Povijest PSE-a

Za profesora Ope kemije na Sveuilitu u St. Petersburgu postavljen je 1867. Dmitrij Ivanovi Mendeljejev (1834.-1907.). Budui da nije naao udbenik koji bi zadovoljio njegove potrebe, zapoeo je pisanje vlastitog: rezultat je bio klasini udbenik "Principi kemije" koji je nastajao od 1868. do 1870. Tijekom pisanja knjige Mendeljejev je potanko ispitivao odnose meu svojstvima elemenata ne bi li napravio sustav koji bi ih klasificirao. Mendeljejev je povezao problem elemenata i svoju omiljenu kartaku igru pasijans. Upisao je imena elemenata na prazne karte, dodajui uz njih njihove atomske mase i kemijska svojstva. Nadao se da e se elementi sloiti slino kao karte: po skupinama slinih svojstava (kao boje u kartama) i u svakoj skupini poredati u nizu po veliini njihovih atomskih masa (oponaajui numeriki niz u kartama). Tu je do izraaja dola Mendeljejeva intuicija i sposobnost uoavanja reda u naizgled nepovezanim podacima. On je u svojoj glavi vidio kako se elementi slau po njihovim atomskih teinama a njihova svojstva ponavljaju u periodikim intervalima. Ova tablica i popratne primjedbe, pod naslovom "Prijedlog sustava elemenata", prvi put su predstavljene Ruskom kemijskom drutvu 1. oujka 1869.

 Sam Mendeljejev priznavao je da postoje neke nedosljednosti u ovoj shemi. U sluajevima kad

atomske mase ne slijede tono uzlazni redoslijed, Mendeljejev je sumnjao u atomsku teinu elementa, sugerirajui da je ona pogreno izraunata. Tamo gdje se ni jedan element nije uklapao u shemu, on je jednostavno ostavio prazno mjesto, predviajui da e te praznine jednom biti popunjene elementima koji jo nisu otkriveni.

 Nakon otkria plutonija (1940.) ameriki fiziar Glenn Theodore Seaborg (1912.-

1999.) predstavio je 1944. svoj "aktinoidni koncept" koji je postao temelj za mnoga vana otkria u istraivanjima tekih elementa. Ovaj je koncept predviao da e etrnaest aktinoida, koji su ukljuivali prvih jedanaest transuranijevih elemenata, formirati skupinu prijelaznih elemenata poput lantanoida. Proricanja kemijskih svojstava i rasporeda ovih tekih elemenata pomoglo je Seaborgu i njegovim suradnicima da dodaju ukupno deset novih elementa u periodni sustav (plutonij, americij, kurij, berkelij, kalifornij, einsteinij, fermij, mendelevij, nobelij i seaborgij).

IUPAC
Meunarodna unija za istu i primijenjenu kemiju (eng.: International Union for Pure and Applied Chemistry - IUPAC) je meunarodna nevladina organizacija koja se bavi napretkom kemije. Osnovana je 1919. te je lanica meunarodnog vijea znanosti, dok su njezine lanice nacionalna kemijska drutva. Najpoznatija je po razvoju danas opeprihvaenih standarda za nazivlje kemijskih elemenata i kemijskih spojeva. Unija redovno objavljuje razliite publikacije preteno vezane za nazivlje i standarde.

Darmstadtium ili Darmtatij

Darmstadtium je kemijski element koji u periodnom

sustavu elemenata nosi simbol Ds, atomski (redni) broj mu je 110, a atomska masa mu iznosi 281. [Rn] 7s1 5f14 6d9 Umjetno je pripravljen 9. studenog 1994. godine u Gessellschaft fr Schwerioneneforschung (GSI) u Darmstadtu,Njemakoj. Stvorili su ga Peter Armbruster i Gottfried Mnzenberg pod vodstvom profesora dr. Sigurda Hofmanna.

Postupak otkria
etiri atoma Darmstadtiuma bila su uoena nakon

reakcije nuklearne fuzije koja je rezultat bombardiranja olova-208 jezgrama nikla-62.

Od strane IUPAC-a ime je odobreno 04.studenog 2011.

O elementu
Najtei element skupine 10 Njegovi oksidacijski brojevi mogu biti : +6, +4, +2 Spojevi s darmstadtiumom: DsF6, DsF5 , DsF4, DsCl4, DsBr4, i DsI4. Poput ostalih elemenata 10. skupine moe se oekivati da darmstadtium ima veliku tvrdou i znaajna katalitika svojstva Rije je o vrlo nestabilnom i radioaktivnom elementu koji ne postoji u prirodi, ve se moe kreirati iskljuivo u laboratorijskim uvjetima. Super teki element, a pokazuje i tendenciju radioaktivnosti jer njegovi atomi imaju vie neutrona nego protona te se brzo raspadaju.

Rntgenium ili Rendgenij

Rntgenium je kemijski element koji u periodnom

sustavu elemenata nosi simbol Rg, atomski (redni) broj mu je 111, a atomska masa mu iznosi 281. [Rn] 7s1 5f14 6d10 8. prosinca 1994. godina umjetno su ga pripravili meunarodni timovi znanstvenika voeni profesorom Sigurdom Hofmannom u Gesellschaft fr Schwerionenforschung(GSI) u Darmstadtu,Njemakoj.

Postupak otkria
Tri atoma(sve 272Rg) Roentgeniuma bila su uoena

nakon reakcije hladne fuzije izmeu iona nikla i bizmuta u linearnom akceleratoru.

Od strane IUPAC-a ime je odobreno u ast poznatom

njemakom znanstveniku poznatom po otkriu xzraka Wilhelmu Roendgenu, 04.studenog 2011.

O elementu
Najtei element skupine 11 Njegovi oksidacijski brojevi

mogu biti : +3 Spojevi s roendgeniumom: RgF3 Rije je o vrlo nestabilnom i radioaktivnom elementu koji ne postoji u prirodi, ve se moe kreirati iskljuivo u laboratorijskim uvjetima. Super teki element, a pokazuje i tendenciju radioaktivnosti jer njegovi atomi imaju vie neutrona nego protona te se brzo raspadaju.

Kopernicij
Copernicium je kemijski element koji u periodnom

sustavu elemenata nosi simbol Cn, atomski (redni) broj mu je 112, a atomska masa mu iznosi 287. [Rn] 7s2 5f14 6d10 Copernicium je pripravljen umjetno 9. veljae 1996. godine Gesellschaft fr Schwerionenforschung (GSI) u Darmstadtu,Njemakoj od strane profesora dr. Sigurda Hofmanna i Victora Ninova.

Postupak otkria
Ovaj element je stvoren kao posljedica akceleriranog

pucanja jezgre cinka-70 na metu stvorenu od jezgre olova u tekom ionskom akceleratoru.

Od strane IUPAC-a ime je odobreno u ast poznatom

Nikoli Koperniku, zbog promjene gladanja na svijet, dana 14. lipnja 2009. godine

O elementu
Ekstremno radioaktivan

element Prosjeni ivot trenutno otkrivenog izotopa je 28 sekundi Rije je o vrlo nestabilnom i radioaktivnom elementu koji ne postoji u prirodi, ve se moe kreirati iskljuivo u laboratorijskim uvjetima.

Flerovium ili Flerovij

Flerovium je kemijski element koji u periodnom

sustavu elemenata nosi simbol Fl, atomski (redni) broj mu je 114, a atomska masa mu iznosi 289. [Rn] 7s2 5f14 6d10 7p2
Flerovium je pripravljen umjetno u prosincu 1998.

godine u Russia's Joint Institute for Nuclear Research u Dubni .

Postupak otkria
Ovaj element je nastao procesom bombardiranja

jezgre plutonija sa ionima kalcija.

Od strane IUPAC-a ime je odobreno u ast poznatom

Gyorgyu Flyorovom, 1.prosinca 2011.

O elementu
Rije je o vrlo nestabilnom i

radioaktivnom elementu koji ne postoji u prirodi, ve se moe kreirati iskljuivo u laboratorijskim uvjetima. Njegovi oksidacijski brojevi mogu biti : +4, +2 . Spojevi s Flerovijem: FlO2, FlF4, Fl3O4 .

Livermorium ili Livermorij

Livermorium je kemijski element koji u periodnom

sustavu elemenata nosi simbol Lv, atomski (redni) broj mu je 116, a atomska masa mu iznosi 293. [Rn] 7s2 5f14 6d10 7p4
Livermorium je otkriven 19. lipnja 2000. godine u

Russia's Joint Institute for Nuclear Research u Dubni u suradnji s Lawrence Livermore National Laboratory, u Livermoreu,u Kaliforniji, u SAD-u.

Postupak otkria
Znanstvenici u Dubni su otkrili jedno propadanje iz

atoma livermorija nakon ozraivanja kalcija-48 nad kurijem.

Od strane IUPAC-a ime je odobreno u ast poznatom

Lawrence Livermore National Laboratorijem, 1.prosinca 2011.

O elementu
Rije je o vrlo nestabilnom i

radioaktivnom elementu koji ne postoji u prirodi, ve se moe kreirati iskljuivo u laboratorijskim uvjetima. Poznati spojevi : LvO2, LvO3, LvO, LvF4, LvF2, LvCl2 , LvBr2, LvI2. Moe imati oksidacijske brojeve: +2, +4, -2.