SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

xxxxxxx

SHANGHAI - NAJVEA SVJETSKA LUKA SEMINARSKI RAD

Zagreb, 2010

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

SHANGHAI - NAJVEA SVJETSKA LUKA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Osnove tehnologije vodnog prometa Mentor: xxxxxxxxxxx Student: xxxxxxxxxxxxxx

Zagreb, svibanj 2010.

Sadraj
1. 2. 3. 3.1 4. 5. Uvod ..................................................................................................................................................... 1 Povijest luke ........................................................................................................................................ 2 Trgovaka luka ................................................................................................................................... 3 SIPG- Shanghai International Port (Group) ............................................................................... 4 Zakljuak ............................................................................................................................................ 10 Literatura............................................................................................................................................ 10

1. Uvod
Svjetsko more je izvor ivota na Zemlji, a istovremeno ini golemu plovnu povrinu koja omoguuje odvijanje pomorskoga prometa i ostalih pomorskih djelatnosti. Pomorski promet je najvanija pomorska djelatnost, koja omoguuje globalno gospodarsko povezivanje. Oko dvije treine ukupnoga meunarodnog robnog prometa obavlja se putem mora. Na svjetskom se moru oblikuju vani tokovi koji povezuju globalno trite. Krajnje toke pomorskih robnih tokova, a ujedno i ishodita svih pomorskih djelatnosti jesu luke. One funkcioniraju kao toke u kojima se fokusiraju razliite gospodarske, politike i kulturne silnice, ali ujedno i kao oscilatori koji dalje emitiraju te silnice u rotor zalea i morskoga proelja. Pomorski je promet najjeftinija grana prometa, a esto i jedini nain transporta entiteta izmeu kontinenata te izmeu kopna i otoka. angaj je jedan od najveih kineskih gradova, a izuzetno je poznat po svojoj luci koja je po svom prometu jedna od najprometnijih u svijetu. Smijeten je na delti rijeke Yangaze u istonoj sredinjoj Kini. Luka angaj je opina sa statusom provincije u Narodnoj Republici Kini. Takoer angaj je jedna od najpopularinijh turistikih destinacija u svijetu. Preko 16,2 milijuna ljudi ivi u opini luke angaj. Luka angaj je Kini vodei komercijalni i financijski centar. Hong Kong kao gospodarsko srce Kine najvei je rival angaju, ali angaj ima jae veze sa sreditem drave i kopnom, takoer ima vise nego solidan temelj u proizvodnji i tehnologiji. Arhitektonski stil je jedinstven i prepoznatljiv u svom rasponu visine, dizajna, boja i posebnih obiljeja. angaj se nalazi na zavidnoj zemljopisnoj lokaciji, ima skoro idealne prirodne uvjete, slui ekonomskom razvoju zalea i ima dovoljan broj distribucijskih objekata i infrastrukturu. U delti rijeke Yangtze se nalaze neki ekonomski najaktivniji gradovi u Kini. Poljoprivreda i industrija u pokrajnama Janghainplain i Sichuanbasin vrlo su razvijene i predstavljaju monu bazu za dugotrajan odriv razvoj angaja. Svake

godine uvoz i izvoz koji ostvaruju u angajskoj luci predstavljaju etvrtinu od ukupne kineske vanjske trgovine.

2. Povijest luke
Od 5. do 7.st. poslije Krista podruje dananje luke angaj bilo je poznato kao Shen ili Hudu. Imalo je nekoliko stanovnika i nije bilo razvijeno. 1074.god. za vrijeme dinastije Song angaj je izrastao iz sela u trgovaki grad. Meutim, njegova pozicija na uu rijeke Yangtze je usporavala rast. Drugi morski zid je dodan 1172.god. radi stabilizacije obale.1297.god. pod dinastijom Yuan angaj slubeno postaje grad. Za vrijeme dinastije Ming angaj se poeo razvijati. Gradske zidine su napravljene 1554.god. da tite grad od japanskih gusara i 1602.god. je sagraen gradski Boji hram. Uvaavajui gospodarstva grada, ova dva dogaaja su uinila mnogo za ubrzanje razvoja. Do 1735.god. angaj postaje najvanija morska luka u regiji zbog dva znaajna faktora. 1684.god. za vrijeme dinastije Qing luci je dozvoljen prihvat oceanskih brodova i angaj je stekao iskljuivo pravo naplate carine za vanjsku trgovinu u provinciji Jiang. U 19.st. angajski je uvoz strahovito rastao. Okruen je vrijednim stratekim pozicijama za trgovinu sa Zapadom. Britanci su kratko drali angaj za vrijeme Prvog opijumskog rata. Kada je rat zavrio Sporazumom u Nanjingu 1842.god. angaj je postao jedna od ugovorenih luka otvorena za meunarodnu trgovinu. Daljini sporazumi, Sporazum u Bogueu (1843.god.) i kinesko-ameriki Sporazum u Wangsaiu (1844.god.), pod utjecajem stranih sila izuzima se od lokalnih zakona i poinje doba stranih koncesija. Britanska i Amerika nagodba udruuje se 1863.god. sa Meunarodnom nagodbom u angaju, dok Francuzi odravaju svoju odvojenu Francusku koncesiju. angaj postaje magnet za strance koji ostaju tamo godinama, ponekad generacijama n azivajui se angajcima. angaj slubeno dolazi pod ingerenciju Republike Kine 1927.god., ali su strane zajednice jo uvijek izuzete od kineske kontrole. Bjelorusi i ruski idovi bjeei iz
2

novonastalog Sovjetskog saveza doli su 1920. -ih i 1930.-ih god. u angaj. angajski Rusi izrasli su u drugu najveu stranu skupinu. Od 1932.god. angaj je peti najvei svjetski grad i ima 70 000 stranaca. Drugi Kinesko-japanski rat, koji je trajao od 1937.god. do 1945.god., uinio je japansku zajednicu vanom grupom u angaju. Oni su sagradili prve tvornice u angaju, koje su ostali stranci ubrzo kopirali, pokrenuvi angajski industrijski sektor. Poetkom 1932.god. Japanci su bombardirali angaj prividno kao odgovor na studentske prosvjede zbog okupacije sjeveroisto ne Kine. U 1937.god. Bitka za angaj zavrila je Japanskom okupacijom dijelova angaja koji nisu pod stranim nadzorom i meunarodnim ugovorom iz 1941.god. ostao je pod Japanskom okupacijom do 1945.god. 1949.god. Narodna Oslobodilaka Armija pod kontrolom Kineske Komunistike Partije preuzela je kontrolu nad angajem i veinu stranih interesa preselila u Hong Kong. Sredinom 20.st. angaj je izrastao u veliki industrijski centar, koji je slubeno podupirao narodnu revoluciju. ak i kroz teke godine Kulturne revolucije angaj je zadrao ekonomsku produktivnost i socijalnu stabilnost. Veim dijelom kroz povijest Narodne Republike (Kine), angaj je bio najznaajniji izvor prihodu od poreza u Kini. Udio angajske u nacionalnoj ekonomiji doveo je do toga da je grad postao visoko cijenjen. Infrastruktura angaja se pogorala pa je daljni razvoj grada bio ogranien. Zbog toga to je angaj bio previe vaan za ekonomiju Kine nije dobio mnoge ekonomske slobode koje su druga podruja dobila sredinom 1980. -ih god. 1991.god. angaj je konano dobio dozvolu da napravi ekonomske reforme. To je zapoelo sadanju eru ekonomskog i graditeljskog buma.

3. Trgovaka luka
angaj se kroz povijest probio od malenog ribarskog naselja do danas jednog od najveih Kineskih gradova, postao je vaan imbenik gospodarskom pogledu ne samo Kine ve i cijelog svijeta. Najvei procvat doivljava 2005. godine kad po prometu postaje vodea svjetska luka.

Tablica 1 prikazuje promet vodeih svjetskih luka od 2001. do 2007. godine

3.1

SIPG- Shanghai International Port (Group)

Kompanija angajska Meunarodna Luka (Grupa) skraeno SIPG, drutvo s ogranienom odgovornosti, jedini je operator u javnim terminalima angajske luke. SIPG je osnovan 2003.god. kad se reorganiziralo bive rukovodstvo luke angaj. 2006.god. SIPG postaje dioniko drutvo u kojem su najvei dioniari grad angaj, kompanija Kineski meunarodni terminali i kompanija angajska investicijska grupa Tongsheng. angajska kompanija za upravljanje dravnom imovinom i angajska kompanija za upravljanje imovinom Pashenga su manji dioniari. angajski SIPG je odgovoran za upravljanje teretima, transportima domaih i meunarodnih tereta kopnom i vodom, pruanje usluga odravanja i proizvodnje kontenjera; upravljanje informacijama o skladitenju, obradi, distribuciji i logistici luke, pruanje usluge stranim putnicima, pilotiranje i tegljenje plovila, prosljeivanje tereta, pruanje usluga u luci, iznamljivanje luke opreme i objekata; i izgradnja, upravljanje i rad luke i objekata terminala. SIPG upravlja sa 125 veza u angajskoj luci sa gatovima ukupne duine od oko 20 km. Od njih 82 veza mogu primiti plovila od 10 000 bruto registarskih tona i vie.
4

SIPG posjeduje javne terminale za tovare, rasute tovare, specijalizirane rollon, rolloff i terminale za kruzere u krugu angajske luke. Upravlja sa ukupno 293 m2 skladita i preko 4,7 milijuna m2 otvorenih prostora za skladitenje. Takoer posjeduju 5 143 jedinice opreme za rukovanje teretima. angaj se nalazi na zavidnoj zemljopisnoj lokaciji, ima skoro idealne prirodne uvjete, slui ekonomskom razvoju zalea i ima dovoljan broj distribucijskih objekata i infrastrukturu. U delti rijeke Yangtze se nalaze neki ekonomski najaktivniji gradovi u Kini. Poljoprivreda i industrija u pokrajnama Janghainplain i Sichuanbasin vrlo su razvijene i predstavljaju monu bazu za dugotrajan odriv razvoj angaja. Svake godine uvoz i izvoz koji ostvaruju u angajskoj luci predstavljaju etvrtinu od ukupne kineske vanjske trgovine. Svakog mjeseca preko 2 000 kontenjerskih brodova isplovljava iz angajske luke nosei terete na glavne svjetske kontinente i trgovine. Kontenjeri su srce poslovanja angajske luke. U petogodinjem periodu koji zavrava 2006 .god. kontenjerski promet je narastao sa 6,43 milijuna TEU-a na 21,7 milijuna TEU-a. U 2008.god. angajska luka je pretovarila 368 milijuna tona tereta ukljuujuji 28 milijuna TEU -a tereta u kontenjerima, bez obzira na svjetsku financijsku krizu. U luci angaj se nalaze 3 glavna kontenjerska podruja: Wusongkou, Waigaoqiao i Ynagshan.

Slika 1 prikazuje kontenjerski terminal SIPG-a

U podruju Wusongkoua je Shangai Container Terminals (SCT) Compay Limited zajedniki osnovana od Shangai Container Compay Limited i Hutchison Port Holdings Limited. SCT ima 3 kontenjerska terminala sa 10 vezova 230 m dokova i 550 000m2 kontenjerskih dvorita. Unutar zone Waigaoqiao se nalazi Shangai Pudong International Container Terminals Limited zajedniki osnovan od Shangai Waigaoqiao Free Trade Zone Stevedoring Company, Hutchison Ports Pudong Limited, Cosco Pacific (Kina) Investments Limited i Cosco Ports (Pudong) Limited. Smjetena na junoj obali rijeke Yangtzea u Waigaoqiao zoni slobodne trgovine, terminal ima 900 m dokova u 3 niza koji moe primiti petu i estu generaciju kontenjerskih brodova. Terminal ukupno pokriva 50 ha povrine sa 8200 leita kontenjere gdje se moe naslagati 30 000 TEU-a istovremeno. Takoer ima posebna podruja za kontenjere sa opasnim teretima savitljive kontenjere i nudi punjenje i odraavanje kontenjera. Ovaj moderan tehnoloki opremljen terminal angajske luke ima 147 jedinica opreme za rukovanje teretom i tehniki visoko razvijen sustav upravljanja za manevrivanje teretima. Takoer u Waigaoqiao zoni je i SIPG Zhandon Conteiner Terminal Branch, SIPG-ova podrunica u potpunom vlasnitvu. Smjeten na desnoj obali rijeke Yangtze oko 85 km od rjenog ua terminal ima ukupno 1 566m dokova 5 kontenjerskih redova. Otvoren 2000.god. terminal pokriva preko 160 ha i sadri postrojenja, opremu i sustav informatikog upravljanja u tehnolokoj svjetskoj klasi. East Container Terminal Company Limited u Waigaoqiao zoni je zajedniki osnovana od SIPG i APMT terminala. Terminal ima ukupno 1 250 m dokova u 4 kontenjerska reda. Pokrivajui zonu sa vie od 150 ha, The Shangai East Container Terminal tei da bude vodei kontenjerski terminal u svijetu, pruajui svojim klijentima vrhunske usluge, efikasnost i pouzdanost. Tijekom prve godine rada terminal angajske luke pretovario je rekordnih preko milijun TEU -a kontenjerskih tereta. Terminal je dobio mnoge nagrade za izvedbu. Shangai Mindong Container Terminals Limited u zoni Waigaoqiao nastao je 2004.god. udruivanjem SIPG-a i Hutchisona. Smjeten u estuariju rijeke Yangtze terminal pokriva 163 ha i sadri 4 kontenjerska reda na 1 100 m dokova. Na lokaciji koja doputa plovila od 50 000 bruto registarskih tona, terminal ima 2 sporedna niza od 190
6

m dokova sa dubinom od 12,8 m i 4 m. U angajskom Yangshan Deepwater Port se nalazi Shangai Shengdong International Container Terminal Company Limited, kojeg je vlasnik i njime rukovodi SIPG. Kompanija upravlja i posluje u Deepwater Port-u i posluje u oblinjem International Logistics Park-u. Osnovan 2005.god., terminal i logistiki odjel su opremljeni najnovijom tehnologijom da bi osigurali efikasnost procesa i sustava upravljanja. Sposoban je rukovati sa vie od 2,2 milijuna TEU-a kontenjerskih tereta, terminal ima 3 000 m dug gat sa velikom dubinom i 34 najmodernije svjetske kontenjerske dizalice. Kao i dovoljno dodatne opreme za rukovanje, prijevoz i kapaciteta. angajska luka takoer ima i terminale koji nisu za kontenjere, koji podupiru ekonomski razvoj doline rijeke Yangtze (uta rijeka). Primarno locirana na rijeci Huangpu, koja se ullijeva u Yangtze, sluio je kao distribucijski centar za zalee angaja. SIPG Minsheng Controlled Company u luci angaj specijalizirana je za rukovanje, skladitenje i transport uvezenih rasutih tereta, ulja, hrane i izvoz rie i ostalih rasutih i nerasutih tereta. Terminal ima 4 veza od 10 000 t sa gazom od 10 m i ukupnu duinu doka od 738 m. Terminal pokriva 17 ha sa 2 silosa ukupnog kapaciteta od 120 000 t silosa za itarice. angajski SIPG Nanpu Branch u novoj zoni Pudong posjeduje 2 terminala i na njima posluje; a to su Bailianjing terminal i Tangkou terminal. Uz lagani pristup vodi i dobru kopnenu transportnu mreu, SIPG Nanpu Branch ima 4 veza od 10 000 t i 43000 m2 vrstih skladita. Terminal godinje rukuje sa oko 5 milijuna tona eljeza, elika, drva i ostalog rasutog i nerasutog tereta. angajski SIPG Coal Branch rukuje uglavnom ugljenom, pijeskom, ljunkom i djeluje kao pomorska agencija. Terminali pokrivaju podruje od 573500 m2 i ima dokove ukupne duine preko 2 000m. angajski SIPG Coal Branch ima 4 ureda za upravljanje terminalima i 17 vezova du rijeke Huangpu i otvorene skladine prostore od 204000 m2. Kombinacijom propusnosti ovih vezova prelazi 30 milijuna tona godinje pretovarene robe. SIPG Xinhua Company u angajskoj luci je jedna od najopsenijih organizacija u zoni Pudong, koji rukovodi uvezenom robom. Radi na 9 vezova od 10 000 tona sa gazom o d 10,5 metara i ukupnom duinom dokova od 1 584 metra, kompanija radi na podruju od 422000 m ukupno. Kompanija rukuje sa preko 10 milijuna tona tereta u angajskoj luci svake godine. Tereti ukljuuju metalne rude, gnojiva i rasute terete koji ukljuuju teke predmete, proizvode od elika i
7

veliku i teku opremu i instalacije. SIPG Jungong Road Branch u angajkoj luci je smjeten du dubokog umjetnog kanala rijeke Huangpu. Pokrivajui podruje od 251000 m, terminal ima 4 vienamjenska veza na dokovima ukupne duine od 743 m i 143 000 m otvorenih i zatvorenih skladita. Rukuje uvezenim teretima od eljeza, elika, vozilima, kastim voem, opremom, kontejnerima i rasutim teretima, ova angajska kompanija takoer provodi inspekcije kontejnera i djeluje kao pedicija. Takoer je ukljuena u motorni prijevoz, proizvodnju i montau alata, iznajmljivanje i izvoz tehnologije upravljanja. angajski SIPG Boashan Terminal Branch napravljen je 1990. god. da moe rukovati sa 2,9 milijuna tona tereta godinje. Njegov glavni posao je servisiranje kontejnera, rasutih i nerasutih tereta, proizvoda od elika i tekih tereta. Smjeten blizu Baosteels Group i 4 km od Wusongkou, terminal pokriva 525 000 m, ukljuujui kopneno podruje od 270 000 m, i ima dokove ukupne duine od 780 m (sa 2 veza od 10000 tona i 2 veza od 2000 tona). Otvoreno skladite za kontejnere unutar angajske luke ima 104 000 m, a izvan angajske luke jo 100000 m. Terminal jo ima i 34 000 m zatvorenog skladinog prostora. Sluei regiji Hangzhou -JiaxingHuzhou, SIPG Longwu Branch u angajskoj luci smjeten je na gornjem toku rijeke Huangpu. Postrojenje ima 9 vezova za teretne brodove, ukljuujui 5 vezova za kontejnere, i 20 vezova za domae teglenice. Pokrivajui oko 740000 m unutar angajske luke Longwu Branch je angairan u brojnim aktivnostima koje ukljuuju rukovanje teretima, uslugu pomorske agencije, vodeni i kopneni prijevoz dobara i proizvodnju i odravanje strojeva. angajski SIPG Luojing Subsidiary Company specijaliziran je ua rukovanje rasutim teretima. Smjeten na junoj obali rijeke Yangtze oko 38 km od centra grada, ovo tehnoloki visoko razvijeno podruje luke pokriva oko 500 000 m i ima dok za istovar gaza od 11 m. Ovaj dok za istovar moe primiti brodove vee od 180 000 bruto registarskih tona (nakon smanjenja optereenja), a dok za utovar (sa gazom od 8 m) moe primiti brodove sa obje strane. Ova kompanija podrava velike angajske eliane na rijeci Yangtze i trgovce eljeznom rudom. Otvoreno skladite ima kapacitet vei od 1 100 000 tona tereta. angajski SIPG Passenger Transport Corporation rukuje prometom putnika i prijevozom domae robe. Smjeten u North Bund Area, terminal na izgraenom doku ima 8 vezova od ukupne duine od 1 100 m koji moe primiti brodove od 7 000 do 10 000 bruto registarskih tona.
8

Prvi terminal u Kini i jedini u angajskoj luci koji rukuje sa roll -on i roll-of prometom je Shangai Haitong International Terminal. On prua sveobuhvatne logistike usluge. Vez na Phase 1 Terminal dug je 219,4 m sa gazom dubine 14 m i moe primiti 5. I 6. generaciju roll-on i roll-of brodova. Ovaj terminal u angajskoj luci pokriva 265 000 m i ima otvoreni prostor na koji se moe parkirati 7 000 automobila. Terminal nudi i druge usluge koje ukljuuju PDI, punjenje baterija i pumpanje guma. Terminal Phase2 e pokrivati podruje od 100 000 m i imati specijalizirane kapacitete kao to su skladita za vozila i dijelove. angajski Yangtze River Strategy nastoji promicati trite kontenjera i ojaati mreu konsolidacije tereta poveanjem izvora tereta u zaleu i poveanjem izvoza. SIPG e promovirati unaprijeenje u veliini plovila i standarde u angajskoj luci i poboljanjem navigacije i kapaciteta brodova, stvoriti regionalnu mreu za prikuoljanje tereta koja pokriva cijelu dolinu rijeke Yangtze. angajska Northeast Asia Strategy ima cilj razvijanja sustava pretovara s broda na brod da bi luku angaj uspostavio kao meunarodno brodsko sredite i da ubrzano razvija SIPG. Strategija ukljuuje fokusiranje na funkcije i usluge koje pruaju Yanghsan luka dubokog gaza i podruja luke Waigaoqiao i Wusongkou, da se povea efikasnost, uspostavi uinkovit i ekonomian sustav tegljenja i da se integriraju operacije u luci. SIPG e razviti mreu kanala za okupljanje tereta u angajskoj luci za podruje sjeveroistone Azije i razvijati neprekidnu meusobnu povezanost za rijeku Yangtze, obalni i meunarodni pretovar. Tema marketinkog napora je koncept: Luka angaj, va najbolji izbor. SIPG e provesti internacijonalizaciju strategije da bi poveao kapacitet luke angaj za meunarodne operacije, poboljao upravljanje u meunarodnoj trgovini i formirao regionalnu multinacionalnu mreu koja slui domaoj i meunarodnoj trgovini.

4. Zakljuak

Jedna od najvanijih pomorskih luka, luka angaj ini jednu od najveih morskih mrea u svijetu. Priroda nam prua mnogobrojne izvore od kojih moemo itekako profitirati, ukoliko se potrudimo iskoristiti ih na najbolji nain. Spomenuta luka samo je jedan od niza primjera kako poboljati i unaprijediti razvoj prometa. Najstariji nain prometovanja moda ujedno predstavlja i najbolji. injenica jest da on ima mnoge nedostatke, meutim ima i prednosti to smo jasno mogli vidjet na primjeru ove luke. Luka angaj pogodovana svojom zemljopisnom lokacijom, te dobrim vezama sa sreditem drave i kopnom postala je vaan temelj pomorskog prometa ne samo u Kini, ve u cijelom svijetu.

5. Literatura

1. 2. 3. 4.

http://www.geografija.hr/clanci/1003/shanghai-najveca-svjetska-luka http://www.geografija.hr http://www.unizd.hr www.wikipedija.com

10