KAJ

Kajkavsko narjeje
Gdo?
Kaj ?
V keri vuri? Kaj si rekel?

De?
Ma kaj cajta?

e bu pridin, dubi bumbon!

Dragutin Domjani

Kaj
Vre tieki spiju A ume muiju, Naj moja popevka zvoni Po dolu i gaju, Po dragomu kraju, Od kojeg mi lepega ni. Tu brat mi je vsaki, Tu doma sem taki, Pogodit bi mogel i spe, Poznati su puti, Tu vsigde je uti, Ljubljenu domau mi re. I srce mi greje I z menom se smeje I v alosti plae takaj. Em nikaj ni slaje, Ne uje se raje Neg dobri i dragi na kaj!

Rasprostranjenost
- Hrvatsko zagorje - Prigorje - Meimurje - zapadna Podravina - Posavina - Turopolje - Pokuplje - Gorski kotar - dio sjeverne Istre

- znaajna knjievnost na kajkavskom jeziku razvila se u 16., 17. i 18. st. (Antun Vramec: Kronika, Juraj Habdeli: Prvi oca neega Adama greh, Titu Brezovaki: Matija, grabancija dijak) - u novije vrijeme najee se piu pjesme te filmski i televizijski scenariji

Fonoloke osobitosti
- u odnosu na standardni hrvatski jezik samoglasnici se obino izgovaraju zatvorenije (mast, pet) ili otvorenije (jsem), a ponegdje se javljaju i dvoglasi (mieso, meiso, puot, pout) - stari poluglasovi u veini su se govora odrazili kao e (nisem, dober) - stari jat je u veini govora zamijenjen sa e koje se izgovara zatvoreno (mleko, den, dete), a u nekima sa i (mliko) - skup r obino se ne zamijenjuje sa cr: rvi, rn, rep - ne razlikuju se glasovi i , a tako ni d i - ispred samoglasnika na poetku rijei javljaju se suglasnici h, j ili v: Jana, vuitelj, vuho

- l na kraju sloga ne prelazi u o: bil, selce, kopal - umjesto lj i nj govori se obino l i jn: zemla, ludi, strajnski - ne provodi se sibilarizacija: vragi, duhi, dihati - zvuni suglasnici na kraju rijei izgovaraju se bezvuno: grat, vrak, nof - kajkavski govori imaju preteno starije naglaavanje (kopti, letti letm)

Morfoloke osobitosti
- u genitivu mnoine nema nastavka (kraf, glaf) ili je nastavak -ov, -ev, tj. -of, -ef (volof, konjef) ili drugi - dativ, lokativ i instrumental nisu izjednaeni (D ljudem, kravam; L ljudih, kravah; I ljudmi, kravami) - nominativni oblik slui i za vokativ (mama, baka) - akuzativ slui za neivo, a kad je bez prijedloga jednak je po obliku genitivu: Videl sem grada. Posekel sem hrasta. - esto se upotrebljava odreeni umjesto neodreenog oblika pridjeva: On je tak dobri.

- komparativ pridjeva esto se tvori nastavcima -i,-eji ili -eji (boli, dali, stareji, spametneji, bogateji) - u prezentu su vrlo esto nastavci za 3. lice mnoine -eju i -iju (zemeju, vidiju, predeju, pleteju, hodiju, nosiju) - instrumental osobnih zamjenica obino glasi menum, tebum - obino se mijenjaju i glavni brojevi od pet dalje: Za petimi bregi mi hia stoji

- kajkavski nema futura prvog, imperfekta, aorista i glagolskog priloga prolog, ali postoji razlika izmeu infinitiva i supina (kopti kpat) - budue vrijeme izraava se futurom drugim (bum videl, zutra ti bum rekel) i prezentom svrenih glagola (taki dojdem, zutra ti donesem) - vrlo su esti povratni glagoli s povratnom zamjenicom u dativu: sedi si, popi si, zemi si

Leksike osobitosti
- za ivo se upotrebljavaju zamjenice gdo, do, to, kteri ili ki, a za neivo kaj, kej ili ke; - vrlo su este umanjenice (deminutivi) i rijei odmila (hipokoristici): zajek, lonek, hiica, travica - kajkavski jezik sauvao je dosta starih rijei: ez (kroz), e (ako), oblok (prozor), taki (odmah), tenja (sjena), vre (ve) - ima mnogo rijei njemakog podrijetla: cajt (vrijeme), gla (staklo), rajngla (vrsta lonca), tenge (stepenice) i maarskog podrijetla: falaek (komadi), fela (vrsta), beteen (bolestan), pajda (drug)

Podjela kajkavskog narjeja prema uvanju tipinih kajkavskih obiljeja i po zemljopisnom smjetaju
1. govori koji imaju sve ili gotovo sve tipine kajkavske osobine:

zagorski dijalekt meimurski dijalekt sjevernomoslavaki dijalekt glogovniko-bilogorski dijalekt gornjolonjski dijalekt podravski dijalekt turopoljsko-posavski dijalekt vukomeriko-pokupski dijalekt samoborski dijalekt

Veina tih dijalekata dijeli se na vie podijalekata.

2. rubni govori koji nemaju sve tipine kajkavske osobine:

goranski dijalekt donjosutlanski dijalekt pleivikoprigorski dijalekt

Ti govori imaju u odreenoj mjeri akavskih osobina.

Hvala na pozornosti!