominje posuenica kompjutor od koje
se tvore kompjutorski, kompjutorizirati,
kompjutora, dok to nije sluaj s hrvatskom
istovrijednicom raunalo kod koje postoji manja mogunost izvoenja drugih vrsta rijei, npr.
pridjeva raunalni.
Primjere iz medicinskog nazivlja navodimo u tablici
9. Ti primjeri pokazuju da domai nazivi imaju vee
tvorbene mogunosti od posuenica. Kod nekih je
posuenica zabiljeena tvorba izvedenica:

4. Naziv mora biti usklaen s (fonolokim,

morfolokim, tvorbenim, sintaktikim)
sustavom hrvatskoga standardnog jezika
Analizirajui korpus doli smo do zakljuka da nazivi vrlo esto nisu usklaeni s jezinim sustavom
hrvatskoga standardnog jezika, kao npr. pejsmejker, bajpas, fejs lifting, bodi bilding, lyonizacija.
Naime, suglasnike skupine -js, -jk, -jp, -ld ne
uklapaju se u hrvatski fonoloki sustav, dok se,
primjerice, y ne uklapa u pravopisni.
Morfoloki se strane rijei i posuenice prilagouju sustavu jezika, odnosno sklanjaju se kao i doma-

Tablica 7. Primjeri usklaenosti sa sintaktikim sustavom hrvatskoga standardnog jezika

Table 7. Examples of syntactic adaptation
Primjer iz istraivanja
laser akupunktura
stres fraktura
kolor dopler

12

Bolje
laserska akupunktura
fraktura prouzroena stresom ili stresna fraktura
obojeni dopler

http://hrcak.srce.hr/medicina

Obrazloenje uporabe
bolje je koristiti pridjev laserski nego imenicu laser
pridjev stresni ima znaenje koji se odnosi na stres
od imenice kolor teko je izvesti pridjev te je prikladnije
koristiti domau rije obojeni

medicina fluminensis 2011, Vol. 47, No. 1, p. 4-14

A. Gjuran-Coha: Terminologizacija jezika medicinske struke

Tablica 8. Primjeri duljine naziva

Table 8. Examples of term length
Dulji naziv
CT snimka mozga
aparat za dijalizu bubrega
imbenik koji koi luenje prolaktina
kada za oputanje tijekom poroda
lijek koji se moe kupiti bez recepta
opeklina nastala djelovanjem munje
opeklina nastala izlaganjem vruem izvoru
prognostika temeljena na serolokim nalazima
tehnika produivanja skvrenog oiljka rezom u obliku
slova Z
naprava za umjetno disanje

Krai naziv
CT mozga
dijalizator
konica prolaktina
kada za porod
lijek bez recepta
opeklina od munje
opeklina od vrueg izvora
seroloka prognoza
Z-plasika

Engleski naziv
CT brain scan
dialyser
prolactine inhibitor
birthing pool
over-the-counter drug
flash burn
dry burn
seroprognosis
Z-plasty

respirator

respirator

Tablica 9. Primjeri tvorbe tvorenica

Table 9. Examples of word formation
Izvedenica od stranog naziva ili posuenice
bajpas
bajpasni

pacemaker
pacemejkerski

skrining

Hrvatska izvedenica
premosnica
premosni
premotenje
premostiti
elektrostimulator
elektrostimulacijski
elektrostimulacija
elektrostimulirati
probir
probirni
probiranje
probirati

sken skeniran skeniranje skenirati

bodi bilding bodi bildanje bildati bilder
Od stranih se rijei rjee mogu tvoriti izvedenice:
booster, dot blot, biofeedback, fitness, shunt,
stent, wellness.
7. Treba izbjegavati da naziv unutar istoga
terminolokog sustava ima vie znaenja
Vieznanost je neprihvatljiva u nazivlju. Potrebno je teiti k tome da naziv u nazivlju bude jednoznaan. Potreba za novim nazivom javlja se s pojavom nekoga novog pojma ili predmeta. Tada
kada se rije preuzima iz stranog jezika, ona je
jednoznana u jeziku primaocu. Tek nakon nekog
vremena ona dobiva nova znaenja.
Vieznanost je u nekim sluajevima nuna. Hrvatski naziv snimanje u engleskom zamjenjuje
scanning i imaging; premotenje se koristi za
bridging i bypass; spajanje se koristi za splicing,
ligation i joining.

medicina fluminensis 2011, Vol. 47, No. 1, p. 4-14

8. Nazivi se ne smiju bez valjana razloga

mijenjati ako jedan naziv ve ima odreeno
znaenje, ne treba istomu nazivu davati nova
znaenja, te ako je jednome znaenju pridruen
jedan naziv, ne treba mu pridruiti drugi
Ovo naelo nepromjenjivosti naziva usko je povezano s naelom prihvaenosti i proirenosti. Naime, jednom uspostavljena veza izmeu naziva i
pojma ne treba se prekidati jer to dovodi do vieznanosti s jedne strane ili istoznanosti s druge
strane, stoga je potrebno odabrati i prihvatiti
onaj naziv koji sadrajno i jezino najbolje odgovara stranom modelu.
9. Naziv ima prednost pred drugim istoznanim
nazivima ako odgovara pojmu kojemu je pridru
en i odraava svoje mjesto u pojmovnome
sustavu
O tom naelu moe odluiti samo predmetni
strunjak.

http://hrcak.srce.hr/medicina

13

A. Gjuran-Coha: Terminologizacija jezika medicinske struke

ZAKLJUAK

11. Loknar V. Teme iz medicinskog nazivlja. Zagreb: Jumena, 1988.

Iz navedenog je istraivanja vidljivo da se u hrvatskome medicinskom nazivlju uglavnom ne primjenjuju dosljedna terminoloka naela, pa se
tako prednost daje stranoj, a ne domaoj rijei,
nazivi su vieznani, prevladava sinonimija i ne
ujednaenost u nazivlju, a naelo duljine naziva
rijetko se potuje jer prevladavaju dugaki vierjeni nazivi. Stoga je potrebna uska suradnja izmeu jezikoslovaca i strunjaka da se otklone sve
nedoumice oko medicinskog nazivlja o kojima je
bilo rijei u ovome radu, a koje stvaraju nesporazume u komunikaciji i dovode do nerazumljivosti
te da se medicinsko nazivlje normira u skladu s
datim predlocima. S druge strane, inzistiranje na
prevoenju moe dovesti do dugih, nezgrapnih
naziva ili neprirodnih prevedenica (npr. tjelesni
pretranik), stoga je u stvaranju jezino i terminoloki prihvatljivih hrvatskih naziva potrebno imati
na umu da se jezik i njegova norma mijenjaju32.

12. Klai B. Rjenik stranih rijei. Zagreb: Nakladni zavod

Matice hrvatske, 2004.

LITERATURA

14. Ani V, Goldstein I. Rjenik stranih rijei. Zagreb: Novi liber, 2004.
15. Babi S. Tvorba rijei u hrvatskom knjievnom jeziku.
Zagreb: HAZU Globus, 1986.
16. vajger A. Kljuna zbivanja u gametogenezi i ranoj embriogenezi. Available from: http://www.vms.hr/school/
embrio.htm. Accessed January 4th 2011.
17. Mihaljevi M. Terminoloki prirunik. Zagreb: Hrvatska
sveuilina naklada, 1998.
18. Preseki V i sur. Virologija. Zagreb: Medicinska naklada,
2002.
19. Cox TM, Sinclair J. Molekularna biologija u medicini. Zagreb: Medicinska naklada, 2000.
20. Trkanjec Z. Glavobolja tenzijskog tipa. Medix 2005;
59:71.
21. Kodeks medicinske etike i deontologije. Zagreb: Hrvatska lijenika komora, 2006.
22. Gjuran A, Bosnar-Valkovi B. Uporaba kratica u jeziku
medicinske struke. Filologija 2008;50: 1-12.
23. Mihaljevi M. Hrvatski terminoloki prirunik. Zagreb:
Sveuilina naklada, 2009.

1. tambuk A. Jezik struke i spoznaja. Split: Knjievni krug,

2005.

24. Jankovi, S, Malatestini , Tiac B. Rak debelog crijeva,

program prevencije i ranog otkrivanja u primorsko-goranskoj upaniji. Medicina 2008;44:307-12.

2. Grlach M. English in Europe. London: Oxford University Press, 2004

25. Stani R. Glaukom. In: Oftalmologija. upak K (ed.) Zagreb: Nakladni zavod Globus. 1994.

3. Deman I. Rjenik lijenikoga nazivlja. Zagreb. 1868.

26. Jernej B. Englesko hrvatski medicinski rjenik. Zagreb:

kolska knjiga, 2006.

4. Babi S. Naena zamjena za body scanner. Jezik.

1981;XXIX: 29-31.
5. Gamulin S, Marui M, Kova Z i sur. Patofiziologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2002.

14

13. Bujas . Veliki englesko-hrvatski rjenik. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 1999.

27. Filipovi R. Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku.

Zagreb: JAZU kolska knjiga, 1990.

6. Babi S. Sida kao jezini problem. Jezik 1987;XXXIV: 156-7.

28. Mihaljevi M. Znanstveno nazivlje i hrvatski jezik. Jezik

1997;45/2:63-7.

7. Sili J. Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika.

Kolo 1997;3:495-513.

29. Babi S. Nacrt smjernica (uputnika) za izradu terminolokih rjenika. Zagreb, 1982.

8. Frii V. O jezinoj normi u hrvatskom medicinskom

nazivlju. Jezik 1967-68;5:130-8.

30. Hudeek L, Mihaljevi M, Pili J. Hrvatski jezik IV. Zagreb: Profil, 2004.

9. Glesinger L. O nekim anomalijama naega medicinskog

jezika. Lijeniki vjesnik 1965;87:1127-33.

31. Padovan I. Enciklopedijski rjenik humanog i veterinarskog naziva. Zagreb: HAZU, 2006.

10. Antonin B. Medicinski jezik. Lijeniki vjesnik 1966;88:

567-8.

32. Haugen E. Language standardization. Sociolinguistics.

Macmillan Press Ltd, 1997.

http://hrcak.srce.hr/medicina

medicina fluminensis 2011, Vol. 47, No. 1, p. 4-14