Professional Documents
Culture Documents
FSB - Zagreb
VRSTE GORIVA Benzini Plinska ulja (Diesel goriva) Loiva ulja Mlazna goriva MG - 1 Mlazna goriva MG - 4
5.1. BENZINI
Sam naziv "benzini" nije u potpunosti jednoznaan. Naime, postoji razlika izmeu proizvoda benzin i goriva koje se prodaje pod trgovakim nazivom benzin. Po kemijskoj grai benzini su smjesa lananih i ciklikih ugljikovodika. U praksi se najvie koriste mjeavine: benzin + tetraetilolovo (najee); benzin + alkohol; benzin + benzen. Benzini za pogon OTTO motora: IOB MOB Pb, g/l S, % 10 % destil. 90 % destil. Ostatak dest. kod 190C Tlak para po Reidu, bara (37C) REGULAR 86 - 88 86 84 < 0,6 < 0,1 55C 180C < 1,5 % 0,8 SUPER 98 - 100 98 87 < 0,6 < 0,1 55C 180C < 1,5 % 0,8
Katedra za EZ i VGM
FSB - Zagreb
jedinici mase dobiva se iz parafinskih, a najmanje iz aromatskih ugljikovodika. Meutim, avionski benzini s obzirom na zahtjev za visokim oktanskim brojem moraju sadravati preteno izoparafinske ugljikovodike i neto aromata. Koliina aromatskih ugljikovodika ograniena je zbog nedostatnog termikog iskoritavanja.
Volumni udio, %
60
40
20
10
11
12
Broj C atoma
Tipina raspodjela broja atoma C ugljikovodika od kojih se sastoje benzini za avionske klipne motore (engl. aviation gasoline = AvGas) Pojava udaranja u avionskom motoru daleko je opasnija od udaranja u automobilskom motoru, stoga se posveuje mnogo panje pri izboru i kontroli oktanskog broja benzina za avionske motore. Poeljno je da se avionski benzini sastoje iskljuivo od ugljikovodika i dozvoljenih aditiva tetraetilolova (TEO), etilendibromida i boje.
tetraetilolovo Tetraetilolovo se dodaje avionskom benzinu radi poveanja njegova oktanskog broja, a dodaje se u smjesi s etilendibromidom (BrCH2CH2Br) i bojom. Etilendibromid (1,2dibrometan) tijekom izgaranja benzina u cilindru motora pretvara olovo u hlapivi olovni bromid i tako sprjeava nakupljanje olova u motoru.:
C C 2 H 4 Br2 480530 C 2 H 4 + 2HBr
Katedra za EZ i VGM
FSB - Zagreb
< 0,1 > 40 < 1,0 < 0,02 < 313 K (40 C)
< 0,2 > 30 < 1,5 < 0,02 < 338 K (65 C)
Gorivo za diesel motore treba biti sklono upaljivanju, a ta se sklonost iskazuje cetanskim brojem (Cbr). Cetan (C16H34) je ugljikovodik visoke kvalitete zapaljenja i pridruuje mu se broj 100. -metilnaftalen kao ugljikovodik niske sklonosti upaljivanju oznaen je s 0 (nula). Postoji i postupak za indirektno odreivanje kvalitete zapaljivosti pomou specifine teine izraene u API i srednje temperature vrenja, a iskazuje se kao cetanski indeks (ASTM D 975).
Katedra za EZ i VGM
FSB - Zagreb
turbomlazni motor
turboelisni motor
Prvo mlazno gorivo ispitano u praksi bilo je petrolej (komercijalni rasvjetni). Budui da je iskoritenje petroleja s obzirom na naftu kao sirovinu vrlo nisko (kree se od 6 do 15%) nametnula se potreba za irenjem frakcije dodavanjem benzina (avionskih benzina).
H2O, % = 0,00 Koks po Conradsonu, % < 0,03 Sadraj aromata najvie 25% vol. Toka stinita nia od -60C Toka dimljenja najmanje 20 mm (u svjetiljci bez dimljenja) Ujednaene karakteristike izgaranja mlaznih goriva ispituju se tokom dimljenja. Toka dimljenja je maksimalna visina plamena u milimetrima kod koje gorivo moe izgarati bez aenja u standardnoj svjetiljci. S obzirom da mlazno gorivo u eksploataciji moe biti izvrgnuto utjecaju vrlo niskih temperatura (dolazi do izluivanja kristala krutog parafina, raste viskozitet, gorivo se skruuje), potrebno je definirati toku stinita goriva. To je temperatura pri kojoj gorivo prestaje biti tekue.
< 0,05
= 750 - 820
Katedra za EZ i VGM
FSB - Zagreb
Tendencija goriva da stvara koksne ostatke u motoru odreuje se mjerenjem koksa po Conradsonu. Koks je ostatak nakon isparavanja i kemijske razgradnje goriva pri povienim temperaturama.
Loiva ulja za energane (industrijska): EKSTRA LAKO IND. EKSTRA LAKO 830 - 840 42500 0,01 11 MARINA 840 42300 0,015 75 SREDNJE TEKO 870 41000 0,02 98 TEKO (BUNKER C) > 900 40100 0,05 65 kod 373 K (100 C)
288
K(15C) , kg/m3
Osnovni kemijski sastav TEKOG LOIVOG ULJA: C = 84 % H = 11 % S=1-3% (O+N) = 1 - 3 % Po = 0,01 - 0,02 % Stinite = 308 - 318 K (35 - 45 C), ovisno o sastavu Najee se loiva ulja pripremaju mijeanjem ostataka vakuum destilacije s razliitim produktima iz primarnih i sekundarnih procesa (kreking).
Katedra za EZ i VGM
FSB - Zagreb
5.6. ALKOHOLI
Uglavnom se koriste: - etilni alkohol (etanol) C2H5OH; - metilni alkohol (metanol) CH3OH. Ne smije se koristiti denaturirani pirit koji sadrava vodu, ve samo isti - suhi - etilni alkohol. Alkoholi imaju visoku otpornost detonacijama i daju isto izgaranje. Uglavnom se koriste kao mjeavina s benzinom.
auto trke
Daimler/Benz
22%
10%
60%
3%
*Toluol, Ricinus, Nitrobenzen (C6H5NO2). Tona smjesa, naroito omjer snage i potronje, odreuje se prema uvjetima pojedine trke: prema motoru i samoj trkakoj stazi. Ovdje treba napomenuti da se metanol samo djelomino otapa u benzinu, pa treba dodati sredstva za otapanje: benzen i etanol.
Katedra za EZ i VGM
FSB - Zagreb
Vrsta spremnika Gustoa plina (15C, 1 bar) kg/m3 Gustoa tekuine (15C, p > 7,5 bar ) kg/m3 Hd kJ/m3 Hd kJ/kg Oktanski broj (IOB)
507
585
540
118356 45710 95
16000 26300 90
37000 / 105
Prednosti plina u odnosu na benzin: Potpuno stvaranje smjese (zrak/gorivo); Lagani start (i kod niskih vanjskih temp.) - od poetka je na raspolaganju lako zapaljiva smjesa plin/zrak; isto izgaranje; Nema pojave kapljevitog goriva u usisnoj cijevi i cilindru, nema "ispiranja" cilindra i razrjeenja ulja; Visoka otpornost detonacijama - mogao bi se poveati kompresijski omjer bez problema, ali se ne radi da bi motor uvijek mogao koristiti i benzin; Povoljnija potronja (raunato na ogrijevnu vrijednost), a posebno zato jer se koriste "mrave" smjese i jer je bolje mijeanje zraka i plina.
Katedra za EZ i VGM