Professional Documents
Culture Documents
Pismenapriprema
PismenapripremazarealizacijunastavnejediniceDoprinosvjereuzatitiprirodeobuhvataprimjenu informacijskokomunikacijskihtehnologija/IKTunastavi,analizuvideozapisaifotografija,RWCT metodologijuiOkvirniERR(evokacija,razumijevanjeirefleksija)sistem,temeupredmetnukorelaciju. RealizacijanastavnejediniceDoprinosvjereuzaitiprirodejeusklopupolaganjastrunogispitaiz predmetaIslamskavjeronauka,12.03.2012.uprostorijamaJUMedicinskakolaBiha.
Nastavna oblast / podruje: Nastavna jedinica: Tip nastavnog asa: Oblici rada:
Frontalni, individualni
Nastavne metode: Verbalne metode: usmeno izlaganje (monoloka), razgovor i diskusija (dijaloka), rad na odabranim tekstovima, vizuelne metode: multimedijalna prezentacija (Informacijskokomunikacijska tehnologija / IKT / Microsoft Office Word i PowerPoint), video klipovi, snimci, zapisi i analiza fotografija (metoda grafikih i ilustrativnih radova), pokazivanje i demonstracija, samostalni radovi uenika, Step by Step metodologija - RWCT (Reading and Writing for Critical Thinking itanjem i pisanjem do kritikog miljenja): Okvirni ERR sistem (evokacija, razumijevanje i refleksija), , petominutni sastav . Nastavna sredstva i pomagala: Osnovna nastavna sredstva, auditivna: iva rije nastavnika i uenika, tekstualna: udbenik, knjiga, tehnika: raunar, projektor. Meupredmetna korelacija: arapski jezik, biologija, hemija, historija, filozofija.
Literatura: Isanovi Nusret Lati Demaludin, Vjeronauka 1 za srednje kole, El-Kalem, Sarajevo, 2010. godine, Kur'an s prijevodom, preveo Besim Korkut, Zbirka Poslanikovih hadisa, i internet. Lokacija rada: JU Medicinska kola Biha. Datum realizacije: 12.03.2012.
Ciljevi i zadaci nastavnog asa: A) KOGNITIVNI: 1. definira i objanjava pojam ekologije, ekoloke kulture muslimana, duhovne ekologije; 2. identificira i razmatra ekoloke probleme; 3. tumai stavove islama prema prirodnim bogatstvima i ulogu ovjeka u prirodi; 4. uporeuje ciljeve ekologije i duhovne ekologije; 5. kreira i predlae mjere za obnavljanje i ouvanje prirodnih bogatstava. B) AFEKTIVNI: 1. pita, imenuje i ukazuje na probleme naruavenja harmonije; 2. raspravlja o datim temama i nudi odgovore; 3. prihvata i slijedi date savjete radi mijenjanja navika; 4. razlikuje tlaitelje od korisnika prirode i djeluje prema nauenom;
1
C) PSIHOMOTORIKI: 1. skuplja informacije i nastoji popraviti negativne navike prema prirodnim bogatstvima; 2. naueno smjeta u postojee probleme u prirodi radi mjerenja tete i daljeg djelovanja; 3. posmatra i procjenjuje ovjekov odnos prema prirodi i prirodnim bogatstvima s ciljem izbacivanja negativnog u praksi. CILJ NASTAVNE JEDINICE: Pribliiti uenicima osnovne poruke vjere o ekologiji kao sastavnim djelom ivota, ponuditi rijeenja koja vjera nudi u cilju ouvanja nae okoline koja je forulisana kao duhovna ekologija. ZADACI: Obrazovni: Upoznavanje sa znaenjima, vrijednostima na temelju prirode na osnovu izvora Boije rijei i tradicije posljednjeg poslanika Muhammeda, neka je mir na njega. Stjecanje znanja o kur'anskohadiskim jezgrovitim porukama. Bogaenje uenikog vokabulara. Razumijevanje i upotreba pojmova: ekologija, duhovna ekologija, ivotno okruenje. Ponuditi mladima mogua rjeenja ekoloke krize iz ugla islama. Funkcionalni: Razvijanje psihofizikih osobina i sposobnosti: perceptivnih (senzornih, uoavanje i prepoznavanje), mentalnih (intelektualnih, pamenje i reprodukcija nauenog) i komunikativnih (izraajnih). Pospjeivanje i unapreenje analitikog, kritikog, komparativnog i sintetikog miljenja, kooperativnosti, kreativnosti i originalnosti. Motivacija i pobuivanje panje, radoznalosti i interesa putem zadataka multidisciplinarnog i inovativnog karaktera. Odgojni: Njegovanje ljubavi prema ivotnoj okolini. Razvijanje zdrave linosti i moralnih vrednota: higijene, istoe due i tijela, moralnog djelovanja i ponaanja, empatije, solidarnosti, tolerancije i susretljivosti. Doprinos estetici i osjeaju za lijepo. Izgradnja pozitivnog odnosa prema blagodati prirode. ISHODI I OEKIVANA POSTIGNUA UENIKA: Uenici treba da shvate kako vjera nudi nadu, etika i moralna naela i duhovnu perspektivu kao nunu osnovu za odgovorniji odnos prema prirodi. Takoer, uenici bi trebali, ako Bog da, kroz kooperativno-analitiki rad, promiljanje i razgovor ponuditi svoje razumijevanje kljunih poruka kur'ansko-hadiskih tekstova koji se tiu ivotne sredine, prirode, duhovne ekologije. KLJUNE RIJEI: Kur'anski ajet, Poslanikov, alejhi-s-selam, hadis, istoa, ekologija, duhovna ekologija, priroda.
ARTIKULACIJA ASA
Objanjenje cilja lekcije: Upoznavanje sa islamskim pogledom na prirodu te ekoloku katastrofu, te kako nudi nudi nadu, etika i moralna naela i duhovnu perspektivu kao nunu osnovu za odgovorniji odnos prema prirodi.
Hijerarhija odgovornosti:
ODGOVORNOST
prema Bogu
prema drugima prema prirodi
(slide 10) Sveta knjiga islama, Kur an, puna je uzbudljivih opisa prirode. Cilj tih opisa je oblikovatikod ovjeka osjeaj za potovanje prirode i uvaavanje njenih zakona, koji, ustvari, jesu Boiji zakoni. Priroda se u Kur anu predstavlja kao blagodarno djelo Boijeg stvaranja i ona je, za one koji su umom obdareni, potvrda Njegovog postojanja. (slide 11) Zato je ona, kao u ostalom i cijeli svemir, zajednica ujedinjena u slavljenju i velianju Uzvienog Boga, d.. (slide 12-13) Ovakvomjesto prirode u svetom kur anskom tekstu izraeno je i injenicom da veliki broj sura nosi imena ivotinja i prirodnih fenomena: Krava, Stoka, Grom, Pela, Mrav, Pauk, Zvijezda, Svjetlost, Gora, Mjesec, Zasvijea, Sunce, Zvijezda danica, Zora, No, Jutro, Smokva, Slon, itd. Poznato je da se kur anske reenice nazivaju ajetima ( znakovima). Meutim Kur an i prirodne fenomene naziva ajetima ili znakovima. I jedni i drugi, ajeti Kur ana i ajeti prirode, upuuju na Boga, d.., i rjeito govore o ljepoti i mudrosti Njegovog stvaranja. (slide 14) Sve ono to mi obino nazivamo prirodnim pojavama, kao to su: kia, vjetar, zemljotres, izmjena dana i noi, godinja doba, nebesko plavetnilo, pomraenje sunca itd., musliman razumjeva kao mnoge Boije znakove, koji svjedoe o Njegovoj Svemoi, Milosti, Mudrosti i Brizi za ovjeka i ostala iva bia na Zemlji. Ajete ( znakove ) prirode Uzvieni Bog pokazuje ovjeku u svakom trenutku, kako bi ih on shvatio i prema njima se ispravno odnosio. Na osnovu toga se u islamskoj tradiciji govori oprirodi kao Kur anu koji uti, i Kur anu kao prirodi koja govori.(slide 15) Potrebna nam je i duhovna ekologija Donedavno se vjerovalo da nauka moe dati odgovore na sve ljudske potrebe. Vladao je osjeaj da je blizu dan kada e biti poznate sve tajne postojanja. Ovakvo uvjerenje bilo je temeljno na shvatanju po kojem je svijet poput tijela bez due, te se njime moe neogranieno raspolagati i iskoritavati ga. Ono to je duhovno i vjersko razumjevalo se kao neka nejasna maglina, koja je nekorisna i suvina. Prezentiram par hadisa i izreka koje uenici itaju. (slide 18-22)U skladu sa ovim stavom smatralo se da je i sama priroda liena duhovnog i da ona moe biti potinjena samovolji ovjeka i njegovim sebinim interesima.
Islam ui da su svemir i priroda ispunjeni prisustvom meleka. Zahvaljujui njihovom djelovanju dogaaju se blagodarni procesi u prirodi, koji imaju nemjerljivu korist za ovjeka i ostala iva bia na Zemlji. Inae, priroda je mnogo osjetljivija nego to mi danas mislimo da jeste. Svaki poremeaj u njoj koji je nastao zbog ljudske nepanje i bezosjeanog odnosa prema njenom redu,moe imati dalekosene poslijedice za ivot na Zemlji, za ovjeka, biljke, ivotinje i klimu. Na sve to jasnije uopozoravaju i neki savremeni naunici. Meterolog Edvard Lorenc u svojim istraivanjima zagonetki vezanih za klimatske promjene ustanovio da je osjetljivotu prirodi toliko velika da vjetri koji je izazvan mahanjem krila leptira prilikom njegovog sputanja na neki cvijet negdje oko Pekinga moe izazvati promjenu vremena u Briselu. (slide 23) . Islamska filozofija okolia je prije svega holistina (daje prednost cjelini nad dijelovima): podrazumijeva temeljnu povezanost i meuzavisnost svih prirodnih elemenata i svoja uenja zasniva na premisi da ako ovjek zloupotrebljava ili pretjerano crpi jedan elemenat svijet prirode kao cjelina trpi direktne posljedice. (slide 25) Nakon prezenatcije, nastavnik e kroz razgovor pokuati doi do odgovora na pitanja : Kako osigurati racionalniji i pravedniji odnos prema prirodi i njenim dobrima? Da li su rjeenja koja nudi ekologija dovoljna da bi sepristupilo obuhvatnomi efikasnom nadilaenju ekoloke krize? Kakav bi trebao biti odnos muslimana prema prirodi? Kakav je cilj kur anskih opisa prirode? Zato nam je potrebna i duhovna ekologija?
Plan table
Bismillahirrahmanirrahim Doprinosvjereuzatitiprirode12.3.2012.
PRILOZI
SADRAJ PREZENTACIJE
10
11