Anđelo Rodin Vj.Br.9 19.1.

2022

Metode u sociologiji

Obično se kaže da se jedna znanost razlikuje od druge po tome što

ima svoj predmet izučavanja i svoje metode ili metodu
istraživanja. No, to ne mora uvijek biti tako. Postoje znanosti
koje se razlikuju po predmetu istraživanja, ali čije su metode
jednake. Naravno, svaki znanstveni postupak istraživanja

prilagođuje se posebnim osobinama koje se istražuju. Tako se, na

primjer, danas kemija i fizika uglavnom služe istim metodama. U
društvenim znanostima služe se metodom promatranja ili opservacije
i etnologija i psihologija i sociologija. U udžbeniku socijalne
psihologije navode se iste metode istraživanja kao i u

sociologiji. Ono po čemu se razlikuje jedna društvena znanost od

druge često je samo u tome što ona daje veće značenje u svojim
istraživanjima jednoj od metoda kojima se služe i druge znanosti.
Da bismo shvatili što je svojstveno metodama istraživanja u
sociologiji, moramo odgovoriti na dva pitanja: prvo, po čemu se

društvene znanosti razlikuju od prirodnih i, drugo, po čemu se

sociološke metode istraživanja razlikuju od metoda drugih
društvenih znanosti. Ono po čemu se društvene znanosti razlikuju
od prirodnih proizlazi iz prirode ljudskog ponašanja. Čovjek živi
u društvu, životinja također može živjeti u društvu. Međutim,

životinja ne mijenja svoju društvenu organizaciju, ona joj je dana

zajedno s njenom biološkom konstitucijom. Nasuprot životinji,
čovjek mijenja svoju društvenu organizaciju i svoje društvene odnose
u skladu s ciljevima koje sebi postavlja i u skladu sa
svojom praktično-proizvodom djelatnošću. Za razliku od životinje,

čovjek ima povijest čiji je on aktivni i stvaralački nosilac. A to

znači istovremeno da čovjek stvara društvene situacije i odnose
koji su samo njemu svojstveni, koji su jedinstveni, vremenski
neponovljivi. Dok se prirodni procesi beskonačno puta, teorijski
zamišljeno, mogu ponavljati, društveni su procesi jedinstveni,

neponovljivi, iako ih teorijski možemo u nekim slučajevima

promatrati kao da se neposredno ponavljaju. A to znači da,
izučavajući društvene odnose, ne možemo doći do zakona koji bi
vrijedili zauvijek, kao u prirodnim znanostima, nego dolazimo do
zakonitosti koje vrijede samo relativno, a utječu na organizaciju

Broj riječi: 2240