You are on page 1of 9

TENI NAFTNI GAS (TNG)

Teni naftni gas (tng ili lpg od engl. Liquefied petroleum gas), odnosno auto
plin, je smea ugljovodoninih gasova, koja se koristi kao gorivo za
automobile ili druge potroae. To je savremeni naziv za propan-butan (koji
se, izmeu ostalog, prodaje u "butan bocama").
Teni naftni gas je smea ugljovodonika sa 3 i 4 ugljenikova atoma
(propan, n-butan, izo-butan, propen, buten) oni su karakteristini (a i dobili
su ime) po tome to (na normalnoj temperaturi) lako, tj. Na malom pritisku
(2-8bar, ree 16bar) prelaze u teno stanje. Preciznije, na temperaturi od
70c njihov pritisak nije vii od 31bar, a gustina tene faze na temperaturi
od 50c nije manja od 0,4kg/dm3.
Dobija se utenjavanjem smee gasova dobijene izdvajanjem iz
rafinerijskih gasova (nastalih preradom nafte) nafte, odnosno gasova
dobijenih preradom prirodnih gasovitih goriva (u postupku zvanom
degazolinaa).
Svojstva
Tng je bezbojan, veoma zapaljiv i eksplozivan gas, karakteristinog mirisa.
Poto je 1,9 tei od vazduha, zadrava se na najniim mestima, sa kojih
svojim prisustvom istiskuje kiseonik. Zato spada u grupuzaguljivaca. Nije
otrovan ve samo u veoma velikim koncetracijama ima lako narkotino
dejstvo.
Sagoreva burno, oslobaajui veliku koliinu toplote, a produkti
sagorevanja su ugljendioksid i vodena para. Najvia temperatura plamena
sagorevanja (sa vazduhom) je oko 1900c. Sa vazduhom stvara
eksplozivne smee koje se lako mogu zapaliti u prisustvu otvorenog
plamena. Meutim, u odnosu na druge zapaljive gasove, granice
eksplozivnosti smee tng-a su veoma uske: granice zapaljivosti su 2 9
vol% (za smeu propan-butan 35:65). (za propan - 2,1 9,5, a za butan -
1,9 8,5.) To znai, da ako u prostoriji ili odreenom prostoru ima manje
od 2% ili vie od 9% smee propana i butana nee doi do eksplozije ak i
ako postoji izvor paljenja (zbog vika odnosno
manjka kiseonika)[ 09. 2009.]!
Njegov oktanski broj se kree u rasponu 90 110, a (gornja) toplotna mo
mu je izmeu 25,5mj/dm3 (za isti propan) i 28,7mj/dm3 (za ist butan) - u
zavisnosti od sastava. Upotreba[]
Koristi se kao kao energent u domainstvima, pre svega za kuvanje (za
grejanje ree zbog potrebe za relativno velikim koliinama). U
domainstvima se tng koristi u obliku plinskih (propan-butan) boca, ija se
veliina obino iskazuje u kilogramima.


Jednokratno punjenje (boca) za gorionik ili lampu
Koristi se u i turistike svrhe, odnosno za kuvanje i osvetljenje pri boravku u
prirodi.
Poslednje decenije sve se vie koristi i na automobilima.
U svetu je 2002. Godine ukupno potroeno oko 200 miliona tona tng, od
ega kao pogonsko gorivo oko 16 miliona tona tng (to je oko 8%). Te
godine je u evropi ukupna potronja tng bila 18 miliona tona, od ega je 3,4
milona tona (19%) potroeno kao automobilsko gorivo (ostatak za potrebe
domainstava i industrije). Godinja stopa rasta svetske potronje tng je
12-15%.
Potronja tng-a (u hiljadama tona) u evropi prema aegpl (31.12.2002) u
domainstvima i kao autogas (redosled prema ueu autogasa u ukupnoj
potronji).

Bezbednost[]
Tng za iroku potronju se odorie, tj. Dodaju mu se materije
prepoznatljivog mirisa (npr. Etil-merkaptan, organsko jedinjenje koje sadri
sumpor), tako da se veoma male koncentracije gasa u vazduhu mogu
namirisati. Maksimalno dozvoljena koncentracija u radnoj okolini iznosi
1800 mg/m3, odnosno 1900 mg/m3 (za propan, odnosno butan).
S obzirom da je tng tei od vazduha, on se skuplja na najniim mestima (u
slivnicima i sl.) Pa se to mora imati u vidu pri projektovanju provetravanja
prostorija gde se moe javiti tng (kao i pri eksploataciji radionica za
ugradnju ovakvih sistema). Iz istog razloga, zabranjeno je parkiranje vozila
sa tng sistemom u podzemnim garaama, a u nadzemnim su za potrebno
provetravanje dovoljna dva otvora iznad poda garae koja obezbeuju
prirodnu cirkulacije vazduha.

Tng vs motorni benzin[]
Tng se koristi kao gorivo za oto motore, kako zbog cene koja je znatno nia
od cene motornog benzina, tako i iz ekolokih razloga, a ima i odreena
pozitivna tehnika svojstva: znatno vei oktanski broj, nia taka
isparavanja - bolje pravljenje smee sa vazduhom, koja ima iru granicu
upaljivosti, to omoguava rad motora sa znatno siromanijom smeom; ne
stvara kondenzaciju goriva po zidovima cilindra ime posredno produava
radni vek motora). S obzirom na manju toplotnu mo tng u odnosu na
motorni benzin, potrebna je neto vea koliina goriva (za oko 10%).
Neke zemlje, upravo zbog ekolokih razloga, administrativno stimuliu
upotrebu plina, bilo finansijskim merama (cena goriva, poreske olakice,
jeftiniji parking...), bilo isto administrativnim merama (dozvola ulaska u
inae zabranjenu centralnu gradsku zonu, posebna parking mesta za
ovakva vozila...).
Tng sistemi[]
Da bi se tng koristio na oto motorima (tj. Onim koji inae koriste benzin),
potrebno je ugraditi dodatni plinski sistem. Plinski sistem mora biti
prilagoen tehnologiji rada motora i konstruktivnim osobinama
motora.trenutno nije mogue konvertovati motore koji imaju tzv. Gdi
(gasoline direct injection) strategiju ubrizgavanja. Poto se tng moe na oto
motorima koristiti praktino bez ikakvih intervencija na samom motoru, tng
sistemi principijelno obezbeuju samo skladitenje i isparavanje tng.
Njihova ugradnja je stoga relativno jednostavna i jeftina.
Jedan plinski sistem se sastoji od sledeih elemenata:
Rezervoar, sa sledeim elementima:
Ventil sigurnosti - isputa gas iz rezervoara, ako pritisak poraste preko
25bar
Ventilom protiv loma cevi (postavlja se na prikljuku za pranjenje) -
zatvara se ako pri naglom pritiska u odvodnom cevovodu
Prikljuci za punjenje i pranjenje,
Pokaziva nivoa tenosti (sa oznakom najvee dozvoljenog nivoa punjenja
- 80% zapremine!)
Iznad nabrojani ventili mogu biti pojedinano ugraeni na rezervoar ili
mogu biti podsklopovi(podsistemi) dela koji se naziva multiventil ili
armatura rezervoara. Svi ovi ventili ili multiventil moraju biti smeteni u
tzv.sistem za ventilaciju ija je uloga da u sluaju curenja gasne smee
sprei prodor gasa u kabinu vozila i da omogui oticanje gasa van vozila.
Preista - postavlja se na vod tene faze, tj. Iza rezarvoara a ispred
ventila
Elektro ventil - postavlja se na vod tene faze, posle preistaa (moe biti
izraen zajedno sa preistaem), a pre isparivaa
Ispariva
Reduktor/regulator pritiska - postavlja se to blie karburatoru ili drugim
ureaju koji uvodi gas kao gorivo u motor (moe biti izraen zajedno sa
isparivaem)
Vodovi - od elinih ili bakarnih cevi, pritvruju se bar na svakih 50cm,
moraju biti pristupani za vizuelnu kontrolu
Komandni ureaj sa elektrinom instalacijom(prekida, elektronska
kontrolna jedinica i druge elektronske ili elektromehanike komponente).

Radni pritisak u rezervoaru, u normalnim okolnostima, samo je malo vii od
pritiska u bojleru za toplu vodu (za smesu propan-butan 50%:50%: na 0c -
3bar, na 20c - 5,8bar). Rezervoari se prave od elinog lima debljine 2,5
4 mm, ispituju se na znatno vie pritiske, a postoje i sigurnosni ventili koji
efikasno upravljaju rizikom.
Tng sistemi se uglavnom ugrauje naknadno (retrofiting), mada je u svetu
sve vie proizvoaa automobila koji u svoja vozila fabriki ugrauju
plinske sisteme (oem - original equipment manufacturers). Plinski sistemi
su obino dvogorivi (engl. Bi fuel) - omoguavaju prekljuivanje vrste goriva
koja se koristi, ali mogu biti i isto plinski (engl Mono fuel) Reno, vauxhall,
ford, volvo, fiat, daimler crysler, gm i rover ugrauju dvogorive sisteme, dok
nisan i tojota prave i isto plinske sisteme.
Rasprostranjenost tng sistema[]
Procena je da danas ima preko 10 miliona automobila koji mogu da koriste
tng, a ovaj broj raste stopom od 12-15% godinje.
Tng sistemi se uglavnom ugrauju u putnika i dostavna vozila.
Pregled evropskih zemalja sa najvie vozila sa tng sistemima (2004.
Godina):
Zemlja Broj vozila
Italija
1 400.000
Poljska
600.000
Norveka
400.000
Holandija
360.000
Francuska
210.000
Region
Srbija
10 100; procena: 150.000
Hrvatska
Procena: 15 000 20.000
Takoe u grkoj velika veina taksista koristi tng, tok je to u japanu oko
90% taksista.
Teka vozila (pre svega gradski autobusi, ali i kamioni i dr.) Uglavnom
koriste zemni gas, i to komprimovani, mada se sve vie radi i na razvoju
motora i tng sistema za ovakva vozila (npr. Daf i oaf, kao deo man-a). (npr.
U beu se ovakvi autobusi koriste ve vie od 40 godina.)
Pregled broja autobusa na tng pogon po aegpl-u 2002. Godine:
Zemlja Broj autobusa
Austrija
550
Danska
270
Holandija
150
Francuska
130
panija
98
Poljska
85
eka
80
Italija
25
Finska
7
Podsticajne mere za upotrebu tng[]
I evropska unija i savet evrope podravaju masovniju upotrebu tng: 29.
Novembra 2000. Godine evropska komisija usvojila je takozvanu zelenu
knjigu o sigurnom snabdevanju - (engl. Green paper: towards a european
strategy for the security of energy supply), u kojoj je kao jedan od ciljeva
navedena potreba zamene 20% goriva u drumskom prevozu alternativnim
gorivom do 2020. Godine. (sada je uee alternativnih goriva na nivou
nekoliko procenata.) Pod alternativnim gorivom se u irem smislu smatraju
goriva koja su u stanju da zamene postojea klasina goriva za pogon
motornih vozila, kao to su motorni benzin i dizel gorivo.
Sjedinjene amerike drave takoe podravaju popularizaciju tng. Propane
education and research act koji je potvren od strane kongresa 1996.
Godine, daje dozvolu da se sredstvima ostvarenim prodajompropana vri
njegova promocija kao ekoloki istog goriva. Konstituisan je i savet za
obrazovanje i istraivanje propana (propane education research council) -
perc, zarad sprovoenja istraivakih, razvojnih, edukativnih i sigurnosnih
aktivnosti u vezi sa korienjem gasa kao ekolokog goriva.
Australija dotira svaki novougraeni tng ureaj, sa 1000aud, to je oko 50%
trokova ugradnje.
Italija dotira tng ureaje sa 650 eur, a ovakvim vozilima dozvoljeno je
kretanje u 18 podruja u kojim konvencionalna vozila na benzin/dizel imaju
zabranu kretanja.
Velika britanija: kraljica kao i premijer koriste vozila sa ugraenim tng
sistemom. U londonu, vlasnici ovakvih vozila osloboeni su plaanja takse
za ulazak u centralnu gradsku zonu (u vremenu od 7 ujutru do 18:30
popodne radnim danom).
Holandija raznim merama jako uspeno podstie irenje tng sistema.
Procena je da u holandiji ima preko 400.000 ovakvih vozila, to je ini
drugom zemljom u evropi, po broju konvertovanih vozila po glavi
stanovnika.
Nemaka vlasnicima vozila na tng daje poreske olakice.
Japan: ak 95% taksista koristi tng.
Hrvatska takoe popularie tng. Procenjuje se da u hrvatskoj ima 15 000
do 20.000 vozila na tng.
panija, norveka, belgija, francuska, poljska, novi zeland, pa i kina i
zemlje latinske amerike i afrike takoe raznim metodama populariu
upotrebu tng-a
Srbija nema jasnu strategiju niti pravac razvoja po ovom pitanju. Jedina
direktna olakica koju drava daje je popust pri plaanju ekoloke takse:
vozila na plin se tretiraju kao i vozila sa evro 4 motorima, tj. Plaaju 62,5%
iznosa koji se plaa za vozila na bezolovni benzin ili eurodizel. Meutim,
radi se o minimalnom iznosu, koji se u zavisnosti od radne zapremine
motora kree u rasponu od 120380din (1,55). Cenu samog goriva
drava regulie da bude povoljnija u odnosu na cenu motornog benzina, ali
tendencija je da se ova razlika smanjuje.
Regulativa[]
Do sada nije bilo angaovanja drave u prihvatanju evropskog paketa
standarda niti donoenja domae regulative. Pravilnici 67 i 115 ekonomske
komisije ujedinjenih nacija za evropu (ece), koji se odnose na ureaje za
tng, nisu ratifikovani u srbiji, domai propisi koji se odnose na primenu tng
na vozilima su zastareli (propisi o ugradnji zemnog gasa i ne postoje), tako
da u ovoj oblasti uglavnom vlada stihija, uvoz (mahom verc)
nekontrolisanih delova i ugradnja ovakvih sistema u nelicenciranim
servisima. Ve ugraeni ureaji se mogu atestirati u jednoj od 7
organizacija ovlaenih za ispitivanje vozila, ali to se obino ne radi, poto
opasnost od kanjavanja za sada nije realna, s obzirom da kako policija,
tako i preduzea ovlaena za obavljanje tehnikog pregleda to obino ne
kontroliu.

You might also like