OBJEKTI ZA SLOBODNO DRANJE GOVEDA Otvorene tale u biti predstavljaju alternativu za tzv. slobodni nain dranja goveda.

a. i od zatvorenih tala se razlikuju po mnogobrojnim karakteristikama. Kod klasinih tala princip smjetaja je jednostavan. ivotinje se dre u zatvorenom prostoru, u vrtsto izgraenim objektima ime se osigurava momentalna realizacija proizvodnih ciljeva. Kod otvorenih tala razvrstavanje je ire, a kategoriranje ovih tala naje e se vri po njihovim bitnim determinantama! ". #o izgraenosti spoljnih zidova i po kvalitetu gradnje zidova, "". #o nainu hranjenja ivotinja """. #o izgradnji podova $bzirom na izgraenost zidova razlikujemo % vrte tala! a& Zatvorene tale 'za slobodno dranje& imaju zidove sa svih strana, ali se razlikuju od klasine tale po tome to zidovi kod ovih tala nemaju potpunu toplotnu izolaciju nego oni ivotinje tite samo od direktnog vjetra, atmos(erskih padavina i ostalih klimatskih nepovoljnosti. $ve tale imaju samo ) zida i krov, a svi drugi (aktori mikroklime su pod direktnim uticajem mikroklimata. *idovi se grade i od salonita, tankih izolacijskih ploa, lima i sl. *a vrijeme izuzetno niskih temperatura otvori na zidovima tale se zatvaraju i ako su izgraeni od bala sijena one se samo dopune. +aje e su zidovi izgraeni do ,-% visine, a preostala tre ina je slobodna. $vakve zatvorene tale obino nemaju pla(ona i na odreeni nain su prelazni tip od zatvorenih klasinih tala do tala sa slobodnim dranjem goveda. b& Poluotvorene tale obino imaju samo podune zidove koji ne zatvaraju u potpunosti talski prostor nego samo do ,-% zida. +a odgovaraju i nain postavljaju se krovne konstrukcije, a uih zidova tale praktino nema. c& Otvorene tale imaju potpuno otvorenu stranu zida koja je okrenuta na jug. .va tri tipa tala imaju zajedniku krovnu konstrukciju, graevinski materijal je loijeg izolacionog kvaliteta i dio prostora tale je otvoren prema okolini 'juna strana&. .va tri tipa moraju imati prostor za ispuste. Postoje 2 tipa ispusta! a& zimski poploan, betoniran, zati en nadstrenicom, b& ljetni nenatkriven, znatno ve e povrine, tlo je nepoploano. Po nainu ishrane objekti za slobodno dranje se dijele u tri tipa! a& svakodnevno nuenje ivotinja hranom b& parcijalna samoishrana ivotinja c& potpuna samoishrana ivotinja #rvi tip dminira u +jemakoj, potpuna kontrola utroka hrane. Prema tipu poda razlikujemo , vrste tala a& tale sa ravnim podom b& tale sa dubokim podom $vdje nemamo klasinih leita " velika je sloboda kretanja ivotinja. *bog toga i ne govorimo o leitu. " jedna i druga vrsta poda mora se steljiti, ne podrazumijeva di(erenciranje istog i neistog dijela, podrazumijeva produkciju

ubriva. .telja se pomijea sa ubrivom i izubrivanje se vri svakih / 0) dana. *bog toga je neophodno organizirati ispust sa istom podlogom. tale sa ravnim podom imaju izbetoniran pod sa padom od , 1 prema kanalu za osoku i cijela povrina poda je nasteljena. Koliina stelje je relativno mala i to zahtijeva e e nadopunjavanje novom. tale sa dubokim podom cjelokupna povrina poda je ukopana u odnosu na okolni teren i ta povrina se onda nastelji. .vakodnevnim dodavanjem stelje prethodna se potiskuje ka dnu. 2u je ve a povrina stelje ali ivotinja egzistira na relativno mekoj podlozi. $vdje su jasle naje e mobilne i mogu se pomjerati po vertikali ovisno od dubine poda ili su (iksirane u nekom dijelu tale ili to je naje e ishrana se organizira na ispustu. #ri planiranju za izgradnju tale za slobodno dranje polazi se od injenice da je njihova izgradnja je(tinija. 2reba uzeti u obzir klimatske (aktore koji uvjetuju tip tale po izgraenosti zidova. 3rugi kriterij koji nas opredjeljuje za ili protiv njihove izgradnje jeste mogu nost proizvodnje vlastite stone hrane. 2o je vano zbog naina ishrane jer i on odreuje tip tale. *a potpunu samoishranu se opredjeljujemo ako ve u koliinu hrane nabavljamo sa lokalnog podruja, a ako ne, idemo na tip kontrolne ishrane. 2re i kriterij je koliina slame za prostirku, nivo podzemnih voda i nain izgradnje poda. 4ko nema problema sa podzemnim vodama moemo graditi duboki pod. *ajednike tehnoloke karakteristike tale za slobodno dranje goveda su! a& objekat sa podom i nasteljenim leitem b& ispust c& sistem za hranjenje d& kanalizacioni sistem e& pojilice sa ugraenim grijanjem zbog smrzavanja vode +a jednoj (armi postoje i tzv. zajedniki objekti! a& izmuzite i odgovaraju e skladite hrane b& prihvatilite za goveda koja idu na muu c& prostor za veterinarski tretman d& porodilite e& tele njaci (& kanalizacioni sistem g& prostor za skladitenje hrane 'silaa, sijeno& Dobre strane tale za slobodno dranje! a& 5aksimalno prirodan nain dranja ivotinja. 6oveda imaju jai podmladak tj. bolja je tjelesna konstitucija, bolji reproduktivni uinci, telad su otpornija i imaju bolji prirast, b& .tarije jedinke su otpornije na bolesti, c& #roduenje rasplodne kondicije i perioda eksploatacije, ivotinje due ive, imaju ve i broj teladi, manji je postotak steriliteta, d& .manjena je koliina ljudskog rada za ,7 %7 1, e& 5ainska mua, (& .tartna investicijska ulaganja su manja nego kod klasinih tala.

 Nedostatci tala za slobodno dranje ivotinja! a& 2eko je provesti higijenizaciju, b& #ove ana je sklonost ka oboljenju papaka, c& 5ogu e su povrede ivotinja ako nije dolo do obezroavanja, d& 2eko moemo oekivati rekordnu mlijenost, e& 2reba unijeti velike koliine prostirke, (& $bezbijediti investicije za osiguranje termo pojilica. #rednost dranja ivotinja u otvorenim talama je " u tome to mlijenost ovdje u procentima neto opada u odnosu na krave u klasinim talama, ali proizvodnost ostaje na istom nivou. 8e a je pro(itabilnost. Osnovne jedini e s!jetaja " otvoreni! tala!a Leite mora biti higijenski rijeeno, suho i toplo. 9 starijim talama za slobodno dranje 'ukopan pod& leite je samo prostor neposredno uz valove. $vakav tip leita se izbacuje iz upotrebe, a danas se izgrauju podovi, pa leite mora biti vrsto, izgraeno od cijele ploe ili izbetonirano i mora imati pad prema kanalu za odvod mokra e ') 1&. Kanal koji odvodi osoku smjeten je iza nadstrenice i obino je paralelan sa podunom stranom objekta. Kravi treba osigurati : / m, poda. #ovrina se rasporedi tako da dobijemo objekat (ormiran po duini u sljede im dimenzijama, npr! %7 m duina, 0, m irina i dubina, a %, : m visina. 2oje za : krava. +a svaka ) metra stavlja se potporna greda na koju se stavlja nadstrenica. $vdje je osnovni problem odrati suho leite 'zavisi od utroka stelje i naina (ormiranja leita&. +ajvanije je (ormirati leite na pravi nain prije zime i omogu iti (ermentaciju prostirke 'izvor grinja zimi&. ;eite treba (ormirati jo dok je visoka vanjska temperatura da bi otpoeli procesi (ermentacije i ne treba tediti stelju nego je stalno dodavati. 8ano je da se stelja ne vlai jer prevelika vlaga usporava (ermentaciju stelje. 9 toku zime ubar se ne iznosi niti se ta povrina isti, a kompletna stelja se mijenja tek u periodu od aprila do maja. 9 proljetnom, a posebno ljetnjem periodu steljenje treba svesti na minimum jer se ivotinje kre u. +orma za betonirana leita je najmanje ) kg suhe stelje koju treba ubaciti tokom % < ) dana na leite. 4ko su leita izgraena samo na zemlji, bez betona, svakih ) : dana treba ubaciti na leite minimalno 07 kg stelje. $vo se radi sve dok ne pone (ermentacija, a kasnije se dodaje zbog odravanja suho e stelje. 9 sredini jesenjeg perioda poinje proces (ermentacije tj. (ormiranja leita i ako se zakasni sa tim ivotinje ulaze u zimu sa hladnim leitem i do < %7 =. 4ko je dolo do ovoga jedna od mogu nosti je da se odmah stavi velika koliina stelje na leite 'duplo ve a od naredne&. $vdje leite ne e biti grijano odozdo zbog nedostatka (ermentacije. 3rugi nain je da se na leite stavlja po kravi > kg slame, na to se stave svjei govei ekskreti, a na njih ponovo > kg slame i doda jo malo prostirke. 2ako e poeti zagrijavanje leita i eventualna (ermentacija u neto toplijim uvjetima.

 Prostor za hranu sjenik, sjenici ovi prostori mogu biti kombinacija valova i sjenika ili odvojeni. 8eliina sjenika limitirana je koliinom sijena po ivotinji dnevno. 9 zimskom periodu po kravi se troi : kg dnevno, a ljeti , kg. .jenici se postavljaju uz bone zidove. Krmne stolove moemo (ormirati ili uz leite ili na ispustima. +jegova visina je )7 :7 cm. 5oe biti pokretan ili inkorporiran u jedinstvenu cjelinu sa jaslama. ?asle su rasporeene cijelom duinom i ine tri zida. "spod jasala je krmni stol. Ispusti zimski ispusti su betonirani ili poploani kao podovi tale i pokriveni su. #o jednoj ivotinji treba osigurati 07 m, ispusta 'zimskog&. 2reba se svakodnevno istiti i prati. ;jetni ispust nije betoniran. $dvojen je (iksnom ili mobilnom ogradom od zimskog ispusta. $rganizira se tamo gdje krave nemaju mogu nost ispae. , ) puta je ve i povrinski od zimskog ispusta ',7 )7 m ,&. ;jetni ispust treba zoohigijenski urediti nasipanjem ljunka. 2reba postojati ili drenani sistem ili dobro rijeen sistem odvodnih kanala tj sprijeiti zadravanje atmos(erskih padavina. ilani rovovi normativ silae po jednoj mlijenoj kravi u toku laktacije ',)7 dana u godini& iznosi )7 ): kg. .ilana masa se puni u silane rovove koji su namjenski izgraeni objekti u sklopu ove (arme i to su vrste (ormacije u koje se puni masa koja se silira. "zuzetno je vano da se silana masa brzo napuni u silane rovove 'najkasnije za ) dana&. Kada se napuni silana masa se zatvara na , naina! a& prekriva se zemljom i preputa (ermentaciji, b& prekriva se kombinacijom krea, slame i piljevine. $vaj drugi nain se koristi tamo gdje krave imaju slobodan pristup silanom rovu jer se ova masa ne skida za razliku od zemlje i krave jedu tu masu zajedno sa silaom. .ilo<rovovi se lociraju posebno u odnosu na objekat gdje su smjetene krave.

Napajanje moe se osigurati na dva naina! a& automatske pojilice i b& valovi za vodu. +apajanje se ovdje ne vri na leitima nego na prelazu natkrivenog dijela ka leitu. *a :7 krava treba predvidjeti ) : automatskih pojilica, @7 077 cm irine hranidbenog prostora kod krmnih stolova. Izmuzite je neminovno u ovakvom sistemu dranja. 2reba osigurati kvalitetnu izgradnju i lokaciju. +aje e se izmuzita postavljaju centralno. 2reba osigurati da se sve ivotinje dovedu i odvedu od tog objekta u odreenom vremenskom periodu. *a izvoenje mainske mue treba osigurati odreen broj aparata za muu 'najmanje % ) kompleta za (armu od :7 krava&. 8rlo je bitno prati aparat poslije mue, dezin(icirati ga i isprati mlakom vodom pod pritiskom od jedne atmos(ere. ivotinje koje su Atvrde na vimenuB bolje je runo izmusti. 5ora se musti u isto vrijeme , puta dnevno. #od u sabiralitu mora biti poploan. 9 izmuzitu treba osigurati! a& prostor za vakum pumpu i bojlere za dobivanje tople vode, b& tank za prihvat mlijeka, c& odjeljenje za veterinarski tretman ivotinja, koji moe biti i u blizini izmuzita. $vaj prostor se organizira kao otvorene tale gdje su tri zida improvizirano zatvorena. $vdje se prave leita ', reda, ivotinje su (iksirane&. *a ovaj prostor treba osigurati : 07 1 kapaciteta cjelokupne (arme.

d& $djeljenje za zasuene krave taj dio zauzima u odnosu na broj ivotinja ,7 1. Coravak ivotinja u tom prostoru je oko >7 dana. Porodilite je identino onom u zatvorenim talama. Kapacitit porodilita se odreuje na dva naina! a& 07 1 od ukupnog broja grla na jednoj (armi, b& broj dana koje krave provode u porodilitu ', dana prije i / @ dana poslije telenja&. +a (armi od :7 krava treba predvidjeti minimalno > mjesta u porodilitu, a kod ve ih (armi minimalno ,7 leita u porodilitu. #orodilite se locira blizu izmuzita tj. blizu prostora gdje se smjeta telad. 2rebalo bi imati poseban kanalizacioni sistem, sa meuprostorom u kojem bi se trebao tretirati ekskret bolesnih ivotinja prije putanja u zbirni kanalizaconi sistem. Prostor za smjetaj teladi isti je higijenski princip kao kod zatvorenih tala. .mjetaj ovisi od lokalnih uvjeta i odgovaraju eg geogra(skog poloaja. +eto je pove an izolacioni (aktor. 2elad se ovdje dre najdue % mjeseca. +akon toga se enska telad odvajaju u prostor za junad, a muka telad za tov. +ain smjetaja diktira i nain ishrane. 2elad se dre u individualnim ili u grupnim boksovima. 9 prvom mjesecu ivota teladi osnovna ishrana je puno mlijeko '> l po teletu&, poslije toga poinje ishrana sa prvorazrednim kvalitetom sijena kao i koncentratom odgovaraju eg higijenskog i nutritivnog kvaliteta. 9 drugom mjesecu hrana je neobrano mlijeko sa sijenom i ve om koliinom koncentrata. 2ek u tre em mjesecu neobrano mlijeko zamjenjuje se obinim, a sijeno i koncentrat daju se u skladu sa nutritivnim normativima. 9 prvom mjesecu telad se snmjeta u individualne boksove, u drugom se preseljavaju u grupne boksove, prvo po : teladi pa po 07. $vo rezultira sljede im injenicama! a& dobijemo ujednaene jedinke po kvalitetu, b& znatno je reduciran broj krljavaca *a dvomjesenu telad treba unutar grupnog boksa osigurati , ,, : m , prostora za leite, a za tromjesenu telad % m,. *a dvomjesenu telad treba poploan ili betoniran ispust sa povrinom od % m, po ivotinji, a tromjesena se mogu pustiti na nebetonoran ispust i osigurati za svaku ivotinju po ) m , prostora za kretanje. +agib povrine ispusta prema odvodnom kanalu je , % 1. Dvrsti ispusti bi trebali biti prekriveni nadstrenicom. 9 individualnim ispustima nemamo pojilite 'voda iz (laice&. 9 grupnim pojilita su obavezna. +a jedan boks sa 07 teladi treba postaviti minimalno , automatske pojilice. *idovi tele aka se rade od cigle.

Osnovni #rin i#i $i%ijene teladi i #ro&ila'sa (olesti Eigijena uzgoja i pojave bolesti su usko povezani i ine jedinstvenu problematiku uzgoja teladi. 2ako npr. od bolesti teladi do 0 godine starosti ugine ,: 1 populacije. 9 zemljama sjeverne Furope u prvoj godini starosti ugine / G 1 teladi. +ajve i broj uginu a je u prva , mjeseca ivota. 9 prve % sedmice ivota ugine /: 1 od ukupnog broja uginulih u prvoj godini, a u prvom mjesecu @7 1. +ajkritiniji je dakle period u prve ) sedmice ivota. *atita zdravlja i poboljanje proizvodne sposobnosti ne poinje partusom nego higijenom majki. +a tom konceptu poinje i preventiva uzgojnih bolesti teladi. $ko %7 )7 1 u strukturi ugibanja teladi otpada na poreme aje gastrointestinalnog trakta, a isto toliko otpada i na respiratorni trakt. $statak se svodi na probleme izazvane grekama u smjetaju. 3a bi osigurali zdravu telad moramo brinuti o nekoliko (aza uzgoja! a& postupak sa majkom prije poroda b& postupak sa majkom i teletom u toku i nakon poroda c& bliski vremenski period postupka sa teletom nakon poroda d& dranje teladi u boksovima Postupa! sa maj!om prije poroda " za rasplod se koriste samo spolno zrele ivotinje ',7 ,) mjeseca, sa minimalno ,-% tjelesne mase&. "spotovati servis period, zasuenje, odgovaraju a ishrana '07 dana prije poroda davati laksativnu hranu&. Postupa! sa maj!om i teletom u to!u i na!on poroda " porod higijenski treba da bude ist, suh i da su svi drugi zoohigijenski parametri smjetaja na apsolutno higijenski prihvatljivom nivou. ;izanje teleta, suenje, mikro(lora i cirkulacija. 3ezin(ekcija pupka minimalno , puta dnevno u toku : dana. #lis!i vremens!i period postup!a sa teletom na!on poroda " propustljivost epitela crijeva teleta za gama<globuline kolostruma tj. dati mlijeko odmah po partusu. 9 prvom mjesecu ivota tele se hrani punim mlijekom i vana je pravilna (rekvenca davanja mlijeka. u poetku treba dati manje koliine mlijeka zagrijanog na temperaturu %) < %:=. 2ako gruano mlijeko prerauju enzimi dok nezgruano mlijeko 'koje nije zagrijano& propasira crijeva i izaziva prolive. 2elad se mogu hraniti i kiselim mlijekom, ali ne hladnijim od ,: =. $d ) 07 dana broj napajanja se reducira ') : puta dnevno&, a do tada je 07 puta dnevno. +akon 0: dana tri puta dnevno. 8oda mora biti zagrijana na ,, < ,: =, a poetak napajanja je nakon ) dana 'po prestanku uzimanja kolostruma&. 8oda se daje 0 sat nakon hranjenja. 4ko se ne daje voda javljaju se katari crijeva, opstipacije, problemi sa termoregulacijom. Eigijena posuda za napajanje se izvodi sredstvom koje ne utie na kvalitet mlijeka. $tale za smjetaj teladi " moraju biti primjerene, iste, suhe, higijenski prihvatljive, stelja higijenski ispravna i dobrog kvaliteta, a ispusti rijeeni tako da

reduciraju zdravstvene probleme na najmanju mogu u mjeru. 9 grupno dranje mogu se ukljuiti ona telad koja su prethodno vakcinisana. *a otkup ne davati telad laku od /7 kg.