SEMINARSKI RAD

Predmet: EKOLOGIJA U SAOBRAAJU

Tema: ZEMNI PLIN KAO POGONSKO GORIVO I NJEGOV UTICAJ NA OKOLI

Predmetni nastavnik:

Student:

Prof.dr Mijanovi Krsto

Dalibor Panti

Travnik, 02.06.2012

SADRAJ 1. UVOD ..... 3 2. PLINSKA GORIVA U MOTORNIM VOZILIMA .. 4 2.1. Istorija auto gasa .... 4 2.2. Teni naftni gas (TNG) . . 4 2.3. Teni prirodni gas (TPG) ... 4 2.4. Komprimovani prirodni gas (KPG) .... 5 2.5. Biogas ............ 5 2.6. Vodonik (hidrogen) 6 3. PREDNOSTI PRIMJENE AUTOGASA U VOZILIMA .. 8 4. TEHNIKI FAKTORI AUTOGASA I UTICAJ NA MOTOR ... 8 5. NEDOSTATCI KORIENJA AUTOGASA ....... 8 6. SMANJENJE EMISIJE CO2 U AUTOMOBILSKOJ INDUSTRIJI I CILJEVI EU 9 7. PLINSKA INSTALACIJA U VOZILU . 10 7.1. Prikljuak za punjenje 10 7.2. Rezervoar . 10 7.3. Prekida ... 10 7.4. Centralni raunar .. 10 7.5. Ispariva ... 11 8. ZAKLJUAK . 12 9. LITERATURA .... 13

1. UVOD Radi stalnog rasta cijena sirove nafte na svjetskom tritu, te cijena benzinskog i dizel goriva u lokalnoj potronji, kao i sve uestalijim upozorenjima o globalnoj energetskoj krizi i o topljenju svjetskih rezervi fosilnih goriva, potroai se sve vie moraju opredjeljivati za raspoloiva alternativa motorna goriva koja se do sada nisu znaajno koristila. Meu njima je najpoznatije i do sada najpouzdanije alternativno motorno gorivo teni naftni gas (TNG, odnosno engl. LPG). TNG ili auto gas je razvojem potronje i prateeg sistema zadnjih godina zauzeo znaajnu poziciju kao alternativno pogonsko gorivo za motorna vozila. Vie je faktora koji su uticali na veliku ekspanziju potronje auto gasa i povjerenja potroaa, no osnovni razlog je nia cijena u odnosu na ostale derivate, povoljni uslovi ugradnje opreme i ureaja, te silan razvoj izgradnje infrastrukture (servisne radionice i punionice plina). Suoeni smo i sa injenicama globalnog zagrijevanja Zemlje staklenikim plinovima, zagaenjima nastalim od korienja fosilnih goriva, ozonskim rupama i nepredvidivim klimatskim promjenama, to svakodnevno utie na ljudsku nelagodnost zbog neizvjesne budunosti sadanjih generacija, a posebno onih novih koje nas nasljeuju. Korienjem alternativnih goriva ne mogu se otkloniti, ali se mogu bara ublaiti katastrofalne posljedice razvoja civilizacije. Kao alternativno motorno gorivo LPG se moe odmah koristiti. Ne zahtijeva ulaganje novca niti vremena u istraivanja, njegova primjena je ve razvijena, a njegove ekoloke prednosti su dokazane. Auto gas je isto gorivo koje proizvodi 50% manje tetnih emisija izduvnih plinova za razliku od standardnih (benzin i nafta) goriva. U velikim gradovima visoke gustoe naseljenosti i prometa, korienjem auto gasa smanjuju se prizemne emisije tetnih supstanci i smoga, ime se podie kvalitet ivota.

2. PLINSKA GORIVA U MOTORNIM VOZILIMA

2.1. Istorija auto gasa Doba primjene propan-butan plina kao gorivo poinje krajem 19. vjeka u Njemakoj. P. Lebon, W.Cecyl, S. Brown, L. Wellman i E. Lenoir izgrauju motor s pogonom na plin. Tim studijama rijeeni su tehniki i radni problemi, a na temelju njih C.Reithman izradio je planove za izradu dvocilindrinog motora. Nakon to je motor na plin uao u proizvodnju (proizvodni rezultat: preko 30 000 motora) javila se ideja za proizvodnjom breg benzinskog motora, koji je 1882. proizveden u Daimler & Maybach. Nakon toga motore na plin zamijenili su benzinski motori, a od 1886. koriste se u auto industriji. Jedan od razloga zato se u istoriji kao gorivo za automobile poeo koristiti benzin, a ne auto gas, je problem transporta auto gasa. U to vrijeme proces tlaenja auto gasa, kao bi se olakao transport, nije bilo poznat. Izmeu 1920. i 1940. biljei se veliki porast korienja motora na plin zbog niske cijene plina. Od poetka sedamdesetih godina do danas njegova se proizvodnja u svijetu poveala vie od dva puta, te bi prema dananjim procjenama trebala iznositi oko 190.000.000 tona godinje, pri emu oko 20% njegove svjetske proizvodnje i potronje otpada na evropske zemlje. 2.2. Teni naftni gas (TNG) Teni naftni gas (TNG) koji ima meunarodnu trgovaku oznaku LPG (engl Liguefied petroleum gas.) je tekua bezbojna smjesa propana (C3H8) i butana (C4H10) u priblinom odnosu 50 : 50 (odnos meu gasovima je razliit od drave do drave te hladnijeg ili toplijeg podnevlja) i viih ugljovodonika - etana i propana. Njegovi se osnovni sastojci (propan i butan) pri normalnom atmosferskom pritisku i temperaturi od 20C nalaze u gasovitom stanju, no ve pri pritisku od 1,7 bar prelaze u teno stanje, pri emu im se volumen smanjuje ak 260 do 270 puta. Kada se govori o TNGu, valja razlikovati dva stanja: teno i gasovito te tri faze: tena, parna i gasovita. Pojam stanja pri tome je vezan uz pojavnost, agregatno stanje, a faze uz ponaanje plina u (zatvorenom) rezervoaru pri ravnotenim uslovima. Za prelazak iz jedne u drugu fazu, odnosno stanje, treba dovesti ili odvesti toplinu. Kako je teni naftni gas bez boje i mirisa, a prilikom proputanja predstavlja potencijalnu opasnost, dodaju mu se posebni dodaci (npr. etan-etiol ili tetrahidro-tiofen) koji tenom naftnom gasu daju miris i time olakavaju otkrivanje proputanja. Ima vrlo rairenu upotrebu, kao izvor energije u industriji i domainstvu, zatim i kao zamjena za skuplja goriva u automobilima, a u zadnje vrijeme zamjenjuje razne tipove freona kao aerosol u raznim bocama pod pritiskom, da bi se smanjio tetan uticaj ovjeka na okoli, tj. da bi se izbjeglo oteenje ozonskog omotaa freonskim gasovima. Vano je napomenuti da je TNG tei od vazduha, pa ukoliko doe do istjecanja uvijek se treba skloniti vie, a nikako u neki podrum. Globalno gledano, priblino 60 % LPG -a se dobiva kao nus produkt kod vaenja nafte iz zemlje, a 40 % nastane kao nus produkt prilikom rafiniranja nafte i naftnih derivata. Propan je gas koji potiskuje naftu iz zemlje, a butan se odvaja prilikom derivacije nafte. Vrlo je vano to, da njihovo dobijanje ne trai dodatne proizvodne trokove, te da ne zahtijeva dodatne energije koja bi znaila dodatno optereivanje prirode. Procjene govore da je gasa jo za otprilike 100 godina. U ovom trenutku LPG je jedino pravo alternativno gorivo benzinu, dok ne krene vea proizvodnja bio goriva, odnosno dok ne krene serijska proizvodnja vozila koja e za pogon koristiti hidrogen.

Instalacija TNG-a u automobilu 2.3. Teni prirodni gas (TPG) Teni prirodni gas (TPG) je proieni zemni plin rashlaivanjem pretvoren u teno stanje, radi lakeg prevoza. U meunarodnom saobraaju, krai naziv je LNG, prema engleskom nazivu liquified natural gas ("teni prirodni gas"). Zemni gas se pretvara u teni kako bi ga se moglo lake, bre i ekonominije prevoziti, jer se time njegov obim smanjuje 614 puta u odnosu na obim pri normalnim uslovima. Pretvaranje se obavlja u LNG-terminalima. Dobijena sirovina za teni prirodni gas je prirodni plin koji se u mnogim zemljama dobiva iz leita fosilnih goriva. Kada se plin ohladi na oko 161 C, on kondenzuje u istu tekuinu koja se uglavnom sastoji od metana, najjednostavnijeg ugljovodonika grupe C 1 . TPG izgara ie od drugih prenosnika energije i njegove tetne emisije od izgaranja u motorima su i danas ispod doputenih granica. Nadalje, vozila koja za gorivo koriste prirodni gas daleko su tia od vozila s ugraenim dizelskim motorom. Zbog tog pozitivnog djelovanja na okolinu u mnogim se zemljama radi na uvoenju prirodnog gasa kao motornog goriva, a i procjenjuje se da e u budunosti prirodni plin biti raspoloiv due od nafte. Teni prirodni gas ima energetsku gustou dvostruko veu od tenog prirodnog gasa. Vakumska super izolacija se brine da, pored razlike od gotovo 200 C izmeu temperature TPG-a u rezervoaru i okoline, nastaje samo ekstremno nizak gubitak topline. Isparavanje plina nije vee od isparavanja iz benzinskog rezervoara pa i pri izloenosti arkom suncu. Vozila na TPG nemaju posebnih ogranienja u dosegu i optereenju teretom. 2.4. Komprimovani prirodni gas (KPG) Komprimovani prirodni gas (KPG) je poznat na engleskom jeziku kao Compressed Natural Gas (CNG),na njemakom Ergas (CNG). Komprimovani prirodni gas se dobija kompresovanjem metana (CH4) koji se izvlai iz prirodnog plina. Metan je najkraa i najlaka molekula ugljovodonika. U prirodnom plinu ga ima oko 85 %. esto se Komprimovani prirodni gas (KPG) ili (CNG) zamjenjuje za Tenii Prirodni Gas (TPG) ili (LNG) Liquid Natural Gas, razlika je jedino u tome to je KPG u kompresovanom, a TPG je u tekuem stanju. KPG ima vrlo isto sagorijevanje to znai da nema prisustva ugljenika i kiseline u ulju motora. Nije potrebno ispirati nakupljeno ulje na vrhu klipnog prstena, to rezultira duim vijekom trajanja samog motora. Svjeice traju praktino vjeno to se tie samog plina, naravno, te ulje je jo uvijek ute boje kad se mijenja. Primjer toga je, da se kod vozila na

benzin ulje mijenja svakih 5000 do 6500 km, a kod vozila na prirodni plin produuje se vrijeme promjene ulja na ak 15000 do 16000 km. KPG se pohranjuje u rezervoaru pri pritisku od oko 200 bara. Postoji etiri tipa cilindrinih rezervoara, a najvie se koristi (u 90% trita) tip I nainjen od elika. Ostala tri tipa se razlikuju po materijalu od kojeg su izraeni. Tako mogu sadrati staklena vlakna, aluminijska i ugljenina. Kapaciteta su od 50 do 120 litara te ih se u tekim teretnim vozilima moe smjestiti i do 12 komada.

Instalacija KPG-a u automobilu

2.5. Biogas Biogas nastaje procesom anaerobnog truljenja biomase i najee se sastoji od oko 60% metana, 35% CO2 te 5% i ugljendioksida. Dobijeni biogas se najee koristi za dobijanje toplotne ili elektrine energije izgaranjem u kotlovima, plinskim motorima ili turbinama. Ima sve veu primjenu i u vozilima. Njegova su svojstva kao goriva u uskoj vezi s udjelom metana. Ogrjevna vrijednost je direktno proporcionalna koliini metana, a zbog ugljendioksida manja koliina vazduha je potrebno za izgaranje.

2.6. Vodonik (hidrogen) Hemijska i fizika svojstva vodonika su po mnogo emu razliita od drugih elemenata. Toplinska sposobnost mu je sedam puta vea nego kod vazduha. Mogunost njegovog isticanja kroz spojeve i pukotine posuda i cijevi mnogo je vea nego bilo kojeg drugog plina, ali se u sluaju isticanja znaajno bre raspruje u okolinu ime zapaljiva smjesa nastaje samo u neposrednoj blizini mjesta isticanja. U sluaju dueg doticanja s vodonikom, naroito pri povienim temperaturama, neki elici postaju kruti, to se moe sprijeiti odgovarajuim odabirom materijala. Najvei dio vozila pogonjenih vodonikom proizveden je prilagoavanem postojeih modela. Pri tome se vrlo malo proizvoaa odluilo za primjenu kompresovanog vodonika kao goriva, emu je glavni razlog smjetaj rezervoara za vodonik. Pri tome je dodatni nedostatak vrlo mala koliina tako pohranjenog goriva to omoguava prelazak tek 160 km, dok vozila s jednim rezervoarom kompresovanog vodonika mogu prei i 400 km. Vozila s pogonom na metanol s jednim punjenjem goriva mogu prei mnogo vei put,

oko 500 km, to je jednako vozilima na uobiajena goriva (benzin, dizel). Nekoliko je osnovnih mogunosti za primjenu gorivih elija kao dijela pogonskog sustava vozila: osnovni su izvor energije za pogon elektromotora, dok je dodatni akumulator potreban samo za paljenje (kao kod motora s unutarnjim izgaranjem); pokrivaju osnovna, a baterije vrna pogonska optereenja pri pogonu elektromotora (tzv. hibridna paralelna izvedba, jer gorivne elije i baterije rade uporedno); pune baterije koje su osnovni izvor energije za pogon elektromotora (tzv. Hibridna serijska izvedba, jer gorive elije napajaju baterije, a one pokreu motor); pomoni su izvor energije (npr. za elektrini sustav), dok se pogon moe izvesti na bilo koji drugi nain (prikladno npr. za hladnjae s velikom potronjom elektrine energije za pogon rashladnog i klimatizacijskog sustava) Smjetaj rezervoara za vodonik u automobilima predstavlja znaajan problem zbog visokih zahtjeva koji se postavljaju na sistem rezervoara, naroito kada se radi o kompresovanom vodoniku. Za razliku od toga, kod autobusa postoji dovoljno mjesta na krovu, to je prednost i s gledita sigurnosti jer je vodonik laki od vazduha pa u sluaju proputanja odlazi ravno u vis. Na razvoju takvih autobusa rade svi vodei svjetski proizvoai: DaimlerChrysler, MAN, Neoplan, Renault/IVECO, a nekoliko njih ve je iskuano u javnom prijevozu nekih amerikih i kanadskih gradova.

Elementi instalacije vozila pokretanog hidrogenom

3. PREDNOSTI PRIMJENE AUTOGASA U VOZILIMA Analizirajui prednosti primjene auto-plina u vozilima treba se, kod izrade prorauna trokova, voditi rauna i da je potronja autogasa otprilike 10% vea od potronje benzina i to nije sluaj kod svih sistema ugradnje (npr. Multi point), a ekonominost se ogleda u gotovo 50% manjoj cijeni goriva te niim trokovima odravanja vozila. Dakle, prednosti primjene auto-plina su: uteda na trokovima goriva vie od 60%; uteda na trokovima odravanja vozila; vozila s ugraenim TNG sistemom ne podlijee EKO-test-u, (TNG kao pogonsko gorivo ne sadri olovo, pa se njegovom primjenom smanjuje emisija tetnih gasova); s ugraenim auto-plin ureajem polovno vozilo na tritu ima veu cijenu; nema mogunosti krae ni prosipanja goriva prilikom toenja; auto-plin spremnici su svojim konstrukcijskim rjeenjem, kvalitetom materijala i nainom izrade kao i kontrolnim sistemom, sigurniji i otporniji na fiziko djelovanje (sudar) od benzinskih; vea autonomija vozila (radijus kretanja vozila); s ugraenim autogas ureajem postoji mogunost biranja pogonskog goriva, pritiskom na prekida, benzin ili plin. 4. TEHNIKI FAKTORI AUTOGASA I UTICAJ NA MOTOR Autogas zbog svojih karakteristika i sa tehnikog aspekta ima izuzetno povoljan uticaj na motor u sljedeem: mirniji i tii rad motora; vijek trajanja motora poveava se za oko 30%; udvostruuje se vijek katalizatora i lambda sonde; produen je vijek izduvnog sistema automobila; vea je trajnost ulja u motoru - due vrijeme ulje zadrava vlastite karakteristike jer se ne razgrauje benzinom, pa su samim tim i trokovi redovnog odravanja smanjeni; ne doputa se stvaranje korozije koja nastaje prisutnou aditiva, koji se dodaju benzinu radi poboljanja njegovih svojstava; nema dima i garei; plinski ureaj s jednog automobila moe se prebaciti na drugi, pod uslovom da automobili imaju isti sistem napajanja gorivom ili uz malu modifikaciju (zavisno od sistema); nije potrebno nikakvo posebno prilagoavanje niti promjena stila vonje; manja mogunost od eksplozije, jer zahvaljujui zatiti na vie nivoa, cijeli sistem je sigurniji u odnosu na incidentno isticanje plina. 5. NEDOSTATCI KORIENJA AUTOGASA Ugradnja plinske instalacije u vozila za sobom povlai i neke nedostatke koji se oituju kroz slijedee: vozila na plinski pogon ne smiju se parkirati u zatvorenim podzemnim garaama, manja snaga motora, cijena ugradnje sustava za upotrebu autogasa, kod automobila Japanskih proizvoaa i nekih Ford modela moe doi do ozbiljnijeg oteenja glave motora. Razlozi mogueg oteenja auto-plin moe izazvati jer je suho gorivo tj. za razliku od benzina ne sadri u svom sastavu ni jedan aditiv protiv troenja ventila i leita ventila, koje postoje u benzinu. Auto-plin kod sagorijevanja u cilindru motora, ima vei broj oktana (112) i stvara daleko veu

temperaturu prilikom sagorijevanja to je dodatno optereenje za vrue i suhe ventile i njihova leita. Manjak podmazivanja ventila plus visoka temperatura sagorijevanja autogasa, kod vozila Japanskih proizvoaa, esto moe rezultirati preuranjenim kvarom izduvnih ventila zbog fenomena zvanog Povlaenje (Padanje) leita ventila, koji nastaje zbog djelovanja korozije i nagrizanja leita ventila. U sluaju takvog kvara glavu motora potrebno je zamijeniti ili popraviti 6. SMANJENJE EMISIJE CO2 U AUTOMOBILSKOJ INDUSTRIJI I CILJEVI EU Tokom 1998. godine, Evropska komisija i Evropska automobilska industrija, predstavljena Udruenjem Evropskih proizvoaa automobila (ACEA), postigli su dogovor o smanjenju CO2 emisija u putnikim automobilima. Dogovoru su kasnije pristupili i Udruenje Japanskih proizvoaa automobila (JAMA) te Udruenje Korejskih proizvoaa automobila (KAMA). Iako ugovor nije obvezujui, sve strane su se usaglasile oko sljedeih ciljeva automobilske industrije u pogledu smanjenja emisije CO2: - dostii prosjenu vrijednost emisije CO2, za novo proizvedene osobne automobile kategorizirane oznakom M1 i prodane u EU, od 140 g/km do 2008. prema Direktivi 93/116/EEC3, mjereno skladno ispitnoj proceduri Direktive 93/116EC, - plasirati na trite individualne modele automobila sa emisijom CO2 od 120 g/km, ili manje, do 2012. godine, - dostii indikativnu srednju vrijednost od 165-170 g/km CO2 u 2003. godini kao podlogu za praenje daljnjeg napretka

Ciljevi svjetske automobilske industrije u smanjenju emisije CO2 za putnika vozila

7. PLINSKA INSTALACIJA U VOZILU Najnovija tehnologija omoguuje ugradnju gasnog pogona u vozila na benzinski i dizelski pogon, a zbog ekonominosti ugradnje to se danas obavlja preteno na vozilima na benzinski pogon. Ugradnjom klasine plinske instalacije vozilo gubi priblino 5% na brzini i 10 % na snazi,a rad motora je tii i mirniji. Kod automobila s neposrednim ubrizgavanjem gubitak snage praktino je zanemariv. Pri pravilnoj ugradnji i regulaciji ne smije se osjetiti miris plina. Eventualni miris plina upozorava na kvar ili nepravilnu ugradnju.

Primjer ugradnje plinske instalacije u vozilo Prikljuak za punjenje Rezervoar Prekida Centralni raunar Ispariva Sistem za ubrizgavanje

123456-

10

7.1. Prikljuak za punjenje Ureaj koji omoguuje punjenje rezervoara prikljuka: gasa. Postoji vie mogunosti ugraivanja

kod otvora za punjenje benzina, na braniku vozila ili na nekom drugom mjestu ovisno od elja stranke, vodei rauna da je u skladu sa Pravilnikom 7.2. Rezervoar Postoji nekoliko razliitih vrsta rezervoara koji se mogu ugraditi u automobil. Najpopularniji je rezervoar klasinog oblika (cilindrini) koji se smjeta u prtljanik automobila, mana mu je to zauzima veliki dio prtljanog prostora, a prednost veliki kapacitet i povoljna cijena. Zapremina im je od 25 l do 120 l, razliitih duina i promjera zavisno od modela vozila. Najpraktiniji je rezervoar koji se ugrauje na mjesto rezervne gume (okrugli), ali mu je mana vea cijena. Mogu biti razliitih dimenzija od 35 l zapremine do 86 l, zavisno od modela vozila. Kod vozila sa velikom potronjom postoji mogunost ugradnje dvije boce 7.3. Prekida Digitalni prekida koji se montira u kabini vozila s odgovarajuim maskama za ljepu ugradnju na kontrolnoj tabli pored volana, ima ugraeni digitalni pokaziva koliine goriva u rezervoaru. Slui za mijenjanje, odnosno prebacivanje sa plina na benzin i obrnuto. 7.4. Centralni raunar Elektrini ureaj koji omoguuje da vozilo radi na plin povezan je sa postojeom centralom na vozilu. U principu se ugrauju digitalne centrale koje imaju automatsko podeavanje te preciznu regulaciju smjee goriva. Kod novije generacija vozila, koja ima plastinu usisnu granu, ugrauje se direktno ubrizgavanje plina, time se smanjuje gubitak snage u odnosu na benzin u visini od nekih cca 2%, to je gotovo zanemarivo. Kod ugradnje direktnog ubrizgavanja ne postoji mogunost nikakvog detoniranja u usisnoj grani (backfire), to je jedna od negativnih karakteristika tradicionalnog sistema, a u pravilu je posljedica neispravnosti vozila (svjeice, kablovi, bobina...). Sistem direktnog ubrizgavanja namijenjen je vozilima sa ubrizgavanjem benzina (MPI) a preteno se koristi kod vozila sa plastinom usisnom granom. Taj sistem zadovoljava normative EURO2, EURO3 i EURO4. Centralni raunar vodi rauna o prebacivanju pogonskog goriva, s benzina na plin. Kod klasinog sistema i kod vozila s katalizatorom prati se broj obrtaja motora, a kod direktnog ubrizgavanja prati se i temperatura motora, kada se pree postavljena granica prebacivanje je automatizovano. Prilikom nestanka plina kod klasinog sistema i kod vozila s katalizatorom, voza sam prebacuje pogon sa plina na benzin pomou prekidaa, a kod direktnog ubrizgavanja je prebacivanje na automatsko. 7.5. Ispariva Slui za isparavanje TNG-a, odnosno prelazi iz tenog u gasno stanje pod uticajem toplote.

11

8. ZAKLJUAK Zbog svojih karakteristika autogas je gorivo koje je "najvei prijatelj" okoline. Vozila sa pogonom na autogas u odnosu na dizelske motore ne isputaju dim, krute estice i sumporne okside. U odnosu na benzinske motore ne isputaju olovo, proizvode manje ugljen dioksida i nerazgradivih ugljovodonika. Pored prepreka na koje nailazi, auto gas i dalje ostaje jedno isto i dostupno gorivo koje e mo sigurno imati due vrijeme na raspolaganju. Uz njegovu pametnu primjenu i racionalno korienje, iznenadili bi se koliko moemo doprinijeti poboljanju ne samo kvalitete okoline nego i ivotnog standarda. Bosna i Hercegovina je na putu razvoja autogas djelatnosti prema svim Evropskim standardima, a u scenarijima globalnih odnosa autogasu se predvia stabilna pozicija plasmana i laganog porasta potronje do 2015. godine bez obzira na ubrzani razvoj i forsiranje diesel tehnologije. Poveanje upotrebe, evaluacija ekoloke svijesti i traenje bolje pozicije autogasa, dovodi ovo alternativno gorivo u ravnopravni poloaj prema ostalim derivatima. Razvoj autogasa ima realnu perspektivu jer u BiH slino kao u zemljama EU tek oekujemo definisanje boljeg odnosa prema alternativnom gorivu, sistem fiskalnih olakica prilikom investiranja, nekonvencionalne stimulacije autogasa, ugradnju plinskih instalacija u privredna i ostala tea vozila, ukljuivanje autogasa u javni gradski prijevoz.

12

9. LITERATURA Knjige 1) Mutovi, F., LPG (propan-butan) autoplin, tampa Bemust Sarajevo, 2008 2) Mati, D., Report on Study Group 5.3 - Natural Gas for Vehicles (NGV); Global Opportunities for Natural Gas as a Transportation Fuel for Today and Tomorrow; Final report, IGU International Gas Union, 2005 Izvori 1) http://sr.wikipedia.org/wiki/Te%C4%8Dni_naftni_gas 2) http://www.autospies.com/news/The-Hydrogen-Cars-Technology-40037/ 3) http://www.worldcarfans.com/109061219908/vw-reveals-golf-plus-bifuel---lpg-or-petrol

13