1 Odjeljenje.I- 1 (ma. tehn. za kompj. projektovanje) Datum..______________________________________________________ Vrijeme______________________________________________________ Predmet... Tehnologija obrade i montae Tema....Livenje Nastavna jedinka.

Greke pri livenju i ispitivanje odlivaka. Cilj asa: Obrazovni:. Sticanje novih znanja o grekama livenja i ispitivanju odlivaka Funkcionalni:.Razvijanje ljudskih sposobnosti kod uenika: -itanja ema i skice -logikog zakljuivanja -sposobnosti izraavanja (govor, itanje, pisanje, crtanje) -intelektualne ili mentalne sposobnosti (snalaenje, pronicljivost, otroumnost) Odgojni:..Razvijanje odgojnih vrijednosti kod uenika: -kritinosti, savjesnosti, tanosti, marljivosti, odgovornosti i vjere u vlastite snage. -doprinos daljem razvoju naunog pogleda na okolinu. Tip asaObrada novog gradiva Oblici radaFrontalni Nastavne metode..Verbalne ( izlaganje teorije i injenica), demonstracija. Nastavna sredstva i pomagala:...Udbenici, elektronska priprema, laptop, tabla, projekciono platno, monitor, projektor, kreda... Literatura.Tehnologija obrade za I razred, Slaenko erkez Mehanika tehnologija, Vojislav Radovi Wikipedia, enciklopedija Proizvodne tehnologije II, Zoran Anii Tehnologija materijala i obrade, Petar ovo Internet

Vremenski planUvodni dio_______minuta Glavni dio________minuta Zavrni dio_______minuta

2 Uvodni dio: (ponavljanje) Pitanja: 1) Objasniti princip rada kotlovske pei. 2) Koja je razlika izmeu grubog i finog ienja odlivaka? 3) Na kojem principu se iste odlivci u samaricama? Glavni dio: (obrada) Greke pri livenju U tehnolokom procesu proizvodnje odlivaka, postupcima koji se provode i materijalima koji se koriste nalazi se mnogo potencijalnih mjesta nastanka greke. Veze izmeu uzroka i posljedica te mogunost meudjelovanja razliitih uzroka nastanka karta vrlo su sloene. Jedan uzrok moe izazvati vie razliitih pogreaka, a ista greka moe biti prouzrokovana djelovanjem razliitih uzroka ili njihovom kombinacijom. Zadatak ispitivanja pogreaka sastoji se u to jasnijem definiranju vrste pogreke, uzroka njenog nastajanja i sukladno tome razvijanju potrebnih protumjera. Dananjim razvijenim metodama simulacija ulijevanja i skruivanja mogue je ostvariti znatne utede, jer se greka otkriva na virtualnom modelu jo u fazi tehnoloke razrade, te ju je mogue (u veini sluaja) izbjei pravilnim preoblikovanjem ulivnog sistema (ili modela). Postoji vie klasifikacija vrsta pogreaka. Tako greke moemo podijeliti prema postupku livenja ili izgledu pogreke. Greke na odlivcima prema postupcima livenja dijele se na: greke do kojih moe doi kod bilo kojeg postupka livenja greke karakteristine za livenje u pijesku. Prema meunarodnoj klasifikaciji, greke na odlivcima svrstavaju se u sedam klasa. Svaka klasa se dalje rasporeuje u grupe, svaka grupa u podgrupe, a podgrupe u pojedine greke. Sa ovom klasifikacijom definisano je 110 vrsta pojedinih greaka (u to se mi neemo uputati). Klase greaka: A) metalni dodaci (suvine povrine, zadebljanja) B) upljine (u unutranjosti ili na povrini) C) prekinuti odlivak (masa odlivka djelimino prekinuta) D) povrinski nedostatci (nedovoljno glatke povrine) E) nepotpun odlivak (nedostaje dio odlivka) F) netanosti mjere i odlivka (mjere netane, izvitoperen oblik) G) ukljuci i nepravilna struktura (ukljuci metala, pijeska, ljake) Svaka greka se oznaava slovnim znakom i brojevima npr: A1114a - prvi simbol (A) oznaava klasu greke - drugi lan (1) oznaava grupu greke - trei lan (1) oznaava podgrupu greke - etvrti lan (1) oznaava greku - peti lan (4) oznaava vrstu liva o elini liv o sivi liv o nodularni liv o temper liv

3 o legure lakih metala o legure obojenih metala - postupak livenja o pjeani kalup sirovi o pjeani kalup sueni o kalup od jezgra o koljkasti kalup o keramika koljka o tani liv o precizni liv o livenje u kokilu o livenje pod pritiskom o centrifugalno livenje o kontinualno livenje

4 Evo nekoliko primjera greaka pri livenju: Nagoreli pijesak

Karakteristike Tanka kora pijeska koja vrsto nalijee na odlivak. Greka se javlja naroito kod odlivaka debelih zidova i pri visokim temperaturama livenja. Protivmjere Poveati sadraj nosilaca sjajnog ugljenika i nosilaca koksa u pijesku za kalupovanje. Na nioj taci sinterovanja pijeska i visokom stepenu amotiziranja poveati dodatak novog pijeska.

Kidanje kalupa

Karakteristike Prodiranje metala u kalup djelimino po ivicama ili cio ukljuak metala u pokidanom kalupu. Protivmjere Poveanje zatezne vrstoe zelene mjeavine sa poveanim ueem veziva. Poboljati osobinu sabijanja pijeska za kalupovanje.

5 Erozija

Karakteristike Ispran pijesak uglavnom u blizini ulivnog sistema, esto kombinovan sa ukljucima ljake. Zadebljanja odlivka u blizini ulivnog sistema. Protivmjere Izbjei isuivanje pijeska za kalupovanje. Poveati uee bentonita u pijesku. Poboljati ukljuke bentonita. Jae sabiti pijesak za kalupovanje. Dodati nosilac ugljenika sa jakom osobinom stvaranja sjajnog ugljenika. Eksploziona penetracija

Karakteristike Penetracije na velikoj povrini kalupa u kojima brzo dolazi do punjenja metala. Protivmjere Smanjiti uee slobodne vode. Pijesak za kalupovanje bolje rastvoriti, poveati stepen amotiziranja pijeska za kalupovanje.

6 Ukljuci sjajnog ugljenika

Karakteristike Stvaranje strija, ukljuaka, dronjaka zbog nenakvaenih koica ugljenika esto u vezi sa primjenom jezgara napravljenih po Cold-Box-u. Protivmjere Koristiti osuena Cold-Box jezgra. Smanjiti uee nosilaca sjajnog ugljenika u pijesku za kalupovanje. Primijeniti nosioce ugljenika sa jakom osobinom stvaranja koksa. Poveati propustljivost gasa u pijesku za kalupovanje.

Greka zarezi

Karakteristike Uske pukotine okomite u odnosu na povrinu. Stvaranje dendrita u prostoru pukotine. Protivmjere Greka je uslovljena metalurki zbog visokog sadraja azota u gvou. Na nju se moe donekle uticati pomou kaluparskog pijeska. Treba smanjiti sadraj azota u kaluparskom

7 pijesku. Primijeniti nosioce ugljenika sa malo azota. Smanjiti uee nosilaca ugljenika u kaluparskom pijesku. Mikro lunkeri

Karakteristike Spuvasta struktura, sa porama, na onim dijelovima odlivka koji ovravaju na kraju. Protivmjere Greka nastaje kod legura sa irokim intervalom ovravanja. Mali uticaj pijeska za kalupovanje. Smanjiti uee organskih materijala u pijesku za kalupovanje da bi se poveala toplotna provodljivost. Raditi sa poveanim sadrajem vode u pijesku za kalupovanje. Povrine sa oiljcima

Karakteristike Boginjava povrina na vrelim mjestima prije svega kod GGG. Protivmjere Smanjiti sadraj neistoa koje razaraju oksidnu opnu.

8 Gasni mjehuri na povrini

Karakteristike Udubljenja pojedinano ili u grupama uglavnom velike povrine sa glatkim zidovima. Protivmjere Razlozi lee esto u niskim temperaturama livenja. Uticati putem poveanja propustljivosti gasa u pijesku. Smanjenje uea finih estica ili dodavanje grubljeg novog pijeska. Manje uee organskih materijala u pijesku. Penetracija

Karakteristike Hrapavost na gornjoj povrini odlivka, na vrelim mjestima ili nesabijenim dijelovima. Protivmjere Koristiti finiji pijesak. Bolje sabijati kalupe. Smanjiti osobinu sabijanja pijeska za kalupovanje. Poveati sadraj nosilaca ugljenika.

9 Pinhole

Karakteristike Sakupljanje malih pora u povezanim zonama. Pore su esto u obliku kapljica ili tapia. Greka je esto vidljiva tek pri obradi (arenju). Protivmjere Greka je uglavnom uslovljena metalurki ali moe nastati i zbog uticaja materijala za kalupovanje. Kod ove greke potrebno je smanjiti vlanost, uee organskih materijala i sadraj azota.

Hrapavost

Karakteristike Stvaranje hrapavosti na povrini odlivka zbog rasporeda veliina zrna pijeska. Protivmjere Primijeniti finiji pijesak. Poveati sadraj nosilaca sjajnog ugljenika u pijesku za kalupovanje. Poveati uee finih materijala u pijesku (koks).

10 Ukljuci pijeska

Karakteristike Nepravilno oblikovani ukljuci pijeska, sabijeni ispod povrine odlivka, kombinovani sa metalnim kvrgama na drugim mjestima. Protivmjere Dobrom pripremom i dobrim hlaenjem pijeska obezbijediti da pijesak za kalupovanje ima dovoljno plastinosti. Osobinu sabijanja optimalno prilagoditi (izbjei stvaranje kapljica). Izbjei pukotine u pijesku odnosno optimizirati primjenu odvajaa. Ukljuci ljake

Karakteristike Nemetalni ukljuci nepravilnog oblika, esto na gornjoj povrini odlivka. Protivmjere Uzrok je esto tena ljaka iz livakog lonca. Pri kalupovanju ispranog pijeska smanjenje uea inertnih finih estica i primjena aktivnog nosioca sjajnog ugljenika. Bolja priprema pijeska.

10

11 Krasta

Karakteristike Metalni dodatak sa otrim ivicama, vezan sa odlivkom i paralelan sa povrinom odlivka. Protivmjere Sadraj bentonita u pijesku za kalupovanje poveati. Dodati nosioce ugljenika sa irokim intervalom ovravanja. Poveati sadraj nosilaca ugljenika u pijesku. Sniziti koliinu kvarca u pijesku za kalupovanje.

Podizanje kalupa trajbovanje

Karakteristike Nepravilno zadebljanje uglavnom velike povrine, djelimino hrapavo, djelimino sa penetracijama. Protivmjere Osobinu sabijanja pijeska smanjiti. Kalupe sabijati bolje i ravnomjernije. Poveanim ueem bentonita uiniti pijesak neosjetljivim protiv prevelikog ili premalog sabijanja. 11

12 Penetracija metala

Karakteristike Mjeavina pijeska i metala na vrelim ili nesabijenim mjestima koja je vrsto prionula. Protivmjere Osobinu sabijanja pijeska smanjiti. Kalupe jae sabijati. Poveati uee nosilaca sjajnog ugljenika i koksa u pijesku.

Ugaoni gasni mjehuri

Karakteristike Udubljenja na uglovima odlivaka, sa glatkim zidovima, djelimino stvaranje dendrita. Protivmjere Uzrok je nedovoljno hranjenje i stvaranje ljuski. Uticaj na greku pomou pijeska. Manje vode u pijesku. Redukcija organskih materija u pijesku. Bolje odvoenje nastalih gasova.

12

13 Srh

Greke u odlivku zbog stezanja:

13

14

14

15 Napuklina

Greka povrine naranina kora

15

16 Nekompletan odlivak

Pomak

Prilikom sklapanja donjaka i gornjaka moe doi do bonog pomaka dvaju dijelova modela, kalupa ili pomaka jezgre uzrokujui tako na liniji dijeljenja stepenasti oblik pogreke na odljevku. MJERE POMOI: Tehnoloka disciplina pri centriranju modela, kalupa i jezgri. Kontrola kvalitete odljevaka Nakon zavretka svih faza izrade, kontroliraju se karakteristike odlivaka koje utiu na njegovu upotrebljivost. Ovisno o namjeni odlivka, razliiti su i zahtjevi kvalitete. Kod odlivaka gdje se zahtijeva samo tanost osnovnog oblika, provodi se vizuelna kontrola. Ukoliko postoje zahtjevi za dimenzijsku tanost, provodi se kontrola mjerenjem, dok je za ostala svojstva, kao to su hemijski sastav, mehanika svojstva, struktura, nepropusnost, potrebno provesti laboratorijska ispitivanja npr. analizu hemijskog sastava, ispitivanje mikrostrukture, mehanika ispitivanja, ispitivanje pod pritiskom i dr.

16

17 Popravljanje odlivaka Za popravljanje odlivaka primjenjuju se razni postupci. Koji e se od postupaka primijeniti, ovisi o vrsti pogreke i o namjeni odljevka. U najvanije postupke za popravljanje odlivaka spadaju: - popunjavanje upljina pastom (kitom), - metaliziranje, - impregnacija sitnoupljikavih mjesta, - zavarivanje, - lemljenje. Savremene metode ispitivanja i utvrivanja greaka na odlivcima Radiologija: Metode ispitivanja materijala zasnovane na diferencijalnoj apsorpciji penetrirajueg zraenja. Usljed razlika u gustoi, debljini ili u karakteristikama upijanja, razliiti dijelovi apsorbuju razliite koliine penetrirajueg zraenja. Ispitivanje se vri posmatranjem tih razlika. Radiografija: Specifine radioloke metode koje ostavljaju trajnu sliku na filmu (konvencionalna radiografija) ili na papiru (xeroradiografija). Osjetljivost radiografije sa x-zrakama i -zrakama na razliite vrste greaka zavisi od niza faktora: vrsta materijala (lagani metali imaju mali atomski broj, teki metali visok atomski broj). Radiografija se ne moe koristiti kod materijala jako male ili jako velike gustoe. Radioskopija: Radiografija bez filma ili papira (def. ASTM American Society of Testing and Materials). Radioskopija obuhvata i digitalnu radiografiju, kod koje se zraenje pretvara u optiki ili elektronski signal. Osnovna prednost radioskopije je mogunost manipulacije objektom koji se ispituje (poloaj greke). CT (Computed Tomography) je radioloka tehnika koja koristi niz poprenih presjeka umjesto ravne projekcije, ime se dobije bolji uvid u 3D poloaj greaka. Kod radiologije se veina tehnika zasniva na x-zracima ili -zracima. Zavrni dio: (ponavljanje) Pitanja: 1) Koja je osnovna podjela greaka na odlivcima? 2) Koje se greke mogu javiti na odlivku usljed nedovoljnog odvoenja gasova pri livenju?

17