BRZI POVRATAK ULAGANJA U TRENJE

Pie: Gordana Dragun

26.05.2009.
Dodaj u omiljene lanke Poalji prijatelju Print Komentiraj
Veina sorata trenje se ne oplouje sama, te je nuno posaditi sorte koje su kompatibilne i cvatu svake godine u isto vrijeme ili saditi iskljuivo samooplodne kvalitetne sorte koje se mogu nabaviti na tritu

Foto: Gordana DRAGUN DAMIR VRKI IZ RUPLJA - Izbor sorte presudan Prvo sezonsko voe koje nakon hladnih dana i jednoline trine ponude u kojoj dominira jabuka daje ivost ponudi na naim trnicama i policama supermarketa je trenja. Pojavila se je ovih dana po iznimno visokoj cijeni od 20 do ak 30 kn za kilogram. Uz uvoznu iz panjolske, Makedonije i Italije moe se nai i domaa. Kakve su realne anse da emo u skorije vrijeme moi konzumirati iskljuivo domau trenju, odnosno da emo je proizvesti samodostatno za svoje potrebe? Prema naim procjenama (strunjaka HZPSS) posljednjih godina podignuto je preko petnaest hektara plantanih nasada trenje i kada dou u puni rod tritu bi se ponudilo 150 do 180 tona ovog izuzetnog voa, vrlo traenog i cijenjenog na domaem i inozemnom tritu. Uz plantane nasade tu su i okunice koje su gotovo nezamislive bez trenje.

Neprovjereni sortiment
Po broju rodnih stabala trenja je do Domovinskog rata bila esta vona vrsta sa 40 tisua stabala, iza masline,vinje maraske, bajama, breskve i smokve i ona je na nae trite dolazila uglavnom sa okunica. Samo rijetki proizvoai, meu kojima su najbrojniji bili sa podruja opine Sukoan imali su je posaenu kao male plantane nasade. Podloga koja se je koristila bila je gotovo iskljuivo raeljka (Prunus mahaleb), a samo na vrlo tekim terenima divlja trenja (Prunus avium), te proizvodna povrina za jedno stablo nije iznosila manje od 60 m2. Prinosi po stablu u punom rodu kretali su se od 35 do preko 100 kg. Od sorata zastupljene su bile takozvane durae" , a pod tim nazivom krile su se autohtone sorte ( Gomilika, Stonska i Tugarka). Stara stabla uglavnom su propala to od starosti, to od nemilosrdnosti ilogriza. Nova su se podigla sa brojnim introduciranim sortama (Early Lory, Burlat C1, Moreau clone B, Isabella, Giorgia, New Star, Van, Ferrovia, Lapins, Sweet Heart, Lambert i brojne druge) na podlozi raeljka ili na njenom klonu Santa Lucia 64 (otporna na Agrobacterium tumefaciijens). Prema literaturi sve nabrojene sorte su kvalitetne i daju velike prirode, ali veina njih nije provjerena u naim ekolokim prilikama i moe podbaciti. Da je tako uvjerili smo se i u nasadu trenje vlasnika Damira Vrkia iz Ruplja. Sorta koju je dobio kao New Star je prerodna, a time i presitna te nema gotovo nikakvu trinu vrijednost. Novi, suvremeniji nasadi u naoj upaniji podignuti su na dravnom poljoprivrednom zemljitu koje je dano u zakup i na poljoprivrednim povrinama u vlasnitvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i to u Smiliu, Biljanama Donjim, Suhovarama, Zemuniku, Ruplju, Murvici, Debeljaku,Sukoanu, Radainovcima, Podgrau, kabrnji, Koinu i drugim. Neki su ve na rodu, a drugi ekaju plodonoenje. Svi oni koji razmiljaju o sadnji trenje morali bi raspolagati makar minimumom znanja o ovoj naizgled skromnoj vonoj vrsti. Veina sorata trenje se ne oplouje sama, te je nuno posaditi sorte koje su kompatibilne i cvatu svake godine u isto vrijeme ili saditi iskljuivo samooplodne kvalitetne sorte koje se mogu nabaviti na tritu.

Ujednaeno rasporeivanje
Izbor sorte i podloge kljuan je kod podizanja nasada trenje, jer nam samo pravi izbor jami visokokvalitetnu standardiziranu proizvodnju. Pri izboru sorte treba uzeti u obzir sljedee karakteristike: urod, organoleptika svojstva, veliinu ploda, otpornost na udarce pri berbi i pakiranju, vrijeme cvatnje i dozrijevanja, osjetljivost na bolesti i tetoinje, te osjetljivost na pucanje plodova uslijed kinog razdoblja u periodu dozrijevanja. Pri podizanju nasada treanja, ukoliko se ne radi o samooplodnim sortama, opraivai moraju biti ujednaeno rasporeeni u vonjaku i ne smije ih biti manje od 15 posto. Sadanja industrija treanja zagovara multi-sortne vonjake, tj. vonjake s razliitim sortama u razliitim redovima. Meusobno opraivanje omogueno je naroito kada se odgovarajue sorte sade u susjedne redove. Za pravilno opraivanje potrebni su insekti. Najznaajniji prenosilac polena voaka su pele, ali i drugi insekti, osobito bumbari, ose i divlje pele.

Materijalna sredstva
Kada se govori o materijalnim sredstvima koja su potrebna za podizanje suvremenog nasada trenje onda je to iznos od oko 75.000 kn po hektaru na terenu bez krenja prethodne vegetacije i bez postavljanja zatitnih mrea koje tite od vremenskih nepogoda (tue ili grada) i od ptica kojima je trenja izuzetna poslastica. Zatitna mrea stoji od 80 do 100 tisua kuna po hektaru. Uz koritenje poticajnih dravnih sredstava za podizanje novih nasada koja iznose 16.800 kn/ha, odnosno 22.700 kn/ha na podrujima s teim uvjetima gospodarstva, taj troak je daleko nii. Na kraju investicijske godine uz navedene poticaje poljoprivredni proizvoai imaju pravo i na povrat kapitalnih ulaganja (zatitne mree, gnojivo, zatitna sredstva, poljoprivredna mehanizacija i dr.) i to u iznosu od 40 odnosno 50 posto vrijednosti investicije ovisno radi li seo jednostavnim ili sloenim investicijama. U naim uvjetima s razmakom sadnje 4,5 x 3,5 (741 stabala/ha), na podlozi Santa Lucia, uzgojnim oblikom vazom u punoj rodnosti moe se postii rodnost od 8 do 12 tisua kilograma. Ukupni varijabilni trokovi (mineralno i organsko gnojivo, sanduci za berbu, zatitna sredstva, troak berbe, rezidbe, troak vlastite mehanizacije i dr.) stoje oko 35 tisua kuna, od ega na berbu otpada preko 40 posto. Dohodak se kree uz prirod od 10 t/ha i uz prosjenu cijenu od 10 kn/kg oko 60 tisua kuna po hektaru. Nai proizvoai su posljednjih dana trenju davali otkupnim centrima po cijeni od 17 kn/kg, potvrdio nam je Rajko Arbanas, voni proizvoa trenje iz Smilia. Dakle, trenja je bez dvojbe vrlo dohodovna kultura, ali samo visoki i kvalitetni prirodi jame brz povratak uloenih sredstava. Kako nam tek predstoji puna berba treanja dobro je napomenuti proizvoae kako se plodovi beru kada dozriju, a to je kad plod postigne boju tipinu za sortu i kada pokazuje najbolje karakteristike, a to su boja i vrstoa ploda. Za svjeu potronju beru se runo s peteljkom u hladnijem dijelu dana sa to manje mehanikih oteenja da se zadre estetska svojstva. Trenje za svjeu potronju moraju udovoljiti kvalitativnim potrebama, kao to su ujednaena veliina, vrstoa mesa ploda, boja tipina za sortu, malena kotica, okus, odsutnost anomalija. Visoku kvalitetu ploda postie Mladen Batur iz Smilia koji redovito provodi ljetnu rezidbu trenje neposredno nakon njene berbe i na taj nain spreava smoloteinu" to nije sluaj kod rezidbe u mirovanju, dobru obraslost mladim rodnim drvom i bolju diferencijaciju cvjetnih pupova. Plod visoke kakvoe dobiva se iz vanjskog pojasa kronje u irini od 1m. Iz tog razloga je poeljno odabrati novije tehnologije uzgoja trenje na slabije bujnim podlogama na kojima moemo formirati manja stabla, primjerice Santa Lucia 64. Plodovi visoke kakvoe dobivaju se sa grana starih jednu do etiri godine, te bi se veina kronje trebala sastojati od grana te starosti. Manje voke omoguavaju dobru osvijetljenost kronje, a time i ujednaeno sazrijevanje koje nam omoguava samo jednu berbu. Kako bi novopodignute nasade sauvali od propadanja iji najei uzrok je ilogriz (Capnodis tenebrionis) preporuili bi svim proizvoaima trenje da upravo sada odrasle kornjae skupljaju i unitavaju. Odrasli kornja je crne boje, dug je od 18 do 28 mm. Nadvratnjak mu je bijelosiv i na njemu se istiu vea i manja uzvienja crne boje. Na njegovom tvrdom pokrilju nalaze se sitne bijele tokice. U vrijeme odlaganja jaja, u lipnju, treba tretirati tlo tridesetak cm oko stabla insekticidima, praivima ili granulama. Pri razvoju ovog tetnika djelotvoran je nain tretiranja korijenova vrata insekticidima dubinskog ili fumigantnog djelovanja, ali u poveanim koncentracijama.