1329737528-0-Podloge Za Vjezbe 11 12 PDF

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
Zavod za materijale
Materijali II
Podloge za vježbe
Nositelji kolegija: prof. dr. sc. Franjo Cajner

prof. dr. sc. Tomislav Filetin
prof. dr. sc. Krešimir Grilec
doc. dr. sc. Gojko Marić
doc. dr. sc. Tatjana Haramina
Student:
_____________________________
Grupa: _________
Ak. god. 2011./12.

Materijali II (ak. god 2011./2012.)_____ Vježba 1: Niz kaljenja
Zadatak 1.
Za čelik nepoznatog kemijskog sastava utvrdite je li zakaljiv i ako jest koja je optimalna
temperatura austenitizacije ?
1. Provesti niz kaljenja s odabranih temperatura.

2. Ispitati postignute tvrdoće.
3. Konstruirati dijagram ovisnosti tvrdoće o temperaturi austenitizacije.
4. Iz dobivenog dijagrama odrediti optimalnu temperaturu austenitizacije.
Za provedbu niza kaljenja raspoloživa je laboratorijska peć s automatskom
regulacijom temperature, bazen sa sredstvom za gašenje, temperature ____ °C i
odgovarajući tvrdomjer.
Prosječna
Oznaka ta , min Tvrdoća (HRC)
uzorka 1 2 3 4 5 6
tvrdoća (HRC)
ϑa ,°°C
70
60
50
Tvrdoca, HRC
40
30
20
10
0
600 700 800 900 1000 1100 1200
Temperatura, oC
Temperatura austenitizacije iznosi: ϑa = _________ °C
__________________________________________________________________________
1
Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale
Zadatak 2.
a) Skicom prikažite mikrostrukture pri ugrijavanju i obrazložite izbor optimalne temperature
austenitizacije podeutektoidnih i nadeutektoidnih ugljičnih čelika na primjeru dvaju
čelika poznatog kemijskog sastava (ili oznake).
b) Prikažite kaljenje ovih čelika u dijagramu postupka
Fe-C dijagram Uptonov dijagram
ϑa
ϑa
Temperatura, oC
A3
A1
Vrijeme, h
__________________________________________________________________________
2
__________________________________________________________________________
3
Materijali II (ak. god 2011./2012.) Vježba 2: Utjecaj %C na tvrdoću kaljenog čelika
Zadatak 1.
Navedite i objasnite osnovne uvjete zakaljivosti čelika.
1.
2.
3.
4.
Zadatak 2.
Skicirajte jediničnu ćeliju martenzita i označite parametre “c” i “a”. Kako se
naziva omjer parametara c/a?
Zadatak 3.
U eksperimentalnom dijelu vježbe treba provesti kaljenje čelika različitih sadržaja
ugljika u cilju određivanja utjecaja ugljika na tvrdoću kaljenja. Ispitni uzorci su
visine do 10 mm i promjera 10 do 20 mm. Ugrijavanje se provodi u komornim
pećima u trajanju od 15 min za svaki uzorak, a potom se uzorci gase u vodi.
1. Za svaki kaljeni uzorak treba:

a) Odrediti temperaturu austenitizacije.
b) Ispitati tvrdoću nakon kaljenja (metodom Rockwell C).
b) Izračunati srednju vrijednost tvrdoće.
2. Na temelju dobivenih vrijednosti tvrdoće konstruirajte dijagram ovisnosti

tvrdoće kaljenja o sadržaju ugljika u čeliku.
3. Pomoću Fe-C dijagrama i Uptonovog dijagrama objasnite dobivenu ovisnost

tvrdoće o sadržaju ugljika u čeliku. Koji čelici se smatraju konvencionalno
zakaljivim?
Oznaka Oznaka Ispitana tvrdoća nakon kaljenja, HRC Prosječna

uzorka čelika %C ϑa, oC 1. 2. 3. 4. 5. 6. tvrdoća, HRC
___________________________________________________________________
1
Materijali II (ak. god 2011./2012.) Vježba 2: Utjecaj %C na tvrdoću kaljenog čelika
70
60
50
Tvrdoca, HRC
40
30
20
10
0
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2
Sadrzaj ugljika, %
Dio Fe-C dijagrama
Uptonov dijagram
___________________________________________________________________
2
Materijali II (ak. god 2011./2012.) Vježba 3: Ispitivanje prokaljivosti
UVOD
Osnovna svrha kaljenja čelika jest postizanje najveće moguće tvrdoće (ovisno o udjelu ugljika u
čeliku) i što jednoličnijeg prokaljenja (tj. što jednoličnije tvrdoće po presjeku).
Zakaljivost čelika je svojstvo čelika da postigne što višu tvrdoću nakon kaljenja (→ Burnsov
dijagram).
Prokaljivost je svojstvo čelika da nakon kaljenja poprimi što jednoličniju tvrdoću po presjeku
predmeta. Prokaljivost ovisi o kemijskom sastavu čelika i veličini austenitnog zrna.
Prokaljenost nekog predmeta ovisi o prokaljivosti čelika, dimenzijama predmeta i intenzivnosti
gašenja.
ISPITIVANJE PROKALJIVOSTI METODOM JOMINY
Slika 1. Shematski prikaz ispitivanja prokaljivosti metodom Jominy
Zadatak 1.
Treba ispitati prokaljivost zadanog čelika metodom Jominy i konstruirati krivulju prokaljivosti. Uz
dobivenu krivulju prokaljivosti ucrtajte kvalitativno krivulje jednog bolje i jednog slabije prokaljivog
čelika.
Za provedbu pokusa raspoloživ je Jominy uzorak dimenzija Ø25x100 mm, laboratorijska peć s
automatskom regulacijom temperature, naprava za ispitivanje prokaljivosti i tvrdomjer.
Tablica 1. Parametri kaljenja i izmjerene tvrdoće ovisno o udaljenosti od gašenog čela.
Oznaka čelika: Temperatura austenitizacije: Vrijeme austenitizacije:
Udaljenost od
gašenog čela
(J, mm)
Tvrdoća,
HRC
___________________________________________________________________
1
70
60
50
Tvrdoca, HRC
40
30
20
10
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80
Udaljenost od gašenog cela, mm
Slika 2. Krivulja prokaljivosti ( Jominy-krivulja) ispitivanog čelika
ODREĐIVANJE PROKALJENOSTI
Zadatak 2.
Skicom prikažite raspored tvrdoće po presjeku kaljenih valjaka jednakih dimenzija izrađenih od
različitio prokaljivih čelika uz gašenje u istom sredstvu.
Tvrdoca
Tvrdoca
Promjer Promjer
___________________________________________________________________
2
Zadatak 3.
Skicom prikažite raspored tvrdoće po presjeku kaljenih valjaka različitih dimenzija izrađenih od istog
čelika uz gašenje u istom sredstvu.
Tvrdoca
Tvrdoca
Promjer Promjer
Zadatak 4.
Skicom prikažite raspored tvrdoće po presjeku kaljenih valjaka jednakih dimenzija izrađenih istog
čelika gašenih u različitim sredstvima.
Tvrdoca
Tvrdoca
Promjer Promjer
___________________________________________________________________
3
Materijali II (ak. god 2011./2012.) Vježba 4: Popuštanje čelika
Definicija i osnovna podjela postupaka popuštanja

Popuštanje je postupak ugrijavanja kaljenog čelika na temperaturu ispod temperature A1 u svrhu:
- povišenja žilavosti martenzita,
- sniženje zaostalih naprezanja martenzita,
- postizanja dimenzijske postojanosti (kod visokolegiranih alatnih čelika pretvorbom zaostalog
austenita u martenzit i karbide popuštanja).
Prema visini temperature popuštanja (ϑp) postupci popuštanja dijele se na :
- niskotemperaturno popuštanje
(ϑp< 220 ºC)
Temperatura, oC
- srednjetemperaturno popuštanje
(220 ºC <ϑp< 400 ºC)
- visokotemperaturno popuštanje
(400 ºC < ϑp< A1)
Vrijeme, h
Dijagram postupka popuštanja čelika

Zadatak 1
Zakaljene ispitne uzorke izrađene od četiri različita čelika treba popustiti na različitim temperaturama
popuštanja (ϑp = 200 ºC, 400 ºC, 550 ºC i 650ºC) u trajanju od 30 minuta i potom hladiti na zraku.
Nakon popuštanja ispitati tvrdoću na uzorcima i konstruirati dijagrame popuštanja ispitivanih čelika.
1) Što se može zaključiti o otpornosti na popuštanje ispitivanih alatnih čelika ?
2) Pokazuje li se kod nekog od ispitivanih čelika sekundarno otvrdnuće ?
3) U kojem području radnih temperatura se smiju primjenjivati ispitivani čelici ?
Rješenje
Tvrdoća, HRC
Oznaka čelika :
Oznaka
Kaljeno ϑp = 200 ºC ϑp = 400 ºC ϑp = 550 ºC ϑp = 650 ºC

uzorka
ϑa/sredstvo za gašenje
1 2 3 x 1 2 3 x 1 2 3 x 1 2 3 x 1 2 3 x
C45
1. 850oC/voda
100 V2
2. 800oC/ulje
X38CrMoV5-1
3. 1060oC/N2
HS 6-5-2
4. 1210ºC/N2
_________________________________________________________________________________________
Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 1
Materijali II (ak. god 2011./2012.) Vježba 4: Popuštanje čelika
70
60
50
Tvrdoca, HRC
40
30
20
10
0
0 100 200 300 400 500 600 700
Temperatura, oC
Zadatak 2.
Koje se mikrostrukturne faze postižu nakon kaljenja i popuštanja ugljičnih čelika sa sadržajima
ugljika navedenim u donjoj tablici. Kako se zove ovaj postupak?
Sadržaj ugljika u čeliku, % Mikrostruktura nakon kaljenja Mikrostruktura nakon popuštanja

< 0,6
0,6 do 0,8
0,8 do 2,0
Zadatak 3.
U dijagramu postupka prikažite kaljenje i visokotemperaturno popuštanje ugljičnog čelika C45 i
objasnite kako se određuju radni parametri ovog postupka: temperatura austenitizacije, sredstvo
za gašenje i temperatura popuštanja. Kako se zove ovaj postupak?
Temperatura, oC
Vrijeme, h
_________________________________________________________________________________________
Materijali II (ak. god 2011./2012.) Vježba 5: Mikrostruktura toplinski obrađenih čelika
Zadatak 1
Tri uzorka od istog čelika za poboljšavanje, sa sadržajem ugljika 0,44%, podvrgnuta su različitim
toplinskim obradama:
Uzorak 1: Grijanje na temperaturu austenitizacije ϑa = 820º C i sporo hlađenje (na zraku).

Postignuta tvrdoća nakon toplinske obrade: 210 HV.
Uzorak 2: Grijanje na temperaturu ϑ = 750º C i gašenje u vodi.
Uzorak 3: Grijanje na temperaturu austenitizacije ϑa = 820º C i gašenje u vodi.
a) Prikazati provedbu toplinskih obrada ispitnih uzoraka u dijagramu postupka.

b) Označiti prisutne mikrostrukturne faze pojedinih uzoraka nakon provedenih toplinskih obrada.
c) Koja je svrha provedbe toplinske obradbe uzorka 1 ?
d) Iz TTT-dijagrama (slika 2) izračunati prosječnu brzinu ohlađivanja s temperature austenitizacije
kojom se postiže tvrdoća 210 HV.
e) Iz TTT- dijagrama (slika 2) izračunati brzinu gašenja s temperature austenitizacije kojom se
postiže tvrdoća 700 HV.
Slika 1. Dio Fe-C dijagrama za ugljične

čelike s područjem optimalnih
temperatura austenitizacije
Slika 2. TTT-dijagram za kontinuirano hlađenje ugljičnog čelika s 0,44 % C
_________________________________________________________________________________________
Rješenje
Mikrostruktura ispitnih uzoraka nakon toplinske obrade:
Temperatura, oC
Uzorak 1
Vrijeme, h
Temperatura, oC
Uzorak 2
Vrijeme, h
Temperatura, oC
Uzorak 3
Vrijeme, h
_________________________________________________________________________________________
Zadatak 2
Uzorak od čelika s 0,15 % C (Uzorak 4 ) cementiran je uz slijedeće parametre postupka:
- Pougljičavanje na 925ºC / 4 h / ohlađivanje na zraku,
- Kaljenje ϑa= 800ºC / gašenje u ulju
- Niskotemperaturno popuštanje na 200ºC / 2 h / sporo ohlađivanje u peći
Izmjerena je tvrdoća površine 800 HV1 i tvrdoća jezgre 240 HV1.
a) Prikazati provedbu cementiranja ispitnog uzorka 4. u dijagramu postupka.
b) Kvalitativno skicirati raspored tvrdoće po poprečnom presjeku i odrediti mikrostrukturu u
rubnom sloju.
c) Koji se dijelovi najčešće površinski modificiraju postupkom cementiranja ?
Rješenje
Temperatura, oC
Vrijeme, h
Dijagram postupka cementiranja čelika
Svojstva cementiranih dijelova:
M (visokougljični)
(3 % NITAL, 650:1)
Primjena postupka cementiranja

Tvrdoca, HV1
Udaljenost od površine, mm
Mikrostruktura čelika C15 nakon cementiranja i

raspored tvrdoće po poprečnom presjeku
_________________________________________________________________________________________
Zadatak 3
Uzorak od čelika sa 0,44 %C (uzorak 5) nitriran je u solnoj kupki (TENIFER) pri 580°C u trajanju od 2
sata. Izmjerene su slijedeće tvrdoće: površinska tvrdoća 500 HV 0,5; tvrdoća jezgre 140 HV 0,5.
a) Skicirati provedbu nitriranja ispitnog uzorka 5. u dijagramu postupka.
b) Skicirati pretpostavljeni raspored tvrdoće i označiti karakteristične zone u rubnom sloju.
c) Za koje se strojne dijelove i alate primjenjuje postupak nitriranja ?
Rješenje
Temperatura, o C
Vrijeme, h
Dijagram postupka nitriranja čelika
Svojstva nitriranih dijelova i alata:

Tvrdoca, HV0,5
Primjena postupka nitriranja:
Mikrostruktura ugljičnog čelika s 0,44 %C nakon
nitriranja i raspored tvrdoće po poprečnom presjeku
_________________________________________________________________________________________
Zadatak 4.
Uzorak od čelika sa 0,44 %C (uzorak 6) boriran je pri temperaturi 850°C u trajanju od 4 sata. Izmjerena
je tvrdoća površine 1800 HV 0,2 i tvrdoća jezgre 180 HV 0,2.
a) Prikazati provedbu boriranja ispitnog uzorka 6. u dijagramu postupka.
b) Kvalitativno skicirati raspored tvrdoće po poprečnom presjeku i označiti karakteristične zone u
rubnom sloju.
c) Navesti primjere primjene postupka boriranja za strojne dijelove i alate u cilju povišenja
otpornosti na trošenje.
Rješenje
Temperatura, oC
(nagriženo 3 % NITAL, 650:1)
Vrijeme, h
Dijagram postupka boriranja čelika

Tvrdoca, HV0,2
Svojstva boriranih dijelova i alata:
Primjena postupka boriranja:
Mikrostruktura ugljičnog čelika s 0,44 %C

nakon boriranja i raspored tvrdoće po
poprečnom presjeku
_________________________________________________________________________________________
Materijali II (ak. god 2011./2012.) Vježba 6: Ispitivanje triboloških svojstava
Naziv tribologija dolazi od grčkog što znači trenje trošenje.
TRIBOLOGIJA je interdisciplinarna znanost o trenju i trošenju. Istraživanja na području

tribologije usmjerena su na smanjivanje negativnih posljedica trenja i trošenja, koja se očituju u
direktnim gubicima (energije, materijala) i indirektnim gubicima (zastoji, održavanje,
pouzdanost, sigurnost, utjecaj na okoliš).
1966. Jostov izvještaj na europskoj konferenciji – prvi put se spomije termin tribologija
~ ½ proizvedene energije utroši se na savladavanje trenja
~ ½ industrijskih proizvoda za zamjenu istrošenih proizvoda (dijelova)
izravni troškovi izazvani trenjem i trošenjem ~ 7% BND.
TROŠENJE je progresivni gubitak materijala s radnih površina tijela, uslijed dinamičkog

kontakta s drugim tijelom ili fluidom. Sustavi u kojima se pojavljuju procesi trošenja nazivaju
se TRIBOSUSTAVI. Takvi su svi sustavi kod kojih postoji relativno gibanje izmedu
pojedinih dijelova.
Slika 1. Shema tribosustava
Raznovrsnost uvjeta kontakata (geometrijski oblik, stanje površine, materijal, način i brzina
relativnog gibanja, temperatura...) uzrokuje veliki broj pojavnih oblika trošenja.
Kod svakog od njih dolaze do izražaja različita svojstva materijala pa zato
otpornost trošenju ne predstavlja jedinstveno svojstvo već naziv za grupu svojstava.
Postoje četiri osnovna mehanizma trošenja: abrazija, adhezija, umor površine i tribokorozija.
Mehanizmi trošenja opisuju se pomoću jediničnog dogadaja, tj. slijeda dogadaja koji prethode
otkidanju jedne čestice trošenja s radne površine tijela. Svaki realni proces trošenja sastoji se od
jednog, dva ili više osnovnih mehanizama trošenja koji djeluju u vremenskom slijedu ili
istovremeno.
Fakultet strojarstva i brodogradnje Zavod za materijale

1
ABRAZIJA
Faza I - Abraziv "a" tvrdoće Ha pod djelovanjem

normalne komponente sile Fn prodire u materijal
ali samo u konstituent "β" koji je mekši od
abraziva
Faza II - Djelovanjem tangencijalne

komponente sile Ft ostvaruje se mikrorezanje.
Čestice trošenja su spiralne strugotine (duktilni
materijali) ili krhotine (krhki materijali)
ADHEZIJA
Faza I - Nastajanje adhezijskog spoja različitog

stupnja jakosti na kontaktu izbočina
Faza II - Raskidanje adhezijskog spoja.

Čestica trošenja ostaje spontano "nalijepljena" na
jednom članu kliznog para
Faza III - Otkidanje čestice (eventualno).

Oblik čestica trošenja ovisi o uvjetima a uglavnom
je lističast

2
Tribološka kompatibilnost
Struktura Sastav
FCC/FCC – najlošija Fe/Fe – najlošija
BCC/BCC; BCC/FCC – loše W/Mo; W/Fe – loše
HCP/HCP – dobro Zn/Mg – dobro
UMOR POVRŠINE
Faza I - Stvaranje mikropukotine, redovito

ispod površine
Faza II - Propagacija mikropukotine
Faza III - "Ispadanje" čestice trošenja,

obično oblika pločice ili iverka

3
Dinamička izdržljivost površine:
F + P = loše
Popušteni martenzit = dobro
TRIBOKOROZIJA
Faza I - Stvaranje (ili obnavljanje) sloja

produkata kemijske reakcije s okolinom
Faza II - Mjestimično razaranje sloja

produkata kemijske reakcije.
Čestice trošenja su u obliku praha (najčešće
oksidnog)

4
Primjeri:
KOČNE PAPUČE - Vlak
Uzrok:
Adhezija. Udio ferita u mikrostrukturi iznosi više od 5%
Rješenje:
Sivi lijev bez ferita.
Grafit + steadit + perlit (~ 1% P)
Steadit – eutektik s fosforom.
ZUPČANIK REDUKTORA
Uzrok:
Piting zbog neodgovarajuće toplinske obrade (umor površine)
Rješenje:
Cementiranje zupčanika

5
ISPITIVANJE OTPORNOSTI TROŠENJU

1. Laboratorijsko ispitivanje uzoraka materijala
- testovi u kojima se ispituju laboratorijski pripremljeni uzorci
2. Laboratorijsko ispitivanje gotovih dijelova
- za razliku od prethodnog ispitivanja, u ovome se koriste gotovi dijelovi
3. Eksploatacijsko ispitivanje
- ispitivanje tijekom eksploatacije
LABORATORIJSKA ISPITIVANJA UZORAKA MATERIJALA

Ovaj način ispitivanja je najzastupljeniji. Provodi se na tipiziranim uređajima sa
svrhom da se usporedi otpornost pojedinih materijala određenom tipu ili mehanizmu trošenja.
Ispitivanje materijala u uvjetima ABRAZIJE
Metoda "suhi pijesak/gumeni kotač", ASTM G 65-85

6
Ispitivanje materijala u uvjetima EROZIJE
Ispitivanje materijala u uvjetima ADHEZIJE

7
Materijali II (ak. god 2011./2012.) Vježba 7: Metalografija Fe-ljevova
Svojstva lijeva ovise o njegovoj mikrostrukturi, tj. obliku, veličini i raspodjeli izlučenog grafita,
strukturi metalne osnove te prisustvu nekih drugih mikrostrukturnih konstituenata (karbida, sulfida,
fosfidnog eutektika itd.).
Uvid u mikrostrukturu lijeva omogućava metalografska analiza.
Metalografska analiza također omogućava analizu grešaka na odljevcima kao i pronalaženje njihovog
uzroka.
SVOJSTVA LIJEVA
Uvjeti pri skrućivanju

Kemijski sastav MIKROSTRUKTURA i nakon skrućivanja
Željezna Oblik izlučenog Volumni udio Raspodjela grafitnih

osnova grafita grafita čestica
Slika 1 – Povezanost mikrostrukture i svojstava Fe-ljevova
Razlika između Fe-C dijagrama za metastabilnu (──) i stabilnu (- - -) kristalizaciju
Slika 2 – Mješovita kristalizacija u Fe-C dijagramu

Utjecaj brzine skrućivanja i grafitizatora na mikrostrukturu lijeva
Slika 3 - Strukturni dijagrami (Sipp -lijevo i Klingenstein - desno)

1/6
Priprema uzoraka za metalografsku analizu

- REZANJE UZORAKA
- ULAGANJE UZORAKA U POLIMERNI MATERIJAL
- BRUŠENJE I POLIRANJE UZORAKA
- METALOGRAFSKA ANALIZA U POLIRANOM (NENAGRIŽENOM) STANJU (za
ljevove koji sadrže grafit)
o Oblik izlučenog grafita (slika 4)

I i II-listići III- vermikule(lat. vermis=crv)
IV i V- čvorići VI- kuglice
o Udio grafita u mikrostrukturi

o Veličina grafitnih čestica
o Raspodjela grafitnih čestica
o Broj grafitnih čestica/mm2
Analiza se provodi sukladno normi za svaku vrstu lijeva.
Slika 4 - Osnovni oblici grafita
HRN EN ISO 945:2002
- NAGRIZANJE – najčešće u Nitalu (2-4 ml HNO3 i 96- 98 ml C2H5OH)
- METALOGRAFSKA ANALIZA U NAGRIŽENOM STANJU
o Otkrivanje mikrostrukture željezne osnove (prisutne faze i njihovi udjeli)
Slika 5 - Struktura proizvodnje odljevaka od ljevova na osnovi željeza u svijetu u 2006. godini
Zadatak 1:
Mikrostruktura bijelog tvrdog lijeva u odljevenom stanju prikazana je slikom 6.
Lijev sadrži oko 3% C, 1-4% Mn i do 0,6% Si.
Mikrostruktura je izazvana nagrizanjem u Nitalu.
- Kako kristalizira bijeli tvrdi lijev?
- Koje faze čine mikrostrukturu ovog lijeva? Zašto je „bijel“ i tvrd?
- Osim visoke tvrdoće, koja još svojstva karakteriziraju bijeli tvrdi lijev?
- Označiti mikrostrukturu.
40 µm
Slika 6 – Mikrostruktura bijelog tvrdog lijeva

2/6
Zadatak 2:
Na slici 7 prikazana je mikrostruktura dvaju uzoraka od crnog temper lijeva.

Uzorak a je nakon lijevanja žaren i sporo hlađen (u peći). Uzorak na slici b je odljeven, žaren i
hlađen na zraku. Mikrostruktura oba uzorka izazvana je nagrizanjem u Nitalu.
Tvrdoća uzorka a je 140 HV a tvrdoća uzorka b je 250 HV.
- Koji je oblik grafita prisutan u ljevovima?

- Kakva je mikrostruktura željezne osnove i kako se zovu ovi temper ljevovi?
- Koja je polazna sirovina za dobivanje crnog temper lijeva?
- Nacrtati dijagram postupka dobivanja crnog temper lijeva za oba uzorka.
- Na koji način struktura željezne osnove utječe na mehanička svojstva?
- Označiti mikrostrukturu.
a) odljeveno, žareno i sporo hlađeno
b) odljeveno, žareno i hlađeno na zraku

Slika 7 - Mikrostruktura crnih temper ljevova

3/6
Zadatak 3:
Na slikama 8 i 9 prikazana je mikrostruktura dvaju ljevova u poliranom (a) i nagriženom (b) stanju.
- Prema obliku izlučenog grafita odrediti o kojem lijevu se radi.
- Kakva je mikrostruktura željezne osnove? Označiti faze na slici.
- Navesti karakteristična svojstva ovih ljevova.
- Linijskom analizom odrediti volumni udio prisutnih mikrostrukturnih faza kod jednog od ova
dva lijeva.
500 µm
a) polirano stanje
b) nagriženo stanje
Slika 8 - Mikrostruktura lijeva
4/6
a) polirano stanje
b) nagriženo stanje
Slika 9 - Mikrostruktura lijeva

5/6
Zadatak 4:
Na slici 10 prikazana je mikrostruktura čeličnog lijeva u odljevenom (a) i normalizacijski žarenom

stanju (b). Lijev sadrži oko 0,25 % C. Mikrostrukture uzoraka izazvane su nagrizanjem u Nitalu.
- Odrediti prisutne konstituente i faze (FeC-dijagram).
- Usporediti strukturu i svojstva ovih dvaju uzoraka.
- Kako se zove struktura toplinski neobrađenog uzorka i u kojim uvjetima nastaje?
- Zašto se mora provesti normalizacijsko žarenje čeličnih odljevaka?
- Označiti mikrostrukturu na slici.
- Nacrtati dijagram postupka normalizacijskog žarenja.
100 µm 100 µm
a) odljeveno stanje b) odljeveno i normalizacijski

žareno stanje
Slika 10 – Mikrostruktura čeličnog lijeva
Domaća zadaća
Potrebno je popuniti prazne kućice u donjoj tablici:
Tablica 1. Željezni ljevovi i njihovi stupnjevi grafitizacije
NODULARNI BIJELI TVRDI

SIVI LIJEV TEMPER LIJEV
LIJEV LIJEV
primarna
kristalizacija
oblik
grafita
sekundarna
kristalizacija
mikrostruktura
željezne osnove
promjene
mikrostrukture
- - -
nastale
topl. obradom

6/6
Materijali II (ak. god 2011./2012.)
Vježba 8: Utvrđivanje konvencionalne granice razvlačenja čelika za opruge
Iz dijagrama σ-ε (slika 1) proizlazi da je jedino kod općeg konstrukcijskog čelika za nosive
konstrukcije izražena granica razvlačenja Re.
1 Opći konstrukcijski čelik za nosive

konstrukcije
2 Čelik za opruge u poboljšanom stanju
3 Sivi lijev EN-GJL250S (SL25)
4 Mjed CuZn40
5 Tehnički čisti aluminij Al 99,5
Slika 1. Dijagrami naprezanje-istezanje za neke metalne materijale

Granica razvlačenja Re je pri dimenzioniranju strojarskih proizvoda najznačajnija veličina jer
se kod elemenata strojeva i dijelova konstrukcija ne smije pojaviti plastična - trajna
deformacija. Zbog toga se kod materijala, kod kojih nije izražena granica razvlačenja,
utvrđuje KONVENCIONALNA (dogovorena) granica razvlačenja Rp0,2 ili Rp0,1.
Konvencionalna (dogovorena) granica razvlačenja Rp0,2 (Rp0,1) je ono naprezanje koje
nakon rasterećenja ispitnog tijela izaziva trajnu (plastičnu) deformaciju od 0,2%
(0,1%).
Za utvrđivanje konvencionalne granice razvlačenja potreban je, osim kidalice i ispitnog
uzorka i ekstenziometar – precizni mjerač produljenja ispitnog uzorka. Ekstenzimetar mjeri
aksijalno produljenje ispitnog uzorka te se postavlja na ispitni uzorak kao što je prikazano na
slikama 2 i 3.
Ispitni uzorak
Ekstenzimetar
Slika 2. Mehanički ekstenzimetar Slika 3. Elektronski ekstenzimetar na

i ispitni uzorak kidalici EU 40mod
1
Vježba 8: Utvrđivanje konvencionalne granice razvlačenja čelika za opruge
Uzorak 1: Čelik za opruge _________ u poboljšanom stanju (temperatura popuštanja ___0C)
Uzorak 2: Čelik za opruge _________ u poboljšanom stanju (temperatura popuštanja ___0C)

2
Vježba 9: Metalografija lakih i obojenih metala i nehrđajućih čelika
METALOGRAFIJA LAKIH I OBOJENIH METALA
Zadatak 1:
Mikrostruktura Cu-legure sastava: 86% Cu i 14% Sn prikazana je na slici 1. Mikrostruktura je
izazvana nagrizanjem u otopini FeCl3, HCl i H2O.
Stanje: lijevano u pijesku.
- Prema kemijskom sastavu, odredite o kojoj Cu-leguri je riječ.

- Iz dijagrama stanja Cu-Sn, slika 2, odrediti prisutne konstituente.
- Iz istog dijagrama odrediti do kojeg udjela kositra je legura monofazna.
50 µm
Slika 1 – Mikrostruktura ___________________

Temperatura
Slika 2 – Dijagram stanja Cu-Sn

1/5
Zadatak 2:
Na slici 3 prikazana je mikrostruktura dviju Cu-Zn legura, izazvana nagrizanjem u otopini FeCl3, HCl
i H2O. Kemijski sastav legure i stanje prerade navedeni su ispod pripadajuće fotografije.
- Prema kemijskom sastavu, odrediti o kojim Cu-legurama je riječ.

- Iz dijagrama stanja Cu-Zn, slika 4, odrediti prisutne konstituente.
- Do kojeg je udjela cinka legura monofazna? Kako se nazivaju te legure? Kako se zovu legure
s višim udjelom cinka?
- Navesti karakteristična mehanička svojstva za jednu i drugu leguru.
Kemijski sastav: 80% Cu, 20% Zn Kemijski sastav: 60% Cu, 40% Zn
Stanje: gnječeno, polutvrdo Stanje: gnječeno, polutvrdo
Slika3 – Mikrostruktura Cu-Zn legura
Slika 4 – Dijagram stanja Cu-Zn

2/5
Zadatak 3:
Dva uzorka istog kemijskog sastava (10% Si i ostatak Al), a različitog načina prerade, metalografski
su pripremljena i u poliranom stanju prikazana na slici 5.
- Kako se zovu legure aluminija sa silicijem?

- Iz dijagrama stanja Al-Si na slici 6, odrediti prisutne konstituente.
- Koja je svrha cijepljenja?
- Objasniti utjecaj mikrostrukture na svojstva ovih dviju legura.
- Može li se legura ovog kemijskog sastava očvrsnuti i zašto?
Stanje: odljeveno u pijesku Stanje: odljeveno u pijesku

- necijepljeno - cijepljeno
Slika5 – Mikrostruktura Al-Si legura
Slika 6 – Dijagram stanja Al-Si

3/5
Zadatak 4:
Na slici 7 prikazana je mikrostruktura Al-legure sljedećeg kemijskog sastava: 4% Cu, 1,5% Mg i

ostatak Al. Legura je u gnječenom stanju i toplinski je obrađena.
Toplinska obrada: homogenizacija na 460 °C / 0,5 h i dozrijevanje na 120 °C / 10 h + 150 °C / 8 h.
Mikrostruktura je izazvana nagrizanjem u otopini HF+HCl+HNO3+H2O.
- Zašto se ova legura može toplinski obraditi?

- Kako se zove toplinska obrada?
- Prikazati postupak toplinske obrade u T-t dijagramu i za karakteristična stanja (točke) skicirati
mikrostrukturu.
- Kakva su svojstva legure u toplinski obrađenom stanju u odnosu na toplinski neobrađeno
stanje?
40 µm
Slika 7 - Mikrostruktura toplinski obrađene Al-legure

4/5
METALOGRAFIJA NEHRĐAJUĆIH ČELIKA
- Koji uvjeti moraju biti ispunjeni da čelik bude potpuno postojan na opću koroziju?
- Na temelju čega je napravljena podjela i kako se dijele korozijski postojani čelici?
Austenitni nehrđajući čelici
100 µm
Slika 2- Mikrostruktura austenitnog nehrđajućeg čelika
- Koji su legirni elementi prisutni u ovom čeliku i zašto?
(CrFe)23C6
Stanje: Stanje:
Slika 3 Slika 4
- Koji je ovo oblik korozije i zašto nastaje?
Feritni nehrđajući čelici
100 µm
Slika 5 - Feritni nehrđajući čelik
- Koji su legirni elementi prisutni u ovom čeliku i zašto?

5/5
Materijali II (ak. god 2011./2012.)_____
Vježba 10: Ispitivanje mehaničkih i toplinsko-mehaničkih svojstava polimernih materijala
I. Mehanička svojstva polimernih materijala:

Mehanička svojstva polimera uvjetovana su njihovim viskoelastičnim ponašanjem.
Viskoelastično ponašanje opisuje se kao kombinacija elastičnog i viskoznog odziva. Pokazuje ga
većina materijala, i metali, i biološka tkiva i polimeri. Ipak, kod meko kondenziranih tvari, u koje
se svakako ubrajaju i polimeri, viskoelastični efekt je najizraženiji. Kakve su to meko
kondenzirane tvari? Iz svakodnevice poznajemo ljepila, boje, sapune, kreme, tijesta i sl.
Zanimljiva svojstva koja pokazuju ovakvi materijali posljedica su veličine čestica od kojih se
sastoje i načina na koje su one međusobno povezane. Viskoelastičnost je kod polimera, osim što
utječe na svojstva, važna i zbog ponašanja njihovih taljevina pri preradi, zbog tečenja i
ispunjavanja kalupa.
Meko kondenzirane tvari kombiniraju elastični i viskozni odgovor, a ponašanje je izrazito ovisno
o temperaturi i vremenskoj skali na kojoj se promatra. Polimeri imaju strukturu koja je uvijek
kombinacija kristalnog i amorfnog područja. Kristalni dio će reagirati uglavnom elastično, dok će
kod amorfnog viskozna komponenta biti puno značajnija.
Cilj vježbe je upoznati se s nekim ispitivanjima mehaničkih svojstava polimernih materijala i
naučiti kakav utjecaj na ponašanje materijala, tijek ispitivanja i analizu podataka ima
viskoelastični efekt.
1. Kratkotrajna ispitivanja:
a) Udarno opterećenje:
Udarni rad loma (žilavost)
b) Statičko opterećenje:
Tvrdoća, čvrstoća, modul elastičnosti
2. Dugotrajna ispitivanja:
a) Statičko opterećenje
Statička izdržljivost
b) Dinamičko opterećenje
Dinamički modul elastičnosti - mehanička spektroskopija – ispitivanje polimera u
ovisnosti o temperaturi i frekvenciji (promatranje na različitIm vremenskim
skalama).
Dinamička izdržljivost - kod većine polimera nije izraženo asimptotsko
približavanje
ŽILAVOST: HRN EN ISO 179-1
Uređaj: Charpyjev bat

smjer udara bata zarez
epruveta
__________________________________________________________________________
1
TVRDOĆA
A. PLASTOMERI I DUROMERI
Metoda utiskivanja kuglice EN ISO 2039-1
Uređaj: tvrdomjer
d = min. 4 mm
D = 5 mm
h = 0,15 do 0,35 mm
prema h biramo F
Očitava se dubina prodiranja za vrijeme djelovanja opterećenja: nakon 10s, 30s, 60s.
Zašto?
Korekcija očitanih vrijednosti → dijagram.
Tvrdoća se izračunava prema:

1 F
H pol = , N/mm2
Dπ h
B. ELASTOMERI
Metoda po Shore-u (HRN EN ISO 868)
Shore A Shore C Shore D

F F F
1 mm2
F = 10 N F = 50 N F = 50 N
__________________________________________________________________________
2
VLAČNA ČVRSTOĆA HRN EN ISO 527
Uređaj: univerzalna kidalica

Metoda: statički vlačno ispitivanje
Čvrstoća se izračunava prema: Oblik epruvete za vlačno (rastezno) ispitivanje:
Fmax
Rm = , N/mm2
ab
Usporedite oblik epruvete s metalnim epruvetama!
MODUL ELASTIČNOSTI (ista norma HRN EN ISO 527)
σ nagib: αD > αP > αE

E= = tan α
ε pa je: ED > EP > EE
Orijentacijske vrijednosti vlačnog (rasteznog) modula

elastičnosti:
plastomeri: oko 3000 N/mm2
elastomeri: 50-150 N/mm2
duromeri: 5000 – 12000 N/mm2
Kako bi izgledala krivulja za amorfne plastomere? Zašto?
__________________________________________________________________________
3
Određivanje vlačnog (rasteznog) modula elastičnosti plastomera i duromera prema HRN

EN ISO 527-1
Naziv: Oznaka: Iz skupine:

Materijal:
Uređaj:
Norma:
Način opterećivanja:
Mjerno područje na uređaju:
Brzina opterećivanja:
l0, mm
Dimenzije epruvete: a, mm
b, mm
produljenje, ∆l, mm srednja

Modul elastičnosti polimera nije
sila, F, N vrijednost ∆l, konstanta jer svojstva, uz isti
lijevo desno
mm kemijski sastav ponavljane
jedinice, ovise o:
-stupnju polimerizacije
-stupnju kristalnosti (uređenosti
strukture)
Primjer:
EPE LD =0,2/0,5 kN/mm2
EPEHD =0,7/1,4 kN/mm2
Fmax, N
__________________________________________________________________________
4
Iz dijagrama F-∆l nacrtanog u mjerilu očitati vrijednosti:
∆x =
∆F =
ili pomoću računala odrediti nagib tangente na približno

linearno područje krivulje F-∆l.
Vlačni (rastezni) se modul elastičnosti izračunava prema:

l ∆F , N/mm2
E= 0
ab ∆x
__________________________________________________________________________
5
2. DUGOTRAJNA ISPITIVANJA
STATIČKA IZDRŽLJIVOST (PUZANJE) – kod polimera se već pri sobnoj temperaturi

javlja puzanje.
Opća krivulja puzanja polimera:
1. Trenutna elastična deformacija

(OP)
2. Brzi rast istezanja, ali prirast

pada s vremenom - primarno
puzanje (PQ)
3. Približno konstantni prirast

istezanja – hladno tečenje
(QR)
4. Prirast raste do loma (RS)
Koji se stadiji vide na grafu? Zašto nisu svi stadiji prikazani?
__________________________________________________________________________
6
II. Toplinsko-mehanička svojstva polimernih materijala:

1. Toplinsko-mehanička svojstva plastomera:
Određivanje temperature omekšavanja po Vicatu
Značajka omekšavanja plastomera:

temperatura pri kojoj dubina prodiranja iznosi 1 mm
2. Toplinsko-mehanička svojstva duromera:

Određivanje temperature postojanosti oblika po Martensu
15 x 10 x 120 mm
Značajka postojanosti oblika duromera:

temperatura pri kojoj se vrh poluge pri savijanju spusti za 6 mm
__________________________________________________________________________
7
Materijali II (ak. god 2011./2012.)______________Vježba 11: Svojstva i primjena kompozita
1. UVOD
Definicija kompozita:
Kompoziti - tvorevine dobivene umjetnim spajanjem dvaju ili više materijala različitih
svojstava s ciljem dobivanja svojstava kakva ne posjeduje niti jedna komponenta sama za
sebe.
Podjela kompozita prema materijalu matrice:

metalni, keramički i polimerni kompoziti.
Dodaci kompozitu se razlikuju prema:

udjelu, veličini, obliku, razdiobi, orijentiranju.
Podjela kompozita prema obliku ojačala:

a) kompoziti s česticama
b) vlaknima ojačani kompoziti
c) slojeviti kompoziti strukturni
sendvič konstrukcije kompoziti
a) b) c)
Vlaknima ojačani kompoziti
Ugradnjom čvrstih, krutih i krhkih vlakana u žilaviju i manje čvrstu i elastičniju matricu
povećava se nastaje kompozitni materijal povišene čvrstoće, žilavosti, krutosti, omjera čvrstoća-
gustoća i modul elastičnosti-gustoća.
Različiti načini rasporeda vlaknastih ojačavala:
kontinuirana slučajno usmjerena ortogonalno višesmjerno usmjerena

jednosmjerna vlakna diskontinuirana vlakna raspoređena vlakna vlakna
__________________________________________________________________________
1
2. MEHANIČKA SVOJSTVA KOMPOZITA
Ponašanje kompozita ovisi o:

• svojstvima matrice i ojačala
• veličini i rasporedu (raspodjeli) konstituenata
• volumnom udjelu konstituenata
• obliku konstituenata
• prirodi i jakosti veza među konstituentima
Dijagram naprezanje-istezanje jednosmjernog vlaknastog kompozita
σ, N/mm2 vlakna
I
kompozit
matrica
II III
ε, %
Određivanje savojne čvrstoće pri različitim omjerima razmaka oslonaca i debljine
epruvete; određivanje međuslojne čvrstoće
Jednostavni nosač opterećen jednom koncentriranom silom
FA F FB
a
A B b 3 Fmax l
Rm, s = σ s ,max =
l/2 2 a 2b
l
∆F l 3
Es =
∆f 4a3b
M +
3 Fmax
τ=
4 ab
FA +
F
FQ
- FB
__________________________________________________________________________
2
Odrediti savojnu i međuslojnu čvrstoću polimernog kompozita (duromerna smola + staklena

vlakna)
Ispitivanje: 1. SAVOJNO 2. MEĐUSLOJNO

Materijal matrice:
Oblik ojačala:
Uređaj:
Norma: HRN EN ISO 14125 HRN EN ISO 14130
Način opterećivanja:
Mjerno područje na uređaju:
Brzina opterećivanja:
l, mm
Dimenzije a, mm
epruvete: b, mm
l/a
Fmax, N
Izračunate vrijednosti Rm,s =
Rm,s =
mehaničkih svojstva: τ=
3. ZADACI
1. Izvesti jednadžbu zakona miješanja za modul elastičnosti vlaknima ojačanog kompozita

ako naprezanje djeluje u smjeru vlakana.
2. Izvesti jednadžbu zakona miješanja za modul elastičnosti vlaknima ojačanog kompozita

ako naprezanje djeluje u smjeru okomitom na smjer rasprostiranja vlakana.
3. Poliamid 66 (PA 66) ojačan staklenim vlaknima izložen je rasteznom naprezanju u

smjeru vlakana. Koliki je omjer preuzimanja opterećenja, Fvlakana/Fukupno, ako PA 66
sadrži 30 vol. % E-stakla? Rastezni modul elastičnosti PA 66 je 1,4 kN/mm2, a E-stakala
77 kN/mm2. Koliki je smisleni udio vlakana u kompozitu?
__________________________________________________________________________
3
4. PRIMJERI PRIMJENE
Polimerni kompoziti:
namotavane cijevi,
pultrudirani profili,
razni konstrukcijski elementi...
Keramički kompoziti:
lopatice turbina (ugljična vlakna u SiC)
Metalni kompoziti:
rezne pločice od tvrdog metala,
električni kontakti (Ag ojačano s W–otpornost
trošenju i dobra električna vodljivost)
__________________________________________________________________________
4
Materijali II (ak. god 2011./2012.)___ Vježba 12: Izbor materijala računalom
UVOD
Konstruktori i tehnolozi trebaju podatke i

informacije o materijalima. Izvori su ili klasične
podloge (katalozi, priručnici, knjige) ili elektroničke
baze podataka.
Primjena računala u informiranju i odlučivanju o
materijalu je sve raširenija jer:
- Sve je više različitih vrsta materijala,
- Sve je više podataka o svojstvima pojedinog
materijala,
- Nepotpuna su znanja pojedinca,
- Omogućuje objektivnost, kvantificiranje i
formalizaciju odlučivanja,
- Omogućuju brže informiranje i odlučivanje
pri razvoju proizvoda i izboru materijala.
Kriteriji za izbor materijala pri razvoju proizvoda su:

- Funkcionalnost,
- Eksploatabilnost,
- Tehnologičnost,
- Ekologičnost – recikličnost i uništivost,
- Ekonomičnost – raspoloživost, nabavljivost i cijena,
- Normiranost – standardnost,
- Estetičnost.
Brojne su kvantitativne metode za izbor materijala. Cilj svake metode je što objektivniji izbor
najboljeg materijala. Temelj svake metode je usporedba traženih i postojećih vrijednosti
svojstava materijala. Tri su načina usporedbe:
1. Zadovoljenje neke minimalne i maksimalne tražene vrijednosti ili eliminacija preko
nul-zahtjeva,
2. Prekrivanje polja toleriranih vrijednosti:
o Niti jedan ne zadovoljava,
o Jedan zadovoljava,
o Više njih zadovoljava (najčešće),
3. Optimiranje funkcije cilja.
Na temelju konstrukcijskih zahtjeva određuju se: funkcija, ograničenja, funkcija cilja i slobodne
varijable.
Računalna aplikacija za izbor materijala, dimenzija i oblika presjeka

poluproizvoda ili proizvodnih postupaka. CES objedinjuje sve tehnički upotrebljive materijale
(keramike, kompozitni materijali, pjenasti materijali, metali, prirodni materijali, polimerni
materijali), te ostale materijale (vlakna i čestice). Osim mehaničkih, toplinskih, električnih,
ekonomskih svojstava, za svaki su materijal definirana i svojstva vezana uz njegov utjecaj na
okoliš.
__________________________________________________________________________
1
Skupina Podskupina Vrsta Svojstva
•Stakla i •Čelici •1000 Al 6400

•2000 Al 6060
keramike •Cu-legure Gustoća
Al 6061
•3000 Gustoća
•Metali i Meh.Gustoća
svojstva
•Al-legure •4000 Meh. svojstva
Materijali legure Topl. svojstva
Meh. svojstva
•Ti-legure •5000 Topl. svojstva
El. svojstva
Topl. svojstva
•Polimeri i •6000 El. svojstva
•Ni-legure Optička svojstva
elastomeri •7000
El. svojstva
Optička svojstva
•Zn-legure Korozijska
Optičkaotp.
svojstva
•Hibridni •8000 Korozijska otp.
Korozijska otp.
materijali
Zadatak 1:
U bazi materijala (Material Universe) druge razine (Level 2) pregledajte podjelu materijala po
skupinama.
a) Koja su mehanička svojstva nehrđajućih čelika upisana u bazu?
b) Koje su neželjezne legure?
c) Koje su osnove vrste tehničke keramike?
d) Nađite polimer PS te pogledajte njegova svojstva, tipične
upotrebe i mogućnost recikliranja.
Zadatak 2:
a) Pretraživanjem (Search) po bazi materijala (Material Universe) druge razine (Level 2)
pronađite sljedeće:
− polikarbonat (engl. polycarbonate)
− materijale za rezne alate (engl. cutting tools)
b) U bazi tehnoloških postupaka (Process Universe) druge

razine (Level 2) pronađite opis postupka nitriranja (engl.
nitriding). Na kojim se temperaturama nitriraju čelici? Koji
se spojevi stvaraju i do kojih dubina?
__________________________________________________________________________
2
Zadatak 3:
Pomoću baze materijala (Material Universe) druge razine (Level 2) nacrtajte sljedeće dijagrame:
a) histogramski prikaz
modula elastičnosti za
različite materijale
b) kartu svojstava za modul
elastičnosti i gustoću
Zadatak 4:
Pomoću baze materijala (Material Universe) druge razine (Level 2) izaberite materijale koji
zadovoljavaju sljedeće uvjete:
a) Radna temperatura (engl. max. service temperature) iznad 200 °C,
b) Toplinska vodljivost (engl. thermal conductivity) veća od 25 W/m.K i
c) Električki vodič ili izolator (engl. electrical conductor ili good insulator): dobar izolator.
Zadatak 5:
Pomoću baze materijala (Material Universe) druge razine (Level 2):
a) U histogramu granica razvlačenja (engl. yield strength ili elastic limit) izaberite materijale
s najvišim vrijednostima tog svojstva (“box selection”).
b) Dodajte na drugu os gustoću.
c) Izaberite materijale s niskom gustoćom i visokom granicom razvlačenja (“box selection”).
d) Zamijenite “box selection” s “line selection” (nagib = 1) i odaberite tri materijala koji
imaju najvišu relativnu granicu razvlačenja.
__________________________________________________________________________
3
Zadatak 6:
Pomoću baze materijala (Material Universe) druge razine (Level 2) izabrati materijale pogodne
za izradu cijevi u izmjenjivaču topline. Funkcija cilja je maksimizirati toplinsku vodljivost cijevi.
Zahtjevi na materijal su:
a) Radna temperatura
> 150 °C,
b) Istezljivost > 20%,
c) Dobra ili vrlo dobra
postojanost u vodi,
d) Što veća toplinska
vodljivost,
e) Minimalna cijena.
__________________________________________________________________________
4

1329737528-0-Podloge Za Vjezbe 11 12 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

1329737528-0-Podloge Za Vjezbe 11 12 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Nositelji kolegija: prof. dr. sc. Franjo Cajner

Ak. god. 2011./12.

1. Provesti niz kaljenja s odabranih temperatura.

Temperatura austenitizacije iznosi: ϑa = _________ °C

Fe-C dijagram Uptonov dijagram

1. Za svaki kaljeni uzorak treba:

2. Na temelju dobivenih vrijednosti tvrdoće konstruirajte dijagram ovisnosti

3. Pomoću Fe-C dijagrama i Uptonovog dijagrama objasnite dobivenu ovisnost

Oznaka Oznaka Ispitana tvrdoća nakon kaljenja, HRC Prosječna

Dio Fe-C dijagrama

ISPITIVANJE PROKALJIVOSTI METODOM JOMINY

Slika 1. Shematski prikaz ispitivanja prokaljivosti metodom Jominy

Tablica 1. Parametri kaljenja i izmjerene tvrdoće ovisno o udaljenosti od gašenog čela.

Oznaka čelika: Temperatura austenitizacije: Vrijeme austenitizacije:

Slika 2. Krivulja prokaljivosti ( Jominy-krivulja) ispitivanog čelika

Definicija i osnovna podjela postupaka popuštanja

Dijagram postupka popuštanja čelika

Kaljeno ϑp = 200 ºC ϑp = 400 ºC ϑp = 550 ºC ϑp = 650 ºC

Sadržaj ugljika u čeliku, % Mikrostruktura nakon kaljenja Mikrostruktura nakon popuštanja

Uzorak 1: Grijanje na temperaturu austenitizacije ϑa = 820º C i sporo hlađenje (na zraku).

a) Prikazati provedbu toplinskih obrada ispitnih uzoraka u dijagramu postupka.

Slika 1. Dio Fe-C dijagrama za ugljične

Slika 2. TTT-dijagram za kontinuirano hlađenje ugljičnog čelika s 0,44 % C

Svojstva cementiranih dijelova:

Primjena postupka cementiranja

Mikrostruktura čelika C15 nakon cementiranja i

Dijagram postupka nitriranja čelika

Svojstva nitriranih dijelova i alata:

(nagriženo 3 % NITAL, 650:1)

Dijagram postupka boriranja čelika

Svojstva boriranih dijelova i alata:

Primjena postupka boriranja:

Mikrostruktura ugljičnog čelika s 0,44 %C

Naziv tribologija dolazi od grčkog što znači trenje trošenje.

TRIBOLOGIJA je interdisciplinarna znanost o trenju i trošenju. Istraživanja na području

TROŠENJE je progresivni gubitak materijala s radnih površina tijela, uslijed dinamičkog

Slika 1. Shema tribosustava

Fakultet strojarstva i brodogradnje Zavod za materijale

Faza I - Abraziv "a" tvrdoće Ha pod djelovanjem

Faza II - Djelovanjem tangencijalne

Faza I - Nastajanje adhezijskog spoja različitog

Faza II - Raskidanje adhezijskog spoja.

Faza III - Otkidanje čestice (eventualno).

Fakultet strojarstva i brodogradnje Zavod za materijale

Faza I - Stvaranje mikropukotine, redovito

Faza II - Propagacija mikropukotine

Faza III - "Ispadanje" čestice trošenja,

Fakultet strojarstva i brodogradnje Zavod za materijale

Dinamička izdržljivost površine:

Popušteni martenzit = dobro

Faza I - Stvaranje (ili obnavljanje) sloja

Faza II - Mjestimično razaranje sloja

Fakultet strojarstva i brodogradnje Zavod za materijale

KOČNE PAPUČE - Vlak

Steadit – eutektik s fosforom.

Fakultet strojarstva i brodogradnje Zavod za materijale

ISPITIVANJE OTPORNOSTI TROŠENJU

LABORATORIJSKA ISPITIVANJA UZORAKA MATERIJALA

Ispitivanje materijala u uvjetima ABRAZIJE

Metoda "suhi pijesak/gumeni kotač", ASTM G 65-85

Fakultet strojarstva i brodogradnje Zavod za materijale

Ispitivanje materijala u uvjetima EROZIJE

Uzorak 1: Čelik za opruge _______ u poboljšanom stanju (temperatura popuštanja _0C)

Uzorak 2: Čelik za opruge _______ u poboljšanom stanju (temperatura popuštanja _0C)