Ovo je narodna pesma.

Vrsta pesme: Lirsko epska pesma, Balada

BALADA je meovita knjievna vrsta u kojoj se sedinjuju lirski, epski i dramski elementi.
Tema pesme: tragina sudbina Hasanaginice
Vreme radnje: Za vreme rata s Turcima
Kratak sadraj:
Sve poinje kada je junak Hasanaga ranjen u ratu, a ena ga ne poseuje, jer je u to vrijeme bilo
sramota da ena izlazi iz svoga dvora.
Zato se Hasanaga razljutio i rekao eni da kada se vrati kui da ga ne eka, nego da ode iz dvora.
Ona se rastui jer e morati ostaviti petero dece. Na to doe njezin brat Pintarovi beg i da ju
udati za imatskog kadiju. No ona je i dalje voljela Hasanagu. I rekla je bratu da kad e se udavati
da preko nje stavi bijelu plahtu da ne mora gledati svoju jadnu decu. No Hasanaga je prepoznao
Hasanaginicu ispod plahte, te je rekao
da ima srce kameno zato jer se nee smilovati deci.
Kad je Hasanaginica to ula umrla je od tuge.
Karakterizacija glavnih likova:
Hasanaga: on je ljut jer ga ena nije htela poseivati, ali on je i junak vidimo po tome jer je u boju.
Pintarovi beg: on je dobar, ljut, ponosan, brzoplet voli svoju sestru
Hasanaginica: dobra, voli decu i mua, jadna, tragina.

Detaljnija analiza dela:

U baladi je Hasanaga ranjeni junak, vojnik. Njegova supruga, begovica Hasanaginica ne obilazi
svog mua i on je na kraju tjera iz kue i odvaja od svoje djece. Hasanaginiin brat, beg
Pintorovi, vodi nju u svoj rod. On joj to prije nalazi drugog mua, imotskog kadiju, prije svega za
svoje dobro. Na kraju balade Hasanaginica se oprata i daruje svoju djecu. Tada se pojavljuje
Hasanaga, oduzimajui joj djecu i predstavljajui je kao zlovoljnog krivca, a to srce jedne majke
nije moglo podnijeti.
Hasanaginiin begovski status e naravno utjecati na socijalnom odreenju ove balade. Drutveni
odnosi u ovo doba su nama jo uvijek primitivni, a takoer pravni odnosi potinjavaju enski spol.
ena ima svoje mjesto u kui i ak je esto vezana za kuu jer mueva trenutno i nema. One gaje
I vaspitaju djecu, ali djeca pripadaju muu u svakom sluaju i mu ima pravo da razvodi brak. Ova
prava Hasanaga koristi, to sa sobom donosi veliku tragediju Hasanaginici jer zna da uvijek gubi
sve. ta je dovelo do ovog grubog i bezosjeajnog poteza Hasanage? Odgovor dobijamo u prve
dvije strofe, koje slue kao neki uvod, a isto tako opisuju karakter i lik Hasanage. U prvoj strofi
istiu se i ponavljaju dvije boje. Ratni ator Hasanage se ovdje predstavlja kao bijel, zato? Ovo
nije pogodna boja za ratni ator. Bijela boja je ovdje kao neki epitetski simbol. Bijelo je isto i
nevino, ali moe takoer znaiti stid i sramotu. Zelena gora oznaava na isti nain harmoniju,
sklad. Bijeli stid i sramota razbija tu harmoniju I sklad. Ovaj opis odgovara izrazu i liku Hasanage,
liku koji predstavlja olienje jednog age, seljaka sa ogranienim razmiljanjem, lahkoutjecanim,
vjerujui samo svojoj materi i sestrici, bez povjerenja u samog sebe, a po najmanje u svoju ljubu.
Ovaj ovjek nema ni kunog vaspitanja ni posebnog obrazovanja.. Njegovo porijeklo je nie. On
se smatra junakom zbog svojih ratnih zasluga, ali kao to vidite nije toliko moan. Iskazujui svoju

mo on ustvari sakriva nemo. Ovi ljudi esto nemaju sposobnost lahko oprostiti, nisu plemeniti.
Hasanagina mater ne voli snahu Hasanaginicu, a sestra je uvijek na strani majke. Obje tite
Hasanagu, jer se osjeaju niim zbog svog porijekla. Njihov cilj je pokazati da snaha nije toliko
bolja i visoija i dobili su mogunost koju ne ele propustili. Pitaju se: Gdje je to plemenito srce
kad nije ni dola da vidi ranjenog mua? Hasanaga je neizbjeno zagrizao mamac. Hasanaginica
I kad bi htjela, ne bi mogla obii Hasanagu zbog drutvenih odnosa tog vremena. Drugi razlog
stida Hasanaginice je moda, da je Hasanaga uradio neto to nije doliilo njegovome imenu.
Hasanaginica stoji izmeu tekih odluka jer i sama zna da se ne bi prijatno osjeala vidjeti jadnog,
ranjenog Hasanagu, a sa druge strane i ne zna kako e on reagovati na njenu posjetu. Moda bi
ga bolje doekala kada se on sam potpuno zdrav i jak vrati nazad u svoje kraljevstvo kao glavni
junak. Vrijeme prolazi i puna nade Hasanaginica eka svoga Hasanagu. Ali Hasanaga bez ikakvog
stida i oklijevanja, istjeruje Hasanaginicu iz bijelog, dvora. U daljem razvoju radnje beg Pintorovic,
uvi za Hasanagine zle namjere, priskae u pomo Hasanaginici, sestri svojoj. On eli da je
oslobodi ponienja sa jedne strane, a sa druge strane eli izvui svoju linu korist. Svoju sestru
daje imotskom kadiji, monom ovjeku, koji mu moe pruiti pomo i spasiti njegovo imanje.
Hasanaginicu interesuju samo njena djeca. Lik imotskog kadije nije dovoljno jasno predstavljen, ali
izgleda da on eli Hasanaginicu za enu zbog njene ljepote i ugleda. Dalje se nadam da je tano
shvatio poruku Hasanaginice. Taj bijeli listak knjige izraava sva trenutna osjeanja Hasanaginice.
Ona je slomljena, nevina ena koja ne moe nita uiniti da zadri svoju djecu. Ona je sasvim
bijela kao taj listak. Sa tekstom ga dalje upuuje, sa lijepim pozdravom da nije za udaju. Ali brat
se ve odluio.
Hasanaginica je ovdje olienje rtve. Ljubav i plemenitost i najtananija osjeanja majke dostigla su
svoj vrhunac opratanjem od svoje djece I njihovim darivanjem. Kulminacija Hasanagine surovosti
je dobro predstavljena kada na kraju balade zove: sirotice svoje koje majka nee ni da pogleda.
To samo predstavlja jednu totalnu kulminaciju razlike dva lika. Hasanaginica je suta suprotnost
Hasanaginome liku, hou reci: velianstvena u plemenitosti, njenosti, majinstvu, u svom
dostojanstvenom ponaanju, u pokazivanju neizmjerne ljubavi prema svojoj djeci i potajne nade
da e je Hasanaga ponovo primiti sebi. Ali ovo izgleda nije bilo dovoljno. Ona zaustavlja svatove
da vidi ono to ona najvie u ivotu voli. Daruje svoju djecu, darujui im svoje veliko srce za
vjenost. Hasanaga uvia da je sve izgubljeno, a drutveno pravni odnosi ne dozvoljavaju mu da
oprosti Hasanaginici. Kao zadnji izlaz on joj uzima djecu. Hasanaginica umire od velikog bola i
nepravde. Ljubav prema djeci bila je toliko duboka i snana da je jedino smrt mogla rastaviti. Ovu
sliku e djeca pamtiti zauvijek. Sliku majke, koju nikad nee zaboraviti, a isto tako nikad oprostiti
svom ocu sa sve to. I sada na kraju ove prelijepe balade mogu se izvui pouke o ljudskom
ponaanju i do kojih granica sve to moe ii. U realnom ivotu vidimo da ovjek kroz sve to moe
doivjeti i prijatnosti i neprijatnosti. Jedno znam, da je majina ljubav najiskrenija, najplemenitija i
najjaa na svijetu.