Professional Documents
Culture Documents
Digitalni Fotoaparati - Prirucnik Za Pocetnike
Digitalni Fotoaparati - Prirucnik Za Pocetnike
dfotoaparati.com
2005 dfotoaparati.com
Sadraj:
- Uvod - Koji fotoaparat kupiti? - Motivi - Tehnike fotograsanja - Izrada digitalnih fotograja - Nepoeljni efekti - dLaboratorija - Renik pojmova u dfotograji
*
* ako trite neto odreeno, probajte sa opcijom Find (CTRL+F) u Acrobat Reader-u
Uvod
Fotograja je danas postala skoro neophodna potreba svakodnevnog ivota kulturnog oveka. Ona hiljadama ljudi priinjava velika zadovoljstva, bilo kao dokumenat ivota, bilo kao saradnik u poslu i uenju, kulturna razonoda, umetnost, tehnika zabava, ili konano, kao obina pasija. Svakim danom hiljade ljudi nabavljaju foto-aparate i postaju foto-amateri, neki od njih i profesionalni fotogra, foto-reporteri, foto-laboranti, umetnici fotograje, itd. ... ivojin Jeremi, Popularni kurs fotograje, 1976
Motivi
- Deca * - Sportski snimci * - Portret * - Pejza * - Silueta * - Arhitektura * (graevine)
*Tekst je preuzet iz knjige Popularni kurs fotograje, ivojin Jeremi
- Deca
Deca ne znaju i ne mogu pozirati. Zato ih i ne treba siliti da to ine. Time moete postii samo negativan rezultat: dete e se raspalakati ili e imati neprirodan izraz, tako da se nee dobiti snimak kakav se eli. Neka vas ne brine to su ona stalno u pokretu i to neete imati dovoljno vremena da komponujete svoj snimak. Strpljenje i vreme! Pustite decu da se igraju, da neto rade ili se zabavljaju. Ona tada imaju uvek prirodan izraz, a temperamentno ispoljavanje utiska, tako svojstveno deci, daje bogatstvo tema za snimanje te e te dobiti dobru i sadrajnu fotograju. Posmatrajte mirno njihovu igru ili rad i u pogodnom momentu snimite. Snimanje dece mora se obavljati brzo da bi se uhvatio najpogodniji trenutak, poto dete brzo gubi strpljenje i panja mu skree na nove dogaaje i stvari u okolini. Prilikom fotograsanja, izaberite neku neutralnu pozadinu, kao nebo, vodu, zid i sl. ili ukoliko va fotoaparat ima opciju za manuelno podeavanje otvora blende, snimajte sa veim otvorom blende kako bi pozadina ostala bez detalja, odnosno bila mutna. >>>
Decu treba uvek snimati u svetlom tonu, svetlim odelima, jer svetle povrine sugeriu vesela raspoloenja koja odgovaraju deci. Poto amateri nemaju ateljea, kao profesionalni fotogra, najbolje je da decu slikaju napolju, u prirodi. Oi deteta, ako fotograete u sobi, treba da se priviknu na svetlost tako da malo saekate pre fotograsanja. Ovo posebno vai za bebe, kojima jako svetlo veoma smeta.
- Sportski snimci
Dobre sportske snimke nije lako praviti. Za ovo je potrebno veliko fotografsko iskustvo, ali istovremeno i dobro poznavanje sportskih disciplina kako bismo snimili karakteristine i najinteresantnije momente u sportu. Snalaljivost i brzo odluivanje Ne snimajte grupe sportista koji poziraju, jer su to snimci bez efekta. Samo kod snimanja pokreta moemo dobiti dobar sportski snimak, poto je svaki sport vie ili manje koncentrisanje snage u pokretu. >>>
Sportski snimak se ne odnosi samo na snimanje sportista i sportskih dogaaja. Sportski mod kod digitalnih fotoaparata slui da bi objekat u pokretu koji fotograemo bio otar odnosno jasan u odnosu na okolinu (pozadinu).
- Portret
Postavljanje i korienje svetla je najvaniji elemenat kod snimanja portreta. Najbolje je ako imamo dva ili tri svetlosna izvora, bilo pri snimanju pri vetakoj bilo pri dnevnoj svetlosti. Senke od sunca mogu se ublaiti reektovanim svetlom sa veeg belog ili sjajnog kartona koji se postavlja sa strane modela. Svetlost reektora je pogodnija jer reektore moemo pomicati na razne strane reguliui jainu svetla. Ako nemamo vie reektora tada emo kao sporedno svetlo uz jedan reektor upotrebiti veu reeksnu povrinu koja je osvetljena istim reektorom. Pri fotograsanju treba koristiti stativ i zaslon protiv reeksa. Pozadina koja deluje mirno, bez raznih ara i natrpanih ukrasa, daje najbolje rezultate. Ona mora biti jednolino osvetljena, a model dovoljno ispred pozadine, ukoliko ovu ini ravna povrina (zid, platno i sl.), kako bi se izbegle senke preblizu postavljenog modela. Model treba postaviti tako da njegovo dranje deluje potpuno prirodno. To je vrlo teko postii jer neki ljudi, im znaju da e biti fotograsani , zauzimaju pozu koja deluje kruto i nameteno. Ovde morate upotrebiti malo snalaljivosti i strpljenja. Zabavite nekako model kako biste mu skrenuli panju sa snimanja, pa kada kod modela popusti napetost snimajte. Portret u veini sliajeva znai snimanje poprsja modela, ali se moe snimati i deo lica ili pak cela osoba. Za snimanje poprsja dobro je model postaviti da sedi na stolici bez naslona sa rukama koje su leerno savijene u krilu. O postavljanju glave treba voditi rauna i nai najzgodniji poloaj. Retko se dobijaju dobri portreti snimanjem lica s preda ili u prolu. Malo okrenuta glava na jednu stranu daje lepi utisak. Isto tako treba je postaviti da se istaknu lepe i karakterne crte lica. >>>
Pored osobe, treba voditi brigu i o postavljanju fotoaparata ime se moe poboljati utisak. Tako, na primer, fotoaparat emo postaviti neto nie ako elimo da smanjimo suvie dugaak nos ili neto vie kod osoba sa kratkim nosom, zatim, velike ui se mogu ublaiti pomou senke ili ugla snimanja fotoaparata, itd. Oi su najvaniji deo portreta stoga bi trebalo da imaju prirodan pogled a pogled modela direktno u objektiv ne treba izbegavati.
- Silueta
Potpuna silueta se moe dobiti snimanjem pri vetakoj svetlosti, koja daje maksimalno tvrdo osvetljenje. Snimanje vriti u zamraenoj prostoriji, sobi ili nou. Na otvorena vrata razapne se belo platno a model postavi ispred njega na daljini do 60 cm. Reektor sa jakom sijalicom stavlja se iza platna na rastojanju do 1m u visini glave modela i svetlo upravi direktno na platno. Iskljue se sva svetla u prostoriji tako da platno bude jedini izvor svetlosti. Fotoaparat se postavi na stativ na potrebno rastojanje, pa se silueta izotri da se dobiju otre konture lika. Razume se da model treba postaviti okrenut fotoaparatu prolom, jer jedino prol daje zadovoljavajuu siluetu.
Sa malo vie iskustva, silueta se moe snimiti i van sobe, danju, uz pomo sunca, sa istim efektom kao i u nekoj prostoriji ili sobi.
- Arhitektura
Tekoa fotograsanja arhitekture je u tome to su ovi objekti obino visoki te je kod njihovog snimanja poloaj fotoaparata suvie nizak. Ovo dovodi do izobliavanja snimaka jer se vertikalne linije kojima je izraena graevina istiu u jednu taku (perspektiva) tako da se dobija utisak padanja zgrade. Snimke napolju bi trebalo praviti po suncu. Kako ono u toku dana menja svoj poloaj, moramo strpljivo ekati dok osvetli fasadu onako kako elimo. Svetlost koja pada sa strane, koso, daje najbolju vrstu osvetljenja, najbolje izraava plastinost i sve detalje. >>>
Nije preporuljivo snimanje samo fasade. Graevinu treba prikazati kao telo, zato je treba snimati tako da se uvek vide dve njene strane, mada nije obavezno pravilo.
Tehnike fotograsanja
- Dubinska otrina - Depth Of Field (DOF)
Dubinska otrina predstavlja podruje ispred i iza sujekta koji je fokusiran u kome je otrina prihvatljiva.
Podruje dubinske otrine se kod srednjih udaljenosti kree od 1/3 ispred fokusiranog subjekta i do 2/3 iza, odnosno pozadina e uglavnom uvek da bude dublja. Dubinska otrina zavisi od veliine otvora blende, ine daljine objektiva, od veliine svetlosnog senzora (CCD ili CMOS) kao i od udaljenosti fotograsanog subjekta. >>>
Otvor blende se oznaava (malim) slovom f, npr: f/2.8, f/8 sto oznacava svetlosnu moc objektiva, odnosno koliko mu je svetlosti potrebno da bi napravio fotograju na odreenoj fokusiranoj udaljenosti. Kod digitalnih fotoaparata stoji, na primer, oznaka f/2.8 f/4. Prva f vrednost se odnosi na irokougaoni reim (wide) dok je druga za telefoto. Sto je manji otvor blende (veci f broj) dubinska otrina je vea, odnosno dublja. Znai ako elimo da fotograemo portret i da sve ono ispred i iza subjekta bude neotro, mutno, namestiemo najvei mogui otvor blende (najmanju f vrednost) i prilagoditi brzinu zatvaraa radi korektne ekspozicije. Sve ovo, naravno, vai ako va fotoaparat poseduje potpuno manuelnu kontrolu nad brzinom zatvaraa i otvorom blende. Neki fotoaparati imaju i poluautomatski mod (aperture priority - A) kod kojeg korisnik sam podeava samo otvor blende a za ostalo je zaduena automatika fotoaparata. Sledi primer: Gornja fotograja sa malim otvorom f (f/11) i donja sa velikim otvorom blende (f/2.4)
Nepoeljni efekti
- Hromatske aberacije - Vinjete (eng. vignetting) - Distorzija - Hromatske abercije
Najei vid hromatskih aberacija su ljubiaste ivice, rubovi (eng. purple fringing). Ovaj (nepoeljan) efekat se javlja prilikom fotograsanja veoma kontrasnih povrina i/ili objekata, naroito ako se u pozadini nalazi jak izvor svetlosti (sunce, nebo i sl.). Pogledajte primer:
Od ove vrste hromatskih aberacija pate, manje ili vie, gotovo svi digitalni fotoaparati, pa ak i profesionalni DSLR.
- Distorzija, izobliavanje
Distorzija je efekat koji izobliava fotograju i posledica je samog (zum) objektiva fotoaparata pri WIDE (iroko-ugaonom) i TELE (usko-ugaonom) poloaju objektiva. Fotograje koje su slikane pri WIDE poloaju objektiva (najmanja ina daljina) deluju kao da su naduvane ili napumpane (pogledaj primer) dok kod TELE poloaja (najvea ina daljina), deluju kao da ih je neko usisao (pogledaj primer). Primer: prvi kvadrat (s leva na desno) je bez distorzije
Veliki broj digitalnih fotoaparata pati od distorzije fotograja, ali to ne bi trebalo da Vas previe zabrinjava osim ako ne odluite da se ba profesionalno bavite fotograjom. Distorziju je veoma teko, ak i nemogue, uoiti na svakodnevnim fotograjama. Moete je primetiti tek kada slikate potpuno ravne vertikalne i horizontalne linije, kao to i sajt dfotoaparati.com radi prilikom testa digitalnih fotoaparata.
1. Opcija Levels
Kada pokrenete opciju Levels (CTRL+L ili u meniju izaberite Image, zatim Adjustments, zatim Levels) videete prozor sa histigramom (vidi sliku dole). Histogram je, u osnovi, graki prikaz broja i intenziteta piksela na Vaoj digitalnoj fotograji, iz kojeg moete da proitate i izvrite korekciju tonaliteta fotograje (svetli, tamni i medju-tonovi).
>>>
Levi deo histograma (vidi sliku gore) nam prikazuje detalje u senkama (tamni tonovi), srednji deo prikazuje meu-tonove (sivi tonovi) dok desni deo prikazuje svetle tonove.
*Kada pokrenete opciju Levels, histogram koji vidite je za celu fotograju. Ako elite da vidite histogram samo za odreeni deo fotograje, pre pokretanja opcije selektujte (oznaite) eljeni deo fotograje koristei alatku Marquee (preica je M).
>>>
Pomou klizaa A, B i C (vidi sliku dole) vrimo korekciju tonova. Kliza A, krajnji levi, predstavlja piksele koji su potpuno crni (0), krajnji desni, kliza C, piksele koji su potpuno beli (255) dok kliza B predstavlja meu, odnosno sive tonove.
>>>
Korekcija se vri kombinovanim pomeranjem klizaa A, B i C. Oznaite opciju Preview (vidi sliku dole) da bi trenutno videli promene koje vrite na fotograji. Kliza A pomerite s leva na desno do ivice prve grupe piksela (vidi sliku dole). Kliza C pomerite, takoe, do ivice prve grupe piksela ali s desna na levo (vidi sliku dole). Pomeranjem klizaa B vrite, korekciju svetline (gamma) fotograje. Pomerajte ga levo ili desno, u zavisnosti od svetline fotograje. Ovim ste napravili korekciju svetlih, tamnih i meu tonova.
Ovaj postupak nije jednak pri korekciji svih fotograja, jer se, logino, fotograje meusobno razlikuju a time i njeni histogrami. >>>
Pogledajte 3 histograma iste fotograje koja je preeksponirana (slika A dole), korektno eksponirana (slika B dole) i koja je podeksponirana (slika C dole).
Gledajui fotograje i njene histograme videete da se postupak korekcije fotograje A i C razlikuje od opisanog u naem priruniku. Eksperimentiui, savladaete i usavriti ovu, veoma korisnu opciju, Levels.
2. Korekcija boja
Za korekciju boja, koristiemo opcije Color Balance i Hue/Saturation.
Sledee to bi trebalo da uradite je da izaberete za koji opseg tonova elite da vrite korekcije. Ponuena su tri tonalna opsega (vidi sliku iznad): Shadows (senke, tamni tonovi), Midtones (meu-tonovi, sivi tonovi) i Highlights (svetli tonovi). >>>
Korekciju vrite pomeranjem klizaa prema boji za koju elite da je jaeg intenziteta, odnosno od boje iji intenzitet elite da smanjite. Primer: Otvorili ste fotograju (u Photoshopu, naravno), i uoili ste da ta fotograja vue na utu - celokupna fotograja je nekako ukasta. Pokrenite opciju Color Balance, oznaite Midtones i pomerajte polako kliza od ute (yellow) ka plavoj (blue)(vidi sliku ispod) i uoiete promene boja na fotograji. Pomeranjem klizaa od ute ka plavoj, oduzimali ste fotograji utu boju. Da ste radili obrnuto, od plave ka utoj, fotograji bi dodavali utu boju, odnosno ton.
Pri korekciji, neka Vam bude oznaena opcija Preserve Luminosity (spreava menjanje svetline fotograje pri korekciji boja) kao i opcija Preview (rezultati korekcija koje vrite trenutno se vide na fotograji) Zapamtite da kada vrite korekcije na fotograjama na kojima su ljudi, boje oduzimajte, odnosno dodajte na osnovu boje koe tako da ona bude prirodne boje i umerenog intenziteta. Kao i kod opcije Levels, malim eksperimentisanjem i kombinacijama, postiete zadovoljavajue rezultate.
Hue/Saturation (CTRL+U)
Druga opcija koju emo koristiti za korekciju boja je Hue/Saturation. Pokrenite je pritiskom CTRL+U ili iz menija izaberite Image, zatim Adjustments, zatim Hue/Saturation. Pojavie Vam se prozor kao na slici dole.
Ova opcija nam omoguuje regulisanje obojenosti (Hue), zasienosti (Saturation) i svetline (Lightness) fotograje. Za sada, objasniemo detaljnije samo regulisanje zasienosti odnosno topline boja (Saturation). U padajuem meniju (Edit:) izaberite, kao na slici gore, Master. Odabirom Master, znai da ete regulisati zasienost svih boja na odreenoj fotograji. Pomeranjem klizaa desno poveavate zasienost (fotograja ima toplije boje) dok suprotan postupak desaturie fotograju. Postavljanjem klizaa na krajnju levu poziciju dobijamo desaturisanu (crno-belu) fotograju. >>>
U padajuem meniju Edit: (tamo gde ste izabrali Master) nalaze se jo: Reds - reguliete samo jedne, crvene, nijanse na fotograji Yellows - reguliete samo jedne, ute, nijanse na fotograji Greens - reguliete samo jedne, zelene, nijanse na fotograji Cyans - reguliete samo jedne, cijan, nijanse na fotograji Blues - reguliete samo jedne, plave, nijanse na fotograji Magentas - reguliete samo jedne, megenta, nijanse na fotograji Pri poveavanju saturacije vodite rauna da ne preterate da ne bi spalili fotograju a isto tako i prilikom desaturacije da ne bi fotograja bila hladna ili ispranih boja. Oznaavanjem opcije Colorize, i kombinovanim pomeranjem klizaa Hue i Saturation, dobiete zanimljive color efekte. Kao i kod opcija Levels i Color Balance, malo se igrajte i postii ete bolje rezultate.
3. Retuiranje pomou alatke Healing Brush Healing Brush (eng. healing = leiti, brush = etkica) je veoma mona alatka koja Vam omoguuje da ispravite sitnije nepravilnosti i nesavrenosti na fotograjama kao to su mladei ili bubuljice na licu, ogrebotine ili neistoe na skeniranim fotgrajama i slino. Funkcionie tako to sa etkicom uzmete uzorak piksela (deli fotograje koji vi odreujete) i prenosite ga na kritino mesto (mlade na licu, ogrebotine, neistoe i sl.). etkica sjedinjuje (stapa) uzorak i kritino mesto, vodei rauna o poklapanju tekstura, svetlini i senkama uzorka i kritinog mesta. Krajnji rezultat je nestajanje, konkretno, mladea, ogrebotina itd. Moda Vam deluje komplikovano ali ju je, u osnovi, veoma lako koristiti. Otvorite neku fotograju na kojoj elite da isprobate etkicu i izaberite Healing Brush sa palete sa alatkama (preica je slovo J).
>>>
Crvenim strelicama (slika dole) je pokazano koje parametre etkice bi trebalo da podesite. Ostalo, to nije obeleeno strelicama, nam nije trenutno bitno.
Na fotograji nadjite neki deo koji elite da uklonite (isparavite), slino kao na slici ispod, sa koje emo da uklonimo mlade.
Postavite kursor (etkicu), ija je veliina malo vea od mladea, sa desne strane mladea kao na slici dole.
Veliinu etkice podeavate pritiskom kukastih zagrada [ i ] na tastaturi. Otvorena zagrada [ je za smanjivanje a zatvorena ] za poveavanje etkice. Moete da smanjite ili poveate i pomeranjem klizaa Diameter levo ili desno (pogledajte sliku, na prethodnoj stranici, sa parametrima etkice)
Kada ste postavili kursor (etkicu) kao na slici, pritisnite i drite ALT. Kursor e se promeniti u nian. Dok drite ALT, pritisnite jednom levi taster mia i pustite ALT. Kursor je sada opet kao na slici gore. Ovim postupkom ste uzeli zdrav uzorak kojim ete izleiti, odnosno, ukloniti mlade. >>>
Sada stavite kursor na mlade, kao na slici dole, zatim pritisnite jednom levi taster mia i time ste uklonili mlade sa lica osobe na fotograji.
Rezultat:
Uzorak uvek uzimajte to blie delu koji leite. Ukoliko se povrina koju leite ne razlikuje drastino (kao na primeru sa mladeom) nije potrebno da svaki put uzimate novi uzorak. Ukoliko kao uzorak uzmete mlade, u mesto da ga obriete (izleite), kopiraete ga.
Renik pojmova
Piksel (eng. pixel) Megapiksel (eng. megapixel) CCD (skr. eng. Charged Coupled Device) CMOS (skr. eng. Complementary Metal Oxide Semiconductor) Rezolucija (eng. resolution) Opticki zum (eng. Optical Zoom) Digitalni zum (eng. Digital Zoom) AF (eng. Auto Focus) AE (eng. Auto Exposure) Zizna daljina (eng. Focal Length) Expozicija (eng. Exposure) Red Eye (crvene oci) TFT (skr. eng. Thin Film Transistor) ISO (skr. eng. International Standards Organization) Macro, CloseUp (makro) LCD (skr. eng. Liquid Crystal Display) Zatvarac (eng. Shutter) Blenda, otvor blende (eng. Aperture) JPEG (skr. eng. Joint Photographic Experts Group) TTL (skr. eng. Through The Lens) Balans belog (eng. white balans) USB (skr. eng. Universal Serial Bus) NTSC PAL AVI CompactFlash (CF) SecureDigital (SD) xd Card (xD) MultiMedia Card (MMC) Memory Stick (MS) JPEG (skr. eng. Joint Photographic Experts Group) RAW (srp. sirovo) SLR (skr. eng. Single Lens Reex) FPS (skr. eng. Frame Per Second)
Rezolucija
Rezolucija oznaava broj piksela na jedinici povrine (npr. 500 dpi 500 taaka, piksela po jednom inu).
Optiki zum
Sposobnost digitalnog fotoaparata da pomou optike (objektiva) kvalitetno priblii udaljeni objekat koji fotograemo. Fotoaparat sa optikim zumom ima promenljivu inu daljinu. (pogledaj pod ina daljina).
original
10x optiki
10x digitalni
Digitalni zum
Digitalni zum, u odnosu na optiki, je mnogo loije reenje zumiranja objekta jer digitalni zum u stvari isee centralni deo fotograje i pokazuje nam ga uveanog (sa osetnim gubitkom kvaliteta fotograje).
NTSC
NTSC je televizijski (video) standard koji se najee koristi u Americi i u Japanu.
PAL
PAL je televizijski (video) standard koji se najee koristi u Evropi.
AVI
Windowsov format zapisa video fajlova ija je ekstenzija .AVI (npr. lm.avi, rodjendan.avi itd.)
Sadrzaj prirunika na sajtu predstavljen je javnosti na uvid u najboljoj nameri, i kao takav ne moe uticati da sajt www.dfotoaparati.com bude odgovoran na direktne ili inderektne tete koje mogu nastati korienjem informacija
Tekst (osim naznaenog), fotografije i ilustracije su autorsko delo i vlasnitvo su sajta www.dfotoaparati.com. Sadraj je dozvoljeno kopirati i tampati u njegovom originalnom obliku za privatne i edukativne potrebe. Za komercijalne potrebe, objavljivanje teksta ili njegovog dela, kao i fotografija i ilustracija potrebna je prethodna saglasnost autora.
office@dfotoaparati.com
dfotoaparati.com
2005