Prilozi za pedagoko-andragoku praksu na univerzitetu

43





Prof. dr. Haim Muminovi
Univerzitet u Sarajevu
Filozofski fakultet
Odsjek za pedagogiju


MOTIVACIJA U NASTAVI I KREATIVNI RAD
STUDENATA I UENIKA




1. Motivacija u nastavnom procesu

Motivacija je razasuta na razliitim mjestima nastavne strukture
kako u pojedincu koji ui, tako i u uoj te iroj okolini koja direktno ili
indirektno utjee na sam proces uenja i poduavanja. Ona proizlazi iz
drugih faktora i sama je vaan inilac u napredovanju i edukaciji pojedinca.
Zato je motivacija vrlo esto neuhvatljiva u nastavnom procesu, jer je
njenu dinaminost, korelativnost s drugim faktorima i sveobuhvatnost teko
pratiti. Fenomen motivacije od izuzetne je vanosti za tokove i ishode
nastave i moe utjecati na djelovanje drugih faktora koji su u nastavnom
procesu neizostavni. Naprimjer, ope ili neke specifine sposobnosti
pojedinca mogu biti na visokom nivou razvijenosti, ali ako on nije
motiviran, onda su i te sposobnosti dovedene u pitanje, njih nema ili su
minimizirane. Ili moe biti i obratno, da odreeni nivo razvijenosti nekih
sposobnosti dobra motivacija moe podii na jo vii stepen. To se odnosi i
na druge vane komponente linosti osobine linosti, interese, nivo
aspiracija, znanje iz neke oblasti, koje pojedinca pokreu na aktivnost.
Maslov i Glasser navode sljedee inioce koji su u osnovi pokretljivosti
svake individue:




Prilozi za pedagoko-andragoku praksu na univerzitetu
44
Maslovljeva hijerarhija potreba (motiva) Glasserova lista motiva


- fizioloke potrebe - motiv preivljavanja
- potreba za sigurnou - motiv ljubavi
- potreba za ljubavlju i pripadanjem - motiv moi
- potreba za ugledom i potovanjem - motiv zabave
- potreba za samoaktuelizacijom - motiv slobode

Pokretai studenta i uenika jesu svi naprijed spomenuti motivi, koji
se meusobno prepliu. Korelativnost dvaju ili vie motiva moe biti
dvojaka: da dovodi do poveanja aktivnosti i stvara novi prostor za
djelovanje, ili se dva i vie motiva mogu sudarati te tako suavati i
umanjivati motivacijsko polje djelovanja. Otuda zamreno kolo motivacije
nikada ne moete do kraja istraiti i kazati sada je ovo ovako i
nepromjenljivo. Motivacijski procesi stalno se dogaaju, razliiti
motivacijski inioci permanentno djeluju, korelacijski odnosi stalno postoje,
smjerovi pokretljivosti idu i u pozitivnom i negativnom pravcu.
Motivacijske cikluse odreuju objekti, situacije i ljudi. Motivaciju odreuje
i svijest o iniocu koji je pokree i cilju koji tim pokretima treba ostvariti.
Kada bismo odredili samo jednu potrebu i ciljeve koji iz nje proizlaze, onda
bi motivacijski tok mogao imati sljedee etape: aktiviranje potrebe,
identifikacija potrebe, analiza situacije, izbor jednog od moguih ciljeva,
planiranje puta ka cilju, ostvarenje cilja i pad napetosti. Ovaj slijed pokreta
individue vai samo za one inioce motivacije koje je mogue precizno
identificirati. To se ponajprije moe odnositi na neke fizioloke potrebe date
Maslovljevom i drugom klasifikacijom motiva. Postoje brojni drugi inioci
koje nije mogue jasno identificirati i sagledati njihovo djelovanje. Teorije
motivacije objanjavaju zakonitosti koje se dogaaju kod linosti u
razliitim situacijama i razliitim djelatnostima.
Da se vratimo nastavi kao motivacijskom polju djelovanja. Nastava
razliitih nivoa edukacije ima, pored opih pretpostavki, i one specifine,
koje odreuje uzrast, kurikulum i realizacija odgojno-obrazovnog rada. Na
pojedinim nivoima edukacije motivaciju za ono to uenici trebaju uiti ili
ih se treba poduavati veoma je teko odrati. To se naroito odnosi na
djecu u pubertetu i adolescenciji, kada njihovi razvojni problemi
usmjeravaju aktivnosti na druge sadraje koji su izvan nastave. To je samo
jedan faktor koji zasluuje posebnu analizu u motiviranju uenika u nastavi.
Ili drugi, inae primjer iz SAD-a: uenici u toku jedne kolske godine
provedu uz televizijske ekrane isto toliko vremena koliko u obaveznoj
nastavi u koli (W. Glasser). Gledano sa motivacijskog stanovita, televizija
Prilozi za pedagoko-andragoku praksu na univerzitetu
45
e i sa deset puta manje sati vie utjecati na uenika nego postojea nastava
ma koliko ona bila kvalitetno organizirana. ta e televizija na planu
usmjeravanja aktivnosti pojedinca uiniti ako je toliko zastupljena i ako ima
toliki utjecaj? Ovo su samo dva primjera koja upravljaju aktivnosti
pojedinca u drugom smjeru, izvan nastave i protiv nastave. Prema tome,
nastavu je teko braniti od inilaca koji su protiv nje.
Bez obzira na sve to, nastava je realnost i njeno motivacijsko klupko
treba razmotavati i boriti se protiv ometajuih faktora te kontrolirati faktore
koji doprinose njenoj misiji. Bez motivacije tokom nastave, odnosno
motivacije njenih neposrednih sudionika, nema valjanog odgojno-
obrazovnog uinka. Zato emo spomenuti samo neke faktore koji su izvori
motivacije u nastavi. To su:
- Psiho-fizika struktura studenta i uenika,
- Karakteristike nastavnika,
- Karakteristike nastavnog sadraja (kurikulum),
- Nastavna tehnologija,
- Socio-kulturni uvjeti i okruenje.

Svaki od ovih faktora ima pozitivno ili negativno djelovanje na
aktivnost u nastavi i oni se trebaju detaljnije prouavati kako bi se sagledala
stvarna izvorita motivacije unutar ovih faktora te njihov utjecaj jednih na
druge. Analizom psiho-fizike strukture studenata i uenika treba detaljnije
propitati koja su to izvorita motivacije unutar ovog faktora nastave. U toj
analizi valja poi od: opih sposobnosti, specifinih sposobnosti, prethodnih
znanja, nivoa aspiracija i osobina linosti.
Svako od spomenutih obiljeja ima svoje znaenje za motiviranje u
nastavi. Svakog od njih treba dalje analizirati ako se eli pokrenuti taj dio
motivacijskog izvorita. Tako, naprimjer, osobine linosti veoma su bitne za
motiviranje uenika u nastavi. Saznanje o osjetljivosti za probleme,
upornosti, istrajnosti, odgovornosti, radoznalosti putokazi su kako u nastavi
treba djelovati. ta e se traiti i koliko e se traiti od konkretnog studenta i
uenika. Vrlo esto neka karakteristika studenta i uenika, naprimjer nizak
nivo aspiracija, dovodi u pitanje druga povoljna izvorita motivacije, te se o
njima govori kao nesposobnom (a oni to nisu), neodgovornim (a ni to nisu)
itd. Znai, njihov aktivitet i participaciju odredio je samo jedan faktor,
uprkos drugim faktorima koji bi pozitivno djelovali na aktivnost u nastavi.
R. Kvaev govori o sljedeim osobinama pojedinca koji je dobro
motiviran:
- Razvijenost snane motivacije za uenje,
- Dobro integrirana linost,
Prilozi za pedagoko-andragoku praksu na univerzitetu
46
- Samouvjerenost, emocionalna stabilnost, samokontrola, neza-
visnost,
- Razvijene karakterne osobine i snaan super ego,
- Sklonost riziku i tolerancija na frustraciju,
- Ovladavanje metodama i tehnikama uenja.

Ovako je, prema istraivanjima R. Kvaeva, opisan pojedinac koji
je dobro motiviran u nastavi. Ovakvo to motivacijska su polja djelovanja
vezana samo za osobine linosti studenata i uenika.
Tako bismo mogli razloiti i druge gore navedene faktore i sagledati
njihov motivacijski uinak u nastavi. Specifine sposobnosti imaju posebno
znaenje za studiranje. U odabiru studija svaki pojedinac ima manje ili vie
razvijene specifine sposobnosti znaajne za studij. One sadre bitnu
motivacijsku osnovu za pokretanje studenta da pozitivno utjee na druga
motivacijska izvorita interese, nivo aspiracija i osobine linosti. Ili,
naredni faktor, socio-kulturno okruenje znaajno utjee na kvalitet
studiranja, ako se paljivo sagledaju njegove motivacijske komponente.
Sadraj na svoj nain doprinosi motivaciji ili nemotivaciji u nastavi, te
bismo i njega mogli detaljnije analizirati iz tog ugla.
Organizacijske forme nastave i njene vrste, svaka na svoj nain,
doprinose aktivnijem participiranju u nastavi. Individualizirani oblici rada
mogu do kraja pratiti pravce i intenzitet motivacije. Rad u velikom grupama
nije u mogunosti pratiti takvo to u toj mjeri. Rad u malim grupama moe
vie aktivirati pojedinca u nastavi, a i malu grupu, u odnosu na frontalni rad.

2
2
1
2
2
2
2
2
3
2
2
4
2
2
1
2
2
2
2
2
3
GRUPNI RAD
I
II
III
3
3
1
3
3
2
3
3
3
3
3
4
3
3
1
3
3
2
3
3
3
4
4
1
4
4
2
4
4
3
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
1
1
1
1
1
2
1
1
3
1
1
4
1
1
1
1
1
2
1
1
3

Shema 1.

(Pojanjenje sheme: Studenti rade u grupama na nastavnom problemu
koji je isti za sve grupe faza I. Nakon zavrenog zadatka, konstituiraju se nove
grupe tako da u svakoj bude po jedan lan iz prethodnih faza II. Na kraju,
studenti se vraaju u staru grupu faza III i raspravljaju o novim rjeenjima do
kojih se dolo u fazi II.)
Prilozi za pedagoko-andragoku praksu na univerzitetu
47
Analizirajte samostalno motivacijske aspekte modela organizacije
nastavnog rada u malim grupama i potraite mogue aktivnosti pojedinca i
grupe kao u Shemi 1. Paljivom analizom vidljivo je koliko strategija i
komunikacija u nastavi daje ovaj pristup. Njegova motivacijska vrijednost
neosporna je ukoliko se valjano pripremi, organizira i izvodi.
Naravno, ovo je samo dio faktora koji su vani za sagledavanje
pozitivnih i negativnih utjecaja na motivaciju studenata i uenika. Postoje i
drugi faktori koje treba na isti nain analizirati i ugraditi u metodiku rada sa
studentima na fakultetu i uenicima u koli. U radu sa studentima nisu
dovoljno afirmirani postupci nastavnog rada i komunikacije koje potiu,
hvale, hrabre i nagrauju studenta. Skoro da su dominantniji postupci
sputavanja, kritiziranja, kanjavanja, to za brojne studente djeluje
demotivirajue. Istina, treba imati na umu da kod odreenog broja studenata
kritike, kazne i drugi negativni postupci imaju pozitivno motivacijsko
djelovanje.

2. Nastavnik u nastavnom procesu

Iako smo naprijed spomenuli karakteristike nastavnika kao
motivacijskog faktora nastave, o njemu ipak nije bilo vie govora zbog toga
to e ovo pitanje detaljnije biti obraeno u daljem tekstu. Nastavniku se
esto pripisuje da je on najvaniji motivacijski faktor u nastavi. To je, s
jedne strane, i tano, jer je on jedini koji komunicira sa svim drugim bitnim
faktorima konkretne nastave i odgovoran je za njene tokove i ishode. Zato
treba vidjeti koje je mjesto nastavnika u motiviranju studenata i uenika.
Nastavnikom u nastavnom procesu opirno se i permanentno bavila
pedagogija. To potvruje obim i vrsta objavljenih radova u naunoj i
strunoj literaturi. Otuda je nastao pojam pedologija, koji znai teoriju o
nastavniku i njegovom ueu u odgojno-obrazovnom radu. Mnogo se
raspravljalo o tome da se nastavnik pomjeri iz nastavnog procesa i da se
reducira njegovo uee u odreenim aktivnostima, ali je nastavnik ostajao
nezaobilazan faktor nastave. To je posebno isticano u radovima novijeg
datuma koje su zagovarale savremene tehnologije. Savremeni tehnoloki
izumi jesu potreba savremene nastave i trebaju mijenjati ulogu nastavnika,
to se naroito dogaa u ovo vrijeme. Meutim, sva pomjeranja nastavnika
u nastavnom procesu ostavljaju toliko prostora za struno posredovanje
nastavnika tako da nastavna tehnologija uveava njegovo angairanje i
preusmjeravanje na druge zadatke.
Koju e ulogu imati nastavnici u konkretnom nastavnom procesu
uvjetovano je drutvenim prilikama i potrebama za modernom edukacijom,
Prilozi za pedagoko-andragoku praksu na univerzitetu
48
koncepcijom nastavnih sistema te odabirom organizacijskih formi.
Fleksibilni nastavni sistemi idu u smjeru profiliranja demokratskog
nastavnika, a rigidni sistemi autoritarnog. Razlike su ogromne i nude
razliita rjeenja u angamanu i odgojno-obrazovnom usmjeravanju.
Demokratsko voenje nastave, naprimjer, nije u biti rasteretilo nastavnika.
Naprotiv, postavilo je nove zahtjeve.
Sve u svemu, profil savremenog nastavnika koji e uspjeno
odgovoriti na pitanja aktuelne nastave sadri sljedee elemente:
1. Razvijene ope sposobnosti,
2. Razvijene specifine sposobnosti,
3. Posjedovanje opeg obrazovanja,
4. Posjedovanje dobrog strunog obrazovanja,
5. Pedagoko-psiholoko obrazovanje,
6. Didaktiko-metodiko obrazovanje,
7. Fiziko i mentalno zdravlje, emocionalna zrelost i stabilnost
8. Ljubav prema djeci i mladima,
9. Pozitivne osobine linosti (humanizam, otvorenost duha,
altruizam, socijabilnost, moralni kvaliteti, odgovornost,
dosjetljivost, radinost, kreativnost).

Sve karakteristike mogu se mjeriti na skali vrijednosti od veoma
niske do veoma visoke razvijenosti. Nastavnik treba posjedovati spomenute
kvalitete na viem ili visokom stepenu razvijenosti da bi uspjeno obavljao
sloene zadatke nastave. Poeljni profili nastavnika dati su u Shemi 2.

Veoma
nisko
Veoma
visoko
1. Razvijenost opih sposobnosti 1 2 3 4 5 6
2. Razvijenost specifinih sposobnosti 1 2 3 4 5 6
3. Posjedovanje opeg obrazovanja 1 2 3 4 5 6
4. Pedagoko-psiholoko obrazovanje 1 2 3 4 5 6
5. Didaktiko-metodiko obrazovanje 1 2 3 4 5 6
6. Emocionalna zrelost i stabilnost 1 2 3 4 5 6
7. Ljubav prema djeci i mladima 1 2 3 4 5 6
8. Pozitivne osobine linosti
(humanizam, otvorenost duha, altruizam,
socijabilnost, moralni kvaliteti, odgovornost,
dosjetljivost, radinost, kreativnost)
1 2 3 4 5 6

Shema 2.

Prilozi za pedagoko-andragoku praksu na univerzitetu
49
Ukoliko je bilo koje obiljeje nastavnika na donjoj ljestvici skale (1,
2 i 3), to mora imati negativne posljedice po ishod nastave.
Svaka od navedenih karakteristika nastavnika moe se detaljnije
elaborirati, te je mogue dokazati da je takvo to nuna pretpostavka za
uspjeno djelovanje u nastavi. Spomenut emo samo neke.
Ne moe nastavnik ispodprosjenih opih i specifinih sposobnosti
obavljati uspjeno svoj posao. Svaki nastavnik medu svojim uenicima ili
studentima ima odreen broj izuzetno nadarenih pojedinaca kojima treba
odgovarati na pitanja. U njegovu radu prepoznatljiva je inteligencija i
intelektualno djelovanje i ona mora biti na viem nivou razvijenosti. Ope
obrazovanje karakteristika je koja je vaan dio profesije. Ona nastavniku
pomae da se suvereno kree u sadrajima ope kulture i opih spoznaja, a
koji koreliraju sa svim nastavnim podrujima i javljaju se u brojnim
nastavnim situacijama. Zahtjev posjedovanja pozitivnih osobina linosti
takoer je bitan element nastavnikova profila. Kvaliteti nastavnika
pravednost, otvorenost prema novinama, osjetljivost, dosljednost,
strpljivost, altruizam ne samo da kompletiraju cjelovitost profila ve su
potrebni radi odgojivosti koja se svjesno ili nesvjesno instalira u bie
individue. Njegovim posredovanje u nastavi otvorenou, pravinou
dobronamjernou, stabilnou itd. razvijaju se otvorenost, pravinost,
dobronamjernost i stabilnost uope, kao vrhunske odgojne vrijednosti.
Skoro da se u spominjanju sposobnosti nastavnika zanemaruju
organizacijske sposobnosti (kao jedna od specifinih sposobnosti). Nema
uspjenih nastavnika bez potrebnog stepena razvijenosti organizacijskih
sposobnosti. Njegov posao zahtijeva organizaciju prostora, vremena,
sadraja, uenika i aktivnosti.
Ono to je specifino za profil nastavnika u odnosu na druge profile
iz oblasti ljudskog rada jeste to to neposjedovanje jednog od spomenutih
kvaliteta dovodi u pitanje drugi kvalitet ili vie njih. Nepostojanjem,
naprimjer, nastavnikove pedagoko-psiholoke kulture i opeg obrazovanja
umanjuje se njegov doprinos u podruju ueg strunog djelovanja.
Navedene karakteristike nastavnika trebaju biti polazita i okviri
prilikom odabira nastavnika na fakultetima i drugim odgojno-obrazovnim
ustanovama. Teko je ispuniti sve uvjete unutar svakog obiljeja, ali se o
tome mora voditi rauna. Prosvjetna struka ima tekoa u odravanju
kvaliteta nastavnika do kraja radnog vijeka i kod nastavnika koji posjeduju
traene karakteristike. To koje se karakteristike smatraju vanim kod
nastavnika lijepo je dato u empirijskim istraivanjima ordevia i Hajgeta.
Navodimo najvanije nalaze:


Prilozi za pedagoko-andragoku praksu na univerzitetu
50
Hajget
- da poznaje predmet koji predaje,
- da je sposoban da povezuje predmete s drugim predmetima,
- da voli djecu,
- da poznaje razvojne probleme djece,
- da zna vie od prosjenih ljudi, da je svestran i dovitljiv,
- da ima smisla za humor,
- da ima jaku volju,
- da razvija pozitivne meuljudske odnose, da je suptilan i ljubazan,
- da vjeruje svojim uenicima,
- da cijeni neobine ideje,
- da dozvoljava i potie samoinicijativu.

orevi
(Ispitivanje uenika o tome "ta kod nastavnika posebno cijene")
- duhovitost, odmjerenost i staloenost,
- ozbiljnost, odmjerenost, prijatnosti i ljubaznost,
- kulturno ponaanje, otvorenost i snalaljivost,
- paljivost, saosjeajnost i spremnost za pratanje,
- pristupanost, skromnost i da se lahko ne ljuti,
- upornost, odmjerenost, radinost i iskrenost,
- zanimljivost i duhovitost u izlaganju,
- ne prekida uenike kada odgovaraju, ne ita iz knjiga prilikom
predavanja,
- pravilno ocjenjuje, esto ispituje uenike,
- blago ocjenjuje, javno daje ocjenu te dozvoljava uenicima da se
koncentriraju.

Kao to se vidi, istraivanja pokazuju kakvog nastavnika trebamo. U
orevievu istraivanju uenici su skoro u potpunosti nabrojali
karakteristike nastavnika koje se u didaktici uzimaju kao vaee. To e
uiniti na slian nain i studenti ako ih pitate. Neosporno je da se od
nastavnika puno trai. Moglo bi se prigovoriti da je takvo to idealiziranje i
da nije mogue nai dovoljan broj nastavnika u drutvu koji e ispunjavati
ove uvjete. Rezner je to duhovito prokomentirao: "Pa i nastavnici su ljudi."
Taan je Reznerov prigovor da se od nastavnika trai previe, ali priroda
nastavnog posla sve to zahtijeva. Arhitekti ili ekonomisti ne moraju
posjedovati sve ove kvalitete da bi bili uspjeni i cijenjeni u svom poslu.
Gledano s aspekta motivacije, svi ovi kvaliteti nastavnika imaju
znaajan utjecaj na motivaciju studenata u nastavnom procesu. On moe biti
pozitivan ili negativan. Ukoliko su nastavnikove karakteristike na skali
Prilozi za pedagoko-andragoku praksu na univerzitetu
51
oznaene s 1, 2 i 3, onda je motivacijski utjecaj skroman ili negativan, a
ukoliko su te karakteristike oznaene brojem 4, 5 ili 6, onda e taj utjecaj
biti pozitivan (Shema 2). Mnogi uenici i studenti identificirali su se s
pozitivnim karakteristikama svojih nastavnika, i to je znaajno za utjecaj na
kvalitet njihova uenja i studiranja, a neki su se opredijelili za odreeno
profesionalno podruje iskljuivo zbog pozitivnih karakteristika svog
nastavnika.

3. Kreativnost u nastavi

Kreativnost u nastavi esto je isticana u pedagokoj i didaktikoj
literaturi kao potreba i mogunost. Napisani su i brojni radovi, poev od
onih koji cjelovito elaboriraju probleme kreativnosti u nastavi (N. Filipovi,
A. Mail, M. Stevanovi, R. Kvaev), do onih koji parcijalno zahvataju
kreativnost i istiu njene mogunosti u pojedinim nastavnim segmentima i
situacijama. I jedan i drugi pristup upuuje na problem vrijedan panje, koji
je u nastavi razliitih nivoa edukacije objektivno mogu i koji afirmira
nastavu kao djelatnost te stimulira i uenike i nastavnike.
Kreativnost u nastavi je definirana prema opoj definiciji
kreativnosti koja se odnosi na stvaranje neeg novog, originalnog,
produktivnog i neuobiajenog, a koje se razlikuje po svojoj vrijednosti od
ranije istraenog i otkrivenog u nekoj oblasti. Po emu se to razlikuje?
Kreativnost u nastavi neto je specifinija i sloenija u odnosu na druge
oblasti djelovanja (umjetnost, nauka, tehnika) zbog toga to ona ukljuuje
vie faktora koji sukcesivno ili simultano djeluju i determiniraju je. Ako je
nastavnik kreativan, a sadraj ne dozvoljava znaajnije prodore k novom i
originalnom, onda kreativnosti moe biti malo ili nimalo. Vai i obratno:
ako sadraj nastave posjeduje elemente za kreativno ispoljavanje, a
nastavnik svojim strunim i drugim kvalitetima ne moe takvo to pokrenuti
u pravcu kreativnosti, onda kreativnosti nee biti ili je nezapaena. Dalje,
kreativnost determinira i uenik ili student. Ukoliko uenik ili student ne
posjeduje pretpostavke za kreativno participiranje u nastavi, onda se
iskljuuju naprijed spomenuti faktori ma koliko bili povoljni za kreativnost.
Kreativna utemeljenost nastave ne zavrava se ni s ova tri faktora, ve je
determinira i pozitivna korelacija spomenutih i drugih faktora koji su u
njenoj osnovi. Otuda je kreativnost u nastavi sloena.
Bez obzira na specifinost kreativnosti u nastavi, ona je mogua u
svim nastavnim nivoima. Kreativnost je mogua u svim etapama nastavnog
rada planiranju, organizaciji, realizaciji i verifikaciji. Reklo bi se,
naprimjer, da verifikacija ne moe biti kreativna. ta tu ima da se kreira
Prilozi za pedagoko-andragoku praksu na univerzitetu
52
treba izmjeriti nivo znanja, razvijenosti vjetina, sposobnosti ili navika, i to
je to! Meutim, i sama valorizacija moe biti etapa nastave gdje se kreira,
rjeavaju nastavni problemi, procjenjuje, ui. U brojnim sadrajima i
situacijama mogu se ocjenjivati kreacije, te sama valorizacija biva kreativan
in (posebno na studijima, naprimjer, arhitekture ili graevine, odnosno na
akademijama likovnih i scenskih umjetnosti). Ova podruja za to daju vie
prostora, ali slian potencijal postoji i u drugima. Ostale etape nastavnog
rada, a naroito realizacija, imaju vee mogunosti za kreativniju nastavu od
valorizacije.
Ove kratke naznake o kreativnoj nastavi date su s ciljem da se ukae
na motivacijski aspekt nastave. Kreativna nastava osigurava maksimalnu
motivaciju uenika i studenata. Uenici i studenti aktivno su ukljueni u
rjeavanje nastavnih problema. Posebno dolazi do izraaja intrinzika
motivacija. Uenici i studenti ne samo da rjeavaju nastavne probleme ve
nude nova mogua rjeenja, nove puteve spoznaja i nastavnicima i
uenicima. Zato je kreativna nastava poeljna vrsta nastave koja na najbolji
nain integrira sve faktore nastave i daje zadovoljavajue rezultate u odgoju
i obrazovanju. To je nastava koja razvija razliite vrste umijea kod
nastavnika, uenika i studenata.

4. Umjesto zakljuka

Motivaciju u nastavi potrebno je permanentno istraivati i
sagledavati sve faktore koji utjeu na njen smjer, dinamiku i karakter. Bez
motivacije, nastava je osuena na neuspjeh. Ma ko od sudionika da je
nemotiviran, to e se odraziti na njen odgojno-obrazovni uinak. Posebnu
panju valja posvetiti uenicima i studentima te njihovim unutranjim
iniocima koji e ih pokrenuti da aktivno i stvaralaki participiraju u
nastavnom procesu. Takvo polazite upuuje na analizu i drugih faktora koji
su u vezi s motivacijskim ciklusima nastavnicima, koncepcijama nastave,
programima nastave, organizacijskim formama nastave i strategijama
voenja u uenju i poduavanju. Savremeni oblici organizacije nastave idu u
tom pravcu da se detaljno propitaju sadraji koje e uenici i studenti
prouavati te insistiraju na to veem njihovom angairanju u rjeavanju
konkretnih nastavnih pitanja. Na taj nain mogue je pratiti ueniku i
studentsku individualnu motiviranost i djelovati na faktore od kojih ona
zavisi. U kreativnoj nastavi osigurava se najvii stepen motiviranosti jer se u
dobroj mjeri koriste svi faktori koji motivacijski tok vode u pozitivnom
smjeru.

Prilozi za pedagoko-andragoku praksu na univerzitetu
53
Literatura

Filipovi, N.: Mogunosti i dometi stvaralatva uenika i nastavnika,
Svjetlost, Sarajevo, 1988.
Furlan, I.: Psihologija pouavanja, kolska knjiga, Zagreb, 1990.
Kvaev, R.: Podsticanje i sputavanje stvaralakog ponaanja linosti,
Svjetlost, Sarajevo, 1980.
Mail, Alis: Kreativnost u nastavi, Svjetlost, Sarajevo, 1968.
Marsh, J. C.: Kurikulum, Educa, Zagreb, 1994.
Matijevi, M.: Ocjenjivanje u osnovnoj koli, Tipex, Zagreb, 2004.
Muminovi, H.: Mogunosti efikasnijeg uenja u nastavi, Sarajevo, 2000.
Pijae, J. i Inhelder, B.: Intelektualni razvoj deteta, Zavod za udbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 1978.
Shapiro, E. L.: Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta, Mozaik
knjiga, Zagreb, 1998.