SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARADIN

Maja Hornung

Najvaniji teorijski pristupi socijalizaciji (psihologijske teorije)

Seminarski rad Opa pedagogija

Varadin, 2011./2012.

Mentor:

Doc. dr. sc. Marko Juri SAETAK:

U ovome radu u se posvetiti teorijama socijalizacije. Ukratko u objasniti etiri najvanije teorije socijalizacije, te ih pojasniti onako kako ete najbolje zapamtiti na stvarnim primjerima. Glavna polazita ovih teorija su da ljudi postaju "ljudi" kroz proces socijalizacije. Ako to izostane, gotovo je nemogue naknadno se uklopiti ljudima i naom okolinom. Nakon objanjene teorije i primjera nije teko doi do zakljuka da izostanak socijalizacije stvarno ima veliki utjecaj na pojedinca, i to negativan. Osobe liene socijalizacije imaju tekoa u daljnjem ivotu i nitko od njih se nikada nee moi u potpunosti prilagoditi normalnom drutvu. u drutvo na ispravan nain. Socijalizacija zapoinje im se rodimo, a oblikuje nas tokom cijeloga ivota kroz interakcije sa

KLJUNE RIJEI Socijalizacija Uenje Interakcija Okolina Aktivnost Divlje dijete Zanemarivanje

SADRAJ
1. UVOD.................................................................................................................. 4 2. OSNOVNO O SOCIJALIZACIJI.................................................................................5 3. PSIHOLOGIJSKE TEORIJE SOCIJALIZACIJE..............................................................7 3.1. PSIHOLOGIJA UENJA I PONAANJA:...............................................................7 3.2. PSIHOANALIZA:.............................................................................................8 3.3. KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA RAZVOJA:.............................................................9 3.4. EKOLOGIJSKI PRISTUP:.................................................................................11 4. VANOST SOCIJALIZACIJE I PRIMJERI..................................................................12 4.1. SUSAN "GENIE" WILEY:................................................................................13 4.2. DANIELLE CROCKETT: .................................................................................18 4.3. OXANA MALAYA:..........................................................................................19 5. ZAKLJUAK........................................................................................................ 21 6. LITERATURA...................................................................................................... 22

1. UVOD
Ideju za ovaj seminar sam dobila nakon to sam par puta ula ljude kako su se zapitali (ovdje u se posluiti komentarom sa seminara) "Zato nam treba diploma za uvati ovce, a ne trebamo diplomu za biti roditelj?". Tema mi se uinila zanimljivom jer zadnjih godina sve vie i vie itamo lanke o raznim zlostavljanjima djece, pa sam se zapitala kakve e posljedice ta djeca imati kasnije. Moram priznati da, to vie itam lanke u vezi ove teme, to sam sigurnija da bi se trebale uvesti dozvole za roditelje, jer biti roditelj u punom smislu te rijei ne moe biti svatko. Prve godine djetetovog ivota su najvanije i ako tu zakaemo, djeca mogu imati ozbiljne posljedice. Socijalizacija je proces koji zapoinje im se rodimo, te traje sve do nae smrti, a najvaniji je i najizraeniji u prvim godinama ivota. Pojam socijalizacije se pojavio jo poetkom dvadesetoga stoljea, a prvi ga je upotrijebio sociolog Emile Durkheim. On je uveden kako bi se oznailo oblikovanje ljudske osobnosti djelovanjem drutvenih uvjeta. [1] Meutim, interes za ovo podruje je mnogo stariji i razni zapisi se pojavljuju tijekom cijele povijesti u Biblijskim djelima, autobiografijama i raznim radovima filozofa (Platon). Problem je to su ti iskazi pisani uglavnom na temelju autorovog osobnog iskustva, pa zbog toga nisu dovoljno objektivni. Kako su se razvijale znanstvene metode koje su prouavale ljudsko ponaanje, tako su istraivai sve vie svoju pozornost okretali istraivanju svih aspekata socijalnog ponaanja i kako se ono razvija. Tokom godina su filozofi, znanstvenici i sociolozi razvijali razne teorije socijalizacije, tako da danas moemo razlikovati dva glavna teorijska podruja: sociologijske i psihologijske teorije. U ovom radu u se posvetiti psihologijskim teorijama socijalizacije. Na poetku rada u pojasniti neke bitne pojmove i vane stvari vezane uz temu kako bi se njome mogli to bolje pozabaviti. Na openitim pojmovima se neu puno zadrati, nego u neto vie rei o samim teorijama, ali opet u najvie panje posvetiti konkretnim primjerima.

2. OSNOVNO O SOCIJALIZACIJI
Smatram da ovdje trebamo krenuti od definicije same socijalizacije. U literaturi postoje razliite definicije, no uglavnom se svode na isto. Nakon to sam proitala i razmislila o dosta definicija socijalizacije, odluila sam objediniti nekoliko njih. Kada bi me netko pitao to je socijalizacija, rekla bih za poetak da je to proces koji poinje im se rodimo, a traje do kraja ivota. Idua vana stvar koju treba rei u definiciji socijalizacije je da je to proces nasljeivanja i razvijanja obiaja, normi i ideologija, odnosno proces uenja kojim kroz interakciju sa svojom drutvenom okolinom stjeemo vjetine potrebne za postajanje funkcionalnim lanom drutva. Rije interakcija sam istaknula jer je upravo ona najvaniji imbenik u procesu socijalizacije bez interakcije se socijalizacija ne bi mogla odvijati, poto upravo interakcijom sa svojom okolinom usvajamo stavove, vrijednosti, znanja i ponaanja koji su nam potrebni kako bi mogli normalno funkcionirati u svojoj okolini i drutvu. U teoriji socijalizacije postajanje lanom u nekom drutvu moe biti s obzirom na:
1. subjekt svaki ovjek ima aktivnu ulogu u procesu meudjelovanja sa

okolinom jer samo tako moe postati funkcionalni subjekt sposoban za djelovanje u drutvenoj okolini
2. kulture socijalizacija je kulturno relativna, pa se procesi socijalizacije

razlikuju izmeu kultura

3. institucije vana je funkcija neke institucije unutar drutva, te vrijednosti i

stavovi koje ta institucija smatra potrebnima [1,2,4]

Socijalizacija ima razne uinke, a jedan od najvanijih je razvoj linosti, odnosno osobina linosti. One su spoj jedinstvenog ivotnog iskustva pojedinca i zajednikog iskustva socijalizacije u nekoj kulturi [3]. Meutim, to to socijalizacijom razvijamo razliite norme i ponaanja, ne znai da ona nuno mora utjecati na pojedinca, a takoer ne mora niti imati eljeni "moralni" rezultat. Razlog tomu moda lei u injenici da ljude ne oblikuju samo socijalni utjecaji nego i geni. Ovdje se neu baviti tim dijelom, pa koga zanimaju detalji moe

ih potraiti u literaturi ili na Internetu (na primjer http://en.wikipedia.org/wiki/Geneenvironment_correlation). Mislim da bih ovdje trebala spomenuti jo i ciljeve socijalizacije. Naravno da se i oni malo razlikuju, ovisno o literaturi, pa sam se ja odluila za tri osnovna cilja koja je definirao Jeffrey Arnett. On osnovnim ciljevima socijalizacije smatra slijedee: 1. razvoj savjesti i kontrolu impulsa 2. pripremu uloga i izvedbu, ukljuujui i profesionalne uloge, uloge spola, te uloge u raznim institucijama (na primjer brak)
3. ouvanje izvora znaenja, onoga to je procijenjeno vanim i za to se ivi [5]

Sada znamo to je socijalizacija i koji su njeni osnovni ciljevi, pa mislim da je vrijeme da vidimo to su psihologijske teorije socijalizacije.

3. PSIHOLOGIJSKE TEORIJE SOCIJALIZACIJE

Ve sam ranije spomenula da su psihologijske teorije jedna od dvije glavne vrste teorija unutar socijalizacije. Objasnit u etiri takve teorije: 1. Psihologija uenja i ponaanja 2. Psihoanaliza 3. Kognitivna psihologija razvoja 4. Ekologijski pristup

3.1. PSIHOLOGIJA UENJA I PONAANJA:

Ivan P. Pavlov (1849. 1936.) je bio ruski psiholog koji je zasluan za razvoj koncepta klasinog uvjetovanja. Za svoje istraivanje, je radio na temelju eksperimenata sa psima, je dobio nobelovu nagradu [6,7]. Klasino uvjetovanje je proces uenja koji se javlja povezivanjem neutralnog poticaja (na primjer zvuk zvonca) sa prirodnim refleksom (na primjer slinjenje kod pasa), a moe se koristiti za upravljanje ponaanjem. Za neutralni poticaj se moe koristiti bilo koji dogaaj koji ne rezultira oitim ponaanjem promatranog subjekta [8,9]. Ako nekoga zanima cijela pria o Ivanu P. Pavlovu i njegovim psima, ili moda elite igrati igru kako bi poput njega probali izazvati uvjetovane reflekse na psima, to
Slika 1: Pavlovljev pas, [7]

moete uiniti na slijedeoj stranici:

http://www.nobelprize.org/educational/medicine/pavlov/ .

Burrhus F. Skinner (1904. 1990.) je poznat zbog svog istraivanja operantnog uvjetovanja. Krenuo je od Pavlovljeve teorije i klasinog uvjetovanja, te svojim istraivanjima

(eksperimentirao je sa takorima) doao do zakljuka da ponaanje ne ovisi o poticaju koji prethodi prirodnom refleksu, nego ono ovisi o onome to se dogaa nakon odgovora na poticaj. Operantno uvjetovanje je metoda uenja u kojoj se odreeno ponaanje nagrauje ili kanjava. Na taj nain se stvaraju veze izmeu ponaanja i posljedice tog ponaanja to omoguuje modifikaciju samog ponaanja [12]. Oba naina uvjetovanja su dio bihevioralne psihologije (biheviorizam). Biheviorizam je teorija uenja koja smatra da se sva ponaanja stjeu kroz uvjetovanje koje se javlja interakcijom sa okolinom, odnosno nastajanjem veza izmeu podraaja i reakcije. Dakle, ovjek ui kroz svoje aktivnosti na temelju pokuaja i pogreaka, a pozitivna ili negativna iskustva koja tim putem doivljava imaju odluujuu ulogu u stjecanju odreenih naina ponaanja (uenju) [1,13].

3.2. PSIHOANALIZA:
Svi ve znaju poneto o psihoanalizi, no ja u svejedno opisati i ovu teoriju u par reenica. Za poetak bih htjela spomenuti Sigmunda Freuda (1856. 1939.), austrijskog neurologa i utemeljitelja discipline psihoanalize. On je bio jedan od prvih neurolokih istraivaa cerebralne paralize, afazije i neuroanatomije, te je na temelju tih istraivanja razvio teorije o nesvjesnom i mehanizmu represije. Tako je nastala psihoanaliza. [15] Freud psihoanalizu opisuje kao jedan od naina lijeenja psihiki oboljelih osoba. Ovaj nain lijeenja se dosta razlikuje od klasine medicine jer se kod psihoanalitikog lijeenja neurotinim bolesnicima napominje kako uspjeh lijeenja nije siguran nego ovisi o njegovoj (bolesnikovoj) poslunosti i ustrajnosti. Ljudi su uglavnom skeptini prema psihoanalizi, prvenstveno zato to mnogi ne mogu vjerovati u ono to ne vide a ovdje se nema to za vidjeti, poto je psihoanaliza u stvari razmjena rijei izmeu bolesnika i lijenika. Ona se odvija tako da se bolesnik ali, pria o svojim prolim doivljajima, trenutnim dojmovima, eljama i osjeajima. Lijenik slua bolesnika, te nastoji upravljati njegovim tokom misli tako to usmjerava bolesnikovu panju u odreenim pravcima, objanjava mu stvari i promatra reakcije bolesnika koje time izaziva, te postupno dolazi do rjeenja problema. [14] Psihoanaliza ima dvije pretpostavke:
1. Duevni procesi su sami po sebi nesvjesni, a od cijelog duevnog ivota su

svjesni samo pojedini dijelovi.

8

2. Nagoni (koji se u uem i irem smislu mogu oznaiti samo kao seksualni) imaju

veliku ulogu kao uzroci psihikih i duevnih bolesti. [14] Do danas se psihoanaliza razvijala i nastali su razni pravci, ali njena osnovna naela ukljuuju slijedee:
1.

Ljudsko ponaanje, spoznaje i iskustva su veinom odreeni uroenim i iracionalnim porivima, koji su uglavnom nesvjesni. Pokuaji dovoenja tih poriva u svijest su naili psiholoku otpornost u obliku obrambenih mehanizama. Razvoj pojedinca je, osim naslijeenom osobnosti, odreen i dogaajima u djetinjstvu. Nesklad izmeu svjesnog vienja stvarnosti i nesvjesnog moe dovesti do mentalnih poremeaja kao to su neurotine osobine, tjeskoba, depresija i neuroza Osloboenje od utjecaja nesvjesnog se postie pomou strune osobe koja razgovorom usmjerava i pomae da se nesvjesni materijal dovede u svijest. [15]

2. 3.

4.

5.

6.

Iako su se od Freudovog vremena pa do danas razvile razne psihoanalitike kole, sve one naglaavaju znaenje nesvjesnog i utjecaj koje to nesvjesno ima na osobnost pojedinca i na njegovo ponaanje, jer pozadina svih (prividno) racionalnih i namjernih radnji su nesvjesne (nama skrivene) veze. [1]

3.3. KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA RAZVOJA:

Ovaj pravac je utemeljio vicarac Jean Piaget (1896. 1980.), razvojni psiholog poznat po svom radu sa djecom. Teoriju kognitivnog razvoja je formirao na temelju opaanja svoje djece, a njome objanjava kako i zato se mentalne sposobnosti mijenjaju s vremenom. On promjene u razvoju objanjava time da je djetetovo znanje rezultat akcije, odnosno njegov razvoj ovisi o interakciji sa okolinom. Na kognitivni razvoj gleda "kao na proces tijekom kojeg djeca aktivno grade sustave i razvijaju razumijevanje stvarnosti na temelju svojih iskustava i interakcija". [16,17]
9

Piaget je kognitivni razvoj podijelio u stupnjeve, te smatra da djeca ne mogu preskoiti niti jedan stupanj, nego kroz njih moraju proi tim redoslijedom (eventualno kroz njih mogu prolaziti razliitom brzinom).
1. Senzomotorni stupanj (do 2. godine) Pomou uroenih reflekasa djeca grade

namjerne obrasce ponaanja. To rade na principu pokuaja i pogreaka ili sluajnim uenjem. Pri kraju ovog stupnja razvija se sposobnost stvaranja mentalnih reprezentacija predmeta i dogaaja (to omoguuje planiranje ponaanja), te shvaanje trajnosti predmeta (to jest da predmeti postoje i kada nisu u vidnom polju).
2. Predoperacijski stupanj (2. 7. godina) U prethodnom stupnju je ve razvijena

sposobnost mentalnih reprezentacija, a sada razvijaju i sposobnost razmiljanja o stvarima. Uoljiva je nesposobnost konzervacije (misle da fizike karakteristike predmeta ostaju iste, bez obzira na promjenu vajnskog izgleda), njihovo razumijevanje ima obiljeja centracije (usredotouju se samo na jedan aspekt situacije i zanemaruju druga vana obiljeja), ne mogu povezati poetno i zavrno stanje jer zanemaruju procese koji se odvijaju izmeu toga, te smatraju da svi ljudi svijet doivljavaju na isti nain kao i oni (egocentrizam). Ipak, najvanije obiljeje ovoga stupnja je nesposobnost razmiljanja unazad (reverzibilnost).
3. Konkretne operacije (7. 11. godina) U ovom stupnju dijete za poznate situacije

i predmete moe stvarati koncepte, veze i rjeavati probleme. Polako poinju shvaati reverzibilnost. Razvijaju se serijacija (sposobnost grupiranja predmeta prema nekom redoslijedu, ovisno o nekom aspektu predmeta) i tranzitivnost (pronalaenje veza izmeu dva predmeta na temelju njihovog odnosa sa treim predmetom). Znaju izvravati osnovne raunske operacije i hipotetski razmiljati, razumiju vremenske i prostorne odnose, te dolazi do decentralizacije miljenja.
4. Formalne operacije (od 11. godine)

Djeca razvijaju sposobnost apstraktnog

razmiljanja i razmiljanja o vlastitim mislima, te mogunost rjeavanja hipotetskih situacija. [16, 18] Ukratko, u ovoj teoriji se na ovjekov razvoj gleda kao na sklonost subjekta da se prema svojoj okolini (socijalnoj i materijalnoj) odnosi tako da je aktivno usvaja djeca i ljudi razumijevaju okolinu kroz svoje aktivnosti, te se razvijaju interakcijom sa tom okolinom. [1]

10

3.4. EKOLOGIJSKI PRISTUP:

Za razvoj ovog teorijskog pravca je zasluan psiholog Urie Bronfenbrenner (1917. 2005.). On smatra da dijete treba prouavati u kontekstu razvojne teorije, koja se nalazi u kontekstu obitelji, koji se pak nalazi u kontekstu zajednice. Kontekste razmatra kao okolnosti koje objedinjuju ljude, a oni utjeu jedni na druge ili na njih utjee kultura. Nadalje, Urie je rekao da postoje slojevi konteksta, te ih je usporedio sa babukama (ruska tradicionalna lutka). Time je htio pojasniti svoj ekologijski model ljudskog razvoja koji moemo zamisliti kao koncentrine krunice, a dijete se nalazi u sredini konteksta koji utjee na sve kontekste i neprestano ih mijenja. [20, 21] Idua slika prikazuje ekologijski model ljudskog razvoja.

Slika 2: Ekologijski model, [20]

Na modelu raspoznajemo etiri sustava: mikrosustav, mezosustav, ekosustav i makrosustav.

11

1. Mikrosustav Ovaj sloj je najmanji, a sastoji se od okoline u kojoj dijete ivi i u

kojoj se kree, te od ljudi i institucija unutar te okoline sa kojima je dijete u interakciji.

2. Mezosustav Odnosi se na interakcije koje se odvijaju meu ljudima mikro

sustava. Dijete je pod utjecajem ovoga sloja, ali nije direktno ukljueno u njega.
3. Ekosustav Odnosi se na iru zajednicu u kojoj dijete ivi. Ovaj sustav utjee na

djetetovu socijalizaciju i razvoj, iako nema direktan kontakt sa djetetom.

4. Makrosustav Sadri ideologije, vrijednosti, ponaanja, obiaje i zakone odreene

kulture. [20]

Poanta ekologijskog modela je da interakcija izmeu svih dijelova sustava, to stvara iznimno kompleksan kontekst u kojem dijete odrasta. Takoer, dijete nije pasivno nego je u direktnoj interakciji sa ljudima mikrosustava. Ekologijski pristup ispituje sloene odnose koji su vani za socijalizaciju, nain postojanja koji ukljuuje ljude i materijalne imbenike, njihove uloge i odnose prema djetetu, te njihove djelatnosti. [1, 20]

4. VANOST SOCIJALIZACIJE I PRIMJERI

12

Najbolji nain za pojanjenje do sada napisanog i doaravanje vanosti socijalizacije je da objasnim nekoliko stvarnih primjera. To, na alost, nije i najljepi nain jer se radi o nesretnim sluajevima gdje su djeca zanemarivana, zlostavljana ili naputena zbog raznih razloga (nekada su razlozi nepoznati, u nekim sluajevima su djeca odbaena zbog raznih fizikih ili psihikih mana), te zbog toga nisu socijalizirana dok su odrastala. Takva djeca se zovu divlja djeca (engl. feral child). [22] Neka djeca su godinama odrastala uz svoje roditelje koji su ih zlostavljali i zanemarivali, drugu su odgojile ivotinje. Najpoznatiji primjer djeteta odgojenog od strane ivotinja je Mogwli, ali njegova ivotna pria nije istinita, nego je u potpunosti izmiljena. U svakom sluaju, socijalizacija ovakve djece je u veini sluajeva teak i dugotrajan posao, ponekad sa jedva vidljivim rezultatima. Svaki sluaj je krajnje alostan, ali ipak ih ima nekoliko koji su sretno zavrili. [22] Primjeri koje u ovdje pojasniti su slijedei: 1. Susan "Genie" Wiley
2. Danielle Crockett

3. Oxana Malaya
4. Marie-Anglique Memmie Le Blanc

Preporuam da "osjetljiviji" ljudi ne itaju dalje, a oni koje vie zanimaju ovakve tune prie mogu krenuti od ovih stranica:
http://en.wikipedia.org/wiki/Feral_child http://www.toptenz.net/top-10-feral-children.php

4.1. SUSAN "GENIE" WILEY:

Sluaj Susan Wiley je jedan od najpoznatijih sluajeva zlostavljane djece. Otkrivena je 1970. godine, a njeno otkrie je

13

odmah izazvalo paniku u svim medijima. Mediji naravno u poetku nisu iznosili njeno pravo ime, nego su koristili pseudonim Genie, ali s vremenom se naravno otkrilo o kome je rije. Koga zanimaju cijela pria i detalji moe ih proitati na linkovima [23 - 26], a ja u priu nastojati to krae prepriati. Susan Wiley je roena 1957. godine u Americi, u poprilino disfunkcionalnoj obitelji. Izgleda jedina "normalna" osoba u njenoj obitelji je bila baka, koja je poginula kada je njen stariji brat imao 6 godina. Mama je bila slijepa i mentalno bolesna, a otac... ne znam kako opisati oca, pa u se posluiti komentarom iz lanka [23] u kojem je jedan od policajaca rekao da je "Hitler mogao uiti od njega" (od njenog oca). Trebala je imati i stariju sestru, koja je umrla kada je bila 2 mjeseca stara (otac ju je zatvorio u ormar u
Slika 3: Genie (ubrzo nakon to je pronaena), [26]

garai zato to je plakala), te brata koji je umro nedugo nakon roenja. Kada je Susan imala 20 mjeseci, otac je zakljuio da je

mentalno zaostala (zbog samo njemu poznatih razloga), te ju je zatvorio u prostoriju koju je prilagodio posebno za nju (navodno zato da se zbog svoje mentalne zaostalosti ne bi ozlijedila). Prozore je prekrio sa aluminijskom folijom kako niti malo svjetlosti ne bi moglo doprijeti u sobu, a u sobi nije bilo niega osim kreveta, stolice i ute kabanice. Dane je provodila zavezana za stolicu (koja je imala rupu na sjeditu i ispod posudu kako bi mogla obavljati nudu), a ako bi je se roditelji sjetili, naveer bi je zatvorili i zavezali u krevet. Policajac koji je radio na sluaju je rekao da to u stvari nije krevet, nego kavez koji se moe zakljuati. Nije smjela isputati nikakav zvuk jer bi za to dobila batine. Povremeno bi je nahranili, ali drali su je na posebnoj dijeti koja je usporila njen rast. Tople pahuljice, med i mlijeko je sve to je smjela jesti, a povremeno bi dobila ak i jaje. Prvo je od kue pobjegao brat, a ubrzo zatim i majka (1970. godine) koja je povela Susan sa sobom. Za Susan se saznalo sasvim sluajno jer je njena majka, umjesto u centar za slijepe osobe, sluajno otila u centar za socijalnu skrb. Tamo su primijetili da neto nije u redu sa djetetom, a kada im je majka rekla da dijete ima 13 godina (u socijalnoj slubi su mislili da ima oko 6 godina), odmah su obavijestili policiju i pokrenuli istragu. Susan je smjetena kod udomitelja, a u njen oporavak se ulagalo jako puno novaca. Sa njom je radilo jako puno strunih osoba, no napredak je bio spor. U poetku nije znala priati niti hodati kako treba, a jo je
14
Slika 4: Genie kod udomitelja,
http://media.tumblr.com/KokG2F3tu8j1nabqi12uxC0J_500.jpg

nosila i pelene. S vremenom je nauila znakovni jezik i dosta rijei, ali nije znala ispravno slagati reenice. Kada je prestalo financiranje projekta, premjetali su je kod raznih udomitelja. Kod jednih je opet bila zlostavljanja i sav napredak koji su sa njom postigli je pao u vodu. Nakon toga vie nikada nije nauila priati. Na kraju je smjetena u dom za starije osobe i tamo ivi jo i danas. [23-26]

Ovaj sluaj sam izdvojila jer je bio od velike vanosti za znanost zato ga je vlada i financirala. Na temelju ovog sluaja znanstvenici su puno toga nauili, dokazali ili pobili neke teorije, a sada i mi moemo nauiti neke stvari. Pa hajde da vidimo kakve veze Susan ima sa prethodno iznesenim teorijama. Za teoriju psihologije uenja i ponaanja smo rekli da veliku vanost ima operantno uvjetovanje, odnosno nae ponaanje ovisi o onome to se dogaa nakon nae reakcije na neki poticaj. Kod djece se tu uglavnom radi o nagradama i kaznama i djeca na taj nain oblikuju svoja ponaanja. U Susaninom odgoju su nagrade izostale, postojale su samo kazne i to za ono to se nije trebalo kanjavati kada bi progovorila ili proizvela bilo kakav zvuk, dobila bi batina. To je bila praksa od njenog najranijeg djetinjstva. Povezivanjem ponaanja i posljedice tog ponaanja, njezino ponaanje se oblikovalo na nain da je zakljuila kako nikada ne smije dati glasa od sebe, a kamoli pokuati govoriti. to je rezultat takvog odgoja? Na slici 5 se nalazi slika mozga kod trogodinjeg djeteta.

15

Na lijevoj strani je slika normalno razvijenog djeteta, a na desnoj strani vidimo sliku socijalno djeteta, zapostavljenog odnosno sluaja Lijeva podruja

slinog Susaninom. govor,

Slika 5: Sken mozga, [24]

strana mozga je zaduena za a crna oznaavaju dijelove mozga koji su propali. Na temelju ovoga su znanstvenici doli do zakljuka zato Susan nikada nije i nikada nee moi slagati normalne reenice djeci, kod koje je u najranijem djetinjstvu i na bilo koji nain onemoguena jezina i govorna socijalizacija, propadne dio mozga koji se tada trebao razviti i on se vie nikada ne moe nastaviti razvijati. Stoga ona mogu nauiti samostalne rijei, ali nemaju razvijen dio mozga za normalno koritenje rijei u reenici. Takoer, sa slike je vidljivo da to nije jedini dio mozga koji propada. Na alost nisam upoznata sa detaljima ostalih dijelova mozga i koji su tono dijelovi odumrli, ali svi oni su rezultat izostanka kvalitetne socijalizacije u bilo kojem pogledu i zbog toga ovakva djeca imaju velikih tekoa u kasnijem prilagoavanju drutvu i u normalnoj socijalizaciji. Ako se malo pozabavimo psihoanalizom, moemo vidjeti da su njena najranija iskustva imala utjecaja i kasnije i da je prate kroz cijeli ivot u obliku traume. Sjetimo se da je Susan s vremenom nauila dosta rijei, ali nakon to je kod jednih udomitelja ponovno doivjela zlostavljanje, prestala je priati i vie nije ponovno nauila. Zato? Moja pretpostavka je da se u njenim razmiljanjima odvijalo neto poput ovoga: odrasla je u okruenju gdje su je tukli ako bi progovorila i nauila je da ne smije priati, kada se maknula iz svoje prve okoline, s vremenom se oslobodila i stekla povjerenje, jer oigledno je u drugoj okolini prianje dozvoljeno, meutim, kada su je i u toj drugoj okolini poeli tui, to je shvatila kao kaznu za govor, izgubila povjerenje i zbog toga se boji ponovno progovoriti.

16

Kako Freud kae u svojoj psihoanalizi, svaki bolesnik se u ovakvim situacijama i zakljucima koje je iz njih izveo vraa u odreeni dio svoje prolosti, a to u veini sluajeva bude vrlo rana faza ivota (djetinjstvo). [14, str 257] Takoer se esto dogaa da ljudi zbog traumatinog dogaaja dolaze do velikog zastoja, odnosno da postanu nezainteresirani za sadanjost i budunost i trajno ostaju duevno "zarobljeni" u prolosti. [14, str 259] Mislim da je iz ovoga posve jasno zato je Susan, nakon ponovnog zlostavljanja, prestala priati. Zastupnici kognitivne psihologije razvoja smatraju da je bit razvoja i socijalizacije interakcija i da djetetov razvoj najvie ovisi o interakciji sa okolinom, te iskustvima koja su rezultat tih interakcija. Piaget je definirao etiri stupnja koja svako dijete mora proi tokom socijalizacije. Susan je prola samo prvi (senzomotorni stupanj), i to djelomino jer je ivjela "normalno" prvih 20 mjeseci svoga ivota. Ali ve ovdje su zapoele kazne zbog govora, dakle obrasci ponaanja koji su se ovdje trebali graditi su potpuno krivi. Ostali stupnjevi su u potpunosti izostali, jer dijete se razvija u interakciji sa svojom okolinom, a te interakcije uope nije bilo. Kasnije su znanstvenici, psiholozi, doktori i ostali struni ljudi nastojali nadoknaditi proputeno, ali to je bilo gotovo bezuspjeno jer su odreeni dijelovi mozga ve propali i ne mogu se dalje razvijati (kao to je vidljivo na slici mozga). Prema ekologijskom modelu postoje 4 sustava koji su u meusobnoj interakciji i o tome ovisi pravilan razvoj i socijalizacija djeteta. Najmanji je mikrosustav, a u njemu se nalaze dijete i njegova okolina u kojoj ivi, te sa kojom je u interakciji. U ovom sluaju to su samo Susan, njeni roditelji i brat, te prostorija u kojoj je boravila. Unutar ovog mikrosustava nije bilo gotovo nikakve interakcije. Ostali sustavi nisu niti postojali (osim moda naznaka mezosustava), pa nije bilo niti ikakvih interakcija meu njima. Ovaj model veliki naglasak stavlja na aktivnost djeteta u odnosu na svoju okolinu, a u danom primjeru te aktivnosti gotovo uope nije bilo. Dakle, iz ove teorije je takoer vidljivo kako je
Slika 6: Genie i njena majka, 1989, [26]

i u ovom obliku socijalizacija izostala i time je dijete trajno zakinuto.

17

Iz ovog svega je vidljivo da je socijalizacija od poetka ivota iznimno vana. Ako izostane u djetinjstvu (ili kada se trebala dogaati), kasnije se teko ili nikako ne moe nadoknaditi. Kada jednom dijelovi mozga propadnu ili se ne razviju, nema vie nastavka. Slijedei sluajevi su dosta slini ovome, pa u ih stoga samo ukratko pojasniti. Rei u samo po emu se razlikuju od prvog primjera, a ostalo ostavljam na razmiljanje itatelju.

4.2. DANIELLE CROCKETT:

Ovaj sluaj u opisati na temelju lanka [27]. Danielle je pronaena 2005. godine, nakon to su susjedi javili policiji kako su na prozoru jedne kue par puta vidjeli dijete (u jako loem stanju), ali osim toga nikada nije bilo nikakvih znakova da u toj kui ivi dijete. Kada je Danielle pronaena imala je skoro 7 godina. Policajac, koji je doao u kuu provjeriti situaciju, je bio zgroen onime to je vidjeo. Rekao je da je mnogo puta bio u prostorijama punim trulih leeva, ali da je ovo najgori sluaj koji je do tada vidjeo. Po cijeloj kui su bili psi, make, ohari i njihov izmet. ovjek bi pomislio da tamo nitko ne ivi. Meutim, nali su enu srednjih godina, i njena dva sina (stariji, mislim da su imali ve oko 30 godina). Dok su pretraivali kuu, u mranoj i prljavoj prostoriji su nali malu djevojicu. Bila je jako mrava, imala je crnu kosu i nosila je pelene. Prostorija u kojoj je ivjela je bila puna starih iskoritenih pelena, ohara, stakla od razbijenog prozora, hladna, prljava. Igrake koje je i imala su bile pune crva i buba. Dijete je bilo puno rana, plaljivo i na rubu kome. Dijete bolnicu kako su bi odnijeli se u

doktori

pobrinuli za nju. Kada su joj pokuali dati jesti, zakljuili su da ne zna vakati niti gutati. Nije znala govoriti, niti ii na toalet. Jedva je znala hodati (samo uz

18

Slika 7: Danielle sa novom obitelji, [27]

neiju pomo), nije znala kimnuti za da ili ne, nije reagirala na toplo, hladno ili bol. Ponekad bi gunala, ali to je sve.

Meutim, doktori su se nadali da e se moi donekle prilagoditi i socijalizirati jer je bila dosta mlaa nego Susan i bilo je anse za mali napredak. Nakon mjeseci provedenih pod specijalnom brigom, odluili su je dati na udomljavanje. Ila je i u posebnu kolu, ali napredak je bio neznatan. Kada je napokon nala novu obitelj, trebalo je gotovo godinu dana da se prilagodi. Meutim, tri godine nakon to su je pronali i spasili, stvari idu na bolje. Ve je premaila oekivanja doktora, a novi roditelji se trude i vjeruju u njen napredak. Danielle i Susan su slini sluajevi, s glavnom razlikom da je Danielle pronaena puno ranije i zbog toga je imala vie anse za oporavak. Takoer, Danielle je ivjela okruena sa psima i makama, te je zbog toga ipak poprimila neka ponaanja (gunanje/reanje poput ivotinje). Za detaljniju priu progledajte slijedeu stranicu:
http://www.tampabay.com/features/humaninterest/article750838. ece

4.3. OXANA MALAYA:

Oxanin sluaj je takoer jedan od novijih, a od prethodnih se razlikuje po tome to su nju odgojili psi. Prema [28-30], Oxana je pronaena 1991. godine, kada je imala samo 8 godina. Njezini roditelji su ovisnici o drogi i alkoholu i nisu bili u stanju brinuti se za nju. Kada je imala samo 3 godine roditelji su je izbacili iz kue. Zaklon od hladnoe je pronala iza kue, u nastambi u kojoj su boravili psi. Iduih 5 godina je ivjela sa psima. Oni su se brinuli za nju, grijali je, uvali, donosili joj hranu. Poto je jedinu interakciju imala sa psima, usvojila je ponaanje poput pseeg. Toliko se vezala uz pse i izmeu njih se stvorila veza poput one u pravom oporu, da su psi napali i otjerali socijalne radnike koji su je htjeli odvesti. Kada su je napokon odveli, Oxana

Slika 8: Oxana demonstrira kako se ponaala dok je ivjela sa psima,

http://nobodyisfreeofsociety.files.wordpress.com/2011/03/oxan a-malaya1.jpg

19

nije znala govoriti (osim rijei da i ne), reala je, lajala i grizla. Takoer je zamijeeno da je imala razvijenije osjete sluha, vida i njuha. Od tada ivi u klinici za ljude sa mentalnim tekoama. Jezik je teko savladala, ali je rijeila veinu bihevioralnih problema. Radi na farmi i brine se za ivotinje, a to joj omoguuje da lake naui stvari koje je ranije propustila nauiti. Meutim ,doktori kau da se nikada nee moi u potpunosti oporaviti i prilagoditi. Preporuujem da pogledate ovaj video i posluate to ona ima za rei o svemu:

http://www.youtube.com/watch?v=93HymGXC_wM

Oxana je, kao i Danielle, pronaena relativno rano. Nadalje, ona je prve 3 godine ivota ivjela normalnije nego Susan i Danielle. Kada je bila odbaena od roditelja, veinom se morala snalaziti sama iako je imala pomo pasa (bez kojih ne bi mogla preivjeti). U ovom sluaju socijalizacija meu ljude nije u potpunosti izostala, zbog prve 3 godine ivota koje je provela meu njima, a kasnije se socijalizacija nastavila samo ne meu ljude nego meu pse. Vjerojatno se zbog svih ovih razloga Oxana uspjela lake prilagoditi nakon to su je pronali. Dijelovi njenoga mozga se nikada nisu u prestali razvijati, nego su se razvijali u drugom smjeru. Ovdje u stati to se tie primjera. Ako vas zanima vie od ovoga, moete proitati na ranije spomenutim stranicama. Osobno bi preporuila sluaj Marie Angelique Memmie Le Blanc jer to je jedan od rijetkih sluajeva koji je zavrio iznimno dobro.

20

5. ZAKLJUAK
Nakon ovoga rada sam dola do nekoliko zakljuaka. Kao prvo, djeca se raaju bez ikakve kulture i socijalnih vjetina. Roditelji, uitelji, institucije i openito okolina oblikuje djecu kako bi razvila vrijednosti, norme, obiaje i kulturu koji im omoguuju da se pravilno uklope u drutvu. Proces kojim djeca razvijaju navedene elemente se zove socijalizacija. Socijalizacija je proces koji traje od roenja pa sve do smrti, s time da je najvaniji u ranom djetinjstvu. Tijekom ovoga procesa uimo jezik kulture u kojoj smo roeni, kao i uloge koje imamo u ivotu i u tom drutvu. Ako je proces socijalizacije prekinut i zapostavljen u najranijoj dobi, dijete e kasnije imati odreenih potekoa ovisno o tome koliko je dugo proces bio prekinut i u kojoj dobi ga moramo nastaviti. U navedenim primjerima vidimo da je glavna razlika u tome to su Susan i Danielle bile gotovo u potpunosti zanemarene, bez ikakve socijalizacije, dok se Oxanin proces socijalizacije nastavio uz pse. To je dovelo do toga da se mozak djevojica u prva dva sluaja prestao razvijati kako treba i ti dijelovi su propali. Oxana se nastavila razvijati, samo malo drugaije. Veze u njenom mozgu su se nastavile stvarati na temelju interakcije i iskustava sa psima. Glavni problem u Oxaninom sluaju je bio taj to su psi bili njena obitelj, oni su inili njen mikrosustav, mezosustav, ekosustav i makrosustav. Ona je zbog toga razvila obiaje pasa i prilagodila se njihovoj kulturi. Vjerujem da se zbog tih razloga Oxana lake prilagodila i asimilirala u drutvo. I za kraj, meni osobno najvaniji zakljuak kojega sam donijela ne temelju ovoga rada: to to imamo svoje dijete nas ne ini roditeljem. Roditelj si prvenstveno zbog svojih djela, a ne po krvnoj vezi.

21

6. LITERATURA
1. 2.

Gudjons, H., Pedagogija - temeljna znanja, Zagreb: Educa, 1994. Socialization, Socialization, http://en.wikipedia.org/wiki/Socialization,

28.10.2011.
3.

Ivana Rokta Kordek, Socijalizacija, Socijalizacija,

http://www.scribd.com/doc/15858088/Socijalizacija-etc , 28.10.2011.
4.

Dennis O'Neil, Socialization, Socialization,

http://anthro.palomar.edu/social/soc_1.htm , 28.10.2011.
5.

Introduction to Sociology/Socialization, Introduction to

Sociology/Socialization, http://en.wikibooks.org/wiki/Introduction_to_Sociology/Socialization , 28.10.2011.

6.

Kendra Cherry, Ivan Pavlov Biography (1849 - 1936), Kendra Cherry,

Ivan Pavlov Biography (1849 - 1936), http://psychology.about.com/od/profilesofmajorthinkers/p/pavlov.htm , 29.10.2011

7.

Pavlov's dog, Pavlov's dog,

http://www.nobelprize.org/educational/medicine/pavlov/ , 29.10. 2011.

8.

Kendra Cherry, B.F.Skinner Biography (1904 - 1990), Kendra Cherry,

B.F.Skinner Biography (1904 - 1990), http://psychology.about.com/od/profilesofmajorthinkers/p/bio_skinner.htm , 29.10.2011.

9.

B.F.Skinner,

B.F.Skinner,

http://en.wikipedia.org/wiki/B._F._Skinner

29.10.2011
10.

Kendra Cherry, B.F.Skinner Biography (1904 - 1990), Kendra Cherry,

B.F.Skinner Biography (1904 - 1990), http://psychology.about.com/od/profilesofmajorthinkers/p/bio_skinner.htm , 29.10.2011.

22

11.

Sunny Cooper, B.F.Skinner (1904 - 1990) Operant Conditioning, Theories Learning in Educational Psychology, http://www.lifecircles-

of

inc.com/Learningtheories/behaviorism/Skinner.html, 30.10.2011.
12.

Kendra Cherry, Introduction to Operant Conditioning, Introduction to

Operant Conditioning, http://psychology.about.com/od/behavioralpsychology/a/introopcond.htm , 30.10.2011.

13.

Kendra Cherry, What is behaviorism?, What is behaviorism?,

http://psychology.about.com/od/behavioralpsychology/f/behaviorism.htm , 30.10.2011 14.

15.

Freud, S., Uvod u psihoanalizu, peto izdanje, Beograd: Matica srpska, 1979. Psychoanalysis, Psychoanalysis,

http://en.wikipedia.org/wiki/Psychoanalysis , 30.10.2011.
16.

Psihologija obrazovanja, Psihologija obrazovanja,

http://www.scribd.com/doc/22425585/Psihologija-obrazovanja , 31.10.2011.
17.

Jean Piaget, Jean Piaget, http://en.wikipedia.org/wiki/Jean_Piaget ,

31.10.2011.
18.

Kognitivni razvoj u ranom djetinjstvu, Kognitivni razvoj u ranom http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=me%C4%91utim%2C%20ne

djetinjstvu,

%20shva%C4%87aju%20konzervaciju%20jer%20se%20usmjeravaju%20samo %20na%20jedan%20aspekt%20situacije%2C%20odnosno%20prisutna%20je %20centracija&source=web&cd=2&ved=0CCUQFjAB&url=http%3A%2F %2Fwww.mathos.hr%2F~kflanjak%2Frazvoj.doc&ei=lOaTprAI8n54QTEy6nKBA&usg=AFQjCNEP65Wt32sdvouuYtZyn0REQ537rA&sig2 =UGXHvmJucOWXkm9AtZ0eug&cad=rja , 31.10.2011.

19.

Urie Bronfenbrenner, Urie Bronfenbrenner,

http://en.wikipedia.org/wiki/Urie_Bronfenbrenner , 31.10.2011.
20.

Understanding Children in Context: The Ecological Model of Human

Development, Understanding Children in Context: The Ecological Model of Human

23

Development, http://virtual.yosemite.cc.ca.us/childdevelopment/Cheryl/Sp10/EcologicalHandout.p df , 31.10.2011.

21.

Ecological system theory, Ecological system theory,

http://en.wikipedia.org/wiki/Ecological_systems_theory , 31.10.2011
22. 23.

Feral child, Feral child, http://en.wikipedia.org/wiki/Feral_child, 5.11.2011. Susan Donaldson James, Raised by a Tyrant, Suffering a Sibling's Abuse,

19.5.2008., Raised by a Tyrant, Suffering a Sibling's Abuse, http://abcnews.go.com/Health/story?id=4873347&page=1#.Tr_Td_Qr3dY , 5.11.2011.

24.

Stephen, Genie The Los Angeles Wild Child, Genie The Los Angeles Wild

Child, http://www.mymultiplesclerosis.co.uk/misc/wild-child.html , 5.11.2011.

25.

Genie Wiley, Genie Wiley,

http://www.countyhistorian.com/cecilweb/index.php/Genie_Wiley , 5.11.2011.
26.

Genie (feral child), Genie (feral child),

http://en.wikipedia.org/wiki/Genie_(feral_child) , 5.11.2011.
27.

Lane DeGregory, The girl in the window, 31.7.2008, The girl in the window,

http://www.tampabay.com/features/humaninterest/article750838.ece , 8.11.2011.
28.

Ash Grant, Top 10 Feral Children, 9.11.2010, Top 10 Feral Children,

http://www.toptenz.net/top-10-feral-children.php , 11.11.2011.
29.

Oxana Malaya, Oxana Malaya,

http://en.wikipedia.org/wiki/Oxana_Malaya , 11.11.2011.
30.

markmcdermott, Feral (wild) Russian child Oxana Malaya (dog

child).MPG, 5.3.2010., Feral (wild) Russian child Oxana Malaya (dog child).MPG, http://www.youtube.com/watch?v=93HymGXC_wM , 11.11.2011.

24