TEHNIKA HLAENJA

6.3. TURBOKOMPRESORI Turbokompresori spadaju u strojeve na strujanje. Osnovni sklop turbokompresora ini kolo rotora koje se razmjerno velikom brzinom vrti na vratilu na koje je nasaen i pripadni stator koji miruje. Energetsko stanje pare radne tvari mijenja se tako to se pri strujanju pare u kanalima izmeu lopatica rotora poveava njena kinetika energija uslijed djelovanja centrifugalne sile i potencijalna energija (energija tlaka). Ulaskom pare iz rotora u difuzor koji ine lopatice statora, kinetika se energija pare pretvara u potencijalnu, te tlak poraste na konanu vrijednost p2 . Plin ili para struje u kolo rotora paralelno s osi stroja nekom brzinom c0 . Skrene li kolo struju plina ili pare tako da na izlazu ima okomit smjer obzirom na vratilo rotora govori se o radijalnom turbokompresoru. Ukoliko nakon naputanja kola rotora struja zadrava smjer paralelno s osi stroja onda se govori o aksijalnom turbokompresoru.

Slika 6.34. Stupanj radijalnog turbokompresora

Slika 6.35. Stupanj aksijalnog turbokompresora 126

TEHNIKA HLAENJA

6.3.1. Osnovne jednadbe kod prorauna turbokompresora Za razumijevanje naela djelovanja strojeva na strujanje kao osnova slue tri osnovna stavka hidromehanike: Bernoullijeva jednadba, jednadba kontinuiteta i impulsni stavak. Bernoullijeva jednadba za kompresibilno strujanje bez gubitaka glasi
c2 2 + v d P + gh = konst 2 1 p gdje je c postignuta brzina struje, p1 totalni tlak na poetku a p2 statiki tlak na kraju promatranja, g ubrzanje sile tee i h geodetska razlika u visini. Pri promatranju strujanja kroz turbokompresor lan gh se moe zanemariti.
p

Jednadba kontinuiteta glasi

& & M = V = Ac = konst

Impulsni stavak kazuje da je potrebni zakretni moment za odravanje rotacije kola turbokompresora jednak razlici momenta impulsa (veliine gibanja). Pri raunanju impulsa treba uzeti samo obodne komponente ulazne i izlazne brzine c1u i c2u , jer se samo one odupiru zakretanju kola.

Slika 6.36. Trokuti brzina za radijalni (lijevo) i aksijalni desno) turbokompresor

& Moment impulsa protone mase M na ulazu u kolo rotora i na izlazu iz njega iznosi
moment kola u u & I M = I M 2 I M 1 = M (c 2u r2 c1u r1 ) . Uvrtenjem izraza za kutnu brzinu = 1 = 2 u r1 r2 prethodnu jednadbu dobiva se nakon sreivanja izraz za snagu potrebnu za pogon turbokompresora: & P = I M = M (u 2 c2u u1c1u )

& I M 1 = Mc1u r1

& I M 2 = Mc 2u r2 ,

pa

je

potrebni

zakretni

127

TEHNIKA HLAENJA

6.3.2. Glavne jednadbe strojeva na strujanje Idealno kolo

& Da bi se savladala gravitacijska sila za podizanje mase od M [kg/s] na visinu H potrebno je & utroiti snagu P = I M , pa vrijedi I M = M gH

iz ega slijedi

H=

IM . & Mg

Ako se gornji izraz primijeni na kolo turbokompresora, onda se uz koritenje & izraza I M = M (u 2 c2u u1c1u ) moe pisati

H teor =

1 (u 2 c2u u1c1u ) (a1) g

ili uz c1u = 0 , tj. za 1 = 90 o za radijalni ulaz u kolo H teor =

1 u 2 c2u (a2) g
u = u1 = u 2

Za aksijalno prostrujavana kola, gdje za jednu strujnicu vrijedi c2u c1u = w1u w2u , proizlazi
H teor =

1 u (w1u w2u ) (b) g

Jednadbe (a1), (a2) i (b) ine tzv. I glavnu jednadbu strojeva na strujanje. Iz trokuta brzina na slici 6.36. lijevo (radijalni turbokompresor) pomou kosinusovog pouka proizlazi 1 2 1 2 2 u1c1u = u1c1 cos1 = (c12 + u12 w12 ) i u 2 c 2u = u 2 c 2 cos 2 = (c 2 + u 2 w2 ) 2 2
kad se to uvrsti u jednadbe (a) i (b) dobiva se tzv. II glavna jednadba strojeva na strujanje
H teor =
1 2 2 2 c2 c12 + u 2 u12 + w12 w2 , 2g

[(

) (

) (

)]

Za aksijalni kompresor (slika 6.36. desno), uz u = u1 = u 2 vrijedi 1 2 2 H teor = c2 c12 + w12 w2 2g 128

[(

) (

)]

TEHNIKA HLAENJA

Stvarno kolo
Za idealno kolo turbokompresora pretpostavljeno je strujanje bez trenja s paralelnim strujnicama, te da se sva privedena energija kolu iskoristi za komprimiranje plina. Stvarno kolo ima konani broj lopatica i strujnice u njegovim kanalima nisu paralelne. Strujanje plina kroz kanale rotora i statora odvija se uz pojavu unutranjeg trenja pa je raspoloiva energija za komprimiranje plina time umanjena. Konano, plinska struja naputa stvarni stator s nekom izlaznom brzinom c3 , to uzrokuje izlazni gubitak. & Utjecaji konanog broja lopatica, unutranjeg trenja i izlaznog gubitka prikazani su u p,V & dijagramu na slici 6.36. Za neku projektiranu dobavu V prikazana je visina dizanja H
teor

tokom 1. Uzevi u obzir otklon mlaza, rotoru se moe predati samo energija odreena sa H teor , toka 2. Ako se od toga odbije i energija koja se troi na savladavanje gubitaka trenja u kolu, gubitaka trenja i vrtloenja u rasporu i trenja u statoru, te u eventualno pridodanom prekretnom kanalu, dobiva se toka 3 koja odreuje efektivnu visinu dizanja H e , dakle ona energija koja je preostala raspoloiva za komprimiranje plina. Stupanj iskoristivosti energije je tada =
He H teor

Slika 6.37. Visine dizanja i gubici Na osovinu turbokompresora treba privoditi energiju H tot koja mora biti dovoljna da namiri onaj iznos energije koji se moe predati kolu rotora H teor , a zatim i iznos za pokrivanje vanjskih gubitaka stroja (gubici trenja na vanjskim povrinama diska kola, u labirintnim brtvenicama i u glavnim leajevima). nanesu li se iznosi ovih gubitaka iznad H teor dobiva se toka 5, H tot . 129

TEHNIKA HLAENJA

Efektivni je stupanj djelovanja turbokompresora odnos one energije koja slui za iskljuivo komprimiranje plina H e i energije koja se mora utroiti na spojci turbokompresora H tot , H dakle e = e . H tot & & Snaga potrebna za komprimiranje je P = MgH = M u 2 .
e
2

Iz ovog se izraza vidi da je uz konstantnu brzinu vrtnje kompresijski omjer to vei to je vea molekularna masa plina i to je vei faktor visine tlaka koji uzima u obzir sve okolnosti strujanja u stvarnom kompresoru. Takoer se vidi da kompresijski omjer raste proporcionalno kvadratu brzine vrtnje kola.

6.3.3. Viekratna kompresija

Poveanjem obodne brzine raste i kompresijski omjer s njenim kvadratom. Ogranienja koja se postavljaju na poveanje obodne brzine su povezana s vrstoom materijala kola i w (gdje je potrebom da na kritinim mjestima strujanja Machova znaajka strujanja Ma = wz
w z = gRT1 brzina zvuka) ne premai vrijednost Ma = 0,8 0,85 .

Ukoliko Machova znaajka strujanja ili obodna brzina u 2 za traeni kompresijski omjer prijeu dozvoljene vrijednost (za u 2 to je 200 300 ms-1) mora se prijei na viestepenu kompresiju, pri emu se kompresijski omjer u pojedinom stupnju izraunava iz izraza

p2 n 1 m n 1 2 = 1 + u2 N , gdje je N broj stupnjeva kompresije. p n T1 1 e

6.3.4. Radne karakteristike kompresora

Za radijalni kompresor je teoretska visina dizanja

H teor = u w2 u 2 1 = u 2 c2 u = 2 u 2 g g tan 2 g
2 & u2 V u2 = D2b2 tan 2 g

& V 1 u D b tan . 2 2 2 2

Ovdje je D2 vanjski promjer kola a b2 irina kanala na izlazu (obodu kola). Temeljem gornjeg & izraza moe se iscrtati pravce za H teor u H , V - dijagramima. Vidi se da H teor ovisi o izlaznom kutu lopatice 2 . Taj kut moe biti manji, jednak ili vei od 90o, pa govorimo o unatrag zakrivljenim lopaticama, radijalnim lopaticama i unaprijed zakrivljenim lopaticama.

Slika 6.38. Karakteristini oblici lopatica radijalnih kompresora i pripadni trokuti brzina
130

TEHNIKA HLAENJA

Za projektirani nominalni protok Vn nalazi se na ranije opisani nain H teor , pri emu je uzet u obzir gubitak zbog otklona mlaza. Odbiju li se jo unutranji gubici i izlazni gubitak, dobiva se toka 3, koja za Vn odreuje H e . Toka 3 je nominalna radna toka kompresora za brzinu & & vrtnje n . Za svaki drugi protok V V javljaju se jo i dodatni gubici sudara (jer su smjerovi
n

brzina takvi da struja ne ulazi tangencijalno na lopatice rotora i statora) pa je umanjena preostala raspoloiva energija za komprimiranje plina. Odbiju li se ovi gubici (3'-4' i 3''-4'') & & & dobivaju se i za protoke V Vn toke stvarne radne karakteristike H e = f V . Dobivene & & karakteristike imaju maksimume (toke K). Desna strana karakteristike V > V predstavlja

( )

& & njen radni ili stabilni dio, dok je lijeva strana V < Vn praktiki neostvarivi, nestabilni dio.

Slika 6.39. Radne karakteristike radijalnih turbokompresora razliitih izlaznih kutova lopatica rotora 2 Kolo a 2 < 90 o odabire se kada se tijekom rada kompresora oekuju i vee promjene protoka, a da se pritom konani tlak p 2 samo malo mijenja, uz dobar stupanj iskoristivosti energije. Rashladni se kompresori izgrauju s ovakvim kolima. Odabire se kut 2 = 40 60 o. Kolo b 2 = 90 o odabire se kada je u odreenom podruju promjene protoka potreban praktiki nepromjenjiv kompresijski omjer x . Kolo c 2 > 90 o odabire se kada elimo postii to vei kompresijski omjer x , bez obzira na nagle promjene kompresijskog omjera pri promjenjivom protoku. Slino kao i za radijalne kompresore moe se dobiti radna karakteristika aksijalnih kompresora. Karakteristika je puno strmija, to znai da mala promjena protoka uzrokuje znatnu promjenu kompresijskog omjera.

131

TEHNIKA HLAENJA

Slika 6.40. Radna karakteristika aksijalnih turbokompresora

6.3.5. Regulacija dobave turbokompresora

Regulacija dobave turbokompresora moe se provesti promjenom brzine vrtnje. eli li se odrati konstantan dobavni tlak uz promjenu protoka, prilagoava se brzina vrtnje tako da nova radna karakteristika bude takva da zadovoljava eljeni protok pri konstantnom tlaku p 2 = konst .

Slika 6.41. Regulacija dobave turbokompresora promjenom brzine vrtnje Regulaciju dobave turbokompresora mogue je provesti i priguivanjem pare na usisu kompresora, ali to je neekonomian nain, pa se rjee primjenjuje.

132