Sveuilite u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike

Esej broj 4 : Krivulja uenja

U Varadinu, 03.04.2012.

Jurica Potonjak, G22

1.Krivulja uenja(eng. Learning curve)

Krivulja uenja je eksponencijalna funkcija koja je zadana formulom ( )

gdje

su A, B i k realne pozitivne konstante. Naziv krivulje dolazi iz psihologije a posljedica je zapaanja da ovakva krivulja dobro opisuje ovisnost efikasnosti izvoenja zadataka o koliini poduke ili iskustva koje osoba posjeduje.(www.foi.hr)

1.1.Gdje se koristi krivulja uenja

Tako se i ta krivulja uenja najvie koristi u sociologiji, ali se pojavljuje i u ekonomiji te statistici. Pomou krivulje uenja mogue je u izvjesnoj mjeri pratiti napredovanje u toku uenja, a ne samo njegov konaan rezultat. Mogue je promatrati proces samog uenja, napredovanje u uenju te postojanje faza u procesu uenja. Tok procesa uenja mogue je pratiti kod svladavanja sloenih npr. matematihih zadataka, radnji ili ponaanja, za ije usvajanje treba vei broj ponavljanja ili uvjebavanja pokreta. Kod praenja procesa uenja koriste se sljedei indikatori: Broj tono izvedenih pokreta ili verbalnih podataka koji se usvajaju, pamte. Vrijeme koje je potrebno da se svlada neka radnja ili se naui zadani materijal. Koliina savladanog gradiva nakon odreenog broja itanja ili stepenica savladanih motorikih radnji poslije izvoenja nekog broja pokuaja. Tako na apcisi moe biti broj ponavljanja, a na ordinati postotak nauenog gradiva. Kao to sam i prije naveo, krivulja uenja se koristi i u ekonomiji. Koncept krivulje uenja pokazao je hipotezu po kojoj je radnik aktivan a ne pasivan kad ponavlja radne operacije koje su mu poznate. Iz toga proizlazi da svako udvostruenje kumulativne proizvodnje u nekom poduzeu u kojem se proizvodi homogeni proizvod, zbog djelotvornijeg izvrenja radnih operacija, rezultira snienjem prosjenih ukupnih trokova za odreeni postotak, poznat kao postotak usavravanja. Krivulja uenja je generalizirana u formi krivulje iskustva pomou koje se eli saznati kako utjeu kljuni elementi na profitabilnost i rast poduzea.(srce.hr)

1.2. Izdubljena krivulja

Ona predstavlja na poetku sporo a kasnije sve bre napredovanje ukoliko se jedna stvar dalje ui. Ona se u pravilu dobiva kad god se ui vrlo teko i zahtjevno gradivo uz to da bi se poelo uiti bez ikakvog znanja. U poetku bi napredovanje bilo sporo, ali kada bi kasnije osoba poela shvaati taj odreeni zadatak sve bre i bre bi se napredovalo.

Slika 1. Izdubljena krivulja

1.3.Ispupena krivulja
Predstavlja brzo napredovanje na poetku kod uenje nekog gradiva,ali se kasnije to napredovanje smanjuje. Npr. to moe biti kada na poetku uimo neko jednostavno gradivo te kasnije idemo na sve sloenija gradiva, te nam je napredovanje,. brzina uenja sve sporija. (http://www.psihologijaonline.com)

Slika 2. Ispupena krivulja

2. Graf krivulje
Ovdje je prikazani graf krivulje uenja kada kada mu je konstanta A = 5, B = 8 i k = 0.15.

Slika 3.

3. Raunski prikaz krivulje uenja

3.1.Izraunata vrijednost t ako je vrijednost funkcije 6.7

3.2. Izraunata vrijednot funkicije za t = 5,a ostale konsatnte kao u prethodnom grafu
( ) ( )
4
( )

4. Grafiki prikazi krivulje

Slika 4

Kod ovih grafova se mijenja konstanta A, a ostali elementi su fiksirani (B = 8, k = 0.15). Kada je konstanta A negativna(predznak se mijenja u plus radi predzanka minus) funkcija pada, kao to se vidi na grafu f(x). A kada je A pozitivan onda funkcija raste(predznak ispred A je minus), primjer funkcije h(x). Kada je A jednak 0 onda funkcija ni ne pada ni ne raste. Ralika izmeu konstante B i A pokazuje di funcija sjee ordinatu. Primjer na funkciji f(x),8+8 = 16, te funkcija sjee ordinatu u toki 16.

Slika 5

Kod ovih grafova se mijenja konstanta B, a ostali su elementi fiksni. Konstatna B nam govori do koje toke e funkcija najvie padati ili rasti, njena gornja ili donja mea. U funkiciji h(x) vidljivo je da je B = 10, te da e funkcija dosei najveu vrijednost 10. Kod funkcije g(x) najvea e vrijednost biti 2. Po ovim funkcijama se vidi da im je vea vrijednost B graf e se

pomaknuti po osi y prema gore. Ako e vrijednost biti manja graf e se pomaknuti prema dolje te se to vidi na funkciji f(x).

Slika 6

Kod ovih grafova se mijenja konstanta k, a ostali su elementi fiksni. Kroz ovu sliku vidimo da konstatna k utjee na smjer funkcije. Kada je k negativan funkcija raste prema desno(pozitivno ako promatramo apcisu) to vidimo u funkciji h(x). Kada je k negativan funkcija ide lijevo ili od lijevo(negativno ako promatramo apcisu) to vidimo u funkciji f(x). Ako je k jednako 0 funkcija je ravna crta kao to vidimo u funkciji g(x).

Literatura
1.foi.hr, http://elf.foi.hr/file.php/313/prezentacije/Realne_funkcije_realne_varijable_2_.pdf ,02.04.2012. 2.srce.hr, http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=neke%20odrednice%20internog%20tr%C5%BEi%C 5%A1nog%20kapitala&source=web&cd=1&ved=0CCIQFjAA&url=http%3A%2F%2Fhrcak. srce.hr%2Ffile%2F41331&ei=RmB7T6DKCMzXsgbq4b3DAQ&usg=AFQjCNFkZoMaC5pMUkr7BG7cV-S61fRkA&cad=rja ,02.04.2012. 3.psihologija online.com, http://www.psihologijaonline.com/pedagoska-psihologija/116tipicne-krivulje-ucenja ,02.04.2012. 3. grafovi u vlastitoj izradi u programu Geogebra4. 4. formule u izradi office equation.