FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUILITE U ZAGREBU Zavod za materijale

Materijali II

Podloge za vjebe
Nositelji kolegija: Prof. dr. sc. Franjo Cajner Prof. dr. sc. Kreimir Grilec Prof. dr. sc. Vera Rede Prof. dr. sc. Gojko Mari doc. dr. sc. Tatjana Haramina

Student: _____________________________

Grupa: _________

Ak. god. 2013./14.

MATERIJALI II akad.god.2013/2014

Tjedan 10.03. - 14.03. 17.03. - 21.03. 24.03. - 28.03. 01.04. - 04.04. 07.04. 11.04. 14.04. 18.04. 21.04. 25.04. 28.04. 02.05. 05.05. 09.05. 12.05. 16.05. 19.05. 23.05. 26.05. 30.05. 02.06. 06.06. 09.06. 13.06. 16.06. 20.06.

Predavanje Cajner Cajner Cajner Cajner/Grilec(Rede) Grilec(Rede) Grilec(Rede) Grilec(Rede) Grilec(Rede) Grilec(Rede) Grilec(Rede) Haramina Haramina Mari Mari K III K II KI

Vjebe

1. Niz kaljenja

2. Utjecaj sadraja ugljika na tvrdou kaljenog elika 3. Ispitivanje prokaljivosti 4. Poputanje elika

5. Mikrostruktura toplinski obraenih elika 6. Ispitivanje tribolokih svojstava

etvrtak Praznik rada Petak neradni dan Uskrnji ponedjeljak (3 termina) petak 10-16 sati

7. Metalografija Fe-ljevova

8. Utvrivanje konvencionalne granice razvlaenja elika za opruge 9. Metalografija lakih i obojenih metala i nehrajuih elika 10. Svojstva i primjena polimernih materijala 11. Svojstva i primjena kompozita 12. Izbor materijala raunalom
etvrtak Tijelovo Petak neradni dan

Materijali II (ak. god 2013./2014.)_____

Zadatak 1.

Vjeba 1: Niz kaljenja

Za elik nepoznatog kemijskog sastava utvrdite je li zakaljiv i ako jest koja je optimalna temperatura austenitizacije ? 1. Provesti niz kaljenja s odabranih temperatura. 2. Ispitati postignute tvrdoe. 3. Konstruirati dijagram ovisnosti tvrdoe o temperaturi austenitizacije. 4. Iz dobivenog dijagrama odrediti optimalnu temperaturu austenitizacije. Za provedbu niza kaljenja raspoloiva je laboratorijska pe s automatskom regulacijom temperature, bazen sa sredstvom za gaenje, temperature ____ C i odgovarajui tvrdomjer.
Prosjena tvrdoa (HRC)

Oznaka uzorka

t a , min a , C

Tvrdoa (HRC) 3 4

70 60 50

Tvrdoca, HRC

40 30 20 10 0 600

700

800

900

1000

1100

1200

Temperatura, oC
Temperatura austenitizacije iznosi: a = _________ C

__________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale

Materijali II (ak. god 2013./2014.)_____ Zadatak 2.

Vjeba 1: Niz kaljenja

a) Skicom prikaite mikrostrukture pri ugrijavanju i obrazloite izbor optimalne temperature austenitizacije podeutektoidnih i nadeutektoidnih ugljinih elika na primjeru dvaju elika poznatog kemijskog sastava (ili oznake). b) Prikaite kaljenje ovih elika u dijagramu postupka

Fe-C dijagram

Uptonov dijagram

Temperatura, oC

A3 A1

Vrijeme, h

__________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale

Materijali II (ak. god 2013./2014.)

Zadatak 1.

Vjeba 2: Utjecaj %C na tvrdou kaljenog elika

Navedite i objasnite osnovne uvjete zakaljivosti elika.

1. 2. 3. 4.
Zadatak 2.

Skicirajte jedininu eliju martenzita i oznaite parametre c i a. Kako se naziva omjer parametara c/a?

Zadatak 3.

U eksperimentalnom dijelu vjebe treba provesti kaljenje elika razliitih sadraja ugljika u cilju odreivanja utjecaja ugljika na tvrdou kaljenja. Ispitni uzorci su visine do 10 mm i promjera 10 do 20 mm. Ugrijavanje se provodi u komornim peima u trajanju od 15 min za svaki uzorak, a potom se uzorci gase u vodi. 1. Za svaki kaljeni uzorak treba: a) Odrediti temperaturu austenitizacije. b) Ispitati tvrdou nakon kaljenja (metodom Rockwell C). b) Izraunati srednju vrijednost tvrdoe. 2. Na temelju dobivenih vrijednosti tvrdoe konstruirajte dijagram ovisnosti tvrdoe kaljenja o sadraju ugljika u eliku. 3. Pomou Fe-C dijagrama i Uptonovog dijagrama objasnite dobivenu ovisnost tvrdoe o sadraju ugljika u eliku. Koji elici se smatraju konvencionalno zakaljivim?
Oznaka uzorka Oznaka elika Ispitana tvrdoa nakon kaljenja, HRC
Prosjena tvrdoa, HRC

%C

a , oC

1.

2.

3.

4.

5.

6.

___________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale

Materijali II (ak. god 2013./2014.)

Vjeba 2: Utjecaj %C na tvrdou kaljenog elika

70 60

Tvrdoca, HRC

50 40 30 20 10 0 0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 Sadrzaj ugljika, %

Dio Fe-C dijagrama

Uptonov dijagram

___________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale

Materijali II (ak. god 2013./2014.)

UVOD

Vjeba 3: Ispitivanje prokaljivosti

Osnovna svrha kaljenja elika jest postizanje najvee mogue tvrdoe (ovisno o udjelu ugljika u eliku) i to jednolinijeg prokaljenja (tj. to jednolinije tvrdoe po presjeku). Zakaljivost elika je svojstvo elika da postigne to viu tvrdou nakon kaljenja ( Burnsov dijagram). Prokaljivost je svojstvo elika da nakon kaljenja poprimi to jednoliniju tvrdou po presjeku predmeta. Prokaljivost ovisi o kemijskom sastavu elika i veliini austenitnog zrna. Prokaljenost nekog predmeta ovisi o prokaljivosti elika, dimenzijama predmeta i intenzivnosti gaenja.

ISPITIVANJE PROKALJIVOSTI METODOM JOMINY

Slika 1. Shematski prikaz ispitivanja prokaljivosti metodom Jominy Treba ispitati prokaljivost zadanog elika metodom Jominy i konstruirati krivulju prokaljivosti. Uz dobivenu krivulju prokaljivosti ucrtajte kvalitativno krivulje jednog bolje i jednog slabije prokaljivog elika. Za provedbu pokusa raspoloiv je Jominy uzorak dimenzija 25x100 mm, laboratorijska pe s automatskom regulacijom temperature, naprava za ispitivanje prokaljivosti i tvrdomjer.
Tablica 1. Parametri kaljenja i izmjerene tvrdoe ovisno o udaljenosti od gaenog ela. Oznaka elika:
Udaljenost od gaenog ela (J, mm)

Zadatak 1.

Temperatura austenitizacije:

Vrijeme austenitizacije:

Tvrdoa, HRC

___________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale

Materijali II (ak. god 2013./2014.)

70 60 50

Vjeba 3: Ispitivanje prokaljivosti

Tvrdoca, HRC

40 30 20 10 0 0 10 20 30 40 50 60 70 80 Udaljenost od gaenog cela, mm

Slika 2. Krivulja prokaljivosti ( Jominy-krivulja) ispitivanog elika

ODREIVANJE PROKALJENOSTI

Zadatak 2.

Skicom prikaite raspored tvrdoe po presjeku kaljenih valjaka jednakih dimenzija izraenih od razliitio prokaljivih elika uz gaenje u istom sredstvu.

Tvrdoca

Tvrdoca

Promjer

Promjer

___________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale

Materijali II (ak. god 2013./2014.) Zadatak 3.

Vjeba 3: Ispitivanje prokaljivosti

Skicom prikaite raspored tvrdoe po presjeku kaljenih valjaka razliitih dimenzija izraenih od istog elika uz gaenje u istom sredstvu.

Tvrdoca

Promjer

Tvrdoca

Promjer

Zadatak 4.

Skicom prikaite raspored tvrdoe po presjeku kaljenih valjaka jednakih dimenzija izraenih istog elika gaenih u razliitim sredstvima.

Tvrdoca

Tvrdoca

Promjer

Promjer

___________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale

Materijali II (ak. god 2013./2014.) Definicija i osnovna podjela postupaka poputanja

Vjeba 4: Poputanje elika

Poputanje je postupak ugrijavanja kaljenog elika na temperaturu ispod temperature A 1 u svrhu: - povienja ilavosti martenzita, - snienje zaostalih naprezanja martenzita, - postizanja dimenzijske postojanosti (kod visokolegiranih alatnih elika pretvorbom zaostalog austenita u martenzit i karbide poputanja). Prema visini temperature poputanja ( p ) postupci poputanja dijele se na : niskotemperaturno poputanje ( p < 220 C) srednjetemperaturno poputanje (220 C < p < 400 C) visokotemperaturno poputanje (400 C < p < A 1 )

Temperatura, oC

Vrijeme, h

Dijagram postupka poputanja elika Zadatak 1

Zakaljene ispitne uzorke izraene od etiri razliita elika treba popustiti na razliitim temperaturama poputanja ( p = 200 C, 400 C, 550 C i 650C) u trajanju od 30 minuta i potom hladiti na zraku. Nakon poputanja ispitati tvrdou na uzorcima i konstruirati dijagrame poputanja ispitivanih elika. 1) to se moe zakljuiti o otpornosti na poputanje ispitivanih alatnih elika ? 2) Pokazuje li se kod nekog od ispitivanih elika sekundarno otvrdnue ? 3) U kojem podruju radnih temperatura se smiju primjenjivati ispitivani elici ? Rjeenje
Tvrdoa, HRC Oznaka uzorka Oznaka elika : a /sredstvo za gaenje 1 C45 850oC/voda 100 V2 800oC/ulje X38CrMoV5-1 1060oC/N 2 HS 6-5-2 4.
1210C/N 2

Kaljeno 2 3 x

p = 200 C 1 2 3 x

p = 400 C 1 2 3 x

p = 550 C 1 2 3 x

p = 650 C 1 2 3 x

1. 2. 3.

_________________________________________________________________________________________

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god 2013./2014.)

70 60

Vjeba 4: Poputanje elika

Tvrdoca, HRC

50 40 30 20 10 0 0 100 200 300 400 500 600 700 Temperatura, oC

Zadatak 2. Koje se mikrostrukturne faze postiu nakon kaljenja i poputanja ugljinih elika sa sadrajima ugljika navedenim u donjoj tablici.
Sadraj ugljika u eliku, % < 0,6 0,6 do 0,8 0,8 do 2,0 Mikrostruktura nakon kaljenja Mikrostruktura nakon poputanja

Zadatak 3. U dijagramu postupka prikaite kaljenje i visokotemperaturno poputanje ugljinog elika C45 i objasnite kako se odreuju radni parametri ovog postupka: temperatura austenitizacije, sredstvo za gaenje i temperatura poputanja. Kako se zove ovaj postupak?

Temperatura, oC

Vrijeme, h

_________________________________________________________________________________________

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god 2013./2014.) Zadatak 1

Vjeba 5: Mikrostruktura toplinski obraenih elika

Tri uzorka od istog elika za poboljavanje, sa sadrajem ugljika 0,44%, podvrgnuta su razliitim toplinskim obradama: Uzorak 1: Grijanje na temperaturu 820 C i sporo hlaenje (na zraku). Postignuta tvrdoa nakon toplinske obrade: 210 HV. Uzorak 2: Grijanje na temperaturu 750 C i gaenje u vodi. Postignuta tvrdoa nakon toplinske obrade: 530 HV. Uzorak 3: Grijanje na temperaturu 820 C i gaenje u vodi. Postignuta tvrdoa nakon toplinske obrade: 700 HV. a) b) c) d) e) Prikazati provedbu toplinskih obrada ispitnih uzoraka u dijagramu postupka. Oznaiti prisutne mikrostrukturne faze pojedinih uzoraka nakon provedenih toplinskih obrada. Koja je svrha provedbe toplinske obradbe uzorka 1 ? Iz TTT-dijagrama (slika 2) izraunati prosjenu brzinu ohlaivanja s temperature austenitizacije kojom se postie tvrdoa 210 HV. Iz TTT- dijagrama (slika 2) izraunati brzinu gaenja s temperature austenitizacije kojom se postie tvrdoa 700 HV.

Slika 1. Dio Fe-C dijagrama s podrujem optimalnih temperatura austenitizacije

Slika 2. TTT-dijagram za kontinuirano hlaenje ugljinog elika s 0,44 % C

_________________________________________________________________________________________

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god 2013./2014.)

Vjeba 5: Mikrostruktura toplinski obraenih elika

Rjeenje Mikrostruktura ispitnih uzoraka nakon toplinske obrade:

Uzorak 1

Temperatura, oC

Vrijeme, h

Uzorak 2

Temperatura, oC

Vrijeme, h

_________________________________________________________________________________________

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god 2013./2014.)

Vjeba 5: Mikrostruktura toplinski obraenih elika

Uzorak 3

Temperatura, oC

Vrijeme, h

Zadatak 2 Uzorak od elika s 0,15 % C (Uzorak 4 ) cementiran je uz slijedee parametre postupka:

Pougljiavanje na 925C / 4 h / ohlaivanje na zraku, Kaljenje a = 800C / gaenje u ulju Niskotemperaturno poputanje na 200C / 2 h / ohlaivanje na zraku.

Izmjerena je tvrdoa povrine 800 HV1 i tvrdoa jezgre 240 HV1. a) Prikazati provedbu cementiranja ispitnog uzorka 4. u dijagramu postupka. b) Kvalitativno skicirati raspored tvrdoe po poprenom presjeku i odrediti mikrostrukturu u rubnom sloju. c) Koji se dijelovi najee povrinski modificiraju postupkom cementiranja ? Rjeenje

Temperatura, oC

Vrijeme, h
Dijagram postupka cementiranja elika

_________________________________________________________________________________________

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god 2013./2014.)

Svojstva cementiranih dijelova:

Vjeba 5: Mikrostruktura toplinski obraenih elika

M (visokougljini)
(3 % NITAL, 650:1)

Primjena postupka cementiranja

Tvrdoca, HV1

Udaljenost od povrine, mm
Mikrostruktura elika C15 nakon cementiranja i raspored tvrdoe po poprenom presjeku

Zadatak 3
Uzorak od elika sa 0,44 %C (uzorak 5) nitriran je u solnoj kupki (TENIFER) pri 580C u trajanju od 2 sata. Izmjerene su slijedee tvrdoe: povrinska tvrdoa 500 HV 0,5; tvrdoa jezgre 140 HV 0,5. a) Skicirati provedbu nitriranja ispitnog uzorka 5. u dijagramu postupka. b) Skicirati pretpostavljeni raspored tvrdoe i oznaiti karakteristine zone u rubnom sloju. c) Za koje se strojne dijelove i alate primjenjuje postupak nitriranja ? Rjeenje

_________________________________________________________________________________________

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god 2013./2014.)

Vjeba 5: Mikrostruktura toplinski obraenih elika

Temperatura, oC

Vrijeme, h

Dijagram postupka nitriranja elika

Tvrdoca, HV0,5

Svojstva nitriranih dijelova i alata:

Udaljenost od povrine, mm
Primjena postupka nitriranja: Mikrostruktura ugljinog elika s 0,44 %C nakon nitriranja i raspored tvrdoe po poprenom presjeku

Zadatak 4. Uzorak od elika sa 0,44 %C (uzorak 6) boriran je pri temperaturi 850C u trajanju od 4 sata. Izmjerena je tvrdoa povrine 1800 HV 0,2 i tvrdoa jezgre 180 HV 0,2. a) Prikazati provedbu boriranja ispitnog uzorka 6. u dijagramu postupka. b) Kvalitativno skicirati raspored tvrdoe po poprenom presjeku i oznaiti karakteristine zone u rubnom sloju. c) Navesti primjere primjene postupka boriranja za strojne dijelove i alate u cilju povienja otpornosti na troenje.
_________________________________________________________________________________________

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god 2013./2014.)

Rjeenje

Vjeba 5: Mikrostruktura toplinski obraenih elika

Temperatura, oC

(nagrieno 3 % NITAL, 650:1)

Vrijeme, h

Dijagram postupka boriranja elika

Svojstva boriranih dijelova i alata:

Tvrdoca, HV0,2

Udaljenost od povrine, mm
Primjena postupka boriranja: Mikrostruktura ugljinog elika s 0,44 %C nakon boriranja i raspored tvrdoe po poprenom presjeku

_________________________________________________________________________________________

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)

Vjeba 6: Ispitivanje tribolokih svojstava

Naziv tribologija dolazi od grkog

to znai trenje troenje.

TRIBOLOGIJA je interdisciplinarna znanost o trenju i troenju. Istraivanja na podruju tribologije usmjerena su na smanjivanje negativnih posljedica trenja i troenja, koja se oituju u direktnim gubicima (energije, materijala) i indirektnim gubicima (zastoji, odravanje, pouzdanost, sigurnost, utjecaj na okoli). 1966. Jostov izvjetaj na europskoj konferenciji prvi put se spomije termin tribologija ~ proizvedene energije utroi se na savladavanje trenja ~ industrijskih proizvoda za zamjenu istroenih proizvoda (dijelova) izravni trokovi izazvani trenjem i troenjem ~ 7% BND.

TROENJE je progresivni gubitak materijala s radnih povrina tijela, uslijed dinamikog kontakta s drugim tijelom ili fluidom. Sustavi u kojima se pojavljuju procesi troenja nazivaju se TRIBOSUSTAVI. Takvi su svi sustavi kod kojih postoji relativno gibanje izmedu pojedinih dijelova.

Slika 1. Shema tribosustava

Raznovrsnost uvjeta kontakata (geometrijski oblik, stanje povrine, materijal, nain i brzina relativnog gibanja, temperatura...) uzrokuje veliki broj pojavnih oblika troenja. Kod svakog od njih dolaze do izraaja razliita svojstva materijala pa zato otpornost troenju ne predstavlja jedinstveno svojstvo ve naziv za grupu svojstava. Postoje etiri osnovna mehanizma troenja: abrazija, adhezija, umor povrine i tribokorozija. Mehanizmi troenja opisuju se pomou jedininog dogadaja, tj. slijeda dogadaja koji prethode otkidanju jedne estice troenja s radne povrine tijela. Svaki realni proces troenja sastoji se od jednog, dva ili vie osnovnih mehanizama troenja koji djeluju u vremenskom slijedu ili istovremeno.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)

Vjeba 6: Ispitivanje tribolokih svojstava

ABRAZIJA
Faza I - Abraziv "a" tvrdoe H a pod djelovanjem normalne komponente sile F n prodire u materijal ali samo u konstituent "" koji je meki od abraziva Faza II - Djelovanjem tangencijalne komponente sile F t ostvaruje se mikrorezanje. estice troenja su spiralne strugotine (duktilni materijali) ili krhotine (krhki materijali)

ADHEZIJA

Faza I - Nastajanje adhezijskog spoja razliitog stupnja jakosti na kontaktu izboina Faza II - Raskidanje adhezijskog spoja. estica troenja ostaje spontano "nalijepljena" na jednom lanu kliznog para Faza III - Otkidanje estice (eventualno). Oblik estica troenja ovisi o uvjetima a uglavnom je listiast
Fakultet strojarstva i brodogradnje Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)

Vjeba 6: Ispitivanje tribolokih svojstava

Triboloka kompatibilnost Struktura FCC/FCC najloija BCC/BCC; BCC/FCC loe HCP/HCP dobro Sastav Fe/Fe najloija W/Mo; W/Fe loe Zn/Mg dobro

UMOR POVRINE

Faza I - Stvaranje mikropukotine, redovito ispod povrine

Faza II - Propagacija mikropukotine

Faza III - "Ispadanje" estice troenja, obino oblika ploice ili iverka

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)

Vjeba 6: Ispitivanje tribolokih svojstava

Dinamika izdrljivost povrine: F + P = loe Poputeni martenzit = dobro

TRIBOKOROZIJA

Faza I - Stvaranje (ili obnavljanje) sloja produkata kemijske reakcije s okolinom

Faza II - Mjestimino razaranje sloja produkata kemijske reakcije. estice troenja su u obliku praha (najee oksidnog)

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)

Vjeba 6: Ispitivanje tribolokih svojstava

Primjeri:
KONE PAPUE - Vlak

Uzrok: Adhezija. Udio ferita u mikrostrukturi iznosi vie od 5% Rjeenje: Sivi lijev bez ferita. Grafit + steadit + perlit (~ 1% P) Steadit eutektik s fosforom.

ZUPANIK REDUKTORA

Uzrok: Piting zbog neodgovarajue toplinske obrade (umor povrine) Rjeenje: Cementiranje zupanika

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)

Vjeba 6: Ispitivanje tribolokih svojstava

ISPITIVANJE OTPORNOSTI TROENJU

1. Laboratorijsko ispitivanje uzoraka materijala - testovi u kojima se ispituju laboratorijski pripremljeni uzorci 2. Laboratorijsko ispitivanje gotovih dijelova - za razliku od prethodnog ispitivanja, u ovome se koriste gotovi dijelovi 3. Eksploatacijsko ispitivanje - ispitivanje tijekom eksploatacije

LABORATORIJSKA ISPITIVANJA UZORAKA MATERIJALA

Ovaj nain ispitivanja je najzastupljeniji. Provodi se na tipiziranim ureajima sa svrhom da se usporedi otpornost pojedinih materijala odreenom tipu ili mehanizmu troenja. Ispitivanje materijala u uvjetima ABRAZIJE Metoda "suhi pijesak/gumeni kota", ASTM G 65-85

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)

Vjeba 6: Ispitivanje tribolokih svojstava

Ispitivanje materijala u uvjetima EROZIJE

Ispitivanje materijala u uvjetima ADHEZIJE

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)

Vjeba 7: Metalografija Fe-ljevova

Svojstva lijeva ovise o njegovoj mikrostrukturi, tj. obliku, veliini i raspodjeli izluenog grafita, strukturi metalne osnove te prisustvu nekih drugih mikrostrukturnih konstituenata (karbida, sulfida, fosfidnog eutektika itd.). Uvid u mikrostrukturu lijeva omoguava metalografska analiza. Metalografska analiza takoer omoguava analizu greaka na odljevcima kao i pronalaenje njihovog uzroka.
SVOJSTVA LIJEVA Kemijski sastav MIKROSTRUKTURA Uvjeti pri skruivanju i nakon skruivanja

eljezna osnova

Oblik izluenog grafita

Volumni udio grafita

Raspodjela grafitnih estica

Slika 1 Povezanost mikrostrukture i svojstava Fe-ljevova

Razlika izmeu Fe-C dijagrama za metastabilnu () i stabilnu (- - -) kristalizaciju

Slika 2 Mjeovita kristalizacija u Fe-C dijagramu

Utjecaj brzine skruivanja i grafitizatora na mikrostrukturu lijeva

Slika 3 - Strukturni dijagrami (Sipp -lijevo i Klingenstein - desno) Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb 1/6 Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.) Priprema uzoraka za metalografsku analizu

-

Vjeba 7: Metalografija Fe-ljevova

REZANJE UZORAKA ULAGANJE UZORAKA U POLIMERNI MATERIJAL BRUENJE I POLIRANJE UZORAKA METALOGRAFSKA ANALIZA U POLIRANOM (NENAGRIENOM) STANJU (za ljevove koji sadre grafit) Oblik izluenog grafita (slika 4) I i II-listii III- vermikule(lat. vermis=crv) IV i V- vorii VI- kuglice

o Udio grafita u mikrostrukturi o Veliina grafitnih estica o Raspodjela grafitnih estica o Broj grafitnih estica/mm2 Analiza se provodi sukladno normi za svaku vrstu lijeva. Slika 4 - Osnovni oblici grafita HRN EN ISO 945:2002 NAGRIZANJE najee u Nitalu (2-4 ml HNO 3 i 96- 98 ml C 2 H 5 OH) METALOGRAFSKA ANALIZA U NAGRIENOM STANJU o Otkrivanje mikrostrukture eljezne osnove (prisutne faze i njihovi udjeli)

Slika 5 - Struktura proizvodnje odljevaka od ljevova na osnovi eljeza u svijetu u 2006. godini Zadatak 1: Mikrostruktura bijelog tvrdog lijeva u odljevenom stanju prikazana je slikom 6. Lijev sadri oko 3% C, 1-4% Mn i do 0,6% Si. Mikrostruktura je izazvana nagrizanjem u Nitalu. - Kako kristalizira bijeli tvrdi lijev? - Koje faze ine mikrostrukturu ovog lijeva? Zato je bijel i tvrd? - Osim visoke tvrdoe, koja jo svojstva karakteriziraju bijeli tvrdi lijev? - Oznaiti mikrostrukturu.

40 m

Slika 6 Mikrostruktura bijelog tvrdog lijeva

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb 2/6

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)

Zadatak 2:

Vjeba 7: Metalografija Fe-ljevova

Na slici 7 prikazana je mikrostruktura dvaju uzoraka od crnog temper lijeva. Uzorak a je nakon lijevanja aren i sporo hlaen (u pei). Uzorak na slici b je odljeven, aren i hlaen na zraku. Mikrostruktura oba uzorka izazvana je nagrizanjem u Nitalu. Tvrdoa uzorka a je 140 HV a tvrdoa uzorka b je 250 HV. Koji je oblik grafita prisutan u ljevovima? Kakva je mikrostruktura eljezne osnove i kako se zovu ovi temper ljevovi? Koja je polazna sirovina za dobivanje crnog temper lijeva? Nacrtati dijagram postupka dobivanja crnog temper lijeva za oba uzorka. Na koji nain struktura eljezne osnove utjee na mehanika svojstva? Oznaiti mikrostrukturu.

a) odljeveno, areno i sporo hlaeno

b) odljeveno, areno i hlaeno na zraku Slika 7 - Mikrostruktura crnih temper ljevova

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb 3/6

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.) Zadatak 3:

Vjeba 7: Metalografija Fe-ljevova

Na slikama 8 i 9 prikazana je mikrostruktura dvaju ljevova u poliranom (a) i nagrienom (b) stanju. - Prema obliku izluenog grafita odrediti o kojem lijevu se radi. - Kakva je mikrostruktura eljezne osnove? Oznaiti faze na slici. - Navesti karakteristina svojstva ovih ljevova. - Linijskom analizom odrediti volumni udio prisutnih mikrostrukturnih faza kod jednog od ova dva lijeva.

500 m
a) polirano stanje

b) nagrieno stanje Slika 8 - Mikrostruktura Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb 4/6

lijeva Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)

Vjeba 7: Metalografija Fe-ljevova

a) polirano stanje

b) nagrieno stanje Slika 9 - Mikrostruktura lijeva

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb 5/6

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)

Zadatak 4:

Vjeba 7: Metalografija Fe-ljevova

Na slici 10 prikazana je mikrostruktura elinog lijeva u odljevenom (a) i normalizacijski arenom stanju (b). Lijev sadri oko 0,25 % C. Mikrostrukture uzoraka izazvane su nagrizanjem u Nitalu. - Odrediti prisutne konstituente i faze (FeC-dijagram). - Usporediti strukturu i svojstva ovih dvaju uzoraka. - Kako se zove struktura toplinski neobraenog uzorka i u kojim uvjetima nastaje? - Zato se mora provesti normalizacijsko arenje elinih odljevaka? - Oznaiti mikrostrukturu na slici. - Nacrtati dijagram postupka normalizacijskog arenja.

100 m

100 m

a) odljeveno stanje

b) odljeveno i normalizacijski areno stanje

Slika 10 Mikrostruktura elinog lijeva

Domaa zadaa Potrebno je popuniti prazne kuice u donjoj tablici: Tablica 1. eljezni ljevovi i njihovi stupnjevi grafitizacije SIVI LIJEV primarna kristalizacija oblik grafita sekundarna kristalizacija mikrostruktura eljezne osnove promjene mikrostrukture nastale topl. obradom NODULARNI LIJEV BIJELI TVRDI LIJEV TEMPER LIJEV

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb 6/6

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.) Vjeba 8: Utvrivanje konvencionalne granice razvlaenja elika za opruge Iz dijagrama - (slika 1) proizlazi da je jedino kod opeg konstrukcijskog elika za nosive konstrukcije izraena granica razvlaenja R e .
1 Opi konstrukcijski elik za nosive konstrukcije 2 elik za opruge u poboljanom stanju 3 Sivi lijev EN-GJL250S (SL25) 4 Mjed CuZn40 5 Tehniki isti aluminij Al 99,5

Slika 1. Dijagrami naprezanje-istezanje za neke metalne materijale Granica razvlaenja Re je pri dimenzioniranju strojarskih proizvoda najznaajnija veliina jer se kod elemenata strojeva i dijelova konstrukcija ne smije pojaviti plastina - trajna deformacija. Zbog toga se kod materijala, kod kojih nije izraena granica razvlaenja, utvruje KONVENCIONALNA (dogovorena) granica razvlaenja R p0,2 ili R p0,1 . Konvencionalna (dogovorena) granica razvlaenja R p0,2 (R p0,1 ) je ono naprezanje koje nakon rastereenja ispitnog tijela izaziva trajnu (plastinu) deformaciju od 0,2% (0,1%). Za utvrivanje konvencionalne granice razvlaenja potreban je, osim kidalice i ispitnog uzorka i ekstenziometar precizni mjera produljenja ispitnog uzorka. Ekstenzimetar mjeri aksijalno produljenje ispitnog uzorka te se postavlja na ispitni uzorak kao to je prikazano na slikama 2 i 3. Ispitni uzorak

Ekstenzimetar

Slika 2. Mehaniki ekstenzimetar i ispitni uzorak

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Slika 3. Elektronski ekstenzimetar na kidalici EU 40mod

Zavod za materijale 1

Materijali II (ak. god. 2013./2014.) Vjeba 8: Utvrivanje konvencionalne granice razvlaenja elika za opruge Uzorak 1: elik za opruge _________ u poboljanom stanju (temperatura poputanja ___0C) Uzorak 2: elik za opruge _________ u poboljanom stanju (temperatura poputanja ___0C)

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.) Vjeba 9: Metalografija lakih i obojenih metala i nehrajuih elika
METALOGRAFIJA LAKIH I OBOJENIH METALA Zadatak 1: Mikrostruktura Cu-legure sastava: 86% Cu i 14% Sn prikazana je na slici 1. Mikrostruktura je izazvana nagrizanjem u otopini FeCl 3 , HCl i H 2 O. Stanje: lijevano u pijesku. Prema kemijskom sastavu, odredite o kojoj Cu-leguri je rije. Iz dijagrama stanja Cu-Sn, slika 2, odrediti prisutne konstituente. Iz istog dijagrama odrediti do kojeg udjela kositra je legura monofazna.

50 m

Slika 1 Mikrostruktura ___________________

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb 1/5

Temperatura Slika 2 Dijagram stanja Cu-Sn

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.) Vjeba 9: Metalografija lakih i obojenih metala i nehrajuih elika
Zadatak 2: Na slici 3 prikazana je mikrostruktura dviju Cu-Zn legura, izazvana nagrizanjem u otopini FeCl 3 , HCl i H 2 O. Kemijski sastav legure i stanje prerade navedeni su ispod pripadajue fotografije. Prema kemijskom sastavu, odrediti o kojim Cu-legurama je rije. Iz dijagrama stanja Cu-Zn, slika 4, odrediti prisutne konstituente. Do kojeg je udjela cinka legura monofazna? Kako se nazivaju te legure? Kako se zovu legure s viim udjelom cinka? Navesti karakteristina mehanika svojstva za jednu i drugu leguru.

Kemijski sastav: 80% Cu, 20% Zn Stanje: gnjeeno, polutvrdo

Kemijski sastav: 60% Cu, 40% Zn Stanje: gnjeeno, polutvrdo

Slika3 Mikrostruktura Cu-Zn legura

Slika 4 Dijagram stanja Cu-Zn

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb 2/5

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.) Vjeba 9: Metalografija lakih i obojenih metala i nehrajuih elika Zadatak 3:
Dva uzorka istog kemijskog sastava (10% Si i ostatak Al), a razliitog naina prerade, metalografski su pripremljena i u poliranom stanju prikazana na slici 5. Kako se zovu legure aluminija sa silicijem? Iz dijagrama stanja Al-Si na slici 6, odrediti prisutne konstituente. Koja je svrha cijepljenja? Objasniti utjecaj mikrostrukture na svojstva ovih dviju legura. Moe li se legura ovog kemijskog sastava ovrsnuti i zato?

Stanje: odljeveno u pijesku - necijepljeno

Stanje: odljeveno u pijesku - cijepljeno

Slika5 Mikrostruktura Al-Si legura

Slika 6 Dijagram stanja Al-Si

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb 3/5

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.) Vjeba 9: Metalografija lakih i obojenih metala i nehrajuih elika
Zadatak 4: Na slici 7 prikazana je mikrostruktura Al-legure sljedeeg kemijskog sastava: 4% Cu, 1,5% Mg i ostatak Al. Legura je u gnjeenom stanju i toplinski je obraena. Toplinska obrada: homogenizacija na 460 C / 0,5 h i dozrijevanje na 120 C / 10 h + 150 C / 8 h. Mikrostruktura je izazvana nagrizanjem u otopini HF+HCl+HNO 3 +H 2 O. Zato se ova legura moe toplinski obraditi? Kako se zove toplinska obrada? Prikazati postupak toplinske obrade u T-t dijagramu i za karakteristina stanja (toke) skicirati mikrostrukturu. Kakva su svojstva legure u toplinski obraenom stanju u odnosu na toplinski neobraeno stanje?

40 m

Slika 7 - Mikrostruktura toplinski obraene Al-legure

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb 4/5

Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.) Vjeba 9: Metalografija lakih i obojenih metala i nehrajuih elika
METALOGRAFIJA NEHRAJUIH ELIKA Koji uvjeti moraju biti ispunjeni da elik bude potpuno postojan na opu koroziju? Na temelju ega je napravljena podjela i kako se dijele korozijski postojani elici?

Austenitni nehrajui elici

100 m

Slika 2- Mikrostruktura austenitnog nehrajueg elika - Koji su legirni elementi prisutni u ovom eliku i zato?

(CrFe)23C6

Stanje: Slika 3 - Koji je ovo oblik korozije i zato nastaje? Feritni nehrajui elici

Stanje: Slika 4

100 m

Slika 5 - Feritni nehrajui elik

Koji su legirni elementi prisutni u ovom eliku i zato? Zavod za materijale 5/5

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)_____ Vjeba 10: Ispitivanje mehanikih i toplinsko-mehanikih svojstava polimernih materijala

I. Mehanika svojstva polimernih materijala:

Mehanika svojstva polimernih materijala uvjetovana su njihovim viskoelastinim ponaanjem. Viskoelastino ponaanje opisuje se kao kombinacija elastinog i viskoznog odziva. Pokazuje ga veina materijala, i metali, i bioloka tkiva i polimeri. Ipak, kod meko kondenziranih tvari, u koje se ubrajaju i polimeri, viskoelastini efekt je najizraeniji. Zanimljiva svojstva koja pokazuju ovakvi materijali posljedica su veliine estica od kojih se sastoje i naina na koje su one meusobno povezane. Osim to utjee na svojstva polimera u vrstom stanju, viskoelastinost je vana i zbog ponaanja polimernih taljevina pri preradi, zbog teenja i ispunjavanja kalupa. Meko kondenzirane tvari kombiniraju elastini i viskozni odgovor, a ponaanje je izrazito ovisno o temperaturi i vremenskoj skali (frekvenciji) na kojoj se promatra. Polimeri imaju strukturu koja je uvijek kombinacija kristalnog i amorfnog podruja. Kristalni dio e reagirati uglavnom elastino, dok e kod amorfnog viskozna komponenta biti puno znaajnija. Cilj vjebe je upoznati se s ispitivanjima nekih mehanikih svojstava polimernih materijala i nauiti o utjecaju viskoelastinog efekta na ponaanje materijala, tijek ispitivanja i analizu podataka.

1.

Kratkotrajna ispitivanja: a) Udarno optereenje: Udarni rad loma (ilavost) b) Statiko optereenje: Tvrdoa, vrstoa, modul elastinosti

2.

Dugotrajna ispitivanja: a) Statiko optereenje Statika izdrljivost b) Dinamiko optereenje Dinamiki modul elastinosti - mehanika spektroskopija ispitivanje polimera u ovisnosti o temperaturi i frekvenciji (promatranje na razliitIm vremenskim skalama). Dinamika izdrljivost - kod veine polimera nije izraeno asimptotsko pribliavanje u Woehlerovom dijagramu. Kod ispitivanja dinamike izdrljivosti obino je vea amplituda nego u sluaju mehanike spektroskopije.

ILAVOST: HRN EN ISO 179-1 Ureaj: Charpyjev bat smjer udara bata zarez

epruveta __________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 1

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)_____ Vjeba 10: Ispitivanje mehanikih i toplinsko-mehanikih svojstava polimernih materijala TVRDOA A. PLASTOMERI I DUROMERI Metoda utiskivanja kuglice EN ISO 2039-1 Ureaj: tvrdomjer

d = min. 4 mm D = 5 mm h = 0,15 do 0,35 mm prema h biramo F Oitava se dubina prodiranja za vrijeme djelovanja optereenja: nakon 10s, 30s, 60s. Zato? Korekcija oitanih vrijednosti dijagram. Tvrdoa se izraunava prema:
H pol = 1 F D h

, N/mm2

B. ELASTOMERI Metoda po Shore-u (HRN EN ISO 868) Shore A F Shore C F Shore D F

1 mm2 F = 10 N F = 50 N F = 50 N

__________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)_____ Vjeba 10: Ispitivanje mehanikih i toplinsko-mehanikih svojstava polimernih materijala VLANA VRSTOA HRN EN ISO 527 Ureaj: univerzalna kidalica Metoda: statiki vlano ispitivanje vrstoa se izraunava prema: Oblik epruvete za vlano (rastezno) ispitivanje:

Rm =

Fmax ab

, N/mm2

Usporedite oblik epruvete s metalnim epruvetama! MODUL ELASTINOSTI (ista norma HRN EN ISO 527) Hookeov zakon vrijedi za linearno elastino podruje. E= = tan nagib: D > P > E pa je: E D > E P > E E

Orijentacijske vrijednosti vlanog (rasteznog) modula elastinosti: plastomeri: oko 3000 N/mm2 elastomeri: 50-150 N/mm2 duromeri: 5000 12000 N/mm2

Kako bi izgledala krivulja za amorfne plastomere? Zato? Kako bi glasila jednadba pravca koji se moe provui kroz priblino linearno podruje u dijagramu?

__________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)_____ Vjeba 10: Ispitivanje mehanikih i toplinsko-mehanikih svojstava polimernih materijala Odreivanje vlanog (rasteznog) modula elastinosti plastomera i duromera prema HRN EN ISO 527-1

Materijal: Ureaj: Norma: Nain optereivanja: Mjerno podruje na ureaju: Brzina optereivanja: Dimenzije epruvete:

Naziv:

Oznaka:

Iz skupine:

l 0 , mm a, mm b, mm

produljenje, l, mm sila, F, N lijevo desno

srednja vrijednost l, mm

Modul elastinosti polimera nije konstanta jer svojstva, uz isti kemijski sastav ponavljane jedinice, ovise o: -stupnju polimerizacije -stupnju kristalnosti (ureenosti strukture) Primjer: EPE LD =0,2/0,5 kN/mm2 EPEHD =0,7/1,4 kN/mm2

F max , N

__________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)_____ Vjeba 10: Ispitivanje mehanikih i toplinsko-mehanikih svojstava polimernih materijala Iz dijagrama F-l oitati vrijednosti: x = F = ili pomou raunala odrediti nagib tangente na priblino linearno podruje krivulje F-l. Vlani (rastezni) se modul elastinosti izraunava prema:
F l o = ab x

E=

__________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)_____ Vjeba 10: Ispitivanje mehanikih i toplinsko-mehanikih svojstava polimernih materijala 2. DUGOTRAJNA ISPITIVANJA STATIKA IZDRLJIVOST (PUZANJE) kod polimera se ve pri sobnoj temperaturi javlja puzanje. Opa krivulja puzanja polimera:

1. Trenutna elastina deformacija (OP) 2. Brzi rast istezanja, ali prirast pada s vremenom - primarno puzanje (PQ) 3. Priblino konstantni prirast istezanja hladno teenje (QR) 4. Prirast raste do loma (RS)

Koji se stadiji vide na grafu? Zato nisu svi stadiji prikazani? __________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 6

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)_____ Vjeba 10: Ispitivanje mehanikih i toplinsko-mehanikih svojstava polimernih materijala

II. Toplinsko-mehanika svojstva polimernih materijala: 1. Toplinsko-mehanika svojstva plastomera:

Odreivanje temperature omekavanja po Vicatu

Znaajka omekavanja plastomera: temperatura pri kojoj dubina prodiranja iznosi 1 mm

2. Toplinsko-mehanika svojstva duromera:

Odreivanje temperature postojanosti oblika po Martensu

15 x 10 x 120 mm

Znaajka postojanosti oblika duromera: temperatura pri kojoj se vrh poluge pri savijanju spusti za 6 mm

__________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)______________Vjeba 11: Svojstva i primjena kompozita 1. UVOD Definicija kompozita: Kompoziti - tvorevine dobivene umjetnim spajanjem dvaju ili vie materijala razliitih svojstava s ciljem dobivanja svojstava kakva ne posjeduje niti jedna komponenta sama za sebe. Podjela kompozita prema materijalu matrice: metalni, keramiki i polimerni kompoziti. Dodaci kompozitu se razlikuju prema: udjelu, veliini, obliku, razdiobi, orijentiranju. Podjela kompozita prema obliku ojaala: a) kompoziti s esticama b) vlaknima ojaani kompoziti c) slojeviti kompoziti strukturni sendvi konstrukcije kompoziti

a) Vlaknima ojaani kompoziti

b)

c)

Ugradnjom vrstih, krutih i krhkih vlakana u ilaviju i manje vrstu i elastiniju matricu poveava se nastaje kompozitni materijal poviene vrstoe, ilavosti, krutosti, omjera vrstoagustoa i modul elastinosti-gustoa. Razliiti naini rasporeda vlaknastih ojaavala:
kontinuirana jednosmjerna vlakna sluajno usmjerena diskontinuirana vlakna ortogonalno rasporeena vlakna viesmjerno usmjerena vlakna

__________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)______________Vjeba 11: Svojstva i primjena kompozita

2. MEHANIKA SVOJSTVA KOMPOZITA Ponaanje kompozita ovisi o: svojstvima matrice i ojaala veliini i rasporedu (raspodjeli) konstituenata volumnom udjelu konstituenata obliku konstituenata prirodi i jakosti veza meu konstituentima

Dijagram naprezanje-istezanje jednosmjernog vlaknastog kompozita

, N/mm2 I vlakna

kompozit

matrica

II

III , %

Odreivanje savojne vrstoe pri razliitim omjerima razmaka oslonaca i debljine epruvete; odreivanje meuslojne vrstoe Jednostavni nosa optereen jednom koncentriranom silom
FA
A

FB
a B b

l/2 l

= = Rm , s s ,max

3 Fmax l 2 a 2b

F l 3 Es = f 4a 3b

=
FA FQ
+

3 Fmax 4 ab

F
-

FB

__________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)______________Vjeba 11: Svojstva i primjena kompozita Odrediti savojnu i meuslojnu vrstou polimernog kompozita (duromerna smola + staklena vlakna)
Ispitivanje: Materijal matrice: Oblik ojaala: Ureaj: Norma: Nain optereivanja: Mjerno podruje na ureaju: Brzina optereivanja: l, mm a, mm Dimenzije epruvete: b, mm l/a F max , N Izraunate vrijednosti mehanikih svojstva: 1. SAVOJNO 2. MEUSLOJNO

HRN EN ISO 14125

HRN EN ISO 14130

R m,s =

R m,s = =

3. ZADACI 1. Izvesti jednadbu zakona mijeanja za modul elastinosti vlaknima ojaanog kompozita ako naprezanje djeluje u smjeru vlakana.

2. Izvesti jednadbu zakona mijeanja za modul elastinosti vlaknima ojaanog kompozita ako naprezanje djeluje u smjeru okomitom na smjer rasprostiranja vlakana.

3. Poliamid 66 (PA 66) ojaan staklenim vlaknima izloen je rasteznom naprezanju u smjeru vlakana. Koliki je omjer preuzimanja optereenja, F vlakana /F ukupno , ako PA 66 sadri 30 vol. % E-stakla? Rastezni modul elastinosti PA 66 je 1,4 kN/mm2, a E-stakala 77 kN/mm2. Koliki je smisleni udio vlakana u kompozitu?

__________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)______________Vjeba 11: Svojstva i primjena kompozita

4. PRIMJERI PRIMJENE Polimerni kompoziti: namotavane cijevi, pultrudirani profili, razni konstrukcijski elementi... Keramiki kompoziti: lopatice turbina (ugljina vlakna u SiC) Metalni kompoziti: rezne ploice od tvrdog metala, elektrini kontakti (Ag ojaano s Wotpornost troenju i dobra elektrina vodljivost)

__________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)___ UVOD Konstruktori i tehnolozi trebaju podatke i informacije o materijalima. Izvori su ili klasine podloge (katalozi, prirunici, knjige) ili elektronike baze podataka. Primjena raunala u informiranju i odluivanju o materijalu je sve rairenija jer: - Sve je vie razliitih vrsta materijala, - Sve je vie podataka o svojstvima pojedinog materijala, - Nepotpuna su znanja pojedinca, - Omoguuje objektivnost, kvantificiranje i formalizaciju odluivanja, - Omoguuju bre informiranje i odluivanje pri razvoju proizvoda i izboru materijala.

Vjeba 12: Izbor materijala raunalom

Kriteriji za izbor materijala pri razvoju proizvoda su: - Funkcionalnost, - Eksploatabilnost, - Tehnologinost, - Ekologinost reciklinost i unitivost, - Ekonominost raspoloivost, nabavljivost i cijena, - Normiranost standardnost, - Estetinost. Brojne su kvantitativne metode za izbor materijala. Cilj svake metode je to objektivniji izbor najboljeg materijala. Temelj svake metode je usporedba traenih i postojeih vrijednosti svojstava materijala. Tri su naina usporedbe: 1. Zadovoljenje neke minimalne i maksimalne traene vrijednosti ili eliminacija preko nul-zahtjeva, 2. Prekrivanje polja toleriranih vrijednosti: o Niti jedan ne zadovoljava, o Jedan zadovoljava, o Vie njih zadovoljava (najee), 3. Optimiranje funkcije cilja. Na temelju konstrukcijskih zahtjeva odreuju se: funkcija, ogranienja, funkcija cilja i slobodne varijable. Raunalna aplikacija za izbor materijala, dimenzija i oblika presjeka poluproizvoda ili proizvodnih postupaka. CES objedinjuje sve tehniki upotrebljive materijale (keramike, kompozitni materijali, pjenasti materijali, metali, prirodni materijali, polimerni materijali), te ostale materijale (vlakna i estice). Osim mehanikih, toplinskih, elektrinih, ekonomskih svojstava, za svaki su materijal definirana i svojstva vezana uz njegov utjecaj na okoli.

__________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)___

Skupina Stakla i keramike Metali i Materijali legure Polimeri i elastomeri Hibridni materijali Podskupina
elici Cu-legure Al-legure Ti-legure Ni-legure Zn-legure

Vjeba 12: Izbor materijala raunalom

Vrsta
1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000

Svojstva
Al 6400 Al 6060 Gustoa Al 6061 Gustoa Meh. svojstva Gustoa Meh. svojstva Topl. svojstva Meh. svojstva Topl. svojstva El. svojstva Topl. svojstva El. svojstva Optika svojstva El. svojstva Optika svojstva Korozijska Optikaotp. svojstva Korozijska otp. Korozijska otp.

Zadatak 1:

U bazi materijala (Material Universe) druge razine (Level 2) pregledajte podjelu materijala po skupinama. a) Koja su mehanika svojstva nehrajuih elika upisana u bazu? b) Koje su neeljezne legure? c) Koje su osnove vrste tehnike keramike? d) Naite polimer PS te pogledajte njegova svojstva, tipine upotrebe i mogunost recikliranja.

Zadatak 2:

a)

Pretraivanjem (Search) po bazi materijala (Material Universe) druge razine (Level 2) pronaite sljedee: polikarbonat (engl. polycarbonate) materijale za rezne alate (engl. cutting tools) U bazi tehnolokih postupaka (Process Universe) druge razine (Level 2) pronaite opis postupka nitriranja (engl. nitriding). Na kojim se temperaturama nitriraju elici? Koji se spojevi stvaraju i do kojih dubina?

b)

__________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)___

Vjeba 12: Izbor materijala raunalom

Pomou baze materijala (Material Universe) druge razine (Level 2) nacrtajte sljedee dijagrame: a) histogramski prikaz modula elastinosti za razliite materijale b) kartu svojstava za modul elastinosti i gustou

Zadatak 3:

Zadatak 4:

Pomou baze materijala (Material Universe) druge razine (Level 2) izaberite materijale koji zadovoljavaju sljedee uvjete: a) Radna temperatura (engl. max. service temperature) iznad 200 C, b) Toplinska vodljivost (engl. thermal conductivity) vea od 25 W/m.K i c) Elektriki vodi ili izolator (engl. electrical conductor ili good insulator): dobar izolator.

Zadatak 5:

Pomou baze materijala (Material Universe) druge razine (Level 2): a) U histogramu granica razvlaenja (engl. yield strength ili elastic limit) izaberite materijale s najviim vrijednostima tog svojstva (box selection). b) Dodajte na drugu os gustou. c) Izaberite materijale s niskom gustoom i visokom granicom razvlaenja (box selection). d) Zamijenite box selection s line selection (nagib = 1) i odaberite tri materijala koji imaju najviu relativnu granicu razvlaenja.

__________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)___

Zadatak 6:

Vjeba 12: Izbor materijala raunalom

Pomou baze materijala (Material Universe) druge razine (Level 2) izabrati materijale pogodne za izradu cijevi u izmjenjivau topline. Funkcija cilja je maksimizirati toplinsku vodljivost cijevi. Zahtjevi na materijal su:

a) b) c) d) e)

Radna temperatura > 150 C, Istezljivost > 20%, Dobra ili vrlo dobra postojanost u vodi, to vea toplinska vodljivost, Minimalna cijena.

__________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale