STVARANJE I OTAPANJE TALOGA

UVODNO
Stvaranje i otapanje taloga nije trenutana pojava taloenje je funkcija vremena. Taloenje poinje stvaranjem CENTARA KRISTALIZACIJE dolazi do asocijacije iona. to je otopina koncentriranija, a talog slabije topljiv vea je koliina centara kristalizacije ili kristalita u vremenu.

Ako je stvaranje kristalita dugotrajno dolazi do PREZASIENJA.

Stvaranje centara moe se ubrzati mijeanjem, a esto se stavljaju ve stvoreni kristali kao toke za rast kristala.

Za RAST KRISTALA potrebno je zadovoljiti dva faktora: Uestalost kojom novi ioni dolaze na povrinu ve stvorenog kristala to se postie veom KONCENTRACIJOM iona ako je to glavni mehanizam klice taloga rastu bez reda, kristali imaju nepravilne upljine, velike povrine i porozni su. BRZINA kojom se ioni ugrauju u kristalnu reetku kod polarnih spojeva brzina je velika (AgCl, BaSO4), a kod hidroksida brzina je mala (Th(OH)4, Ti(OH)4) ako je to glavni mehanizam kristali e biti pravilni: - manje klica u poetku, manje centara kristala, kristali su vei taloenje sporije - mnogo kristalita, kristali manji i nepravilni taloenje je brzo

TOPLJIVOST

Topljivost i veliina kristala

Odnos otapanja, taloenja i vremena

NEISTOE TALOGA
Tijekom stvaranja taloga neistoe ulaze u talog ADSORPCIJOM. to je vea povrina taloga i to je povrina taloga nepravilnija fenomen adsorpcije je izrazitiji. U analitici je potrebno stvoriti talog maksimalne istoe tei se talozima to veih i pravilnijih kristala to se postie uz KONTROLIRANE UVJETE TALOENJA:
- taloenjem iz razrijeenih otopina
- starenjem taloga - ostavljanjem taloga to due u kontaktu sa otopinom

Treba izbjegavati ione koji e adsorbirati talog i ispirati talog pravim sredstvom za ispiranje.

Fenomen adsorpcije moe se shematski prikazati kod talone reakcije:

K+ + Cl- + Ag+ + NO3ClAgCl-/K+ i

AgCl + K+ + NO3AgClAg+/NO3-

Adsorpcija ovisi o naboju iona polivalentni ioni se lake adsorbiraju. OKLUZIJA ako je taloenje brzo, a kristali nepravilni, dolazi do ugradnje stranih iona u kristale OKLUDIRANE NEISTOE se uklanjaju kao i adsorbirane: stvaranjem velikih kristala i dvostrukim taloenjem. POSTPRECIPITACIJA taloenje nekih spojeva, uglavnom vrlo sporo, moe ubrzati prisutnost drugog taloga, pri emu drugi talog zbog adsorpcije favorizira stvaranje kristala.

RAVNOTENA KONSTANTA PRODUKTA TOPLJIVOSTI

Odvija se dinamika ravnotea izmeu reakcija OTAPANJA i TALOENJA. Ravnotea u otopini neke soli AB se pie:
OTAPANJE

AB
vrsta faza (talog)

AB
TALOENJE

A + + Btekua faza (zasiena otopina)

Brzina otapanja=v1=K1.c(AB)=povrina kristala Brzina taloenja=v2=K2.c(A+).c(B-) (kristalizacija)

Ravnotea prema Zakonu o djelovanju masa: K1.c(AB)=K2.c(A+).c(B-) K1/K2 = Kpt = [A+] [B-] ionski produkt Dakle primjenom Zakona o djelovanju masa dolazi se do PRODUKTA TOPLJIVOSTI za svaku sol:
Kpt (AgCl)= [Ag+] [Cl-] Kpt (Ag2CrO4)= [Ag+]2 [Cr2O42-]

Produkt topljivosti ima razliite vrijednosti za razliite soli, ali kod standardnih uvjeta, taj je produkt konstantan, pa se naziva KONSTANATA PRODUKTA TOPLJIVOSTI (Kpt).
Kpt = [A+] [B-] ZASIENA OTOPINA Kpt < [A+] [B-] TALOENJE-PREZASIENA OTOPINA Kpt > [A+] [B-] OTAPANJE-NEZASIENA OTOPINA

ODNOS IZMEU TOPLJIVOSTI SOLI (s) I KONSTANTE PRODUKTA TOPLJIVOSTI (Kpt)

Konstanta produkta topljivosti se sastoji od produkta aktiviteta kationa i aniona taloga. Ako je sol slabo topljiva u ravnotei se nalazi malo iona i ionska jakost e biti mala, tada se aktivitet aproksimira koncentracijom. Kod dobro topivih soli aktivitet se ne moe aproksimirati koncentracijom, vrijednosti Kpt su izrazito velike. Kod izraunavanja topljivosti (s) i konstante produkta topljivosti treba se pridravati izvjesnog redoslijeda radi jednostavnijeg rjeavanja zadataka!!!

ODNOS IZMEU TOPLJIVOSTI SOLI (s) I KONSTANTE PRODUKTA TOPLJIVOSTI (Kpt)

PRVI PRIMJER: Eksperimentalno odreena topljivost AgCl iznosi 1,34.10-5 mol/L!!! Treba izraunati konstantu produkta topljivosti? 1. Jednadba otapanja soli: AgCl Ag+ + Cl-

2. s(Ag+) = s(Cl-) = s(AgCl) = 1,34.10-5 3. Kpt=[Ag+][Cl-]=1,34.10-5x1,34.10-5=1,80.10-10

ODNOS IZMEU TOPLJIVOSTI SOLI (s) I KONSTANTE PRODUKTA TOPLJIVOSTI (Kpt)

DRUGI PRIMJER: Ako se topljivost kationa i aniona razlikuje, kao na primjer za Ag3PO4 ija je topljivost 1,55.10-5 mol/L: 1. Jednadba otapanja soli: Ag3PO4 3Ag+ + PO433s [PO43-] = s = 1,55.10-5 mol/L 3. Kpt= [Ag+]3[PO43-] = = (4,65.10-5 mol/L)3x(1,55.10-5 mol/L) = = 1,56.10-18 mol4/L4 s

2. [Ag+] = 3s = 3.1,55.10-5=4,65.10-5 mol/L

ODNOS IZMEU TOPLJIVOSTI SOLI (s) I KONSTANTE PRODUKTA TOPLJIVOSTI (Kpt)

TREI PRIMJER: Treba izraunati topljivost soli Ag2CrO4 ako je konstanta produkta topljivosti soli 1,9.10-12!!! 1. Jednadba otapanja soli: Ag2CrO4 2. [Ag+] = 2s [CrO42-] = s 3. Kpt=[Ag+]2[CrO42-]= 1,9.10-12 =(2s)2.(s)=4s3 s= 31,9.10-12/4 = 7,8.10-5 mol/L 2Ag+ + CrO422s s

ODNOS IZMEU TOPLJIVOSTI SOLI (s) I KONSTANTE PRODUKTA TOPLJIVOSTI (Kpt)

Pomou Kpt mogu se izraunati i tako predvidjeti potrebne koncentracije nekog iona, koji e izazvati taloenje ili otapanje taloga. Ta vrijednost ravnotene koncentracije iona je ona granina koncentracija koja jo ne izaziva ni taloenje ni otapanje taloga. Soli ije su konstante produkta topljivosti velike brojane vrijednosti su lako topljivi talozi, a soli ije su konstante produkta topljivosti male brojane vrijednosti su teko topljivi talozi. Kpt(CuS)=1.10-49 slabo topljiv Kpt(ZnS)=0,8.10-25 topljiviji talog

NA TOPLJIVOST TALOGA UTJEU SLIJEDEI IMBENICI:

Efekt zajednikog iona Efekt stranog iona Utjecaj pH-vrijednosti Utjecaj temperature Utjecaj otapala

Efekt stranog iona -Dodavanjem stranog iona u otopinu mijenja se ionska jakost otopine, pa se koncentracije ne izjednauju s aktivitetom. -Konstante produkta topljivosti raunaju se pomou aktiviteta: Kpt =aA . aB = fA [A] fB [B] s=[A]=[B] Kpt [A][B]= fA fB

-Dakle, dodavanjem stranog iona koji nije zajedniki ni s anionom ni s kationom taloga poveava se ionska jakost otopine, a time se poveava i topljivost soli!!!

Efekt zajednikog iona -Izaziva dvostruki efekt!!! -Ako zajedniki dodani ion nije stvaraoc kompleksa, tada po La Chatelieru dolazi do smanjenja topljivosti soli. -Ako je zajedniki ion stvaraoc kompleksa, u poetku se smanjuje topljivost soli uslijed efekta zajednikog iona, no kada se pone stvarati odgovarajui kompleks, tada se topljivost soli poveava.

Utjecaj pH-otopine na talone reakcije

-Topljivost slabo topljivih soli varira s kiselou medija kao to i taloenje moe promijeniti pH-vrijednost otopine u kojoj se provodi taloenje. -Mnogi kationi stvaraju teko topljive hidrokside, kod kojih dolazi do efekta hidrolize kationa ili amfotermnosti taloga: MOH M+ + OHM+ + H2O hidroliza kationa K1 = [MOH][H+] [M+] MOH + H+

MOH

MO+ + H+

efekt alkalnog medija i amfoternost hidroksida [MO-][H+] K2 = [MOH]

Ovisnost topljivosti i pH-vrijednosti otopine za amfoteran talog

Topljivost soli je definirana Kpt i s: s = [H+] + [MOH] + [MO-] Topljivost soli je upravo proporcionalna porastu koncentracije protona:

[M+] = [MOH][H+]/K1
Topljivost soli je proporcionalna s padom koncentracije protona: [MO-] = [MOH] K2/[H+] Koncentracija nedisocirane molekule MOH je zanemariva!!! Pojednostavljen izraz za ovisnost topljivosti o pH glasi: s = [M+] + [MO-] = K [H+] + K'/K+ Topljivost varira s pH prema prikazanoj krivulji lijevi dio krivulje je funkcija K .[H+], a desni dio je funkcija K'/[H+]!!!

Ovisnost topljivosti i pH-vrijednosti otopine za talog koji nije amfoteran

Ovisnost taloenja reagensa o pH-vrijednosti i potencijalu otopine

Utjecaj temperature
-Utjecaj temperature na topljivost nekih taloga je zanemariv, a kod drugih zamjetan. -Openito - disocijacija teko topljive soli, a time i molarna topljivost, rastu s poveanjem temperature. -Taloenje se esto provodi na povienoj temperaturi da se dobije to ii talog. -Povienjem temperature poveava se topljivost taloga, no ima i iznimaka poput NaCl i BaSO4 na koje temperatura znaajno ne utjee.

Utjecaj otapala -Zbog svoje dipolne prirode molekule vode snano se privlae s anionima i kationima soli hidratacija. -Organska otapala imaju mnogo manje izraen taj efekt. -Zbog toga je veina anorganskih soli slabo topljiva u organskom otapalu to se koristi ako se eli smanjiti topljivost neke soli u vodi (npr. topljivost soli alkalijskih metala se smanjuje dodatkom alkohola.)

-Neeljeni efekt pojavljuje se ako se tim postupkom smanji topljivost nekih nepoeljnih sastojaka koji tada zagauju primarni talog.
-Pravilo je da se slino u slinome otapa, pa je topljivost anorganskih taloga bolja u vodenom mediju ili anorganskim kiselinama, a organskih taloga u organskim otapalima.

OTAPANJE TALOGA:
Otapanje taloga je reakcija suprotna taloenju i moe se provesti na tri naina: Prevoenjem u slabi elektrolit Stvaranjem kompleksnog iona Oksidacijom

Prevoenjem u slabi elektrolit -Slabo topljiva sol u vodi otopit e se samo onda u kiselini, ako je pogodan odnos izmeu konstante produkta topljivosti soli i konstante ionizacije nastalog slabog elektrolita. -Tako se mogu otopiti talozi koji su soli slabe baze ili slabe kiseline!!! Primjeri: CaC2O4 C2O42- + H+ Ca2+ + C2O42H2C2O4

Mg(OH)2
NH4Cl + H2O

Mg2+ + 2OHNH4OH + H+ + Cl-

Stvaranjem kompleksnog iona -Ako jedan od iona taloga stvara kompleksni ion, dolazi do smanjenja koncentracije iona, koji je u ravnotei s krutom soli, te dolazi do otapanja taloga.

-Otapanje taloga e ovisiti o topljivosti taloga i jakosti nastalog kompleksa.

AgCl Ag+ + 2NH3 AgCl + 2NH3 Krav = Kpt / Kstab Ag+ + ClAg(NH3)2+ otapanje definirano Kpt kompleksiranje Ag(I) definirani Kstab

Ag(NH3)2+ + Cl-

-Sumarna reakcija e ovisiti o konstanti produkta topljivosti i konstanti stabilnosti/nestabilnosti kompleksnog spoja!!!

Oksidacijom -Ako je kation taloga oksidans ili anion taloga reducens, mogu se ukloniti oksidacijom, odnosno redukcijom, te pomicanjem ravnotee otopiti talog. -Na taj nain se otapaju svi teko topljivi sulfidi. -Sumarna reakcija e ovisiti o konstanti produkta topljivosti i elektrodnom potencijalu otapala. Primjer: 3S2- + 8H+ + 2NO33So + 4H2O + 2NO

30. Travnja 2010.

9.00 - 9.45 sati ponavljanje 1. parcijalnog testa za studente koji su skupili manje od 12,5 bodova rjeava se dva zadatka i moe se skupiti maksimalno 10 bodova!!!

10.00 10.45 sati II. kolokvij iz laboratorijskih vjebi otapanje uzoraka, anioni, kromatografija.
11.00 11.45 sati seminar iz raunskih zadataka redoks reakcije.

7. svibnja 2010.

SELEKTIVNO TALOENJE I OTAPANJE sulfida, hidroksida, karbonata i seminar iz raunskih zadataka