Obmane potroaa o sposobnostima odreenih proizvoda ( lana obeanja, dijetni proizvodi koji to u sutini nisu, regulisanje teine, elavosti,

uklanjanje bora) Koritenje djece u oglaivake svrhe u promociji proizvoda koji nisu namijenjeni djeci (na primjer automobili) Koritenje ene i enskog tijela kao objekta komunikacije (skupocjeni automobili Ako kupite ovaj automobil, imat ete enu po izboru), pie, parfemi; Vizualno iskrivljivanje istine (Big Mac) Obmanjujua uporeivanja (Dobar kao dijamant) Nepotpuni opisi proizvoda (opis samo pozitivnih svojstava) Upozorenja napisana malim slovima (najee cijene ili negativne karakteristike proizvoda) Koritenje apela straha i nesigurnosti Dobri marketinki strunjaci itekako su upoznati sa injenicom da ljudima upravljaju brojni podsvjesni motivi koji ih navode na odreeno djelovanje ili ponaanje, a vizualni podraaji imaju jedan od najjaih utjecaja. Ljudski um stvara vezu izmeu informacija koje prima putem vida i boja koje pri tome dominiraju, tako na primjer crvena boja simbolizira ljubav, strast i uzbuenje, a bijela jednostavnost, istou i nevinost. Primjeri neetinog oglaavanja Hrana Zasigurno se svako od nas susreo sa reklamama za hranu, koja na ambalai, plakatima i reklamama izgleda vrlo ukusno i primamljivo. Veliko razoaranje nastaje kad zaista kupimo taj savreni proizvod i shvatimo kako je kutija bombonijera zapravo jako velika, a broj okoladica u unutranjosti puno manji nego to smo mislili kada smo je kupovali. Karakteristian je i primjer McDonaldsa, iji hamburgeri na fotografijama izgledaju stvarno impresivno, posebice ako smo gladni, a kad se spremamo na prvi zalogaj, shvatimo da bismo trebali kupiti najmanje tri da se stvarno najedemo. Mobilni ureaji Mobilni operateri imaju puno naina na koji mogu uljepati informacije i tako nas potaknuti na kupovinu. Prije svega, mogli smo primijetiti kako najvaniji sadraj naglase na kraju i to vrlo sitnim slovima tako da se prilika ini idealnom sve dok ne shvatimo da nas opet obmanjuju. Primjer je i reklama za mobilne ureaje koje moemo kupiti za 1 KM uz uslov da ureaj platimo odmah, a ustvari ga otplaujemo na 12 mjeseci. Automobili Pri reklamiranju automobila prvo to uoimo je predivan automobil za samo 200 KM mjesene rate sljedeih 7 godina. Oduevljenje naravno nestaje kada vidimo informacije na dnu ponude otisnute mikroskopski malim slovima. Kozmetika Kada govorimo o kozmetici, ciljana skupina su prije svega ene, zbog svoje slabosti na razne vrste krema, losiona, peelinga, parfema, mlijeka za tijelo i rueva. Zanimljiv je primjer reklame za L`orealovu maskaru Telescopic koja govori kako koritenjem ba te maskare produujete svoje trepavice za ak 60%. Za reklamu je angairana prelijepa glumica Penelope Cruz, a problem je nastao kada se jedna korisnica poalila udruzi za zatitu potroaa,

nakon ega je dokazano kako glumica u reklami nosi umjetne trepavice. Moglo bi se rei da etika u marketingu vie i ne postoji, koriste se sva sredstva samo da se proizvod proda blud, religija, lakovjernost djece, la. Ljudi vie ne razmiljaju racionalno, i postali su imuni na ono to bi prije par godina bilo sramotno i poniavajue. Kod neetinog oglaavanja ene najee padaju na kozmetiku, kuanice na jeftinije cijene u prodavnicama, mukarci na imid koji e im donijeti ba taj automobil. esto ne znamo koja su naa prava ili jednostavno zatvaramo oi i pasivno doputamo da proizvoai svojim reklamama upravljaju naim ponaanjem kao potroaa. Danas kada se proizvoai bore za svakog kupca ne mogu se oteti dojmu da ipak u konanici odabiru pristup cilj opravdava sredstvo i ne obaziru se na neetinost sve dok im mi to na neki nain toleriemo. Nemoralno iskoritavanje djece U Zakonu o zatiti potroaa stoji: "Zabranjeno je oglaavanje koje prouzrokuje ili bi moglo prouzroiti tjelesnu, duevnu ili drugu tetu kod djece, te oglaavanje koje djeci upuuje poruke ili dijelove poruka kojima se iskoritava ili zloupotrebljava njihova lakovjernost ili pomanjkanje iskustva." Problem je u tome to se zakona niko ne dri, a oglaivai se vrlo rijetko sankcioniraju. Iako je to zakonom zabranjeno, nai se oglaivai svakodnevno reklamama obraaju upravo djeci. Sadrajno privlanim crtanim likovima i lako pamtljivim melodijama u djeci potiu nagon kupnje. Takoer, djeca se iskoritavaju u reklamama da bi kod odraslih pobudila sentimentalne osjeaje. Da trgovci namjerno reklame usmjeravaju prema djeci, pokazuju i studije Centra za istraivanje trita GFK, prema kojemu mlada populacija raspolae znatnom koliinom novca. Mladi ne tede novac nego ga troe, i to ne na ono to im treba nego na ono to im se svia. Dokazano je da djeca imaju i golem utjecaj na roditelje prilikom kupnje. Najmlai biraju grickalice i pia, ali s godinama raste i njihov utjecaj, pa e ubrzo odluivati i o televizijskim prijamnicima i DVD ureajima.