MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
1. BRODSKE SVJEDODBE svrha i utemeljenost, sadraj, pravo
uvida
Brodske isprave u najirem smislu obuhvaaju sve isprave i dokumente
koje pojedini brod mora imati za vrijeme plovidbe, a odnose se na tehnika
svojstva i pravni poloaj broda ili pravni poloaj njegove posade.
Moemo ih podijeliti u dvije skupine:
1) brodske isprave o identitetu broda
2) brodske isprave o sposobnosti broda za plovidbu.
1) Brodske isprave o identitetu broda: upisni list, privremeni plovidbeni list
i popis posade.
2) Brodske isprave o sposobnosti broda za plovidbu:
a) Isprave izdane temeljem Me. konvencije o zatiti ljudskih ivota na
moru (SOLAS) - Svjedodba o sigurnosti putnikog broda,
Svjedodba o sigurnosti konstrukcije teretnog broda, Svjedodba o
sigurnosti opreme teretnog broda, Svjedodba o sigurnosti
radiotelegrafskog ureaja teretnog broda, Svjedodba o sigurnosti
nuklearnog broda, Svjedodba o najmanjem brodu lanova posade;
b) Isprave izdane na osnovi Me. konvencije o teretnim linijama
(LOADLINE) Me. svjedodba o teretnoj liniji, Me. svjedodba o
osloboenju odredaba o teretnoj liniji;
c) Isprave koje se izdaju na osnovi Me. konvencije o spreavanju
oneienja s brodova (MARPOL) Me. svjedodba o spreavanju
oneienja mora uljem, Me. svjedodba o spreavanju oneienja
pri prijevozu tetnih razlivenih tekuina;
d) Isprave koje se izdaju na osnovi drugih me. konvencija Me.
svjedodba o badarenju, Ovlatenja asnika i lanova posade
(STCW), Svjedodba o ispunjavaju, Svjedodba o sigurnom voenju
brodova.
Tu su jo i: Svjedodba o sposobnosti broda za plovidbu, Svjedodba o
klasi, Me. svjedodba o sposobnosti za prijevoz opasnih kemikalija u
razlivenom stanju, itd.
Brodska svjedodba je svjedodba o sposobnosti plovila za plovidbu
izdana od strane Tehnikog nadzornog tijela kojom se potvruje da plovilo
udovoljava Tehnikim pravilima za plovila na unutarnjim vodama. Brodska
svjedodba izdaje se nakon upisa broda u Upisnik brodova unutranje
plovidbe.
Brodska svjedodba mora sadravati:
a) ime ili oznaku broda; naznaku da li se svjedodba izdaje brodu s
mehanikim pogonom ili brodu bez mehanikog pogona; zastavu
(nacionalnost) broda; naziv i sjedite nositelja prava raspolaganja
odnosno ime i prebivalite vlasnika; naziv i sjedite odnosno ime i
prebivalite brodara, mjesto, broj upisa i pristanite upisa broda;
plovnu mreu na kojoj je brod ovlaten ploviti; vrsta broda; najveu
nosivost i najveu istisninu; broj putnika koje brod smije prevoziti;

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
podatke o pogonskom ureaju (vrst glavnih strojeva, broj strojeva,
ukupna snaga, te broj i vrst propulzora); podatke o materijalu
brodskog trupa; godinu i mjesto gradnje; podatke o dimenzijama,
gazu (pod teretom i bez tereta) i najmanjem dozvoljenom slobodnom
boku broda,
b) podatke o promjeni brodara,
c) upise iz uloka glavne knjige upisnika brodova unutranje plovidbe.
2. COLREG svrha, naela, ustroj, primjena i postupci u sluaju
postupanja suprotno odredbama konvencije
Prva me. pomorska konferencija o pravilima za izbjegavanje sudara na
moru odrana je 1889. godine u Washingtonu na poticaj vlade SAD-a.
Pravila o izbjegavanju sudara na moru koja su danas na snazi, donesena
su na konferenciji o me. pravilima za izbjegavanje sudara na moru
odranoj 1972. godine u Londonu,a stupile su na snagu 1977. godine.
Konvencija danas obvezuje 135 drava (96,77% svjetske trgovake flote).
Prilog Konvencije o me. pravilima o izbjegavanju sudara na moru
sadri 37 pravila podijeljenih u 5 poglavlja i 3 dodatka. Prvo je poglavlje
uvodno te sadri ope odredbe. U drugom se poglavlju u 3 odjeljka navode
pravila o izbjegavanju sudara na moru i to u svim uvjetima vidljivosti, u
sluaju kada se brodovi meusobno vide te u uvjetima loe vidljivosti.
Tree poglavlje propisuje pravila koritenja svjetlosnih i zvunih znakova, a
etvrto poglavlje utvruje nain koritenja zvunih i svjetlosnih znakova.
Peto poglavlje u samo jednom pravilu navodi doputena izuzea. U
dodacima pravila navode se zahtijevana tehnika obiljeja zvunih i
vizualnih oznaka.
3. ILO 147 povijesni razvoj, svrha, obveze potpisnica, obveza
nadzora
Konvencija br. 147 Me. organizacije rada o minimalnim
standardima koji moraju biti ispunjeni na brodovima trgovake
mornarice donijeta je 1976. godine.
Osnovne obveze potpisnica: standardi sigurnosti, osposobljenosti i radnog
vremena; mjere socijalne sigurnosti; uvjeti zapoljavanja, rada i ivota na
brodu.
Obveza
nadzora:
zapoljavanja,
obrazovanja,
meunarodnih propisa radnog prava, istrage.

primjene

drugih

4. INSPEKCIJSKI POSLOVI svrha, pravna utemeljenost, opseg

Inspekcijski poslovi jesu poslovi obavljanja inspekcijskog nadzora nad
provoenjem odredaba Pomorskog zakonika koje se odnose na sigurnost
plovidbe, zatitu morskog okolia, te ivotne i radne uvjete lanova posade
na brodovima, odredaba podzakonskih propisa donesenih temeljem
Pomorskog zakonika, odredaba Zakona o sigurnosnoj zatiti trgovakih
brodova i luka otvorenih za meunarodni promet, odredaba Zakona o
2

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
postupnom iskljuenju tankera bez dvostruke oplate, odredaba Tehnikih
pravila, te odredaba meunarodnih konvencija. Inspekcijski poslovi
obuhvaaju i poslove kojima se prati i unapreuje sigurnost unutarnje
plovidbe.
Inspekcijski poslovi slube sigurnosti plovidbe imaju veliko znaenje u
zatiti ljudi, imovine i morskog okolia. Inspektori Ministarstva mora,
prometa i infrastrukture i lukih kapetanija obavljaju inspekcijske poslove
sigurnosti plovidbe u okviru zakonom propisanih prava i dunosti.
Obavljanje inspekcijskih poslova u nadlenosti je Ministarstva i kapetanija
kao podrunim jedinicama Ministarstva.
Inspekcijske poslove obavljaju: vii inspektori, inspektori, inspektori druge
vrste zvanja, te ovlateni struni djelatnici.
Inspekcijski poslovi obuhvaaju osobito obavljanje inspekcijskog nadzora
nad:
- stranim brodovima u hrvatskim lukama u pogledu zatite osoba na
brodu i zatite okolia,
- hrvatskim brodovima i brodicama u pogledu njihove sposobnosti za
plovidbu,
- provoenjem meunarodnog reima luka u skladu s meunarodnim
obvezama Republike Hrvatske i nad stanjem svih luka u pogledu
operativnih i drugih obala, lukobrana, potrebnih dubina, ureaja,
postrojenja i drugih objekata namijenjenih za sidrenje, zatitu
brodova kao i za ukrcavanje i iskrcavanje putnika i stvari,
- odravanjem i obiljeavanjem plovnih putova u teritorijalnom moru i
unutranjim morskim vodama i objekata za sigurnost plovidbe na tim
plovnim putovima,
- obavljanjem radio-slube koja slui sigurnosti plovidbe i zatiti
ljudskog ivota na moru te njenim ureajima i opremom kao i
odravanjem sredstava i radom tih slubi,
- izgradnjom objekata koji se grade u teritorijalnom moru i
unutranjim morskim vodama ili na njihovim obalama u pogledu
njihovog utjecaja na sigurnost plovidbe,
- prijevozom osoba i stvari u pogledu zatite ljudskih ivota i imovine,
- zatitom mora od oneienja s plovnih objekata,
- obavljanjem meteoroloke slube na brodovima koja slui sigurnosti
plovidbe.
5. INSPEKCIJSKI PREGLED izricanje mjere zadravanja broda ili
zabrane uplovljavanja
Temeljni razlozi zadravanja broda:
a) brod ne posjeduje potrebne vaee isprave;
b) brod nema sastav posade (broj laniva posade s odgovarajuim
ovlatenjima) kakav se trai u Ispravi o najmanjem sigurnsonom
sastavu posade.
Brodu e biti odbijeno uplovljenje:

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
a) ako mu je nakon izricanja mjere zabrane isplovljenja zbog
nezadovoljavanja uvjeta meunarodnih konvencija dozvoljeno
isplovljenje do odgovarajueg brodogradilita, kada se ne javi u
dogovoreno brodogradilite;
b) ako nastavi plovidbu suprotno nalogu inspektora o otklanjanju
nedostataka prije isplovljenja, odnosno protivno mjeri zabrane
isplovljenja;
c) ako, u obvezi udovoljavanja ISM Pravilnika, ne posjeduje
odgovarajue svjedodbe.
6. INSPEKCIJSKI
nedostataka

PREGLED

postupak

sluaju

utvrivanja

Ako su utvreni nedostaci koji po svojoj prirodi oito ugroavaju sigurnost

plovidbe, zdravlje ljudi i pomorski okoli, inspektor e donijeti rjeenje o
zabrani isplovljenja broda ili zaustavljanju radnje u tijeku koje je pronaen
nedostatak.
Ako se nedostaci koji su doveli do zabrane isplovljenja broda ne mogu
otkloniti u luci gdje je mjera zabrane izreena, inspekto e dopustiti brodu
da isplovi do najblieg brodogradilita ili druge odgovarajue luke gdje e
utvreni nedostaci biti otklonjeni. Tim uvjetima se mora osigurati da brod
moe isploviti bez opasnosti za sigurnost i zdravlje posade i putnika, ili
opasnosti za druge brodove, te bez ugroavanja morskog okolia.
Brod e se zadrati do daljnjeg ako su njegovi nedostaci dovoljno ozbiljni
da zavreuju da se inspektor ponovno vrati na brod kako bi se uvjerio da
su oni prije isplovljenja uklonjeni.
Brod e biti zadran ako brod ili posada nisu u stanju:
a) sigurno ploviti u tijeku idueg putovanja;
b) sigurno rukovati, prevesti i nadzirati stanje tereta tijekom idueg
putovanja;
c) sigurno posluivati postrojenje strojarnice tijekom idueg putovanja;
d) odravati ispravnim porivni pogon i kormilarenje u tijeku idueg
putovanja;
e) ako je potrebno, pogasiti poar u bilo kojem dijelu broda u tijeku
idueg putovanja;
f) brzo i sigurno napustiti brod i ako je potrebno obaviti spaavanje
tijekom idueg putovanja;
g) sprijeiti oneienje okolia tijekom cijelog idueg putovanja;
h) odravati dovoljnu stabilnost broda u tijeku idueg putovanja;
i) odravati potrebnu vodonepropusnost tijekom cijelog idueg
putovanja;
j) ako je potrebno, za sluaj nezgode, odravati vezu u tijeku idueg
putovanja;
k) osigurati zdrave i sigurne ivotne i radne uvjete na brodu u tijeku
idueg putovanja.

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
7. INSPEKCIJSKI PREGLEDI STRANIH BRODOVA pravna
utemeljenost, ogranienja, prednost, me. obveze u pogledu broja
pregledanih brodova
Kada obavlja inspekcijski pregled stranog broda inspektor mora:
a) u primjerenom opsegu provjeriti isprave i knjige,
b) uvjeriti se u ope stanje broda, ukljuujui strojarnicu i nastambe, te
higijenske uvjete.
Pored isprava, zapisa i knjiga inspektor moe pregledati i sve druge
dokumente koji se moraju sukladno meunarodnim konvencijama nalaziti
na brodu.
Uvijek kada nakon inspekcijskog pregleda postoje oiti razlozi za
vjerovanje da stanje broda, njegove opreme ili posade ne odgovara
zahtjevima primjenjivih meunarodnih konvencija, inspektor e obaviti
detaljni pregled, ukljuujui daljnju provjeru usklaenosti sa zahtjevima
radnih postupaka na brodu. Oiti razlozi postoje kada inspektor pronae
dokaze koji po njegovoj strunoj prosudbi opravdavaju detaljni pregled
broda, njegove opreme i posade.
8. IZVANREDNI PREGLED BRODA uzronici i okolnosti provedbe
Izvanredni pregled je obvezan pregled kojem polijee postojei brod:
- nakon to pretrpi nezgodu (havariju) ili se pronau nedostaci koji
mogu utjecati na sposobnost broda za plovidbu,
- prigodom popravaka ili obnove dijelova broda,
- prilikom odgode redovnih pregleda u skladu s odredbama tehnikih
pravila, kad je brod u raspremi dulje od jedne godine,
- prigodom privremene promjene namjene ili podruja plovidbe,
- kad za to odreeni brod zahtijeva Registar, kao dodatak redovnim
pregledima.

9. KATEGORIJE PLOVIDBE svrha, pravna utemeljenost,

privremeno doputenje plovidbe izvan dodijeljene kategorije
plovidbe
Pomorski brod, ovisno o svojoj veliini, konstrukciji, ureajima i opremi i
drugim tehnikim uvjetima utvrenim obavljenim tehnikim nadzorom,
moe ploviti u podrujima jedne od ovih kategorija plovidbe:
1) neograniena plovidba;
2) velika obalna plovidba;
3) mala obalna plovidba;
4) obalna plovidba Jadranskim morem;
5) nacionalna plovidba;
5

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
6) nacionalna obalna plovidba;
7) nacionalna priobalna plovidba;
8) lokalna plovidba.
Kategoriju plovidbe pomorskih brodova propisuje ministar.
10. LOADLINE svrha, naela, podruje plovidbe
Meunarodna konvencija o teretnim linijama prihvaena je na me.
konferenciji odranoj 1966. godine u Londonu. Cilje je konferencije bio
utvrditi uvjete koje moraju zadovoljiti brodovi koji obavljaju me.putovanja
sa stajalita najmanjega doputenog nadvoa. Konvencija je stupila na
snagu 1968. godine i danas obvezuje 145 drava s 98,34% svjetske
trgovake flote.
Konvencija se sastoji od opeg dijela i triju priloga. U opem su dijelu
navedene obveze vlada ugovornica pri primjeni konvencije te uvjeti pod
kojima brodovi smiju poduzimati me. putovanja, primjerice obiljeavanje
oznaka, obavljanje periodinih pregleda i dr.
Pravila za odreivanje teretnih vodenih linija navedena su u Prilogu I
konvencije. Pritom se teretna vodena linija odreuje neizravno,
odreivanjem najmanjeg nadvoa i to ponajprije na temelju duljine broda
(razlikuju se brodovi za prijevoz tekuina A i svi drugi brodovi B). Vana
je odrednica Priloga I kojom se zahtijeva da svi brodovi u potpuno
nakrcanom stanju mogu prebroditi naplavljivanje bilo kojega zatvorenog
prostora i to tako da nakon naplavljivanja imaju zadovoljavajuu
ravnoteu. U Prilogu II naveden je zemljovid s ucratnim podrujima u
kojima se doputa uranjanje broda do pojedine propisane oznake na boku
broda sukladno prevladavajuem hidrometeorolokim uvjetima u
pojedinom podruju. Prilog III sadrava uzroke svjedodbi koje propisuje
konvencija.
Izuzea: ratni brodovi, brodovi krai od 24 m, jahte i ribarski brodovi.
- Izuzee za sluaj slatke vode ili plovidbe rijekama (prije isplovljenja u
morske vode).
Obvezni pregledi: poetni, tijekom petogodinjeg razdoblja, periodini
godinji pregledi.
Obvezna svjedodba: Me. svjedodba o teretnoj liniji i Me. svjedodba o
osloboenju odredaba o teretnoj liniji.
- Obveza nadzora i istrage nezgoda

Prilog I Odreivanje teretne linije

- naelo pretpostavljene vrstoe
- obveza dostavljanja podataka zapovjedniku
- opi uvjeti izvedbe u pogledu nepropusnosti i zatite posade
- uvjeti prema vrsti broda:
A prijevoz tekuina
6

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
- doputen jedan naplavljeni prostor uz dovoljnu stabilnost i kut
nagiba manji od 15o
B svaki drugi brod
- doputen jedan naplavljeni prostor
- doputen smanjivanje nadvoa
Nadvoe odreeno tablino uz mogunost ispravka:
- za brodove krae od 100 m
- za blok koeficijent
- za dubinu broda
- za poloaj palube
- posebne odredbe za brodove koji prevoze drvo
- uvjeti konstrukcije
- uvjeti slaganja i osiguranja
Prilog II podruja plovidbe
Prilog III primjerci svjedodbi
11. MARPOL (Me. konvencija o spreavanju oneienja mora s
brodova) otpadne vode
Prilog IV. stupa na snagu kad ga prihvati 15 drava, s 50% ukupne svjetske
bruto tonae. Brodovima se ne dozvoljava isputanje sanitarnih i fekalnih
voda unutar 4M od kopna, osim ako imaju ureaj za obradu (neutralizaciju)
ispusta. Na daljinama od 4 do 12M, otpadne se vode prije isputanja
moraju obraditi i dezinficirati.
Sprjeavanje zagaenja sanitarnim otpadnim vodama
Prema MARPOL-u oprema za sprjeavanje zagaenja:
Ureaj za proiavanje sanitarnih otpadnih voda
Sabirni tankovi
Instrumenti za nadzor i upravljanje
12. MARPOL postupanje sa smeem
Prilogom V. odreuju se najmanje daljine od kopna na kojima se dozvoljava
izbacivanje s broda odreenih vrsta otpadaka (smee). Vrlo vana je
odredba o potpunoj zabrani odlaganja plastinih tvari u more.
Svaki brod mora imati jedan od ureaja:
Za spaljivanje otpada (incinerator)
Za sakupljanje smea ugrauju se u brodsku konstrukciju i
moraju biti od elika
Za obradu smea za usitnjavanje i zbijanje smea (na min 12
puta manji obujam)
Smee se na brodu mora skupiti i skladititi, a odlae su u luke ureaje za
prihvat. Prema MARPOL-u mora se upisati svako odlaganje smea s broda.
Smee je razvrstano u 5 kategorija:
Plastika
Plutajue daske i ambalaa
7

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
Usitnjeni papir, krpe, staklo, metal, boce, posude i dr.
Otpaci hrane
Pepeo
13. MARPOL prijevoz tetnih tekuina u razlivenom stanju
Prilog II. sadri odredbe o rukovanju i nadzoru opasnih tvari u tekuem
stanju (etiri skupine A, B, C i D). Odreuje se obveza isputanja ostataka
opasnih tvari samo u prihvatna postrojenja. Isputanje se s broda ne
dozvoljava unutar 12 M od obale i u vodu do 25m dubine.
Sprjeavanje zagaenja tetnim tekuim tvarima
Tankeri za kemikalije
Oprema za sprjeavanje zagaenja:
Sustav za prozraivanje
Oprema za pranje tankova tereta
Sustav za upravljanje i nadziranje isputanje ostataka tetnih
tekuih tvari
Sustavi za isputanje ostataka tetnih tekuih tvari
Sustavi tereta
Podvodni ispusti
Prijevoz i isputanje uljima slinih tvari
14. MARPOL prijevoz tetnih tvari u pakiranom obliku morem
Prilog III
Sprjeavanje zagaenja tetnim tvarima koje se prevoze morem u
pakiranom obliku
Prema Popisu opasnih tvari u pomorskom prometu (International Maritime
Dangerous Goods Code IMDGS) njihov se prijevoz zabranjuje osim ako je to
u skladu s odredbama MARPOLa.
15. MARPOL prijevoz ulja morem
Prilog I. zabranjuje isputanje ulja u posebnim podrujima. Izvan tih
podruja doputa se isputanje nekodljive koliine ulja u sluajevima kad:
1) brod nije unutar posebnog podruja,
2) mu je pozicija na vie od 50M od najblie obale/otoka,
3) brod nastavlja plovidbu,
4) trenutana brzina isputanja ne prelazi 60 l/M,
5) ukupna koliina ispusta ne prelazi 1/15000 dio (za nove tankere
1/30000 dio) koliine ukrcanog odreenog tereta i tanker ima
ugraen sustav za upravljanje i nadzor isputanja ulja (cargo
monitoring).
Sprjeavanje oneienja uljima
Tankeri za ulja:

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI

Tankovi odvojenog balasta posebni tankovi za balast ne

koristi tankove za teret kao balastne tankove
Konstrukcija dvostrukog trupa cjelokupna duljina tanka za
teret zatiuje se balastnim tankovima
Tankovi za mjeavine (slop tankovi) sabire ostatke mjeavina
od ispiranja tankova
Ogranienje veliine i rasporeda tankova tereta
Sustav za pranje sirovom naftom
Sustav za posuivanje
Cjevovodi za balast
Na ostalim brodovima:
Ureaj za odvajanje ulja od vode (separator) kaljua u
strojarnici smije se prazniti ako je sadraj ulja manji od 15 ppm
Sustav za upravljanje i nadziranje isputanja uljem oneiene
balastne vode i tekuina za ispiranje tankova
Sustavi cjevovoda za pretakanje i isputanje zauljene vode
svaki brod mora imati cjevovod za pretakanje zauljene vode iz
strojarskih prostora u opremu za prihvat (na kopnu)
meunarodna prikljunica mora se nalaziti na oba boka broda
Kaljuni tankovi svaki brod vei od 400 BRT za odlaganje
ostataka ulja prema MARPOLu na oba boka prikljunica za
pranjenje

16. MARPOL spreavanje oneienja zraka

Prilog VI
17. OSLOBAANJE
OD UVJETA PROPISANIH MEUNARODNIM
IZVORIMA I TEHNIKIM PRAVILIMA
Registar moe, brod novog tipa, brod koji redovno ne obavlja me.
putovanja, ili brod koji plovi u zatienim podrujima, a na koji se
primjenjuju odredbe me. ugovora osloboditi udovoljavanja tim oredbama
u sluajevima i uz uvjete predviene tim ugovorima, ako utvrdi da je brod
sposoban za plovidbu u uvjetima oslobaanja.
Brodovi na koje se ne primjenjuju odredbe meunarodnih konvencija:
Registar moe brod na koji se ne primjenjuju odredbe me. ugovora
osloboditi udovoljavanju odredbi tehnikih pravila u sluajevima i uz uvjete
predviene tim pravilima, ako utvrdi da je brod sposoban za plovidbu u
uvjetima oslobaanja.
18. POJAM OITOG RAZLOGA
INSPEKCIJSKOG PREGLEDA

ZA

PROVEDBU

DETALJNOG

Ukoliko se inspektor prilikom obavljanja osnovnog pregleda uvjeri da je

ope stanje broda takvo da postoji oiti razlog za vjerovanje da brod,
oprema, ureaji, teret, posada, te ivotni i radni uvjeti na brodu ne
odgovaraju uvjetima sigurnosti pristupit e detaljnom pregledu. Oiti

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
razlozi postoje kad se inspektor, sukladno svojoj profesionalnoj prosudbi
uvjeri, da postoje injenice koje upozoravaju na potrebu provoenja
detaljnog pregleda broda, opreme, ureaja ili posade.
Oiti razlog za provoenje detaljnog inspekcijskog pregleda postoji
naroito u slijedeim sluajevima:
1) kad je rije o brodu iz odreene skupine brodova;
2) kada je brod na svom putu do luke pretrpio pomorsku nezgodu;
3) ako Knjiga o uljima nije propisno voena;
4) ako je brod bio optuen zbog krenja propisa sigurnosti plovidbe i
propisa o isputanju ili istjecanju opasnih i tetnih tvari;
5) ako je prilikom pregleda brodskih isprava i svjedodbi utvren
nedostatak, neispravnost ili nevaljanost istih;
6) ako lanovi posade ne pokazuju minimalni stupanj obuenosti
sredstvima za spaavanje i ureajima za otkrivanje, spreavanje i
gaenje poara;
7) ako postoje dokazi da se rukovanje teretom ili neka radnja bitna za
sigurnost plovidbe ne provodi sukladno zahtjevima sigurnosti;
8) ako je zapovjednik tankera propustio napraviti izvjetaj o praenju
iskrcaja ulja i kontrolnom sustavu za posljednje putovanje u balastu;
9) ako ne postoji aurirani raspored uzbune ili lanovi posade ne
poznaju svoje obveze u sluaju poara ili naloga o naputanju broda;
10)
po obavijesti/prijavi nedostataka zapovjednika broda, lana
posade ili druge osobe ili organizacije koja ima legitiman interes za
zatitu sigurnosti broda, posade, zatiti od oneienja ili zatiti
ivotnih i radnih uvjeta posade, osim ukoliko je oito da je obavijest
ili prijava potpuno neosnovana.
19. POJAM DETALJNOG INSPEKCIJSKOG
poduzimanja, prednost, uestalost, opseg

PREGLEDA

razlozi

Ukoliko se inspektor prilikom obavljanja osnovnog pregleda uvjeri da je

ope stanje broda takvo da postoji oiti razlog za vjerovanje da brod,
oprema, ureaji, teret, posada, te ivotni i radni uvjeti na brodu ne
odgovaraju uvjetima sigurnosti, pristupit e detaljnom pregledu. Oiti
razlozi postoje kad se inspektor, sukladno svojoj profesionalnoj prosudbi
uvjeri, da postoje injenice koje upozoravaju na potrebu provoenja
detaljnog pregleda broda, opreme, ureaja ili posade. Provodi se najmanje
jednom godinje za pojedine brodove.
Detaljni inspekcijski pregled domaeg broda obuhvaa poglavito pregled
konstrukcije broda, prostora strojarnice, uvjeta dodijeljenih teretnih linija,
sredstava za spaavanje, sigurnosti radioureaja, opreme za navigaciju,
opreme za zatitu od poara, uvjebanost posade za izvanredne situacije,
te pregled ivotnih i radnih uvjeta na brodu.
Prilikom obavljanja detaljnog inspekcijskog pregleda inspektor e naroito
voditi rauna o onom podruju koje je predstavljalo oit razlog za
provoenje detaljne inspekcije.
Redoslijed detaljnog pregleda
10

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
1) putniki brodovi, ro-ro brodovi i brodovi za prijevoz rasutog tereta;
2) brodovi koji bi mogli predstavljati posebnu opasnost (tankeri za ulje,
brodovi za prijevoz plina i kemikalija, te brodovi koji prevoze
upakirane opasne tvari);
3) brodovi kod kojih je prilikom inspekcijskog pregleda u drugoj luci
utvren nedostatak, ije je otklanjanje naloeno u odreenom roku,
nakon isteka tog roka;
4) brodovi za koje su nadlene vlasti druge drave prijavile utvrene
nedostatke;
5) brodovi za koje su peljari prijavili nedostatak koji bi mogao ugroziti
sigurnost plovidbe;
6) brodovi za koje su druge fizike ili pravne osobe koje imaju legitimni
interes za sigurno voenje broda, zatitu ljudskih ivota i okolia,
prijavi nedostatak;
7) brodovi koji nisu u proteklih est mjeseci bili podvrgnuti
inspekcijskom pregledu.
20. POJAM I OPSEG JAVNE OVLASTI HRB-a
Hrvatski registar brodova hrvatski je predstavnik aktivnosti klasifikacije
brodova sa sjeditem u Splitu. Sadanji status HRB-a odreen je Zakonom
o Hrvatskom registru brodova i Statutom HRB-a.
HRB je neovisna, neprofitna, prtema opem dobru usmjerena javna
ustanova koja obavlja:
1) klasifikaciju brodova
2) statutarnu certifikaciju brodova u ime nacionalnih pomorskih uprava
3) statutarnu certifikaciju pomorske opreme
4) statutarnu certifikaciju plovila za razonodu
5) potvrivanje/upis sustava za upravljanje kvalitetom.
Ciljevi
utvruje sposobnost za plovidbu i obavlja badarenje brodova i
odreenih vrsta brodica,
utvruje sposobnost za uporabu i obavlja badarenje plutajuih
objekata,
utvruje sigurnost kontejnera,
utvruje podobnost ustrojstva brodara glede sigurnog rada i zatite
okolia tijekom koritenja brodova,
sudjeluje u istraivanju uzroka nezgoda brodova,
sudjeluje u radu i izvravanju obveza prema meunarodnim
organizacijama.
Javna ovlast za:
donoenje tehnikih pravila kojima se propisuju najvie praktino
provedive meunarodno prihvaene tehnike norme,
obavljanje tehnikog nadzora i badarenja u skladu s tehnikim
pravilima,

11

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
izdavanje isprava, knjiga i izvjea na osnovi obavljenog tehnikog
nadzora ili badarenja.
21. POJAM KLASIFIKACIJE BRODOVA povijesni nastanak, svrha,
ogranienja i odnos prema nadzoru drave zastave
Klasa (klasifikacija) je stupanj povjerenja koje brodu pridaje odreeni
klasifikacijski zavod na temelju svojih pravila, a koji ovisi o vrstoi,
upotrebljivosti materijala i konstrukciji broda, odnosno o tehnikoj kvaliteti
njihovih ureaja, strojeva i opreme.
Klasifikacija brodova nastala je iz potrebe da sudionici plovidbenog
pothvata i drugi korisnici u brodarskom poslovanju mogu pribaviti
pouzdane strune podatke o kvaliteti pojedinog broda i o stupnju
sigurnosti.
Osnovna je svrha i smisao klasifikacije brodova da se osiguratelju tereta za
pomorski prijevoz prui izvjesno posvjedoenje o stupnju sigurnosti broda
za prijevoz tereta. Klasifikacija daje i brodovlasniku garanciju da su svi
strukturni elementi broda dovoljno vrsti i da je gradnja struno dobro
izvrena.
Klasifikacija brodova iza sebe ima dugu povijest djelovanja. Zaetnikom
ove aktivnosti moemo smatrati Edwarda Lloyda ije ime nosi jedno od
danas najuvenijih klasifikacijskih drutava, Lloyd`s Register of Shipping.
22. POKUSNA PLOVIDBA uvjeti, nain pregleda i ogranienja
Pregled broda radi utvrivanja njegove sposobnosti za obavljanje pokusne
plovidbe je obvezan pregled kojemu podlijee brod prije polaska na
pokusnu plovidbu. Opseg pregleda treba biti takav da se sa sigurnou
moe utvrditi da brod udovoljava posebnim uvjetima propisanim za
obavljanje pokusne plovidbe.
Tijekom pokusne plovidbe brod ne smije prevoziti putnike, a brod u gradnji
ni teret izuzev tereta neophodnog za obavljanje radova i ispitivanja.
Opseg i nain pregleda propisan je Tehnikim pravilima za statutarnu
certifikaciju pomorskih objekata. Pregled obavlja Hrvatski Registar
brodova. Na temelju obavljenog pregleda, HRB izdaje Svjedodbu o
sposobnosti broda za obavljanje pokusne plovidbe.
23. POSLOVI BRODOSTROJARSKE I RADIO INSPEKCIJE svrha i
opseg, postupak u sluaju odstupanja od propisanih uvjeta ili
stanja
Poslovi brodostrojarske inspekcije
nadzor nad domaim i stranim brodovima i brodicama u pogledu
njihovih pogonskih i drugih postrojenja,
nadzor nad stanjem isprava i knjiga,
nadzor nad opremom, sredstvima i ureajima u pogledu njihove
tehnike ispravnosti i sigurnosti,
nadzor nad posadom brodova,

12

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
nadzor nad udovoljavanjem odgovarajuim operativnim zahtjevima
radnih i sigurnosnih postup.
Poslove obavljaju poglavito brodostrojarski inspektori.
Poslovi radio inspekcije
nadzor nad odravanjem radio ureaja i opreme na domaim i
stranim brodovima i brodicama, obalnim radio postajama, te
njihovom opremom koja slui sigurnosti plovidbe i zatiti ljudskih
ivota,
nadzor nad radom radio slube sigurnosti plovidbe,
nadzor nad brodskim ispravama i knjigama koji se odnose na radio
ureaje i njihovu opremu,
nadzor nad lanovima posade broda koji obavljaju poslove radio
slube na brodu,
nadzor nad obavljanjem meteoroloke slube na domaim
brodovima,
nadzor nad udovoljavanjem odgovarajuim operativnim zahtjevima
radnih i sigurnosnih postupaka na brodu te
nadzor nad djelatnicima obalnih radio postaja koji obavljaju poslove
radio slube na brodu.
Poslove obavljaju poglavito radio inspektori sigurnosti plovidbe.
24. POSLOVI HIDROGRAEVINSKE I BRODOGRAEVNE INSPEKCIJE
svrha i opseg, postupak u sluaju odstupanja od propisanih uvjeta
ili stanja
Poslovi brodograevne inspekcije
nadzor nad domaim i stranim brodovima u pogledu stanja trupa i
nadvoa,
nadzor nad brodom i teretom u pogledu ocjene stabilnosti, ocjena
stabilnosti i plovnosti kod havarije trupa, pregled i odobravanje
tehnike dokumentacije za domae brodice,
nadzor nad gradnjom domae brodice,
nadzor nad radom Hrvatskog registra brodova.
Poslovi hidrograevinske inspekcije
nadzor nad ureenjem i odravanjem plovnih putova,
nadzor nad radom pravne osobe kojoj je povjereno odravanje i
ureenje plovnih puteva, izgradnjom objekata sigurnosti plovidbe,
izgradnjom drugih objekata na pomorskom dobru,
nadzor nad lukama u pogledu odravanja operativnih i drugih obala i
dubina,
nadzor nad dijelom pomorskog dobra u opoj upotrebi i
nadzor nad dijelom pomorskog dobra gdje je uspostavljen sustav
koncesija.
Poslove obavljaju poglavito hidrograevinski inspektori.

13

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
25. POSLOVI INSPEKCIJE IVOTNIH I RADNIH UVJETA POSADE
BRODA svrha i opseg, postupak u sluaju odstupanja od
propisanih uvjeta ili stanja
Poslovi inspekcije ivotnih i radnih uvjeta posade brodova
nadzor
nad
stranim
brodovima,
domaim
brodovima
u
meunarodnoj plovidbi u pogledu udovoljavanja sigurnosnim
standardima glede najmanje doputene ivotne dobi lanova
posade, zdravstvene sposobnosti lanova posade, postojanja
ugovora o uposlenju, strunoj osposobljenosti posade,
nadzor nad zadovoljavanjem standarda u pogledu opskrbe broda
hranom i piem,
nadzor nad zadovoljavanjem standarda rada i odravanja ventilacije,
grijanja, rasvjete, te vodovodnog sustava koji su u vezi s uslunom
slubom, te prostorima za uvanje i pripremu hrane, uvjeta rada na
brodu, uvjeta ivota na brodu, radnih sati,
nadzor nad domaim brodovima u pogledu udovoljavanja
standardima sigurnosti plovidbe, a koji se odnose na ivotne i radne
uvjete na brodu.
26. POSLOVI NAUTIKE INSPEKCIJE svrha i opseg, postupak u
sluaju odstupanja od propisanih uvjeta ili stanja
Poslovi nautike inspekcije
nadzor nad stranim i domaim brodovima i brodicama,
nadzor nad stanjem isprava i knjiga, njihovom posadom, opremom,
sredstvima i ureajima,
nadzor nad udovoljavanjem odgovarajuim operativnim zahtjevima
radnih i sigurnosnih postupaka,
nadzor nad obavljanjem meteoroloke slube na domaim
brodovima,
nadzor nad lukama,
nadzor nad plutajuim objektima,
nadzor nad uvjetima plovidbe, stanju objekata sigurnosti plovidbe na
plovnim putovima,
nadzor nad javnim prijevozom putnika i stvari.
Poslove obavljaju poglavito nautiki inspektori.
27. POSTUPAK PREINAKE ILI IZMJENE TEHNIKIH SVOJSTAVA
BRODA NAKON OKONANOG NADZORA GRADNJE ILI PREINAKE I
IZDAVANJA ODGOVARAJUIH SVJEDODBI
Poslije zavrteka nadzora nad gradnjom ili preinakom broda, ili bilo kojeg
pregleda broda, ne smiju se bez prethodne suglasnosti Registra obavljati
bilo kakve promjene ili preinake konstrukcije broda, strojnog ureaja,
opreme ili drugih dijelova na koje se odnose zahtjevi tehnikih pravila.

14

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
28. POSTUPAK U SLUAJU NEZGODE ILI OTKRIA NEDOSTATKA KOJI
UTJEE NA SIGURNOST BRODA I ZATITU OKOLIA
Ako se brodu dogodi nezgoda ili se otkrije nedostatak koji utjee na:
a) sigurnost broda ili uinkovitos, odnosno potpunost sredstava za
spaavanje ili druge opreme,
b) cjelovitost broda ili uinkovitost, odnosno potpunost opreme za
zatitu okolia od zagaivanja uljem, opasnim kemikalijama i tetnim
tekuim tvarima,
zapovjednik ili brodar mora to je prije mogue izvjestiti HRB koji e
pokrenuti postupak utvrivanja da li je potreban odgovarajui pregled
broda.
29. POVIJESNI RAZVOJA PREGLEDA I NADZORA BRODOVA
30. PREGLEDI BRODOVA vrste, opseg i pravo obavljanja
Osnovni pregled je obvezni pregled kojem podlijee postojei brod prije
poetka koritenja broda prigodom:
upisa u upisnik brodova,
izmjene namjene, granica plovidbe ili drugih svojstava broda na koje
se odnose odredbe tehnikih pravila.
Redovni pregledi su obvezni pregledi kojima podlijee postojei brod u
vremenskim razmacima propisanim tehnikim pravilima.
Izvanredni pregled jest obvezan pregled kojem podlijee postojei brod:
nakon to pretrpi nezgodu (havariju) ili se pronau nedostaci koji
mogu utjecati na sposobnost broda za plovidbu,
prigodom popravaka ili obnove dijelova broda,
prilikom odgode redovnih pregleda u skladu s odredbama tehnikih
pravila,
kad je brod u raspremi dulje od jedne godine,
prigodom privremene promjene namjene ili podruja plovidbe,
kad to za odreeni brod zahtijeva Registar, kao dodatak redovnim
pregledima.
31. PROIRENI INSPEKCIJSKI PREGLED razlozi poduzimanja,
prednost, uestalost, opseg
Kada postoje oiti razlozi za obavljanje detaljnog pregleda kategorija
domaih brodova, inspektor e obaviti proireni inspekcijski pregled.
Domai brodovi podlijeu proirenom inspekcijskom pregledu najmanje
jednom godinje u bilo kojoj domaoj luci.
Kategorije brodova koje podlijeu proirenom pregledu:
1) Tankeri za prijevoz ulja stariji od 5 godina;
2) Brodovi za prijevoz tereta u rasutom stanju stariji od 10 godina, to
se utvruje na temelju datuma izgradnje upisanog u brodskim
svjedodbama o sigurnosti;
3) Putniki brodovi;
15

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
4) Tankeri za prijevoz ukapljenih plinova ili kemikalija stariji od 10
godina, to se utvruje na temelju datuma izgradnje upisanog u
brodskim svjedodbama o sigurnosti.
Pri proirenom pregledu inspektor mora voditi rauna da provoenje
inspekcijskog nadzora ne ugrozi sigurnost obavljanja radnji na brodu.
Obuhvaa proireni popis opreme koja se pregledava; obuhvaa
utvrivanje stupnja ispravnosti odnosno prikladnosti (funkcionalnosti)
pojedinog dijela opreme broda.
32. SOLAS (Me. konvencija o sigurnosti ljudskih ivota na moru)
dodatne mjere za brodove koji prevoze rasute terete
Godine 1997. na konferenciji drava ugovornica prilogu konvencije dodano
je XII. Poglavlje . to poglavlje obvezuje brodove za prijevoz tekih rasutih
tereta duine 150 m ili vie da izdre naplavljivanje jednog prostora, da
budu pregledavani prema poboljanom postupku nadzora te da budu
opremljeni ureajem za proraun sminih sila i momenata savijanja. Uz
ovo poglavlje usvojen je i Pravilnik o sigurnosti ukrcaja i iskrcaja brodova
za prijevoz rasutih tereta.
33. SOLAS mjere konstruktivne zatite, odnos prema zahtjevima
Tehnikih pravila
34. SOLAS mjere sigurnosti za vrlo brze brodove
Poglavlje X. odnosi se na plovila koja se kreu velikim brzinama te se stoga
na njih primjenjuju razliita pravila o izgradnji i opremi u odnosu prema
trgovakim brodovima uobiajene izgradnje.
Vrlo brzim plovilima smatraju se plovila ije je izgradnja zapoela nakon 1.
sijenja 1996. brod mora zadovoljiti uvjete propisane odredbama Pravilnika
o vrlo brzim brodovima (HSC) te mu se izdaju posebne svjedodbe. HSC
pravilnik za brodove na koje se odnosi, potpuno zamjenjuje odredbe SOLAS
konvencije te na neki nain predstavlja odvojeni skup pravila o izgradnji i
odravanju te vrste brodova. Posebnost je ovog Pravilnika u tome to uz
uvjete o izgradnje i opremi, propisuje i uvjete koje mora zadovoljiti posada
takvih brodova.
35. SOLAS obveze drave, osnovne svjedodbe, obvezni i
neobvezni pravilnici
36. SOLAS opremljenost navigacijskom opremom i postupci
sigurnosti plovidbe
37. SOLAS posebne mjere za unapreenje sigurnosti
Poglavljem XI. utvruje se nain ovlatenja za rad organizacija koje u ime
pojedine drave izdaju svjedodbe o sposobnosti broda za plovidbu,
postupke poboljanog nadzora nad tankerima za ulja i brodovima za

16

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
prijevoz rasutog tereta, obvezu unoenja IMO broja na svjedodbe broda te
pravo drave u iju je luku brod uplovio da obavlja pregled tog (stranog)
broda.
38. SOLAS prijevoz opasnih tereta
Poglavlje VII. utvruje nain prijevoza opasnih tereta u pomorstvu. Uz dio A
Prijevoz opasnih tereta u spremnicima ili krutih rasutih tereta koji donosi
naelne odredbe o prijevozu opasnih tereta u spremnicima, vezuje se Me.
pravilnik o opasnim teretima (IMDG) te Pravilnik o sigurnom prijevozu
nuklearnog goriva koje zrai, plutonija i visokoradioaktivnih otpada u
posudama na brodovima (INF). U dijelu B Konstrukcija i oprema brodova
koji prevoze opasne kemikalije u razlivenom stanju donose se odredbe o
nainu prijevoza opasnih kemikalija u razlivenom stanju, a podrobne se
odredbe o izgradnji i opremi brodova koji obavljaju njihov prijevoz nalaze u
Me. pravilniku o izgradnji i opremi brodova koji prevoze opasne kemikalije
u razlivenom stanju (IBC). U dijelu C Konstrukcija i oprema brodova koji
prevoze ukapljene plinove u razlivenom stanju donose se odredbe o nainu
prijevoza ukapljenih plinova u razlivenom stanju, a podrobne se odredbe o
izgradnji i opremi brodova koji obavljaju njihov prijevoz nalaze u Me.
pravilniku o izgradnji i opremi brodova koji prevoze ukapljene plinove u
razlivenom stanju (IGC).
39. SOLAS prijevoz tereta i prijevoz opasnih tereta
Poglavlje VI. Odnosi se na rukovanje teretima i podijeljeno je u 3 dijela: dio
A Openito s opim odredbama o nainu prijevoza tereta i njegova
slaganja, dio B Posebne odredbe za rasute terete osim ita i dio C Prijevoz
ita. Uz ovo poglavlje vezuje se Pravilnik o sigurnim nainima slaganja i
osiguranja tereta (LSC), Pravilnik o sigurnom radu za brodove koji prevoze
drvo na plaubi (TC), Pravilnik o sigurnosti prijevoza krutih rasutih tereta
(BC) te Me. pravilnik o sigurnom prijevozu ita u rasutom stanju (GC).
Ponoviti 38. pitanje.
40. SOLAS sredstva i ureaji za spaavanje, odobravanje
primjene novih sredstava
Poglavlje III. Sastoji se od 2 dijela. Dio A Openito donosi ope odredbe,
izuzea te nain ispitivanja sredstava za spaavanje. Dio B Zahtjevi za
brodove i sredstva za spaavanje donosi zahtjeve koje mora ispunjavati
svaki brod (vezano uz broj i kvalitetu opreme) te dodatne zahtjeve koji se
odnose na putnike brodove odnosno na teretne brodove te druge
dopunske zehtjeve. To je poglavlje temeljito izmijenjeno najprije 1983.
godine kada su uvedena bitno drukija naela opremanja broda sredstvima
za spaavanje, a zatim i 1996. kada je usvojen obvezan Pravilnik o
sredstvima za spaavanje (LSA) u kojem su navedeni tehniki uvjeti koje
moraju ispunjavati sredstva za spaavanje.

17

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
41. SOLAS sustav upravljanja u svrhu sigurnosti
Poglavlje IX. Usvojeno je na konferenciji lanica 1994. godine. Njime je kao
obvezan prihvaen Pravilnik o upravljanju u svrhu sigurnosti. Ovim se
poglavljem odnosno rezolucijom brodar obvezuje da na brodovima kojima
upravlja uspostavi sustav upravljanja sigurnou i zatitom okolia (ISM).
Cilje sustava jest osigurati zadovoljavajuu razinu sigurnosti plovidbe,
spreavanje ozljeda i gubitaka ljudskih ivota, izbjegavanja nanoenja
teta okoliu, posebice morskom, te imovini. S tim se ciljem prvi put
izravno obvezuje brodar (ne zapovjednik!) da uspostavi odgovarajui
sustav upravljanja. No nije nuno da brodar bude i stvarni vlasnik broda,
ali mora biti jasno naznaeno da odgovara za provedbu odredbi
konvencije.
Odredbama Pravilnika brodar je obvezan utvrditi svoju politiku u pogledu
sigurnosti i zatite okolia, s kojom moraju biti upoznate sve osobe u
radnom odnosu kod brodara i svi lanovi posade.
Nadalje, brodar mora utvrditi razgranienje odgovornosti i naine
komuniciranja izmeu osoblja brodara i zapovjednika odnosno lanova
posade, pri emu posebno mora istaknuti osobe odgovorne za popunjenost
osobljem i tehniku ispravnost brodova kojima upravlja. Brodar mora
imanovati i osobu/e s posebnim ovlatenjima ija je zadaa da omogui
izravnu vezu izmeu ljudi na brodu i najvieg rukovodstva brodara u
pitanjima koja se tii sigurnosti i zatite okolia. Posebnu odgovornost ta
osoba ima u sluajevima kada su zbog bilo kojeg razloga nedjelotvorni
uobiajeni naini prijenosa naloga i uputa.
Brodar mora u potpunosti obvezati zapovjednika broda na provedbu mjera
plotike, unapreenje radnih odnosa na brodu, provejru usklaenosti radnih
postupaka sa zahtjevima brodara te izvjeivanjem brodara. Isto tako,
brodar se mora izrijekom obvezati na potpuno podravanje odluka
zapovjednika u pitanjima sigurnosti broda, ljudi i zatite okolia.
Uspostavom sustava brodar se obvezuje da e osigurati dovoljan brod
zadovoljavajue obrazovanih ljudi za potrebe sigurnog upravljanja brodom,
da e osigurati njihovo usavravanje, posebice novozaposlenih osoba, te
da e osigurati njihovo poznavanje radnih postupaka odnosno
primijenjenog ISM sustava.
Brodar se takoer obvezuje prema predvienom postupku propisati
odgovorne osobe te radne postupke koji su od posebnog znaenja za
sigurnost broda i ljudi odnosno za zatitu okolia. To vrijedi i za postupke u
sluaju predvidljivih opasnosti koje s obzirom na obiljeja broda, nain
rada, zemljopisno podruje plovidbe i sl., mogu ugroavati sigurnost broda
ili morskog okolia. Sustav mora sadravati i postupke izvjeivanja,
ralambe i poduzimanja korektivnih djelovanja u sluaju neusklaenosti s
odredbama sustava, nezgoda ili dogaaja u kojima je do nezgode moglo
doi ,s ciljem spreavanja njihova ponavljanja odnosno unapreivanja
sustava.
Brodar je kao dio ISM sustava obvezan uspostaviti i opisati sustav
tehnikog odravanja broda (trupa, strojeva i opreme). O pojedinostima
sustava zapovjednik i lanovi posade moraju biti podrobno upoznati.

18

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
Zapovjedniku, lanovima posade, ali i osoblju koje radi u sjeditu broda
mora biti na raspolaganju sustav spisa kojim su opisani radni postupci i
nain odravanja sustava. Sustav spisa (Safety Management Manual) mora
se provjeravati, ime se osigurava da su samo vaee upute dostupne
zapovjedniku, lanovima posade i osoblju brodara. Na temelju spisa brodar
mora osigurati sustav unutranje prosudbe uinkovitosti primjene
uspostavljenog sustava te obavljati prosudbu stanja sustava.
Nakon uspostavljanja sustava odnosno najranije nakon njegove
tromjesene primjene, sustav je podloan provjeri ovlatene organizacije i
to tako da se najprije prosuuje primjena sustava u sjeditu brodara. Ako
je brodar zadovoljio uvjete, izdaje mu se odgovarajua isprava (Document
of Compliance) kojom se potvruje da je ovlaten upravljati stanovitom
vrstom brodova. Tek nakon toga moe se pristupiti provjeri suglasnosti
sustava na brodovima. Suglasnost sustava sa zahtjevima rezolucije
potvruje se izdavanjem posebne svjedodbe (Safety Management
Certificate) za svaki brod kojim upravlja odnosni brodar. Te su svjedodbe
bitno vezane uz ispravu koja je izdana brodaru.
42. SPOSOBNOST BRODA ZA PLOVIDBU osnovni uvjeti
Brod je sposoban za plovidbu u odreenim granicama plovidbe i za
odreenu namjenu:
1) ako udovoljava odgovarajuim uvjetima propisanim zakonom i
tehnikim pravilam HRB-a glede:
zatite ljudskog ivota na moru,
zatite pri radu i smjetaja posade i drugih osoba zaposlenih
na brodu,
smjetaja putnika na brodu,
zatite broda,
zatite tereta na brodu,
zatite okolia od oneienja s broda,
2) ako ima propisani broj struno osposobljenih lanova posade,
3) ako je smjetaj i broj ukrcanih putnika na brodu u skladu sa:
odredbama i uvjetima navedenim u brodskim ispravama,
knjigama i odobrenom tehnikom dokumentacijom broda,
propisima kojima se ureuju uvjeti za prijevoz putnika,
4) ako je teret na brodu ukrcan, sloen, rasporeen i osiguran pravilno i
u skladu s:
odredbama i uvjetima navedenim u brodskim ispravama,
knjigama i odobrenoj tehnikoj dokumentaciji broda,
propisima kojima se ureuju uvjeti prijevoza tereta.
43. SPOSOBNOST BRODA ZA PLOVIDBU posvjedoenje i provjera
Sposobnost broda za plovidbu posvjedouje se obavljanjem tehnikog
nadzora kojeg obavlja Hrvatski registar brodova u skladu s tehnikim
pravilima.

19

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
Registar obavlja pregled sposobnosti broda samoinicijativno u sluajevima
predvienim propisima ili njegovim pravilima, odnosno na zahtjev
inspekcije ili druge zainteresirane osobe.
Sposobnost broda za plovidbu provjerava se inspekcijskim nadzorom,
redovitim pregledom isprava, a u sluajevima predvienim propisima, ako
je to potrebno, pregledom broda ili njegovih pojedinih dijelova.
44. STCW povijesni razvoj, naela, ustroj konvencije i priloga,
nadzor primjene na stranim brodovima
U srpnju 1978. stupila je na snagu Meunarodna konvencija o standardima
uvjebavanja, stjecanja ovlatenja i dranja strae (STCW Standards of
Training, Certification and Watchkeeping). Iako se temelji STCW konvencije
nalaze u SOLAS konvenciji bilo je potrebno izdvojiti i nadopuniti pravila
kako bi se preciznije odredila razina potrebnih znanja, vjetina i
sposobnosti za rad na trgovakom brodu. STCW konvencijom su potom
propisani minimalni standardi izobrazbe, izdavanja svjedodbi i dranja
strae pomoraca. Danas je na snazi izmjena Konvencije iz 1995. godine
(na kojoj je usvojen prilog konvencije), a ratificiralo ju je 135 drava koje
posjeduju 97,63% svjetske trgovake flote.
Prilog konvencije sastoji se od 8 poglavlja:
1) ope odredbe niz definicija, prava i obveze drava ugovornica
2) poglavlje utvruje naine i uvjete stjecanja ovlatenja za
zapovjednike, asnike palube i lanove posade palube
3) poglavlje sluba stroja
4) poglavlje odnosi se na asnike ili lanove posade koji su odgovorni
za radiokomunikacije u sluaju opasnosti
5) poglavlje - posebni zahtjevi za osoblje na pojedinim vrstama brodova
6) poglavlje uvjeti stjecanja ovlatenja asnika i lanova posade s
posebnim dunostima na brodu (naputanje broda, sigurnost rada,
medicinska skrb, itd.)
7) poglavlje ovlatenja za dunosti koja odskau od uobiajene
strukture posade broda,
8) poglavlje propisuje naine obavljanja strae.
Uz konvenciju izdan je i poseban pravilnik STCW Code koji je podijeljen u
2 dijela dio A i dio B. Primjena odredbi priloga A obavezna je, a propisuje
obvezna znanja i vjetine te nain njihove provjere pri stjecanju, odnosno
izdavanju posebnih ovlatenja. Dio B je preporuka, odnosno upute
dravama o nainu primjena odredbi iz Dijela A.
Naela:
1) naelo osposobljenosti,
2) osnovna i dopunska ovlatenja,
3) vremensko ogranienje ovlatenja,
4) meunarodno prihvaanje ovlatenja,
5) izvjeivanje,
6) sustav kvalitete,
20

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
7) prihvaanje simulatora,
8) odgovornost brodarskih drutva.
45. SVJEDODBE O SPOSOBNOSTI BRODA ZA PLOVIDBU brodovi u
meunarodnoj plovidbi, brodovi u domaoj plovidbi
Isprave i svjedodbe domaeg broda
1. upisni list; 2. pomorske knjiice; 3. popis posade; 4. uvjerenje o
najmanjem broju lanova posade; 5. svjedodba o ovlastima posade; 6.
brodski dnevnik; 7. dnevnik stroja; 8. radio dnevnik; 9. zdravstveni
dnevnik; 10. svjedodba o zatiti pri radu i smjetaju posade i drugih
osoba zaposlenih na brodu; 11. zdravstvene svjedodbe (sukladno
konvenciji ILO br. 73.); 12. primjerak isprave o ispunjavanju i svjedodba
izdana sukladno Meunarodnom kodeksu o sigurnom voenju broda i
spreavanju oneienja; 13. svjedodba o sposobnosti pomorskog broda
za plovidbu; 14. meunarodna svjedodba o badarenju (1969);
15. svjedodba o badarenju; itd. .... !! (ima ih 56)
Obvezne svjedodbe stranog broda
International Tonnage Certificate, International Load Line Certificate, Intact
stability booklet, Damage control booklets, Minimum safe manning
document, Certificates for masters, officers or ratings, International Oil
Pollution Prevention Certificate, Oil Record Book, Shipboard Oil Pollution,
Emergency Plan, Garbage Management Plan, Garbage Record Book, Cargo
Securing Manual, Document of Compliance, Safety Management
Certificate, itd
46. TEHNIKA PRAVILA HRB cilj, sadraj, opseg i stupanj
obveznosti primjene
Hrvatski registar brodova ima javnu ovlast za donoenje Tehnikih pravila.
Tehnikim pravilima propisuju se uvjeti glede:
a) trupa i opreme trupa, strojnog ureaja, elektrine opreme,
automatizacije, plovidbenih svojstava, protupoarne zatite,
sredstava za spaavanje, radio opreme, sredstava za navigaciju i
sredstava za signalizaciju, ureaja za rukovanje teretom, zatite pri
radu i smjetaja posade, prijevoza putnika, prijevoza tereta, zatite
okolia te badarenja brodova i drugih ploveih i plutajuih objekata,
b) podobnosti brodara glede sigurnog rada i zatite okolia tijekom
koritenja brodova,
c) kontejnera.
Tehnika pravila Hrvatskog registra brodova:
1) Pravila za tehniki nadzor pomorskih brodova,
2) Pravila za klasifikaciju pomorskih brodova,
3) Pravila za badarenje pomorskih brodova i brodica,
4) Pravila za tehniki nadzor brodica,
5) Pravila za tehniki nadzor kontejnera,
6) Pravila za badarenje brodova unutarnje plovidbe,
21

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
7) Pravila za tehniki nadzor brodova unutarnje plovidbe.
47. TEHNIKI
ogranienja

NADZOR

pravna

utemeljenost,

poslovi

Tehniki nadzor obavlja HRB u skladu s tehnikim pravilima. Pregledi

brodova u okviru tehnikog nadzora mogu biti: osnovni, redovni i
izvanredni.
Tehniki nadzor broda obuhvaa:
a) odobrenje tehnike dokumentacije na temelju koje se brod gradi ili
preinauje,
b) tipno odobrenje strojeva, ureaja i opreme namijenjenih za ugradnju
u brod,
c) nadzor nad gradnjom ili preinakom broda,
d) nadzor nad izradbom strojeva, ureaja i opreme namijenjenih za
ugradnju u brod,
e) preglede postojeih brodova,
f) utvrivanje podobnosti ustrojstava brodara brodova glede sigurnog
rada i zatite okolia tijekom koritenja brodova.
48. TONNAGE povijesni razvoj, svrha, naela, izuzea
Me. konvencija o badarenju donesena je na me. konferenciji
odranoj u Londonu 1969. godine. Konvencija je stupila na snagu 1982.
godine, a danas obvezuje 126 drava s 98,05% svjetske trgovake flote.
Konvencijom je utvren nain prorauna veliine (tonae) broda s
prevenstvenom namjerom odreivanja obveznosti primjene pojedinih
nacionalnih ili meunarodnih propisa, naplate naknada i sl.
Prema konvenciji, veliinu broda odreuju dvije veliine: brutotonaa i
netotonaa, koje se izraunavaju nezavisno prema izrazima navedenima u
pravilu 3. odnosno 4. Priloga I. Pritom je netotonaa u pravilu za oko 30%
manja od brutotonae. S obzirom na nain izrauna, tonaa je
bezdimenzionalni broj (bez mjernih jedinica). U Prilogu II. Navodi se
obrazac svjedodbe koja se temeljem konvencije izdaje brodu.
49. UJEDNAENI SUSTAV NADZORA
SVJEDODBI naela, vrste pregleda

BRODOVA

IZDAVANJA

Pregledi brodova u okviru tehnikog nadzora mogu biti:

1. OSNOVNI PREGLED obvezan pregled kojem podlijee postojei brod
prije poetka koritenja broda prigodom:
a) Upisa u upisnik brodova,
b) Izmjene namjene, granica plovidbe ili drugih svojstava broda
na koje se odnose odredbe tehnika pravila
2. REDOVNI PREGLEDI su obvezni pregledi kojima podlijee postojei
brod u vremenskim razmacima propisanim tehnikim pravilima.
3. IZVANREDAN PREGLED jest obvezan pregled kojem podlijee
postojei brod:
22

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
a) Nakon to pretrpi nezgodu (havariju) ili se pronau nedostaci
koji mogu utjecati na sposobnost broda za plovidbu,
b) Prilikom popravka ili obnove dijelova broda,
c) Prilikom odgode redovnih pregleda u skladu s odredbama
tehnikog nadzora,
d) Kada je brod u raspremi dulje od 1 godine,
e) Prilikom privremene promjene namjene ili podruja plovidbe,
f) Kad to za odreeni brod zahtijeva Registar, kao dodatak
redovnim pregledima.
Na temelju obavljenih redovnih pregleda brodu se u ime drave izdaju
odgovarajue svjedodbe kojima se potvruje da brod zadovoljava
propisane uvjete. Te svjedodbe moraju biti na brodu i njima se u stranim
lukama dokazuje da su pregledi zadovoljavajue obavljeni.
Pregled kojeg obavlja inspektor moe biti:
1. OSNOVNI PREGLED pregled brodskih isprava i svjedodbi,
utvrivanje alkoholiziranosti, utjecaja droga ili psihotropnih lijekova.
Ako se inspektor pri obavljanju osnovnog pregleda uvjeri da je ope stanje
broda takvo da postoji oit razlog da se vjeruje kako brod, oprema, ureaji,
teret te ivotni i radni uvjeti na brodu ne odgovaraju uvjetima sigurnosti,
pristupit e se detaljnom pregledu.
2. DETALJNI PREGLED obuhvaa pregled:
a) Konstrukcije broda (trupa),
b) Prostora strojarnice,
c) Sredstva i opreme za spaavanje i zatitu od poara,
d) Radioureaja
e) Prosudbu uvjebanosti lanova posade,
f) Pregled ivotnih i radnih uvjeta na brodu.
Inspektor je duan i ovlaten osobito voditi rauna o pregledu onog dijela
trupa i opreme broda odnosno posade zbog kojeg se provela detaljna
inspekcija. Proireni pregled obavlja se ako su postojali razlozi za
obavljanje detaljnog pregleda i najmanje 1 put godinje bez obzira na
detaljni pregled.
3. PROIRENI PREGLED obuhvaa proireni popis opreme koja se
pregledava i obuhvaa utvrivanje stupnja ispravnosti odnosno
prikladnosti (funkcionalnosti) pojedinog dijela ili opreme broda.
Proireni pregled obavlja se ako su postojali razlozi za obavljanje detaljnog
pregleda i najmanje 1 put godinje bez obzira na detaljni pregled.
50. HRB zadaa, opseg poslova, pravna utemeljenost
Ciljevi HRB-a:
1) utvuje sposobnost za plovidbu i obavlja badarenje brodova i
odreenih vrsta brodica,
2) utvruje sposobnost za upotrebu i obavlja badarenje plutajuih
objekata,
3) utvruje sigurnost kontejnera,

23

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE

SIGURNOSTI
4) utvruje podobnost ustrojtva brodara glede sigurnog rada i zatite
okolia tijekom koritenja,
5) sudjeluje u istraivanju uzroka nezgoda brodova,
6) sudjeluje u radu i izvravanju obveza prema meunarodnim
organizacijama.
Javna ovlast za:
1) donoenje tehnikih pravila kojima se propisuju najvie praktino
provedive meunarodno prihvaene tehnike norme,
2) obavljanje tehnikog nadzora i badarenja u skladu s tehnikim
pravilima,
3) izdavanje isprava, knjiga i izvjea na osnovi obavljenog tehnikog
nadzora ili badarenja.

24