Professional Documents
Culture Documents
SADRAJ
1. Uvod ............................................................................................................3 2. Lokalna samouprava kao oblik demokratske decentralizacije ....................4 3. Lokalna samouprava u evropskim zemljama ..............................................5 Lokalna samouprava u vajcarskoj .............................................................6 4. Lokalna samouprava u BiH .........................................................................6 5. Lokalna samouprava u Republici Srpskoj ...................................................7 Grad Banja Luka kao jedinica lokalne samouprave ....................................8 ema administrativne slube grada Banja Luka ..........................................10 6. Zakljuak .....................................................................................................11 7. Literatura .....................................................................................................12
1. Uvod
Jedno od najsloenijih pitanja ustavnopravne teorije i praktine organizacije i funkcionisanja vlasti jeste lokalna samouprava. Odnos centralnih i necentralnih organa predstavlja sredinje pitanje fenomena lokalne samouprave. Uglavnom, on se ogleda u tome, da li necentralni organi dobijaju manje ili vie nadlenosti, odnosno da li se necentralnim organima poveavaju ili smanjuju nadlenosti. Komparativna analiza lokalne samouprave, uglavnom, pokazuje da se odnos centralnih i necentralnih organa preteno odvija po naelu dekoncentracije i decentralizacije. Tako se dekoncentracijom samo najavljuje tendencija prenoenja ovlaenja (vlasti) na nie organe, odnosno prenoenje poslova i zadataka u manjem ili veem obimu, ali bez transfera vlasti, Meutim, decentralizacija znai prenoenje organa. Na teorijskom planu smatra se da je malo drutvenih pojava o ijoj biti postoje tako razliita miljenja i teorije kao to je lokalna zajednica. Potekoe se javljaju prvenstveno zbog slojevitog i kompleksnog sadraja, terminolokih razlika u odreivanju klasifikacije, tipova i funkcija lokalne samouprave. ovlaenja na nie organe sa punim pravom odluivanja u sferi preneene nadlenosti, pri emu se mijenja status i centralnih i necentralnih
Lokalna samouprava predstavlja specifian tip decentralizacije u kome u sistemu dravne vlasti necentralni organi vlasti nisu postavljeni od viih centralnih organa, ve su neposredno izabrani od strane graana. Osnovni princip koji odreuje sadrinu lokalne samouprave je princip da je razvoj lokalne samouprave vezan za demokratiju i da bez demokratije nema lokalne samouprave. Zajednike karakteristike za sve oblike lokalne samouprave su sljedee: graani u lokalnoj zajednici slobodno biraju svoje predstavniko tijelo ili neposredno odluuju o bitnim pitanjima od interesa za lokalnu zajednicu, zakonom su odreene teritorije lokalne zajednice na kojima se vri lokalna samouprava, lokalne institucije imaju odreenu organizacionu samostalnost, postoji odreena finansijska samostalnost organa lokalne samouprave, lokalne institucije imaju i normativnu samostalnost u okviru ustava i zakona.
U okviru mehanizma upravljanja graanja u lokalnim zajednicama izdvajaju se dva osnovna oblika: neposredna lokalna samouprava - neposredno uee graanja u upravljanju lokalnom zajednicom, posredna lokalna samouprava - posredno odluivanje graana u lokalnim zajednicama preko svojih izabranih predstavnika.
-zavisno od toga koliko nivoa lokalnih zajednica postoji izmeu najniih lokalnih zajednica i centralne dravne vlasti.
U parambuli Evropske povelje o lokalnoj samoupravi stoji da odluivanje i jaanje lokalne samouprave doprinosi izgradnji Evrope zasnovane na naelima demokratije i decentralizacije
Dragan Tomi, 93/08 Seminarski rad: Lokalna samouprava 5
vlasti. Opredjeljenje je da lokalna samouprava postane univerzalni oblik odluivanja i upravljanja u uim lokalnim zajednicama, neposredno od strane njenog stanovnitva ili putem njihovih demokratski izabranih predstavnika koji se neposredno biraju.
od drava koje su je usvojile trai da ona za te zemlje ima znaaj jaeg pravnog akta, da kao meunarodni sporazum bude pravni izvor za domae zakonodavstvo.
prava lokalne samouprave, oblici uea graana kao i prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u administrativnoj slubi jedinice lokalne samouprave.
Predsjednik, potpredsjednik, sekretar Skuptine, gradonaelnik i zamjenik gradonaelnika prilikom stupanja na dunost polau sveanu zakletvu na sjednici Skuptine. Gradonaelnik predstavlja i zastupa Grad i vri izvrnu funkciju u Gradu Banjoj Luci. Bira se na period od etiri godine na optim neposrednim izborima. Gradonaelnik ima zamjenika koji ga zamjenjuje u sluaju due odsutnosti ili drugih razloga sprjeenosti da obavlja svoju dunost. Nadlenosti gradonaelnika su sljedee:
predlae Statut Grada, predlae odluke Skuptini, izrauje nacrt i podnosi skuptini na usvajanje godinji budet, godinji bilans stanja, ekonomski plan, razvojni plan, investicioni program, prostorni i urbanistiki plan i ostale planske i regulatorne dokumente koji se odnose na koritenje i upravljanje zemljitem, ukljuujui i koritenje javnog zemljita,
obavjetava Skuptinu o svim pitanjima koja se tiu Grada, njegovih prava i obaveza, provodi lokalnu politiku u skladu sa odlukama skuptine, izvrava lokalni budet i obezbjeuje primjenu odluka i drugih akata skuptine, izvrava zakone i druge propise Republike ije je izvrenje povjereno Gradu i dr.
6. Zakljuak
Ostvarivanje lokalne smouprave u Bosni i Hercegovini najdirektnije je uslovljeno daljom dogradnjom i funkcionisanjem ustavnog i pravnog sistema, modelom dravnog i drutvenog ureenja i oblika politikog sistema, demokratskim procesima, ostvarivanjem ustavnosti i zakonitosti, vladavinom prava, izgradnjom koncepta dobre uprave, ostvarivanjem i zatitom ljudskih prava i osnovnih sloboda. Sve to postaje temeljna pretpostavka uspostavljanju i razvijanju optine kao osnovne teritorijalne jedinice lokalne samouprave koja se formira za dio jednog ili vie naseljenih mjesta, odnosno grada kao teritorijane jedinice lokalne samouprave koju ine podruja jedne ili vie optina teritorijalno i ekonomski meusobno povezanih. U okviru procesa evropskih evroatlanskih integracija, Bosna i Hercegovina i entiteti e sve vie biti u obavezi da ostvaruju evropski trend demokratizacije i uspostavljanja lokalne samouprave na evropskim naelima kao osnovnim vrijednostima svojih ustava. Dugoronim procesom, entitetskim zakonima je potrebno obezbijediti normativni okvir, unapreivanje organizacije i funkcionisanja lokalne samouprave u praksi. Oba modela lokalne samouprave u entitetima, iako su vrlo slini, imaju svoje prednosti i nedostatke a osnovni problem je nedovolja autonomija lokalne samouprave, koja joj je potrebna za normalno i efikasno funkcionisanje. Ustav Bosne i Hercgovine treba da sadri jednu izriitu odredbu o pravu na lokalnu samoupravu. U entitetima, lokalna samouprava bi se mogla urediti u ustavima i zakonima, uz stvaranje ustavnog osnova za donoenje posebnih zakona kojima je ova oblast regulisana. Poto se djelokrug jedinica lokalne samouprave stalno mijenja, ustavotvorac bi mogao da donese posebu odredbu kojom bi jedinice lokalne samouprave, pored ustavom navedenih, obavljale i druge poslove utvrene ustavom, zakonom i statutom optine, odnosno grada. U osnovi, novi model lokalne samouprave morao bi da obezbijedi da graani imaju vii stepen samostalnosti i slobode u organizovanju, nainu odluivanja i obavljanja odreenih zajedikih poslova, odnosno znatno vei obim prava i dunosti na lokalnom nivou.
7. Literatura i izvori
Evropska povelja o lokalnoj samoupravi Zakon o lokalnoj samoupravi Republike Srpske Moderna uprava www.banjaluka.rs.ba