Uvod u 1.

dan

Ovaj roman se odvija u Firenci, Italija, 1348. Te iste godine vlada smrtonosna kuga u Firenci, bilo od strane vlasti nebeskih tijela ili kao kazna od Boga za sve zlo koje je poinio ljudima. Kuga je nastao na Istoku godina ranije, izbrisavi puno ljudi. Nita ne moe zaustaviti poast. Dunosnici su imenovani za uklanjanje prljavtine iz grada. Ne bolesna osoba je dozvoljeno u gradu.

Prvi znaci kuge su oteklina u preponama ili ispod pazuha. Te izboine kretala izmeu veliine jabuke i jajeta. Oni su pozvani gavoccioli. Ubrzo nakon ugovaranja kuga gavoccioli bi proirio po cijelom tijelu. Sljedei stadij bolesti bio crne ili modar mrlje na rukama i bedrima, irenje na ostatak tijela u kratkom vremenu. Nita nije moglo biti uinjeno, veina je umro u roku od tri dana, samo malo tko su izlijeeni. Poast prolo od bolesna na zdravi, to se oko bolesne osobe na bilo koji nain, ukljuujui dira njihova odjea moe razboljeti. Ja (narator) vidio ga svojim oima. ivotinje i umro od kuge. Zdrava je poeo izbjegavati bolesne i bolesne osobe imetak kako bi se zatitili od smrti.

Neki ljudi su mislili da ako su izbjei viak e biti poteen od bolesti. ivjeli su zajedno, osim svih ostalih. Nitko nije smio govoriti ili sluati bilo to u vezi s bolovanja. Oni su se zabavljali uz glazbu.

Drugi vjeruje da je viak bio je odgovor. Opijanje, pjevanje, i zadovoljavanju svaki kapric bio nain da se obrani od bolesti. Oni uvijek izbjegavao bolesni.

Zakoni, i ljudski i boanski su naputeni. Svatko je slobodan uiniti ono to su htjeli.

Bilo je jo drugih koji su srednji put. Ni ograniavanje sebe hranu i pie, niti jesti i piti do kraja. Hodali su oko miriui cvijee bez brige.

Drugi, pak, smatra da je najbolji nain da se bave kuge je pobjei iz grada. Oni se samo brinuo o sebi. Oni su napustili svoje domove, gradove i posjede.

Neuveno praksi poeo iriti kroz grad zbog kuge, ene nisu smetale ovjek-sluge. Oni nisu osjeali sram bie golo oko njih. To moe biti razlog zato se nakon kuge ena imala blazi moral.

Grad je bio pun leeva. Tijela mrtvih siromanih e se staviti na ploniku ispred svoje kue i uzeti s drugim tijelima biti pokopan s vrlo malo ceremoniji. esto puta ti ljudi e umrijeti sam i njihova smrt bi se otkrio tek kada smrad njihovih mrtvih tijela dosegao susjedov kuu. Kad su crkve ponestalo grobova kopali ogromne rovova i mrtva tijela su baena u njima.

Vjetar iriti kugu prema okolnim gradovima i selima, izbrisavi stanovnike. Od oujak-srpanj 1348 oko 100.000 ljudi poginulo u Firenci.

One su u utorak ujutro u Santa Maria novela, bilo je samo sedam dame tamo uti usluge. Bili su odjeveni u odjeu alosti. Oni su bili u dobi izmeu 18 i 28 izmeu. Svi su bili pametni, lijepi, i plemenita po roenju. Oni su takoer dobro odgojen i skroman. Neu vam rei svoje pravo ime, u sluaju da postane neugodno o tome to u rei o njima. Paminea bio najstariji, Fiammetta je druga najstarija slijedi Filomena, Emilia, Lauretta, Neifile, i konano Elissa.

Pampinea govori ostalim damama: svi smo se bojali za svoje ivote. Svijet ide u pakao oko nas, svi umiru i napustila svoje moral. Mislim da bismo trebali napustiti grad kako bi se zatitili. Trebali bismo ii na jedan od naih seoskih i uivati u ivotu, a ne ivjeti u strahu i tuzi.

Kad je zavrila, ostali su bili vrlo uzbueni i poeo planiraju svoje putovanje, sve osim Filomena.

Filomena uzvratio: nema razloga za biti brzopleti. ene, naravno, ne znam kako razum u skupinu. Oni trebaju vodstvo ovjeka da bi pravu odluku.

Elissa pristao rekavi: ljudi su trebali voditi ena. Bez mukaraca, to bi rijetko uspjeti.

Dok su se raspravljati o ovom, tri ti ljudi doli u. Niti jedan od tih trojice mukaraca bili su stariji od 25 godina. Za razliku od imena koja su odabrana za ene, muke imena svi imali etimoloki znaaj, njihova imena su Panfilo ("potpuno u ljubavi"), Filostrato ("prevl adati ljubav"), a Dioneo ("pohotni"). Svi su bili armantni i doao iz dobre obitelji. Sve to je elio je da se sa enama koje su voljeli, koji samo tako se dogodilo da su tri od ovih gore spomenutih dama.

Kad dame vidjela su ti ljudi doli u, Pampinea odluio da su ti ljudi bi se njihovi vodii. Neifile pocrvenio, jer ona je voljela jednog od mladia.

Neifile rekao da Pampinea: bojim da ako emo ih povesti sa sobom da e osramotiti i neodobravanje slijediti, jer oni su u ljubavi s neki m od nas.

Filomena odgovorila na Neifile izjavu: to nije vano dok god nita neasno dogodi.

Dame su se svi sloili i Pampinea, koji je bio u vezi s jednom od mladia, otiao do njih i objasnio plan i molio ih da dou zajedno. Sloili su se da dolaze i sedam od njih su razgovarali o pripremama za putovanje. Sljedeeg jutra, u zoru, oni i njihove sluge krenuo na svoju prvu stajalita, to je oko dvije milje daleko.

Ubrzo nakon to su stigli na odredite, Dioneo, koji je bio zgodniji i smijeno u odnosu na ostale d vojice, rekao je: svatko treba smijati, pjevati i zabaviti ili me pustiti natrag u grad.

Pampinea odgovorio: Dioneo je u pravu, treba se ivnuti. Vjerujem da je poremeaj uinit e nas ele razdvojiti i otii natrag u grad. Predlaem da izaberu vou izmeu sebe i to osoba koja e biti zaduena za voenje svi sretni i zabavljali. Nadalje, svatko od nas bi trebao doivjeti ovaj naslov pa emo rotirati voe. Mi svi biraju prvi voa, ali nakon to je danas sljedei voa e biti imenovan od strane trenutnog lidera. Lider e diktirati gdje i kako emo provesti vrijeme.

Svi su se slagali i Pampinea jednoglasno je izabran za Queen za taj dan. Filomena otiao i okupio granu od lovora grma i tkale ih u kruni koji oznaava poloaj kralja / kraljice.

Pampinea naredio svima da se smiri, a ona se zove za tri muke slubenike i etiri slubenika djevojinom. Ona je izabrana Parmeno, Dioneo sluga biti njezin upravitelj, njegov posao je upravljati kuanstvo i sve veze s blagovaonici. Dalje, Sirisco, Panfilo sluga je bio izabran za rizniara i

kupac. On mora slijediti Parmeno naredbe. Tindaro, Filostrato sluga e biti sluga svim mladim ljudima s obzirom na njihove bedchambers Kad drugi muke slubenici su zauzeti. Misia, slugo moj, i Licisca, Fiolomena sluga e raditi u kuhinji kao kuhara pod Parmeno smjeru. Chimera, Lauretta sluga, a Stratilia, Fiammetta sluga, bit e zaduen za brigu o djevojinom bedchambers. Nadalje, vi sluge e samo donijeti nam dobre vijesti, unato tome to se moe uti ili vidjeti u gradu.

Pampinea ispriao svima da uivaju u vrtove i livade. Svi su bili na sastati u asu terca (oko 09:00) za doruak. Kad je doao as da sve doe u blagovaonicu. Oni su prali svoje ruke i sjedili u dodijeljenim mjestima.

Nakon obroka, Pampinea naredio Dioneo igrati svoju lutnju i Fiammetta igrati svoju Violu. Svatko je pjevala i plesala. Nakon nekog vremena kraljica odluila je da je vrijeme za odmor i svima je poslan u svojim krevetima komorama za neko oputanje. Oko sat vremena od none (15:00), Queen su svi probudili, jer previe sna u sredini dana nije dobro za osobu.

Upoznali su se na livadi gdje je bio svje povjetarac i hlad. Sjedili su u krug. Kraljica je rekao da trebamo jedni ispriati priu, a ne samo igrati igre, jer u igrama moe biti samo jedan pobjednik, a srea e se osjetiti samo jedna osoba, ali ako emo priati prie onda svi zabavljali. Svi su se sloili da se priaju prie i Queen imenovan Panfilo, koji je sjedio s njezine desne strane, za poetak prve prie.

PRVI DAN, PRVA NOVELA __________________________________________________________________________________ _________ Fabula: Musciatto Franzes odlui povjeriti naplatu duga od nekih Burgunana, koji su inae poznati po svojoj svadljivosti i nepotenju, Cepparellu iz Prata kojega su zvali Ciappalletto. Ciappalletto je bio vrlo nemoralan i koristoljubiv ovjek i upravo je zbog toga Musciatto odluio povjeriti rjeavanje svojeg problema ba njemu. Ciappolletto se u Burgundiji smjestio kod dvojice brade Firentinaca. Ubrzo se razbolio, a zbog starosti i neurednog ivota lijenici mu nisu mogli pomodi. Jednog je dana uo iz susjedne sobe svoje domadine kako razgovaraju o tome to de s njim jer se kao pokvaren ovjek nede htjeti ispovjediti, a i ako bude htio, nijedan ga svedenik nede odrijeiti grijeha. Njih de, jer su takvog ovjeka primili u kudu, svi osuditi, uzeti im imovinu, moda ak i ubiti. Ciappolletto ih utjei da se ne brinu i neka mu dovedu fratra. Brada iz jednog samostana dovedu svetog i potenog fratra. Ciappolletto na sva fratrova pitanja daje neistitnite odgovore, a fratar mu daje odrjeenje grijeha ... citat: ...dredi ga za veoma svetog ovjeka, kao to i prilii onome tko je u potpunosti vjerovao u istinitost ser Ciappellettovih rijei. A tko i ne bi povjerovao ovjeku koji pred smrt tako govori? Fratar mu na kraju ponudi da ga pokopaju u njihovom samostanu na to Ciappolletto pristane. Brada su sluala ispovijed iz susjedne sobe.

Nekoliko puta im je, sluajudi to je sve ispovjedio kao svoja djela, toliko bilo smijeno da su gotovo pucali od smijeha i meu sobom su govorili: "Kakav je to ovjek kojeg ni starost, ni bolest, ni strah od smrti koja mu se blii, a ni od Boga ijem de sudu uskoro pristupiti, nisu mogli odvratiti od njegove zlode i navesti ga da poeli umrijeti drukije od onog kako je ivio." Ali, uvi da je reeno da de biti pokopan u crkvi, ostalo ih nije brinulo.

Ciappolletto je umro istoga dana, a fratar objavi da je bio sveti ovjek i da svi fratri u samostanu trebaju bdjeti nad njegovim tijelom. Narod je sluajudi fratrovu propovijed o Ciappollettijevoj dobroti, pobonosti i svetosti povjerovao u tu priu i uskoro su mu se ljudi poeli zavjetovati i smatrati ga svecem. Interpretacija: lik: Ciappolletto je bio notar koji je krvotvorio isprave, lano svjedoio, radovao se kada bi uspio zavaditi roake i prijatelje, bio je ubojica, psovao Boga, nikada nije iao u crkvu, varao je na kocki, previe pio, udio za enama, bio je, vjerojatno, najgori ovjek koji se rodio. citat: Evo kakav ovjek je bio taj Ciappelletto: bio je notar, ali takav da je veliki stid osjedao ako neka od njegovih isprava (a malo ih je i sastavljao) ne bi bila krivotvorena; takvih bi napraviti htio koliko god bi ih se od njega trailo, i njih bi radije poklanjao nego to bi neke druge za velike novce sroio. S najvedim je veseljem lano svjedoio, bio pozvan ili ne, a bududi da se u to vrijeme u Francuskoj najvie vjerovalo prisegama, nije se suzdravao od lanog prise-zanja. U tolikim je sporovima varajudi pobijedio koliko puta su ga pozvali da se svojom vjerom zakune da de govoriti istinu. Najvie je uivao, i to je pose-bice usavravao, u zametanju zla, neprijateljstva i bruke meu prijateljima i roacima, ili bilo kim drugim, i veseliji bi postajao to su se veda zla iz toga raala. Kad bi mu ponudili da sudjeluje u ubojstvu ili kakvom drugom zloi-nu, pristao bi bez iznimke; i vie puta se i sam ponudio da vlastitim rukama nekog rani ili ubije. Psovao je Boga i svece na sva zvona i za svaku, pa i najmanju stvar, zato jer najrazdraljiviji meu ljudima bio. U crkvu nikada nije iao, a svima njezinim sakramentima ismijavao se koristedi ogavne rijei, kao da se radi o kakvoj prostoj stvari, dok je, s druge strane, rado posje-divao krme i druga nemoralna mjesta i tamo obitavao. udio je za enama kao psi za batinama, a u nedolinim je radnjama uivao vie od bilo kojeg drugog ravog ovjeka. Silom bi uzimao i krao, s istom savjedu s kojom bi svet ovjek pruao. Bjee tako prodrljiv i toliko voljae piti, da mu je znalo od toga pozliti, a i odlinim ga prevarantom na kocki smatrae. Pred smrt na sebe preuzima odgovornost za vlastite svetogrdne postupke. Odluuje lagati svedeniku na posljednjoj ispovijedi, ne zbog vjerskih razloga i potrebe za okajanjem grijeha, nego da ne bi natetio svojim domadinima, dvojici brade Firentinaca. citat:

U svom sam ivotu toliko puta uvrijedio Gospoda Boga da, uinim li to jo jednom na svojoj samrti, gotovo da je i svejedno. Probajte mi, stoga, dovesti jednog svetog i vrlog fratra, najboljeg to ga moete nadi, ako takvih ima, i prepustite stvar meni. Lae fratru da se uvijek redovito ispovijedao, da nikada nije bludno zgrijeio, da je postio, ak i ede nego je to zadano, da nikada nije bio lakom i da je svoje nasljedstvo razdijelio sluedi Bogu, da je svoju zaradu od trgovine dijelio sa sirotinjom. Lae da nije poinio ubojstvo, da nije lano svjedoio, klevetao, ukrao, da kao trgovac nije varao. Navodi sitne grijehe koje je uinio u dobroj namjeri ili zbog nesporazuma. citat: "Jesam, gosparu", odgovori ser Ciappelletto, "govorio sam runo o drugima. Imao sam jednom susjeda koji je, inedi time najvedu nepravdu, po cijeli dan tukao enu, te sam, stoga, jednom runo o njemu govorio roacima njegove ene; toliko sam se saalio bio nad tom jadnicom koju bi on, kad god bi previe popio, nagrdio od batina." "...ali ne znam koga, osim ako to ne bjee jedan ovjek koji mi donese novac za tkaninu koju mu ranije prodah, i koji sam bez brojanja poloio u krinju. Poslije mjesec dana vidio sam da u njoj ima etiri novida vie nego to je trebalo biti, te sam ih, ne vidjevi ga opet i uvavi mu ih godinu dana, dao za slubu Boju."

Kaje se to je slugu natjerao mesti u subotu naveer te tako nije iskazao potovanje nedjelji. Kaje se to je jednom sluajno pljunuo u crkvi.

Uspijeva ak i zaplakati, navodno se sjedajudi svojeg najgoreg grijeha.

citat: "Oe moj, kad mi obedajete da dete moliti Boga za mene, ja du vam ga redi. Znajte da sam, kad bijah sasvim malen, jednom opsovao svoju milu majku." Ciappolletto ostaje dosljedan svojim laima do kraja. Pristaje da ga pokopaju u samostanu kao potenog i istog ovjeka. Kroz lik Ciappolletta Boccaccio otkriva humanistiko, tj. renesansno poimanje svijeta, njegovi su likovi odluni osloniti se na vlastite snage, on pohvaljuje ljudsku snalaljivost i lukavost.

Fratar dobar i poboan ovjek pozvan iz samostana da ispovijedi Ciappolletta. citat:

...jednog starog fratra, svetog i estitog ivota, velikog poznavatelja Svetog Pisma i asnog ovjeka, kojem su svi mjetani osobito odani bili, i oni ga povedoe sa sobom.

Fratar bez razmiljanja i sumnje prihvada sve to Ciappolletto govori jer tko bi mogao pomisliti da ovjek na samrti lae. Oduevljava se njegovom pobonodu i estitodu, odrjeava ga svih grijeha i nudi mu pokop u samostanu. Nakon Ciappollettijeve smrti organizira bdijenje i pokop dostojan sveca i velianjem Ciappollettijeve istode, pobonosti i potenja u narodu izaziva takvo divljenje da su ga ljudi poeli smatrati svecem i zavjetovati mu se. citat: Proiri se, u meuvremenu, glas o njegovoj svetosti i privrenosti koju mu ljudi iskazivae, po kojem gotovo da i nije bilo ovjeka koji se u kakvoj nevolji zadesio a da se nekom drugom svecu a ne njemu zavjetovao. Stoga ga nazvae ser Ciappelletto, a tako ga i danas zovu, i tvrde da je Bog mnoga uda po njemu uinio, a ini ih i dan danas, onome tko mu se pobono preporui.

Boccaccio ismijava srednjovjekovni svjetonazor, ruga se lakovjernim fratrima i praznovjerju puka. Na ovaj nain velia novo doba i novog ovjeka koji se oslonjen na vlastite snage i vlastiti intelekt i dosjetljivost moe izdidi iznad lanog morala, prijetvornosti i gluposti. Boccaccio ipak ne negira i ne ismijava Boga i ne doputa nezakonite postupke. citat: Ne elim zanijekati mogudnost da je zaista blaen pred Bogom i da se, iako je vodio sraman i zao ivot, pred smrt tako pokaja, da je Bog moda imao milosti prema njemu i primio ga u svoje kraljevstvo. Ali, bududi da nam to nije znano, prema onom to nam je oito, mislim i kazujem da je on prije u rukama vraga u paklu, nego u raju. A ako je zaista tako, velika je blagost Boja prema nama, koja ne gleda na nae pogreke, ved na istodu vjere, te nas, uinimo li svojim zatitnikom njegovog neprijatelja vjerujudi da mu je prijatelj, usliava kao da smo se nekom istinskom svecu priklonili, kao glasniku njegove milosti.

Drugi dan, novela trea Gospar Tebaldo je nakon smrti svoje imanje prepustio trojici sinova koji su ubrzo potroili sve to su imali. Nakon bijede uspjeli su se ponovno obogatiti, ali su sad imetak potroili jo bre. Njihov neak Alessandro slao im je novac iz Engleske, ali se odluio vratiti kui. Na putu je sreo kraljevu ker koja se odmah zaljubila u njega. Nakon vjenanja Allesandro je postao bogat i podmirio je dugove svojih strieva. Likovi Tebaldovi sinovi- rastroni i nezasitni. ovjek bi pomislio da kada netko jedanput dobije mnogo novaca i brzo ga potroi da nee napraviti istu greku kada mu se jo jedanput javi ista prilika koja je

veoma rijetka u stvarnom ivotu, no oni su napravili istu greku dva puta. Alessandro- dareljiv. Davao je novac svojim strievima iako su se oni razbacivali novcem. Kada se vratio kui ak je i podmirio njihove dugove. Dojam Ne smijemo rasipati novac u ivotu jer srea ne dolazi esto i nije uvijek novac. Ako nam se kada i desi da dobijemo puno novca treba ga tediti i razumno troiti te uzeti u obzir budunost a ne gledati samo danas. To je razlog zato mi se nisu dopali Tebaldovi sinovi.