Uvod u novinarstvo 1 kolokvij. 1. Masovna komunikacija (mcquall) Denis Mcquail- Mas. mediji moraju zadovljit 7 uvjeta: 1.formalnu organizaciju,2.

.usmjerenost na mnogobrojnu publiku,3.javnost i otvorenost svima,4.publika: primatelji su heterogeni ljudi koji ive u razliitim uvjetima i na razliitim mjestima,5.mogu istodobno doprijeti do velikog broja ljudi koji su na velikim udaljenostima od mjesta emiotranja poruke,6.odnos izmeu komunikatora i publike uspostavljaju osobe poznate samo po svojoj javnoj ulozi komunikatora,7.primatelji masovnih komunikacija su pojedinci ujedinjeni u masu, koja ima zajednike interese i sline oblike ponaanja. Michael Kuncizk- Pod masovnom komunikacijom razumijevaju se svi komunikacijski oblici kod kojih se informacije javno prenose tehnikim distribucijskim sredstvima (medijima) indirektno i jednostrano disperziranoj publici 2. to je medijska industrija? Medijska industrija jest djelatnost koja se bavi proizvodnjom i distribucijom masovne komunikacije. Biagi: medijska industrija ima tri temeljne funkcije: biznis (ostvarivanje dobiti), primjena komunikacijskih tehnologija; i tree, ona je snana politika, drutvena i kulturna institucija. Medijski biznis karakterizira i velika konkurencija. Medijska industrija ne ovisi samo i iskljuivo o dobiti. Novinari djeluju prema standardima svoje struke i njihova je prvenstvena zadaa informiranje, a ne dohodovnost. Veliki razvitak medijske industrije omoguio je boom informacijskih tehnologija, to je pak sa sobom donijelo i nova shvaanja medija. Svojim brojnim proizvodima, medijska industrija utjee i na drutvena zbivanja, namee razvitak drutvenih odnosa, stvara nova shvaanja i obiaje. 3. GOYA/KOD GOYA/KOD: Novinar ne smije informaciju doznavati samo iz druge ruke. On mora vidjeti to se zbiva. Get off your asses and knock on doors! . Doznati novost pretpostavlja, prije svega, novinarsku znatielju. Nije dovoljno teorijski nauiti kako pisati vijest ili izvjetaj, treba posjedovati i osobne odlike koje su karakteristine za novinarsku struku. Obrazovanju novinara nekad se nije pridavala osobita pozornost, ali danas prevladava miljenje kako novinar vie nije univerzalni neznalica nego visokoobrazovani profesionalac, iroke, enciklopedijske kulture, a na svome podruuju cijenjen i ugledni strunjak. 4.Znanost ili struka Novinarstvo se ne smatra znanodu, niti postoji kao posebno znanstveno podruje. Mediakracija: osobe koje imaju vanu ulogu u medijima te koje stjeu snagu i mod djelovanjem u medijima. Mnogi novinari postalji su ugledne javne osobe, utjecajni lanovi drutva, opinion-makeri ili osobe ije se miljenje uvaava i koji utjeu na donoenje odluka u raznim podrujima javnog, politikog, kulturnog i sportskog ivota. Uloga novinara je da razotkrivaju negativnosti kako bi javnost znala to joj rade politiari, vlada, dravni inovnici i ostali centri modi. javnosti i mnogo odgovornosti ima malo struka. Sve novinarske udruge protive se uvoenju bilo

kakvih ogranienja prava na obavljanje novinarskog posla. Svako licenciranje novinara je najkradi i nabri put prema kontroli medija. Samoregulacija struke. : novinarska profesija mora sama postaviti visoke standarde i voditi rauna da ih se novinari pridravaju. Gdje se regulacija i samoregulacija profesije ne nnjeguju i ne potuju, prevladavaju drugi standarti, oita je manja sloboda medija, a novinarima manipuliraju razni centri modi. 4. Ideologija - postenje, a ne objektivnost Potenje novinar mora kratko, istinito i zanimljivo izvjestiti o dogaaju ne smije podupirati ni jedno stajalite, mora dogaaj prikazati to dosljednije temelj vjerodostojnosti novinarova izvjetaja potenje znai da ete svakome tko je spomenut dati da odgovori i iznese svoje stajalite to znai da ete uiniti sve kako ne biste bili pod utjecajem svojih predrasuda i preduvjerenja dok izvjetavate i ureujete ukljuuje i strogo izbjegavanje svake koristi, pogotovo materijalne pokuati doi do svakog mogueg gledita na dogaaj o kojem se izvjetava znai da svakome tko je spomenut ili napadnut u izvjetaju omoguimo odgovor i iznese svoje stajalite mora uinit sve da ne bude pod utjecajem svojih predrasuda i preduvjerenja dok izvjetava; ne objavljuje se pravo stanje da se nebi stvarala runa slika editorijal (stranice na kojima su kometari i stajalita) specijalizirane stranice POTENJE 2. Temelj vjerodostojnosti: Missouri Group:potenje u izvjetavanju znai da ete pokuati doi do svakog mogueg gledita na dogaaj o kojem izvjetavate. Rijetko kada je to samo jedno, esto su to dva ili vie razliitih gledita. Potenje znai kako ete svakom tko je spomenut ili napadnut u izvjetaju omoguiti da odgovori i iznese svoje stajalite. Potenje znai, iznad svega, da ete uiniti sve kako ne biste bili pod utjecajem svojih predrasuda i preduvjerenja dok izvjetavate i ureujete. Novinar mora kratko, istinito i zanimljivo izvijestiti o dogaaju. Ali, svaki se dogaaj moe promotriti s raznih stajalita, s time da se jedno moe naglastiti, a drugo zanemariti. Novinar, u naelu, ne smije podupirati nijedno stajalite. Zato preuujemo injenice? Potenje je temelj vjerodostojnosti novinarova izvjetaja. Sindrom uljepane stvarnosti preuivanje injenica. Gdje se izgubila objektivnost? Poetkom 20. Stoljea objektivnost je bila temelj Novinarstvo je postiglo napredak pod utjecajem novinarskih udruga koje su isticale novo naelo, koje je postalo standard procjene kvalitete novina: potenje u izvjetavanju, temeljeno na injenicama, a stajalita i miljenja zadranu se na specijaliziranim stranicama, editorials. 5. Bennet nova objektivnost Je li mogue da novinar, osoba vrlo izraenih svjetonazora i stajalita, koja stalno istupa u javnosti, izbjegne subjektivnost? Moe li novinar koji izvjetava o napadima na rodni grad zadrati objektivnost, npr? Kriteriji objektivnosti teko se mogu primijeniti i zato jer je teko utvrditi to se zbilja dogodila. Moderno je novinarstvo prihvatilo pojam potenja (fairness), umjesto objektivnosti (objectivity).

Bennet: o potenju: ini se da je potenje primjereniji cilj izvjetavanja s obzirom na zapreke koje stoje pred objektivnou: vrijednosti sadrane u politikim dogaajima, varke proizvoaa vijesti, potekou postizanja posve neutralna stajalita, nemogunost prikazivanja svih strana i prikupljanja svih injenica, te urba kako bi se ispunili nerazumno kratki rokovi. Zbog tih i drugih potekoa tisak se optuuje da nije objektivan, bez obzira na to koliko se trudi izlagati injenice. I stoga se ini da je potenje cilj koji je razumniji i koji je lake obraniti: izvjestitelji se trude prikupiti to vie informacija i objema stranam daju jednako vremena da ih komentiraju i interpretiraju. Bennet uzima pojam postenja umjesto pojma objektivnosti jer smatra kako je potpunu objektivnost nemogude dosedi, a pod potenjem se smatra to da bi novinar trebao pronadi to vie informacija te svim stranama upletenim u odreeni dogaaj dati jednako vremena da iznesu svoje stajalite. 6. Imperativ novinarstva istina Istina nema alternative. Istinitost vijesti je temeljna kategorija. O njoj se ne raspravlja. Vijest je ili istinita ili nije vijest. Vijest se temelji na tonim podacima i ona predstavlja istinu. Neistina, la, poluistina: sve je to dio manipulaicj medijima i javnosti. Istinitost zajamena dokumentarnou: Bennet: istinitost i injeninost novinske vijesti jami se koritenjem dokumentarnog izvjetavanja Dokumentarno izvjetavanje: novinar se dri samo injenica koje je osobno vidio ili dobio iz povjerljivih izvora, temeljenih na materijalnim injenicama. Time novinar ne upada u zamke interpretacije ili nagaanja, nego se dri onoga to je nedvojbeno provjerio. Najbolja obrana protiv tubi Missouri Group: postoje tri tradicionalno najbolje zatite od tubi: istina, ast i poteno kometiranje te kritika. Istina je jedno, a dokazati istinu na sudu drugo. Novinar ne bi smio objaviti nita to se ne moe dokazati na sudu. (M.Group) Istina ili osvjetljivanje stvarnosti Istina nije jednoznana i teko ju je odrediti. (verzije dogaaja mogu biti razliite, npr). Prenijeti dogaaj upravo onako kako se dogodio vrlo je teko i gotovo nemogue. Novinar interpretira na najbolji mogui nain ono to se dogodilo. Pokuava injenicama pojasniti dogaaj. Derrida: heliologina metafora: opisuje novinara kao ljudsku verziju heliografa, naprave koja je pretea fotoaparata i koja biljei svjetlost. Novinar osvjetljava zbivanja kako bi ih itatelji bolje vidjeli. Nisu vie vane injenice nego ono to novinar iznosi u javnost, njegova distancirana vizija reda. Neistine, lai i manipulacije Nita nije lake nego objaviti poluistinu ili nepotpunu istinu. Spas: dokumentarno izvjetavanje. Ne pii ono to nisi vidio, provjerio ili doznao iz povjerljivih izvora. Internet, novi sveprisutni medij, koji je postao est izvor vijesti za druge medije nije vjerodostojan. Provjera informacija je bit cijele prie. 7. Uloga medija Masovna komunikacija nije mogua bez masovnih medija. Black i Bryant: Prvo mi oblikujemo alate, da bi potom ti alati oblikovali nas. Black i Bryant : Tri vrste medija Masovni mediji novine, asopisi, radio, film i televizija

Osobni mediji temeljeni na tehnologiji koja stvara i prenosi poruke, korisnik upravlja njima kompjuteri, cd-playeri, kamere, kalkulatori Telekomunikacijski mediji telefoni, kompjuteri spojeni na modem Masovna komunikacija se ne ostvaruje samo masovnim medijima, nego i pomou osobnih, a naroito telekomunikacijskih medija.

8. Karakteristike pravog(postenog) novinarstva - sto je uravnotezenost,tocnost? TONOST :Vijest mora biti tona. Tonost je najvanije obiljeje svake vijesti. Svaka pojedinost mora biti tona. Svako ime mora biti tono napisano, svaki citat onakav kako je izreen, svi brojevi koji se spominju moraju imati toan zbroj na kraju teksta. I to jo nije dovoljno! Novinska vijest je: tona. Sve infromacije su provjerene prije nego se koriste. Pulitzer: Tonost, tonost, tonost! Spencer: Vijest se moe definirati kao bilo koja tona injenica ili ideja koja de zanimati vedi broj itatelja; a od dvije vijesi koje zanimaju vedi broj itatelja, bolja je ona tona. Kunzcik: pravila za tono opisivanje zbilje: sve iznesene injenice moraju biti tone nesigurni podaci moraju ostati vidljivi u tonost se ubrajaju i potpunost i uravnoteenost autor ne smije iznositi svoje miljenje izbjegavati floskule (mogudne nenamjerno miljenje) ako je izraaanje miljenje predmet izvjetavanja, to treba oznaiti. Bez ukrasnih, nadopunjujudih injeca (neopravdane tendencije) Svaka netonost, ukljuujudi tiskarske pogreke umanjuje vjerodostojnost novinara i medija. Netonost moe pojedincima nanijeti neugodnosti, izazvati podsmijeh, ali moe imati dugoronije i tee posljedice. Najbolje je priznati pogreku i ispriati se. Neznanje je esto uzrok netonosti koje se objavljuje. No, zbrka nastaje i zato jer su podaci slabo poznati ili se i strunjaci razilaze u njihovoj procjeni. URAVNOTEENOST: Uravnoteeno izvjetavati znai prikazati strane koje su upletene u dogaaj o kojem piemo. Novinski obiaji nalau izvjestitelju provjeravanje svih, pa i naizgled nevanih podataka. Druga strana ima pravo na sovju verziju. Novinar nije nadovjek koji odluuje tko je kriv, a tko nije. Novinar mora predoiti dogaaj tako da sve strane imaju mogudnost redi to se dogodilo i zato se dogodilo. Svaka neuravnoteenost izaziva brojne posljedice, pitanje i dvojbe. Neuravnoteenost je naroito uoljiva u predizbornom izvjetavanju.

Mencher: Novinarstvo potpune ravnotee moe se pretvoriti u svoju suprotnost. Ravnotea je moralna obaveza i ne moe se mjeriti topericom ili metrom. Novinarstvo trai negativnosti kako bi ih razotkrilo, ali takoer mora voditi rauna o realitetu ivota. Ravnotea se postie, prema Pilkingtonu, kada ureivaka politika posveduje punu pozornost najirim mogudim temama i osobama, bez obzira na njihovu vanost. Zahtjev za uravnoteenim izvjetavanjem moe imati i neeljene posljedice, koje mogu biti vrlo loe za novinare. To se najbolje uoava ukriznim situacijama, poput rata. Ravnotea je teko dostian ideal u ureivakoj politici medija. Urednik ne moe zadovoljiti svaije interse, njegova je zadada uravnoteiti ureivaku politiku. On je zajedniki nazivnik itateljevih elja i potreba. 9. La Roche praktino novinarstva La Roche, 7 pravila za tono opisivanje zbilje: 1.Sve iznesene injenice moraju biti tone, 2.Nesigurni podaci moraju ostati vidljiv 3.U tonost se ubrajaju i potpunost i uravnoteenost 4.Autor nesmije iznosit svoje miljenje, 5.Izbjegavati floskule 6.Ako je izraavanje miljenja predmet izvjetavanja, to treba oznait 7.Bez ukrasnih, nadopunjujudih injenica

10. Sukob vazan u novinarstvu Medijima je sukob mnogo zanimljivija tema nego sklad i slaganje, ljepota uravnoteenog uspjeha ili idilian ivot. Novine koje izvjetavaju o dobrim i lijepim dogaajima, uspjesima ili uspjenim ljudima koji ive mirnim ivotom skladnim obiteljima i bez stresova, nisu novine koje bi se dobro prodavale. Niti je to uloga medija. Novinarstvo trai negativnosti kako bi ih razotkrilo, ali takoer mora voditi rauna o realitetu ivota. Nije sve samo crno i negativno. Publika ima pravo znazi ono loe, ali ne smije im se niti uskratii ono dobro. 11. to je nepristranost NEPRISTRANOST: Novinar se u izvjetavanju ne svrstava ni na koju stranu. Izvjetaj treba prikazati dogaaj onako kako se dogodio, bez obzira na osobne sklonosti novinara, koji, dakako, svoja stajalita moe objaviti u komentaru, ali nikako u vijesti. U izvjetavanju novinar ne pokazuje pristranost/naklonost/sklonost prema nekoj od strana upletenih u dogaaj. Shvaanje nepristranosti esto se brka s naklonosti, a nerijetko i s potenjem. Beaupre: Potenje ukljuuje nepristranost u svakom pogledu. Bennett: uloga profesionalnog novinara je uloga politiki neutralnog protivnika. Novinar ne navija ni za koga, nego iz tog zamiljenog poloaja protivnika i kritiara trai slabosti svih politiara.

12. Tko su novinari informanti To su informanti, ne novinari smatra Kunczik. Novinari su uvijek bliski politiarima. Oni su insideri, prisustvuju brojnim dogaajima, u sreditu su zbivanja, znaju to se dogaa iza kulisa, s politiarima su esto u neformalnim odnosima, oputaju se nakon napornih konferencija, uju traeve, prisustvuju svaama. Davanje informacije samo nekim novinarima tek je jedan nain zadravanja informacija, tvrdi Kunczik. A to vie nije novinarstvo, nego manipuliranje javnosti i medijima. Novinari su, dakle, ljudi koji imaju svoja shvadanja, uvjerenja i sklonosti, ali ih ne bi smjeli pokazati.

Objektivnost se ne postie samo citiranjem, nego takoer i pozivanjem onih koji su za, ali i onih koji su protiv, ime se dobiva nepristrana slika dogaaja. Tenja da se informacije prikau neutralno moe znaiti i odricanje od dubljeg naina izvjetavanja.
13. Komunikator Komunikator: skupina ljudi koja recipijentu prosljeuje informacije, miljenja, zabavne sadraje, promidbene i druge poruke. Pojam se zapravo odnosi na sve osobe koje sudjeluju u komuniciranju poruke, ne samo novinare. HUB: komunikator nije samo novinar nego sloena, specijalizirana i kompetitivna organizacija ; to je konglomerat ili skupina pojedinaca od kojih svaki ima specifinu zadadu. Samo sloena, specijalizirana i kompetitivna organizacija moe biti komunikator. Odlika komunikatora: kompetitivnost, veliina i sloenost, industrijaliziranost, specijalizacija i reprezentacija pojedinih oblika komuniciranja. 13. Uloga komunikatora Kunczikova definicija kae da su komunikatori sve osobe koje djeluju u organizaciji koja prouzvodi masmedijske sadraje i koje na te sadraje mogu utjecati. Novinari su ui pojam od komunikatora, smatra Kunczik. On ne smatra da se novinari trebaju baviti zabavom, to dananji mediji opovrgavaju, pa je sve eda kombinacija informiranja i zabave, takozvani infotainment. Odlike komunikatora, prema HUB-u jesu kompetitivnost, veliina i sloenost, industrijaliziranost, specijalizacija i reprezentacija pojedinih oblika komuniciranja. Pojedinac moe imati neka od tih obiljeja, ali ne sve odjednom, a neke, poput industrijaliziranosti, nikada. U svakom masovnom mediju komunikatori su specifini i imaju svoju organizaciju koja odgovara upravo tom mediju. Novine: istraivai, reporteri, izvjestitelji, urednici i redaktori Radio i televizija imaju tri osnovne skupine komunikatora: velike nacionalne ili internacionalne postaje (mree), neovisne produkcijske tvrtke i lokalne postaje. Postoje i u filmskoj industriji u vidu nosaa zvuka i slino.

15. Laswell Lasswell: model linearnog procesa: 1. TKO? (komunikator) 2. KAE TO? (poruka) 3. NA KOJEM KANALU? (medij) 4. KOMU? ( publika ) 5. S KOJIM USPJEHOM? (efekti) 16. to je infotaiment Kunczik ne samtra da se novinari trebaju baviti zabavom, to dananji mediji opovrgavaju, pa je sve eda kombinacija informiranja i zabave, takozvani infotainment. 17. Hub 4 stupnja komunikacije 1. Intrapersonalna komunikacija: sami smo sa sobom i vlastitim mislima 2. Interpersonalna komunikacija: s dvije, tri ili vie osoba. to smo emotivno i fiziki povezaniji s osobom, komunikacija je dublja; no je li i djelotvornija? 3. Skupna komunikacija: poslovni sastanak, koncert, seminar, radionica neki su aktivniji, drugi malo manje 4. Masovna komunikacija: pojavljuje se komunikator koji masovne medije koristi da bi komunicirao s vrlo brojnom publikom 18. Hub model kao koncentricni krugovi HUB: model masovnog komuniciranja: Kamen koji bacimo usred bazen. Udarac kamena o vodu izaziva koncentrine krugove koji se ire do ruba bazena, odbiju se i vradaju prema sreditu. Krugovi prenose sadraj. Prvi, sredinji koncentrini krug prema tom modelu jesu komunikatori, slijede kodirani jezici, gatekkeepers, masovni mediji, regulatori, filtri, publika i na kraju, zadnji krug koji se odbija i vrada prema sreditu jesu efekti. 19. Drustvena uloga masovnih medija Mod masovnih medija nedvojbeno je velika. Masovni medji slue kao sredinji ivani sustav drutva, presudan informacijski kanal koji treperi bez stanke i omoguduje neprekidnu socijalizaciju iri informacije, vrijednosti i miljenja. Vladajudi i oni kojima vladaju, mislioci, tvorci javnog mnijenja i graanstvo u cjelini i obavjetavaju i oblikuju jedni druge koristedi masovnu komunikaciju. Jantol: izreka tko ima medije ima i vlast inila se posve neupitnom, samorazumljivom. A stajalite prema kojem ono to nije u medjima nije se ni dogodilo, medijskoj modi pridaje ontoloko znaenje. Poznata su stajalita kako su mediji 4.vlast aluzija na paradigmatinu trodiobu vlasti. Neki

su pak medije nazvali 7.silom. Kratak tekst, izgovorena reenica ili sluajni kadar mogu ovjeku promijeniti ivot. Mod medija nije iskljuivo negativna, ona je i vrlo korisna. HUB: medji nisu, sami po sebi, ni spasitelji i unitavatelji drutva, nego su to oni koji imaju pristup medijima i vjeto znaju koristiti masovne medije kako bi odredili njihov i pozitivan i negativan doprinos drutvu. Drutvena odgovornost: mediji trebaju sluiti i pojedincu i drutvu, a ako to ne uine, tada ljudi imaju pravo poduzeti mjere protiv njih. Black&Bryant: 4 temeljne funkcije masovnih medija: informacija, zabava, uvjeravanje i transmisija kulture. Transmisija, prijenos kulture je najrairenija, ali i najmanje razumljiva funkcija masovnih medija. Komunikacija utjee na pojedinca pa sve poruke koje utjeu na shvadanje kulture dolaze i nesvjesno do primatelja. Siebert, Peterson i Schramm: 4 teorije o tisku mediji su ili autoritarni ili slobodarski. etiri teorije, tonije, etiri sustava su: autoritarni, komunistiki, libertijanski sustav i drutvena odgovornost. 20.Schram - 3 uloge masovnih medija u tranzicijskim zemljama Medjii mogu imati iznimno vanu drutvenu ulogu, npr.pomaudi razvitak zemalja u razvoju. Schramm: tri podruja na kojima mediji mogu pomodu razvitku zemlje i koja su odgovorna za stvaranje prilika koje pogoduju nacionalnom razvoju: 1. irenje horizonata 2. Usmjeravanje pozornosti 3. Podizanje razine zahtjeva 21. Publika Novinari piu za ljude! Blaina: Pii tako da te tvoja mama razumije! credo jednostavnog i razumljivog pisanja. Wright: Publika masovnih medija je brojna, heterogena i anonimna . Brojnost: publika ima i obliljeja mase, sa svim njenim dobrim i loim osobinama. Brojni i razliiti pojedinci! Anonimnost: novinar ne zna kome se obrada. Heterogena: publika nije jedinstvena. Komunikator oblikuje poruku prema svojoj publici, zadovoljavajjudi njezino zanimanje, znanje i sposobnost prihvadanja poruke. Razlikujemo:

a) publika kao konzumenti vijesti masovne medije konzumiraju kako bi se informirali, zabavili, i sl b) konzumiraju kako bi zadovoljili svoje potroake potrebe (gdje to kupiti); postaje sve brojnija 22. D Mcquall - 4 vrste publike McQuail: model fragmentirane publike (na primjeru TV-a) prema kojem razlikujemo: 1. Unitarni, jedinstveni model: publika opdenito 2. Pluralistiki: ograniena unutarnja diverzifikacijama 3. Model jezgre i periferije (jedinstvo u raznolikosti): povedanjem broja kanala omoguduje dodatne konkurentske alternative izvan glavnog programskog okvira 4. Fragmentirani model: velika fragmentacija i dezintegracija sredinjeg programa. Gledatelji konzumiraju brojne kanale bez pravila; povezanost publike sporadina. Konzumiranje medija pripada djelatnostima koje ispunjavaju mnogo vremena suvremenog ovjeka. Mjerenje broja i sastava medijske publike postalo je najvanija pomodna grana medijske industrije. No, danas su oglaivai odluujudi za financijsku uspjenost medija. Publika je bitna, ali odluuju oglaivai. 23. Utjecaj medija na pojedinca Utjecaj medija na pojedince moe se u najirem smislu definirati kao bilo koja promjena uzrokovana izravno ili neizravno snimanjem, prikazivanjem ili izvjetavanjem o zbivanjima. Vijest objavljena u medijima moe izravno utjecati na pojedinca, a kritiki djelovati na vladu, dravne i javne institucije. Ne utjeu samo novinske vijesti na pojedince. Konzumirajudi medije, ljudi mijenjaju miljenja, shvadanja, ponaanje. Berelson: Neke vrste komunikacije nekih tema skredu panju nekih tipova ljudi koji pod nekim raznolik. Utjecaj medija na pojedince je oit, to nitko ne spori, ali je upitno koliko je brz. Opdepoznate i generalizirane hipoteze o utjecaju medija na pojedince: Mediji lake stvaraju nova gledita, a tee mijenjaju postojeda Utjecaj medija je vedi meu neopredjeljenima, naroito tijekom izbora Utjecaj je biti znatno vedi ako svi ili bar vedina medija prikazuju dogaaj ili pojavu na isti nain (konzistentnost) Utjecaj medija de biti vedi ako se koncentriraju na dio pojave ili dogaaja (intezitet) Utjecaj medija de biti vedi ako se poruka, stajalita i slike esto ponavljaju (frekventnost) Znanost o medijima razvila je motode kojima utvruje utjecaj medija na pojedince. Odreena su tri glavna podruja utjecaja: promjena spoznaja i shvadanja; stajalita i vrednota; promjena ponaanja. Znanstvenici se uglavnom slau da je utjecaj medija tetan za drutvene vrednote i stajalita

pojedinaca. Ne mogu se sloiti o dosegu, brzini i dugotrajnosti tih utjecaja. Ljudi se novom nainu razmiljanja ne suprotstavljaju, nego ih prihvadaju, ponekad zbog tzv. Bandwagon efekta: ljudi prihvadaju ono to je istodobno miljenje vedine. Mediji zaokupljaju vedinu naeg vremena, pa se utjecaj onoga to vidimo percipira poput irealne stvarnosti i poinje utjecati na pojedince, poevi od naina odijevanja, govora, gestikulacije do ozbiljnih socijalnih poremedaja. 24. Odnos vlasti i medija Svaka vlast eli utjecat na medije, pa i kontrolirati ih, to se moe ograniiti samo dosljednom provedbom zakona koji tite slobodu javnoga govora. Vladajudi najvie vole, ali ne ele priznatii, uduban poloaj autoritarnih sustava, gdje je uloga medija jasno odreena i gdje jasno odreena i gdje slue vladajudima. Demokracija to ne podnosi. Samo slobodni mediji mogu jamiti da de se u zemlji demokracija potovati. Ipak, ak i najdemokrtinije vlade uspjeno pronalaze naine da svoju informacije proguraju u javnost (strogo povjerljive informacije, npr). Najvie slobode ili, bolje reeno, najmanje ogranienja slobodi medija postavio je Prvi amandman na Ustav SAD-a. Vlast i mediji imaju slojevit i sloen odnos. Vlast zakonskim rjeenjima omoguduje slobodno stvaralatvo medija. Mediji, to su slobodniji, otrije kritiziraju vlast. Sprege medija s vlasti rue vjerodostojnost i dugo im tete. 25. Medijska industrija,funkcije,politicka drustva Medijska industrija jest djelatnost koja se bavi proizvodnjom i distribucijom masovne komunikacije. Biagi: medijska industrija ima tri temeljne funkcije: biznis (ostvarivanje dobiti), primjena komunikacijskih tehnologija; i trede, ona je snana politika, drutvena i kulturna institucija. Medijski biznis karakterizira i velika konkurencija. Medijska industrija ne ovisi samo i iskljuivo o dobiti. Novinari djeluju prema standardima svoje struke i njihova je prvenstvena zadada informiranje, a ne dohodovnost. Veliki razvitak medijske industrije omogudio je boom informacijskih tehnologija, to je pak sa sobom donijelo i nova shvadanja medija. Svojim brojnim proizvodima, medijska industrija utjee i na drutvena zbivanja, namede razvitak drutvenih odnosa, stvara nova shvadanja i obiaje Takoer, suvremena kultura ne bi bila toliko popularna u svakidanjici. Jedan od najsnanijih trendova u razvitku medijske industrije jest koncentracija stvaranje medijskog monopola. Velike korpopraciej su snaan partner velikim multinacionalnim industrijama i svjetskom bankarskom establishmentu pa se tako stvara nova medijska trojka koja vlada suvremenim svijetom. Korporativno novinarstvo nanijelo je i brojne tete dobrom, kvalitetnom novinarstvu, a pogotovu pluralizmu medija. 26. Odgovornost masovnih medija(cezura,autocenzura)

Cenzura je spreavanje da se objave informacije, a temelji se na zakonu. Autocenzura je kad novinar sam, zbog straha ili pritisaka, odlui ne pisati o nekom dogaaju ili objaviti neku informaciju. HUB: kada neka vlada poroglasi komunikatore za opasnost, tada je sloboda medija u opasnosti. Velika britanija: Zakon o slubenoj tajni; SAD: Zakon o pobuni (zloinom proglaena kritika Vlade) Rat najedi uzrok cenzure: U novije vrijeme se cenzura najvie primjenjivala tijekom rata. Svaka informacija moe imati vanost za neprijatelja, pa se one pokuavaju svesti na najmanju mogudu mjeru. Opscenost najedi razlog cenzure danas: U dananje vrijeme politiari mnogo suptilnije usklauju odnose s medijima pa se cenzura vie ne koristi za politike svrhe, nego uglavnom za zatitu javnog morala i dobrog ukusa. Rothov test za opscenost: opscenost je kada prosjenoj osobi koja potuje suvremene standarde svoje zajednice ponudimo sadraje koji izazivaju poudu. Autocenzura nejedi oblik cenzure Autocenzura je rak-rana suvremenog novinarstva. Javlja se redovito u medijima koji su pod pritiskom ili strogim nadzorom, pa novinar ne eli sebo dovesti u opasnost. Ona razara novinartsvo iznutra, djeluje poput zaraze, ograniava stvaralatvo i teko se iskorjenjuje. Karakteristina je za autoritarne sustave, ali i u razvijenim i slobodnim medijima, novinari zbog poznavanja urednikih kriterija pribjegavaju autocenzuri.

27. Etika novinarstva (plagijat) Etika novinarstva jedna je od najeih tema kada se govori o svemu loem u masovnim medijima. Etika novinarstva posebna je etika koja na temelju opih etikih naela tumai novinarski poziv. Heath: u troje od etiriju amerikih novina postoji etiki kodeks. Gotovo svako novinarsko drutvo ima etiki kodeks koji je za lanove obevezujui. Plagijat: je neovlateno prepisivanje tuih tekstova. Novinarstvo nema u svim zemljama ista iskustva potovanja etikih naela. SAD: najedi plagijat. RH: odnos s medijima i svim centrima modi; pladeni oglasi koji izgledaju kao izvjetaj.

28. PODJELA VIJESTI: njome temeljito bave

...svi se manje-vie slau s tom podjelom, a Lorenz i Vivian se

1.) Tvrde vijesti (spot news, breaking news, udarne vijesti, prelomne vijesti)

Glava reenice temeljene na dogaaju i govore najvanije o njegovom razvoju Kad se neto brzo razvija, stalno se ubacuju novi vani elementi, a najsvjeiji podatak ide na vrh citiranje svjedoka i strunjaka izvjetavanje prati razvoj dogaaja redovito se piu u zadnji as izvjetava se u velikoj konkurenciji dogaaj se ne prestaje pratiti nakon objavljivanja tvrde vijesti

npr. sve vijesti o gospodarstvu i poduzetnitvu

2.) Meke vijesti (features) - ne izvjetavavju o dogaaju , nego o tome to bi ljudi htjeli znat

- veina urednitava balansira izmeu tvrdih i mekih vijesti jer su obje za publiku vane i zanimljive

29. RAZLIKA IZMEU INFORMACIJE I VIJESTI Hiebert i Gibbons = Informacija je skup injenica koji ne mora biti vijest. Vijest je skup injenica koje su izabrali novinari na temelju svih dostupnih informacija i uobliili ih

30. VRIJEDNOST VIJESTI - mora biti relevantna, korisna i zanimljiva - kriterij koji primjenjuju novinari kako bi odluili koja je vijest najvrednija s novinarskog stajalita - elementi vrijednosti vijesti:

pravodobnost - vijest se mora objaviti odmah blizina - to je dogaaj blii, to je vaniji vanost posljedice ljudski interesi - emotivnost npr. dirljive prie sukob neobinost utjecaj publika - novinari moraju shvatiti razliitost ljudskih interesa I potreba

31. KRITERIJI ZA PROCJENU VANOSTI DOGAAJA (Harris, Leiter i Johnson) = sukob, napredak, katastrofa, posljedice za zajednicu, vanost(ugledne osobe), novost, ljudski interes

32.PISANJE VIJESTI - vijest se pie kratko, saeto, brzo i jednostavnim, jasnim i izravnim jezikom Kako napisati vijest? - Nezamijenjivo pravilo je pravilo 5W = Who, What, When, Where, Why + How - esto se koristi u samom uvodu - redoslijed se moe mijenjati 33. STRUKTURA VIJESTI 1.) GLAVA (LEAD) - poetak ili uvod novniskog teksta, radijske ili TV emisije - najvaniji dio, jer - je zamiljena kao mamac koji e privui pozornost te uvui u tijelo prie - pomae konzumentima da razumiju karakteristike prie koju objavljujemo - usmjerava pozosnost publike na temu - pomae novinaru da odlui kojim e smjerom krenuti i na to e se usredotoiti - procjenavrijednosti vijesti presudna je za pisanje dobre glave - treba sadravati najbitnije informacije te biti zanimljivo napisana, mora biti efektna i saeta - to ne koristiti - citate, zamjenice ti i vi, pitanja - VRSTE GLAVA - prema Mencheru = izravna (usredotouje se na temu) i odgoena (uvodi u atmosferu) - openito prema svim ostalima:

rezimirajua (osnovna) narativna opisna alternativna sumirajua glava s okusom anegdotalna

2.) TIJELO 3.) ZAKLJUNI ODLOMAK - samo ponekad, ako je potreban

34. NAIN ORGANIZIRANJA NOVINARSKOG PRILOGA 1.) OBRNUTA PIRAMIDA - najbolji, najsigurniji, najtemeljitiji nain novinarskog izraavanja i izvjetavanja - najvaniji elementi su u prvom odlomku, glavi, a druge informacije o dogaaju, svrstane prema vanosti objavljujemo u tijelu sadraja tj. u sljedeim odlomcima - Missouri Group - obrnuta piramida omoguuje efikasno kraanje, a itateljima prestanak itanja MANA - itatelj lako odustane 2.) ALTERNATIVE OBRNUTOJ PIRAMIDI -fokusirana struktura, kronoloko kazivanje, pjeani sat i esej

35. FOTONOVINARSTVO - fotografija i film - specifian izraajni oblik novinarstva - prije nije bilo fotografija u tisku (zbog tehnologije, kasnije se mislilo da su novine s fotografijom neozbiljne) - FOTOGRAFIJA DANAS - iznimno veliko znaenje jer daje cjelovitost izvjeu, s tekstom upotpunjuje prikaz zbivanja u novinama, a idto ine audio i video uapisi na TV-u - istinito, tono, poteno, nepristrano i uravnoteeno obavjetava - vijest bez slike nije uvjerljiva - vano je gdje u novinama i gdje na stranici e slika biti objavljena -INFOGRAFIKA - novi anr u novinama, temeljen na kombinaciji teksta i slike, postao iznimno znaajan - FOTOREPORTERI I SNIMATELJI - jesu i moraju biti novinari i zato svakom snimanju pristupaju kao novinari i slue se temeljnim naelima novinarske struke. Znai, oni su novinari koji se slue fotografijom/videom/filmom kao izraajnim sredstvom - podjela: specijalizirani i all round

- mora brzo, kvalitetno i zanimljivo prikazati sadraj - treba imati dobar kut snimanja, treba snimati pokret, a ne poziranje, ne gledati ravno u kameru

36. KOMUNIKOLOKA VRIJEDNOST SLIKE - podruje semiontike - Fiske i Hartley - postoje dvije paradigme kojima imenujemo dva razliita koda: analogni (postoji u neprekinutoj skali) i digitalni (jedinice su jasno razdvojene) - Fotografija - analognom kadu stavljini su digitalni znakovi i itaju se digitalno - kod novinske fotografije paradigme nisu toliko jasno izraene kao u verbalnoj sintagmi. Fotografije djeluju metonimino, a ne metoforino i neskree pozornost na kreativnost ugraenu u njezinu konstrukciju. Sve djeluje prirodnije.

37.KOMUNIKOLOKI VS. NOVINARSKI PRISTUP Novinari - pazi kako e napraviti novine i kako e ih prodati; masovni su mediji masovna roba; selekcija tisuu vijesti zbiva se naslobodnom tritu, a unaprijed stvoreni stereotipi dio su te selekcije Komunikolozi - ele stvoriti dvosmjerni komunikacijski kanal u kojem je itatelj aktivan, a ne samo pasivan primatelj poruka kaje alje aica profesionalnih poiljatelja iz masovnih medija

39. KORITENJE STEREOTIPA - novinska fotografija esto robuje stereotipima - novine koje imaju vie regionalnih izdanja mijenju sliku od izdanja do izdanja , ovisno o stereotipima - postoje ak i standardni kutovi snimanja - a, bilo bi dobro nekada i unijeti malo svjeine...

40. DEFINIRANJE DOBRE NOVINARSKE FOTOGRAFIJE Hillwig - novinska se fotografija moe definirati samo kao vieslojni proces koji ne ukljuuje samo rad fotoreportera, nego i rad urednika, grafikih urednika, dizajnera i grafiara - Definira 6 osnovnih stupnjeva fotournalizma

IDEJA - dobra fotografija poinje dobrom idejom koju su uobliili ljudi koji su dobro prouili vizualne

komunikacije i koji imaju smisao za fotografiju

RADNI ZADATAK - u redakciji mora postojati urednik fotografije (guru vizualne komunikacije) koji organizira rad fotoreportera, daje im radne zadatke i zna njihove sposobnosti SNIMANJE FOTOGRAFIJE - osnovna, najvanija faza koja zahtjeva profesionalnog fotoreportera SELEKCIJA (IZBOR) - izabrana fotografija mora sadravati sve elemente bitne za dogaaj - vaan je selektor

GRAFIKO OBLIKOVANJE - novine koje su grafiki dobro oblikovane usklauju tekst, fotograsiju, ureivanje i grafiko oblikovanje PROIZVODNJA - vano da se u tiskari fotografija ne uniti

Oito da je za to sve potreban timski rad

41. OSNOVNE PREMISE NA KOJIMA SE TEMELJI McDougallov PRISTUP NOVINSKOJ FOTOGRAFIJI 1.) Svatko ita svoju poruku - fotografija nije univerzalni jezik, a pojedinci je interpretiraju veoma osobno s obzirom na svoje kulturno naslijee i okolinu. Dakle, fotografija ne prenosi svakome istu poruku 2.) Istinitost je osnovni preduvjet - fotografija mora dosljedno odraavati stvarnost i ne smije je ni poboljati ni pogorati. 3.) I urednici su ljudi - urednik odabire fotografiju na temelju ureivake politike, osobnog iskustva, znanja... 4.) ast tehnologiji, ali prednost poruci - tehnologija ubrzava proces izrade fotografije, ali razumijevanje i primjena vizualnih komunikolokih naela nezamijenjiva je u prijenosu poruke

5.) Nita bez rijei, ipak - fotografija gotovo uvijek treba potporu u rijeima koji e potvrditi, objasniti i osnaiti poruku 6.) Prvoj slici prava veliina - fotografiju treba objaviti u veliini i obliku koje e izazvati i zadrati pozornost itatelja 7.) Grafiko oblikovanje u funkciji sadraja - dizajn i grafiko oblikovanje mora cjelovito prikazati tekst i sliku kako bi bili razumljivi

42.TRI PRAKTINA TESTA ZA OCJENJIVANJE KVALITETE FOTOGRAFIJE PO McDougallu 1.) PORUKA - Ima li fotografija jasnu poruku; susreemo li na fotografiji etike standarde odgovornog novinarstva; ugroava li fotografija osobnost snimljenih osoba ili ih optuuje? 2.) ESTETIKA - je li kompozicija fotografije dobra i pobuuje li estetski dojam; promie li kompozicija poruku? 3.) TEHNIKA - utjeu li kamera i tamna komora na poruku fotografije, je li dovoljno kvalitetna za tiskanje?