JAVNE FINANSIJE

BUDZET

PROFESOR : Amna Brljak

STUDENT : Efraim Pinjo

Travnik ; Juli 2012.godine

SADRZAJ :

1. Uvod ...................................................................................................................................3 2. Sta je to budzet ....................................................................................................................4 3. Zasto je potreban Budzet ....................................................................................................4

4. Kako razumjeti i koristiti budetska konta..........................................................................5

5. Primjer Prijedloga budeta za sud u Bosni i Hercegovini....................................................7

6. Nivoi osnovnih plaa za sve sudije koje rade na entitetskom nivou..................................10 7. primjer dodataka na plau za sve sudije N sudu.............................................................11 8. Kljucne teze .......................................................................................................................18 9. Zakljucak............................................................................................................................20

UVOD
Svrha ovog poglavlja je da prui osnovne instrukcije u procesu izrade prijedloga budeta. Pojedini detalji vezani za izradu prijedloga budeta se razlikuju u zavisnosti kojem kantonu ili entitetu sud pripada. Na primjer kada se obraunavaju plae za administrativno osoblje, razliiti zakoni se koriste u razliitim kantonima i entitetima. Prilikom planiranja budeta, neophodno je poznavati relevantnu zakonsku legislativu i odgovarajue procedure. Nakon to proitate ovo poglavlje bit ete u mogunosti da: shvatite sveukupni proces izrade prijedloga budeta za va sud i potrebu za planiranjem budeta zajedno sa vaim slubenikom za finansije imate efektivniji udio u planiranju budeta na vaem sudu. Jedan od vanijih zadataka koji ete vi kao menader poduzeti jeste izrada prijedloga budeta, koji direktno utie na funkcionisanje suda. Cilj ovog poglavlja jeste da vam da odgovore na sljedea pitanja: ta je budet? Zato je potreban budet? Kako planirati budet? Kako razumjeti i koristiti budetska konta?

ta je budet?
Budet je kvantificirani plan kojim se pokuava dostii cilj (ili niz ciljeva) u odreenom vremenskom roku. Obino sud postavlja ciljeve, npr.: Va cilj je da poveate efikasnost suda za 50% u sljedeoj godini. To znai da va budet treba biti za 50% manji nego u prethodnoj godini ako ste uradili istu koliinu posla. U protivnom, ako vam je utroak budeta isti kao to je bio prole godine, morat ete poveati koliinu posla za 50%. Stoga, budet sadri pretpostavke o tome kako ete raditi tokom godine, ta elite postii i kako ete mjeriti svoja postignua. Kratko reeno budet predstavlja plan prihoda i rashoda za jedan vremenski period.

Zato je potreban budet?

Budet: Potie menadere da razmiljaju unaprijed. Postavlja maksimalan iznos sredstava koji sud smije potroiti tokom godine. Daje ovlatenja da se potroi odreeni iznos sredstava tokom godine. Daje smjernice menaderima kako procijeniti rad suda. Pomae da se potakne finansijska svijest i time ohrabruje menadere da postignu najbolje to mogu od raspoloivih ljudskih i materijalnih resursa. Pomae entitetima da planiraju svoje budete za nadolazei period. Kako planirati budet? Postoji nekoliko naina da se saini prijedlog budeta, a glavni primjeri su: Nulti budet, gdje se ciljevi suda (ovogodinji) pretvaraju u radne planove, a rad je preraunat u resurse koji su potrebni da bi se ispunio plan.

 Inkrementalni / stepenovani budet, gdje je polazna taka prologodinji budet i gdje se prave pretpostavke o poveanju (ili smanjenju) trokova vezanih za poveanje (ili smanjenje) zadataka. Budet po stavkama, gdje su trokovi jednostavno klasificirani prema svojoj prirodi. Da biste izradili prijedlog budeta za sud, mi predlaemo da koristite budet po stavkama koji je razvijen iz inkrementalne osnove, tj. koristite ovogodinji budet kao polaznu taku i identifikujte mogue razlike u sljedeoj godini. Nakon to ste identifikovali specifinosti i relevantne trokove, moete izraditi nacrt budeta za sljedeu godinu. Napomena: postoji vjerovatnoa je da e Visoko sudsko i tuilako vijee traiti nulte budete poevi od 2008. godine. Korisnici ovog uputstva trebaju uzeti u obzir posljednje instrukcije Ministarstva finansija koje kau da bi se budet trebao sainjavati na trogodinjoj osnovi. Npr. kada sudovi vre izradu prijedloga budeta za 2007. godinu, taj budet bi trebao ukljuiti projekcije za 2008 i 2009 godinu. Instrukcije xxxx i xxxxx postavljaju gornje i donje parametre za va budet. Na prijedlog je da se u procesu izrade budeta u skladu sa instrukcijama, koristite kljunim parametrima dostavljenim od strane VSTV-a kroz okvirne smjernice za pripremu budeta. Nadalje ovi parametri i okvirne smjernice e odraavati odluke koje je donio VSTV, njegove strategije i planove za pravosue (npr. ako bi postojala vea potreba za brojem sudija ili administrativnog osoblja). Na kraju, putem koritenja VSTV-ih parametara, VSTV e biti u mogunosti da vas podri u pregovaranju za sredstva koja su vam potrebna da biste upravljali vaim sudom. Zbog jednostavnosti, ostatak ovog poglavlja e se fokusirati na planiranje budeta za jednu godinu.

Kako razumjeti i koristiti budetska konta?

2Budetski korisnici, ukljuujui i sudove, vode knjigovodstvo po naelu dvojnog knjigovodstva i po kontima Kontnog plana budeta. Kontni plan se propisuje u cilju evidentiranja sredstava, izvora, rashoda i prihoda budeta. Budetski korisnici obavezni su transakcije u budetu neposredno knjiiti na propisanim estocifrenim raunima. Finansijske promjene, odnosno transakcije u budetu se kontiraju (dodjeljuje im se pripadajui konto) i evidentiraju se neposredno na analitikim kontima iz Kontnog plana. Zavisno o tehnici raunovodstva, vri se grupisanje i zbirno knjienje u sistemskoj sumarnoj evidenciji vieg nivoa (sintetici) tako da se sva konta nalaze u sintetikoj i analitikoj hijerarhiji. Obino se u strukturi odobrenih budeta sudova prepoznaju sintetika (sumarna) konta iz klase konta 6 rashodi i 821 Izdaci za nabavku stalnih sredstava. Kako je ve reeno, budetska konta su zasnovana na hijerarhiji. Npr.: Konto 611000 (Plae i naknade trokova zaposlenih) se sastoji od: konta 611100 (bruto plae i naknade) i konta 611200 (naknade trokova zaposlenih) A konto 611100 (bruto plae i naknade) se sastoji od: konta 611110 (neto plae i naknade), konta 611120 (porez na plau) i konta 611130 (doprinosi na teret zaposlenih u FBiH) / (doprinosi na platu u RS) 3Ekonomski konto Opis Iznos 611000 Plae i naknade trokova zaposlenih 1.420.705 611100 Bruto plae i naknade 1.386.805 611110 Neto plae i naknade 912.372 611120 Porez na plau 91.237 611130 Doprinosi na teret zaposlenih (FBiH)/Doprinosi na plate(RS) 383.196

611200 Naknade trokova zaposlenih 33.900 612000 Doprinosi poslodavca(FBIH)/Porezi i doprinosi na ostala lina primanja(RS) 17.628 613000 Izdaci za materijal i usluge(FBiH)/Trokovi materijala i usluga(RS) 250.000 613100 Putni trokovi 45.655 613200 Izdaci telefonskih i potanskih usluga(institucije BiH)/Izdaci za energiju(FBiH)/Trokovi energije(RS)/ 39.679 613300 Izdaci za energiju i komunalne usluge(institucije BiH)/Izdaci za komunalne usluge(FBiH)/Trokovi komunalnih i komunikacionih usluga(RS) 47.892 613400 Nabavka materijala 19.892 613500 Izdaci za usluge prevoza i goriva(FBiH)/Trokovi usluga prevoza i goriva(RS) 11.797 613600 Unajmljivanje imovine i opreme(FBiH)/Zakup imovine i opreme(RS) 31.984 613700 Izdaci za tekue odravanje(FBiH)/Trokovi tekueg odravanja(RS) 14.289 613800 Izdaci osiguranja, bankarskih usluga i u.p.p. 6.831 613900 Ugovorene usluge 31.981 821000 Izdaci za nabavku stalnih sredstava(FBiH)/Trokovi za nabavku stalnih sredstava(RS) 83.535 821300 Nabavka opreme 821600 Rekonstrukcija i investiciono odravanje Ukupno planirani budet 1.771.868 Prijelog budeta suda "N" (2007)

Primjer Prijedloga budeta za sud u Bosni i Hercegovini. Konta koritena u jedinstvenom trezorskom sistemu na kantonalnom, entitetskom i dravnom nivou sadrana su u publikaciji pod nazivom Kontni plan u izdanju Slubenih novina. Iako su u veini sluajeva ovi kodovi identini, postoje odreene razlike. Npr. opis konta 612000 se razlikuje izmeu entiteta. U Federaciji BiH se naziva Doprinosi poslodavca, dok se u Republici Srpskoj naziva Porezi i doprinosi na ostala lina primanja. Slino tome, menaderi bi trebali biti svjesni da se ovi kodovi mogu vremenom mijenjati zavisno od potreba knjigovodstvenog evidentiranja. Da biste napravili prijedlog budeta za va sud, trebate shvatiti sastavne dijelove svakog od budetskih konta i nain kako da zbrojite iznos za svaki konto. Npr., konto 611200 (Naknade trokova zaposlenih), se sastoji od: Naknada za godinji odmor Naknada za topli obrok Putni trokovi Druge naknade, itd. Daljnji tekst objanjava nain izraunavanja svake od etiri glavne pozicije unutar sudskog budeta: 611000 Plae i naknade trokova zaposlenih 612000 Doprinosi poslodavca (FBiH)/Porezi i doprinosi na ostala lina primanja (RS) 4 613000 Izdaci za materijal i usluge(FBiH) / Trokovi materijala i usluga (RS) 821000 Izdaci za nabavku stalnih sredstava (FBiH) /Trokovi za nabavku stalnih sredstava (RS) Bitno je napomenuti da prikazani nain izraunavanja plaa, naknada i doprinosa nije univerzalno primjenjiv irom BiH, te prvenstveno ima za cilj da menaderima priblii nain izraunavanja odreenih budetskih pozicija. Za precizno izraunavanje potrebno je

raspolagati detaljnim podacima kao to su primjenjive stope poreza i doprinosa, radni sta svakog uposlenog, primjenjive koeficijente za obraun plae za svakog uposlenog, vaeu osnovicu plae, metodu obrauna plae, itd. 611000 Plae i naknade trokova zaposlenih Kao to smo gore napomenuli, budetski konto 611000 (plae i naknade trokova zaposlenih) se sastoji od: konta 611100 (bruto plae i naknade) i konta 611200 (naknade trokova zaposlenih) Slino tome, konto 611100 (bruto plae i naknade) se sastoji od: konta 611110 (neto plae i naknade), konta 611120 (porez na plau) i konta 611130 (doprinosi na teret zaposlenih u FBiH) / (doprinosi na plate u RS) U ovom dijelu emo prvo razmatrati analitika konta, te emo ih sabrati kako bismo dobili iznos na sintetikom kontu. Za pomo emo koristiti izmiljeni okruni sud N kao primjer u ovom poglavlju. N sud ima 17 sudija od kojih su etiri efovi odjela, a jedan predsjednik suda. Tu je jedan strunjak za kompjutersku mreu, sekretar suda i 43 administrativna radnika. 611110 Neto plae i naknade Kako bismo izraunali 611110, moramo identifikovati neto plae za svakog sudiju i svakog administrativnog radnika. Neto plaa svakog sudije se sastoji od dvije komponente: 1. Osnovne plae 2. Dodatka na plau Da bismo izraunali osnovnu plau sudija koji rade u sudu N , u jednom od entiteta, , moramo imati informacije o osnovnoj plai za sudija

1 kao to je to prikazano u Tabeli 2.8.

1 Zakon o plaama i drugim naknadama sudija i tuilacae u u Federaciji BiH" i ili Zakon o platama i drugim naknadama sudija i tuilaca u Republici Srpskoj . 5Sud Pozicija Osnovna plaa Opinski/Osnovni Sudija 2.400 Opinski/Osnovni ef odjela 2.600 Opinski/Osnovni Predsjednik suda sa manje od 30 sudija 2.800 Opinski/Osnovni Predsjednik suda sa 30- 59 sudija 3.200 Opinski/Osnovni Predsjednik suda sa 60 i vie sudija 3.600 Sud Pozicija Osnovna plaa Kantonalni/Okruni Sudija 3.000 Kantonalni/Okruni ef odjela 3.200 Kantonalni/Okruni Predsjednik suda 3.400 Sud Pozicija Osnovna plaa Ustavni/ Vrhovni Sudija 3.800

Ustavni/ Vrhovni ef odjela 4.000 Ustavni/ Vrhovni Predsjednik suda 4.400 Federacija i Republika Srpska nivoi osnovnih plaa za sve sudije koje rade na entitetskom nivou. (Osnovne plae u ovim primjerima su primjenjive sve dok nivo prosjene neto godinje plae u BiH ne dostigne 800 KM). Zbog promjena koje se oekuju u strukturi prekrajnih sudova, plae za sudije za prekraje jo uvijek nisu identifikovane. Dok se ovo pitanje ne razrijei, u svrhu planiranja, sudije za prekraje bi trebali imati iznos plae 2.400 KM. Tabela 8.2. pokazuje osnovne plae za sudije koje rade na dravnom nivou. Sud Pozicija Osnovna plaa Ustavni sud BiH Sudija 4.200 Ustavni sud BiH Predsjednik 4.800 Sud BiH Sudija 3.800 Sud BiH ef odjela 4.000 Sud BiH Predsjednik 4.400 Dravni nivo Za na primjer N suda, moramo pogledati Tabelu 2.8. i vidjeti koje su osnovne plae za sudije koje rade u okrunim sudovima (3.000 KM). Isto tako, moramo pogledati plate efova odjela (3.200 KM) i predsjednika suda (3.400 KM). Slika 4.8. pokazuje rezultate. Stoga, za primjer N suda, osnova plae za 17 sudija e biti prikazana kao na slici 5.8.. 6Osnovna plaa Predsjednik suda 3.400 ef odjela (parnini) 3.200 ef odjela (krivini) 3.200

ef odjela (izvrni) 3.200 ef odjela (ekonomski) 3.200 Sudija 1 3.000 Sudija 2 3.000 Sudija3 3.000 Sudija 4 3.000 Sudija 5 3.000 Sudija 6 3.000 Sudija7 3.000 Sudija 8 3.000 Sudija 9 3.000 Sudija 10 3.000 Sudija 11 3.000 Sudija12 3.000 Slika 8.2. Osnovne plae za sud N Sljedei korak u odreivanju neto plaa za sudije jeste da se izraunaju njihovi dodaci na plau. Ovo se rauna na sljedei nain: 0.5% od osnovne plae za svaku godinu radnog staa do maksimalno 40 godina. U N sudu, predsjednik ima 20 godina radnog iskustva, tako da e kalkulacija biti sljedea: Osnovna plaa *(radni sta * 0.5) % = Dodatak na plau tj. 3400 * (20*0.5) % = 340 primjer dodataka na plau za sve sudije N sudu. Svaki dodatak na plau je sabran sa osnovnom plaom i pomnoen sa 12, kako bi se dobila ukupna godinja neto plaa za svakog sudiju. Pozicija Osnovna mjesena plata Radni sta

Dodatak na plau Ukupna neto plaa/godi nja Predsjednik suda 3.400 20 340 44.880 ef odjela (parnini) 3.200 18 288 41.856 ef odjela (krivini) 3.200 19 304 42.048 ef odjela (izvrni) 3.200 14 224 41.088 ef odjela (ekonomski) 3.200 10 160 40.320 Sudija 1 3.000 16 240 38.880 Sudija 2 3.000 17 255 39.060 Sudija 3 3.000 9 135 37.620 Sudija 4 3.000 15 225 38.700 Sudija 5 3.000 5 75 36.900 Sudija 6 3.000 3 45 36.540 Sudija 7 3.000 18 270 39.240 Sudija 8 3.000 13 195 38.340 Judge 9 3.000 8 120 37.440 Sudija 10 3.000 30 450 41.400 Sudija 11 3.000 15 225 38.700 7 Sudija 12 3.000 2 30 36.360 Neto plae sudija 669.372Slika 8.3. Ukupne neto plae sudija u N sudu

Konani korak u odreivanju neto plaa jeste da se izraunaju plae za administrativno osoblje. Za precizno izraunavanje potrebno je raspolagati detaljnim podacima kao to su primjenjive stope poreza i doprinosa, radni sta svakog uposlenog, primjenjive koeficijente za obraun plae za svakog uposlenog, vaeu osnovicu plae, metodu obrauna plae, itd.

U naem primjeru N suda, mi koristimo prosjenu plau za cjelokupno administrativno osoblje. Kod sainjavanja prijedloga budeta, vano je da primijenite odgovarajue zakone da biste doli do preciznog iznosa plaa administrativnog osoblja. Za na izmiljeni sud, recimo da je iznos prosjenih plaa za administrativne uposlenike 450 KM. Imamo 45 (42,5 (17 sudija od kojih su etiri efovi odjela, a jedan predsjednik suda * 2.5) + 1 strunjak za kompjutersku mreu + 1 sekretar suda = 44,5 odnosno zaokruujemo na 45) administrativnih uposlenika i stoga e naa godinja neto plaa za njih iznositi: (45*450)*12 = 243.000 KM. Ukupno potreban godinji iznos za neto plae je 912.372 KM (669.372 KM za sudije i 243.000 KM za administrativno osoblje). 611120 Porez na plau Porez na plau je odreen u sljedeim procentima: Federacija BiH: 5% na neto plau + 0,5% Porez za zatitu od prirodnih i drugih nepogoda Republika Srpska: 10% na neto plau Jo jednom napominjemo da morate pratiti zakonsku regulativu, koja se tie procesa izrade budeta, naroito u pogledu propisa o porezima i doprinosima. Porezi i doprinosi koji se spominju u ovom uputstvu su uzeti samo kao primjer.

Za na primjer N suda, koji se nalazi u distriktu u RS iznos sredstava na kontu 611120 iznosi: 912.372 * 0.10 = 91.237 KM 611130 Doprinosi na teret zaposlenih (FBiH)/Doprinosi na plate (RS) Doprinosi na teret zaposlenih su odreeni zakonima na entitetskom nivou. Za Federaciju BiH su odreeni sa 47,06% na neto plau. Za Republiku Srpsku iznose 42%na neto plau. 8 Za sud "N" iznos sredstava na ovom kontu iznosi 912.372 * 0.42 = 383.196KM611200 Naknade trokova zaposlenih Naknada trokova zaposlenih se sastoji od Naknade za godinji odmor Naknade za topli obrok Putni trokovi Druge naknade Prvobitno je potrebno izraunati naknade za godinji odmor za sudije. Pomenute naknade iznose 50% mjesene plae sudije koji radi u opinskom ili osnovnom sudu. Za N sud bi onda iznos naknada za godinji odmor bio 2.400 * 50% = 1.200 * 17 sudija = 20. 400 KM Sljedei korak u odreivanju naknada trokova zaposlenih jeste izraunavanje naknada za administrativno-tehniko osoblje. Ove naknade su propisane zakonima na kantonalnom nivou (za sudove u Federaciji BiH) i na entitetskom nivou (za sudove u RS). Menaderi u sudovima bi stoga trebali identifikovati stvarne iznose za sud kojim upravljaju. U sudu N, pretpostavimo da svaki administrativni uposlenik u prosjeku prima 300 KM

naknada. Ukupna naknada trokova zaposlenih bi stoga iznosila: 20.400 + (300 * 45) = 33.900KM 612000 Doprinosi poslodavca (FBiH)/Porezi i doprinosi na ostala lina primanja (RS) U Federaciji BiH se iznos na kontu 612000 rauna tako to se pomnoi iznos neto plaa sa 0,1697. U RS-u se iznos na kontu 612000 rauna tako to se pomnoi 611200 (Naknade trokova zaposlenih) sa 0,52. U sudu "N", ukupan iznos za konto 612000 (Porezi i doprinosi na ostala lina primanja) bi bio: 33.900 * 0,52 = 17.628 KM U RS-u se porezi i doprinosi na ostala lina primanja obraunavaju na odreene naknade trokova zaposlenih ali radi pojednostavljivanja kalkulacije u ovom primjeru je prikazan obraun na ukupan iznos. 613000 Izdaci za materijal i usluge (FBiH)/Trokovi materijala i usluga (RS) Konto 613000 se rauna sabirajui sljedee trokove: 9 613100 Putni trokovi 613200 Izdaci telefonskih i potanskih usluga (institucije BiH)/Izdaci za energiju (FBiH)/ Trokovi energije (RS) 613300 Izdaci za energiju i komunalne usluge (institucije BiH)/Izdaci za komunalne usluge (FBiH)/ Trokovi komunalnih i komunikacionih usluga (RS) 613400 Nabavka materijala 613500 Izdaci za usluge prevoza i goriva (FBiH)/ Trokovi usluga prevoza i usluga (RS) 613600 Unajmljivanje imovine i opreme (FBiH)/ Zakup imovine i opreme (RS) 613700 Izdaci za tekue odravanje (FBiH)/ Trokovi tekueg odravanja (RS) 613800 Izdaci osiguranja, bankarskih usluga i u.p.p

 613900 Ugovorene usluge Trokovi nastali tokom prole i tekue godine se koriste kako bi se izraunali trokovi za sljedeu godinu. Naravno, ako e sud imati vie zadataka i ako se bilo koje okolnosti promijene to e uticati na trokove suda, onda se ove promjene moraju odraavati u budetu. Za sud N emo jednostavno koristiti procijenjene trokove suda iz prethodne godine, uz uvaavanje specifinih okolnosti ili dogaaja koji mogu uzrokovati poveanju potronju na odreenom budetskom kontu. 613000 Trokovi materijala i usluga 250.000 613100 Putni trokovi 613200 Trokovi energije 45.655 39.679 47.892

613300 Trokovi komunalnih i komunikacionih usluga 613400 Nabavka materijala 19.892 11.797

613500 Trokovi usluga prevoza i usluga 613600 Zakup imovine i opreme 31.984

613700 Trokovi tekueg odravanja

14.289

613800 Izdaci osiguranja, bankarskih usluga i u.p.p 6.831 613900 Ugovorene usluge 31.981

821000 Izdaci za nabavku stalnih sredstava (FBiH)/ Trokovi za nabavku stalnih sredstava (RS) U sluaju sudova, Konto 821000 se obino sastoji od sljedeih trokova: 821300 (Nabavka opreme) 821600 (Rekonstrukcija i investiciono odravanje) Nabavku stalnih sredstava mora odobriti relevantno ministarstvo pravde (u Federaciji BiH

kantonalno ministarstvo pravde, a u RS-u entitetsko ministarstvo pravde). Svi zahtjevi za nabavku stalnih sredstava moraju imati obrazloenje namjene i svrhe sredstava. Ipak, ak i ako sud nije odredio koja sredstva treba nabaviti, u procesu pripreme budeta potrebno je razmotriti planiranje sredstva za nabavku stalnih sredstava kako bi se postojea dotrajala sredstva zamijenila novim. 10Npr. u sudu N, koristimo nominalnu cifru 5% od operativnih trokova i plaa da bismo izraunali iznos za nabavku stalnih sredstava. Stoga slijedi: 611000 Plae i naknade trokova zaposlenih 1.420.705 613000 Trokovi materijala i usluga Ukupno x 5% 1.670.705 83.535 250.000

Konano, iznosi dobiveni kroz primjere i kalkulacije prikazane u tekstu poglavlja 8 Budet su razvrstani hijerarhijski i u skladu sa obrascem budetskog zahtjeva. Popunjen obrazac prijedloga budeta suda N je prikazan na slici 1.8. Primjer Prijedloga budeta za sud u Bosni i Hercegovini.

Kljune teze
Budet je finansijski plan (plan prihoda i rashoda) za odreeni vremenski period. Sudski budeti ne samo da postavljaju limite troenja za sud, ve daje sudskim menaderima ovlatenje da potroe taj iznos. Prilikom izrade prijedloga budeta planiraju se rashodi za plae, trokove materijala i usluga i kapitalni izdaci. Plae za sudsko osoblje su navedene u Zakonu o platama i drugim naknadama sudija i tuioca u Republici Srpskoj ili Zakonu o plaama i drugim naknadama sudija i tuioca u Federaciji BiH.

 Plae i ostale naknade za administrativno osoblje su regulisane kantonalnim i entitetskim zakonima i propisima (FBiH) ili u entitetskim zakonima i propisima (RS). Trokove materijala i usluga treba planirati na osnovu trokova u prethodnoj i tekuoj godini uz uoavanje specifinosti pojedinih trokova materijala i usluga Pri planiranju budeta, poeljno je predvidjeti iznos od 5% od Plae i naknade trokova zaposlenih (611000) i 5% od Izdaci za materijal i usluge (613000) koji e predstavljati osnovu za nabavku novih ili zamjenu dotrajalih stalnih sredstava

ZAKLJUCAK

Budet je kvantificirani plan kojim se pokuava dostii cilj (ili niz ciljeva) u odreenom vremenskom roku. Obino sud postavlja ciljeve, npr.: Va cilj je da poveate efikasnost suda za 50% u sljedeoj godini. To znai da va budet treba biti za 50% manji nego u prethodnoj godini ako ste uradili istu koliinu posla. U protivnom, ako vam je utroak budeta isti kao to je bio prole godine, morat ete poveati koliinu posla za 50%.

Stoga, budet sadri pretpostavke o tome kako ete raditi tokom godine, ta elite postii i kako ete mjeriti svoja postignua. Kratko reeno budet predstavlja plan prihoda i rashoda za jedan vremenski period.

Pojedini detalji vezani za izradu prijedloga budeta se razlikuju u zavisnosti kojem kantonu ili entitetu sud pripada. Na primjer kada se obraunavaju plae za administrativno osoblje, razliiti zakoni se koriste u razliitim kantonima i entitetima. Prilikom planiranja budeta, neophodno je poznavati relevantnu zakonsku legislativu i odgovarajue procedure.