Georg Simmel + Refleksivnost

Georg Simmel roen je 1858. godine u Berlinu kao dijete dobrostojee idovske obitelji. Njegovo idovsko porijeklo imati e veliku ulogu u njegovom daljnjem ivotu, iako je njegov otac kasnije preuzeo kranstvo kao vjeru. Prve potekoe u svojem radu doivljava ve na sveuilitu kada mu je odbijena dizertacija na temu Psiholoke i etnografske studije glazbe iz razloga to su profesori smatrali da je tema previe neuobiajena. Osim toga esto je bila nejasna priroda njegovih interesa prouavanja uz injenicu da se je esto uputao u ispitavanja i debatiranja s profesora, to u ono vrijeme za njih nije bilo uobiajeno. Kretao se preteito u sociolokim krugovima te su mu te politike simpatije donosile probleme i na planu karijere uz takoer sve vei problem izraenog anti-semitizma u drutvu iako nije vie bio deklarirani pripadnik idovske vjere. Takoer, jedan od problema sa kojima se suoavao bila je injenica da su mnogi profesori bili ljubomorni na popularnost njegovih predavanja na koja je privlaio veliki broj studenata, pa ak i dozvoljavao enskim studentima da prisustvuju na njima prije nego je to bilo dozvoljeno diljem pruskih svuilita. Osim njih na predavanjima su esto prisustvovali i politiki disidenti, Istoni Europejci i kulturni modernisti, koji u to doba nisu bili poeljni na sveuilitima. Tek u 56. godini ivota, u doba poetka Prvog svjetskog rata, postaje plaeni profesor na sveuilitu u Strasbourgu, nakon to je gotovo cijelu svoju akademsku karijeru dobrovoljno predavao na sveuilitu u Berlinu. Simmel se moe smatrati jednim od najistkanutijih figura u formativnome razdoblju sociologije, odgovornim za promociju kulturne sociologije usmjerene na umjetnost, literaturu estetiku i kulturni ivot openito tj, na njihov utjecaj na drutveni ivot kao cjelinu. U svojim je djelima, koja su preteito bila eseji, natanno definirao razliite socijalne tipove poput stranca, krca, avanturista kao i razliite tipoce socijalne interakcije ukljuijii socijalne razmjene, konflikt i socijabilnost. Takoer, istie se i u svojem zanimanju za poloaj ene u modernom drutvu. No, za razliku od Marxa ili Durkheima nije traio naine za promijeniti svijet. Ipak, njegov je rad bio natanan i povezan teoretskim poretkom te se moe staviti fokus na dva vrlo bitna podruja koja je prouavao novac i grad.

Novac je prouavao jer je smatrao da je moderna kultura poduprta ekonomskim sistemom koji se temelji na novcu. U svojem djelu Philosophy of money se za razliku od Marxa koji se vie bavio materijalnim uvjetima na ekonomske faktore, primarno bavio razlikovanjem naina kojima drutvo koje se temelji na ekonomiji novca preobraava kulturu u zamjenu za odnos individualca sa drugima. Novac iri individualnu slobodu tako to ree sve poveznice sa primarnom skupinom (npr obitelji) i tako promovira individualistini pogled na svijet. Omoguuje individualcu i potie ga na to da se orijentira budunosti te tako potkopava potovanje tradicije i povezanosti sa njom. No, negativna strana novca je upravo sa time i povezana, stvara prepreke izmeu ljudskih odnosa i postaje absolutna vrijednost samo sebi. U djelu Social differntiation in the Metropolis prouava fenomen drutvene diferencijacije te kako ona proima u svakodnevne drubene odnose. Bio je zainteresiran za prostor gdje se odvijao moderni ivot te je zato posebno bio zainteresiran za grad, jer je moderno drutvo najdublje zauzelo formu i evoluiralo iz gradova. Novana ekonomija bila je temelj u oblikovanju moderne kulture, pa je tako i oekivano da e se u gradu pronai najoitiji oblici te moderne kulture. Simmela je s obzirom na njegov rad teko smjestiti kao modernista ili postmodernista, te nije sumnjivo da je do toga dolo zato jer je svijet u kojem ivimo nesumnjivo dvosmislen. On je ba tu dvosmislenost veoma cijenio te je njegova sociologija temeljna refleksija te dvosmislenosti i cijeli njegov rad se temelji na prouavanju ba nje.

Refleksivnost Refleksivnost se prvi put spominje u radovima Talcotta Parsonsa gdje se odnosi na kapacitete socijalnih imbenika u modernim drutvima da budu svjesni i da obraaju panju na vlastita djela. Refleksivnost se takoer definira kao in samo-reference gdje se neko istraivanje ili

akcija vraa nazad, upuuje ili odnosi na subjekt poticanja toga istraivanja, odnosno akcije. Odnosi se na cirkularnu vezu izmeu uzroka i posljedice, tj na uzrono-posljedine odnose.

Viri :
Reflexivity reflexivity in sociology : http://science.jrank.org/pages/11000/Reflexivity-Reflexivity-in-Sociology.html Reflexivity Social theory: http://soc21.blogspot.com/2009/02/reflexivity-socialtheory.html