Professional Documents
Culture Documents
Raslojavanje Jezične Stvarnosti
Raslojavanje Jezične Stvarnosti
stilovima
(razgovorni,
administrativni,
publicistiki,
znanstveni,
knjievnoumjetniki)
-autorice kao sredinji pojam uvode pojam diskursa ukljuuje obiljeja i pisanih i
govorenih tekstova (razgovorni i pisani diskurs)
-diskursni tipovi: a) privatni
b) javni
c) specijalizirani
d) multimedijalni
e) literarni (knjievnoumjetniki)
-razlikuju se s obzirom na recipijente kojima se obraaju
-panja se usmjerava na ukupno polje diskursa (funkcionalni stilovi se promatraju kao
podsustavi standarda), ukljuuju se i supstandardni, dijalektalni i inojezini fenomeni
-u polju diskursa ive i drugi jezici koji takoer utjeu na veinski jezik
pismo
potapalice, isprekidanost
-fatika funkcija
-referencijalna/metajezina funkcija
-multimedijalni je diskurs slojevit govor novoga vremena, govor koji se kontinuirano mijenja
i uva svoje ishodine veze s govorom
Intradiskurzivna i interdiskurzivna proimanja:
-polje diskursa je heterogeno, konfliktno, dinamiko, pretopljeno govor ne miruje
-nasuprot toj dinamici egzistira naa tenja da je shvatimo, da u njoj pronaemo vrste toke i
crte razgranienja, da uspostavimo klasifikaciju (iako je svaka klasifikacija neka vrsta
umrtvljenja opisivana predmeta)
-granice su arbitrarne i polupropusne (proputaju jezino semantike elemente iz jedne
domene u drugu)
-intradiskursni glas takvi su glasovi srodni i prepoznajemo ih kao udruena vieglasja
istoga tipa (npr. obitelj ima svoj obiteljski kod govora oslovljavanje, skraenice i sl., no
obitelj je generacijski raslojena djed unosi elemente umirovljenikog argona, otac i majka
elemente svog profesionalnog argona, dijete iz abijenta igre obiteljski govor postaje
intradiskursni koktel; nitko od lanova obitelji ne govori samo svojim govorom, npr. dijete
unosi neto iz djedova govora u svoj iskaz)
-interdiskursni glas moment meusobnog odudaranja, moment kontrapunkta kao dio
suglasja (npr. djed je umirovljeni profesor povijesti, majka je administratorica, otac lijenik, a
dijete redovito odlazi na satove tenisa u privatni se diskurs obitelji tako slijevaju elementi
etiriju razliitih domena specijaliziranoga diskursa koji su ostalim ukuanima relativno
daleki)
-sve nam to govori da nema istog izraza nijedan iskaz ne pripada samo jednom
diskursnome tipu
-intradiskurzivnost i interdiskurzivnost su znaajke svakog teksta moemo ih podvesti pod
pojam intertekstualnosti
-intermedijalna proimanja se razabiru gdje god govoreni iskaz utjee na onaj pisani i
obrnuto
-intermedijalna se proimanja poljem diskursa kreu vertikalnim smjerom, te navode na
stapanje planova i kodova, kao i na preslojavanje tako stopljenih kodova
-u multimedijalnome se diskursu jezinome iskazu pridruuje i nejezini (rije moe upuivati
na sliku ili zvuk, a ovi pak mogu upuivati na rije)
-intermedijalne veze