SVEUILITE/UNIVERZITET ''VITEZ'' TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS; III GODINA

SMJER: INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

BLUETOOTH
SEMINARSKI RAD

Travnik, Septembar, 2015 godine

SVEUILITE/UNIVERZITET ''VITEZ'' TRAVNIK
FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS; III GODINA

SMJER: INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

BLUETOOTH
SEMINARSKI RAD

IZJAVA:
Ja, student Sveuilita/Univerziteta Vitez Travnik, indeks broj: 0241-13/DIT odgovorno i
uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad izradio potpuno samostalno
uz koritenje citirane literature i pomo profesora odnosno asistenata.
Potpis studenta:

STUDENT:
PREDMET: Napredne raunarske mree
PROFESOR: Duan Starevi
ASISTENT: Dragan Mlaki

SADRAJ
1.

UVOD..................................................................................................................................1
1.1.

PROBLEM, PREDMET I OBJEKAT ISTRAIVANJA...........................................2

1.2.

SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA...................................................................2

1.3.

HIPOTEZA.................................................................................................. 2

1.4.

KORITENE METODE.................................................................................. 2

1.5.

STRUKTURA RADA...................................................................................... 2

2.

BLUETOOTH TEHNOLOGIJA.........................................................................................3

3.

NAIN RADA BLUETOOTH...........................................................................................4

4.

OPIS BLUETOOTH PROTOKOLA..................................................................................5

4.1. Jezgreni protokoli.................................................................................................................6

4.2. Protokoli za emulaciju serijskih prikljuaka........................................................................7
4.3. Protokoli za nadzor telefonije..............................................................................................8
5.

LOGIKI PRIJENOS PODATAKA...................................................................................8

6.

SIGURNOST.......................................................................................................................9

6.1. Kriptiranje..........................................................................................................................10
6.2. Autentikacija......................................................................................................................10
7.

BLUETOOTH PAKETI.....................................................................................................11

8.

BLUETOOTH TEHNOLOGIJA.......................................................................................12

9.

BLUETOOTH APLIKACIJA...........................................................................................13

10. PROTOKOL ARHITEKTURA.........................................................................................14

10.1.

Konfiguracija mree..........................................................................14

11. PREDNOSTI I MANE BLUETOOTH.............................................................................15

12. SIGURNOST BLUETOOTH KOMUNIKACIJE.............................................................16
13. ZAKLJUAK....................................................................................................................17
LITERATURA..........................................................................................................................18

1. UVOD
0

Bluetooth je nain na koji moemo razmjenjivati podatke na ureajima putem

beine mree. Svi dananji mobiteli, raunari i ureaji za muziku posjeduju bluetooth, pa ak
danas i mnogi automobili ga posjeduju kako bi vozai mogli bezbjedno priati u vonji bez da
jednom rukom dre slualicu. Bluetooth veza se uspostavlja na nain radio valova u
frekvencijskom podruju od 2,4 do 2,48 GHz. Kako se veza uspostavlja ovim putem ureaji
ne moraju biti usmjereni jedan prema drugom niti moraju biti u optikoj vidljivosti, a ovakav
nain veze se moe uspostaviti od 10 do 100 metara oko naeg ureaja, zavisno od klase u
koju na ureaj spada. Osnovni bluetooth model moe posti brzinu od oko 1Mbit/s. Ovaj
projekat je u poetku bio zamiljen kako bi zamjenio standardne kablove, a prva svrha mu je
bila da prenosi podatke od raunara do pisaa, meutim vremenom su ideje nadolazile pa se
izgradio bluetooth kakvog danas imamo. Oni koji su zasluni za osnivanje i projektovanje
bluetooth-a su IBM, Intel, Ericsson, Nokia i Toshiba. Danas bluetoothom moemo
razmjenjivati podatke na razliitim ureajima kao to su izmeu raunara i mobitela, audio
ureaja i raunara, pisaa i raunara itd.
Bluetooth je svoje ime dobio po kralju Danske iz srednjeg vijeka Haraldu
Plavozubom (danski Harald Bltand, engl. Harold Bluetooth), a kralj je bio poznat po
mogunostima diplomatskih pregovora pa je mogao napraviti veliko razumijevanje i
komunikaciju vie razliitih strana sa suprotnim interesima. Stoga je bluetooth izabran jer on
omoguava komunikaciju i razmjenu podataka izmeu vie razliitih ureaja.

1.1.

PROBLEM, PREDMET I OBJEKAT ISTRAIVANJA

Bluetooth je tehnologija koja je zamiljena tako da zamjeni standardne kablove i

samim tim ona mora ispuniti neke uvjete:

1.2.

Pruiti sigurnosti korisnicima, ekvivalentnu onoj putem kablova

Njegova proizvodnja treba biti pribline cijene
Podrati prenos podataka koji zahtjevaju mobilni korisnici
Imati nisku potronju energije
Podravati sve tipove podataka koji su potrebni mobilnim korisnicima

SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA

Bluetooth je nain na koji moemo razmjenjivati podatke na ureajima putem

beine mree. Bluetooth tehnologija je naa svrha i cilj istraivanja.

1.3.

HIPOTEZA
Bluetooth prua jednostavniji prenos podataka izmeu razliitih ureaja, bez

koritenja kablova, zadovoljavajuom brzinom, te ima visok nivo sigurnosti i jako je

jednostavan za koritenje.

1.4.

KORITENE METODE
U ovom radu koritene su metode istraivanja linog iskustva korisnika, kao i

metode itanja i pretraivanja drugih radova kako bi se stvorila jasna slika o ovoj tehnologiji
za sve one koji budu itali ovaj rad.

1.5.

STRUKTURA RADA

Ovaj rad je podjelje u vie dijelova, naslovima i podnaslovima, tako kada krenemo od prvog
dijela rada u kojem se nalazi UVOD, problem, predmet i objekat istraivanja, svrha i ciljevi
istraivanja, hipoteza, metode istraivanja i struktura rada.

2. BLUETOOTH TEHNOLOGIJA
Bluetooth je standard za beini prenos podataka i govora, kratkog dometa, namenjen za malu
potronju i jeftine beine komunikacije koje se baziraju na radio tehnologiji. Bluetooth
specifikacija je sada postala IEEE standard pod nazivom 802.15 WPAN (Wireless Personal
Area Network). Veliki broj kompanija kakve su Ericsson, Intel, Nokia, Toshiba, Microsoft,
Motorola, i druge, lanovi su Bluetooth Special Interest Group (SIG) koja prvenstveno ima za
cilj da radi na razvoju i evoluciji ovog standarda, kao i njegovom masovnom uvodjenju na
trite.
Bluetooth specifikacijom se definie kako se Bluetooh uredjaji, sa namerom da komuniciraju,
medjusobno grupiu. Recimo, pri tome, da jedna BT-WPAN (Bluetooth Wireless Personal
Area Network) se sastoji od piconet-a. Svaki piconet predstavlja grupa (cluster) od osam
Bluetooth uredjaja. Jedan od uredjaja je master (gospodar) a ostali su slave-ovi (sluge).
Dva piconet-a se mogu medjusobno povezati preko zajednikog Bluetooth uredjaja
(gateway ili bridge)

formirajuiscatternet.

Medjusobno

povezani piconet-i u,

okviru scatternet-a, formiraju backbone (kimu) za MANET (Mobile Area Network).

MANET omoguava da dva uredjaja koji su medjusobno van dometa pokrivanja mogu da
razmenjuju podatke preko nekiliko skokova (hops) u scatternet-u.
Tekue implementacije Bluetooth-a se prvenstveno odnose na jednostavne veze tipa takaka- taki(point-to-point) izmedju dva uredjaja, koji se medjusobno nalaze u dometu. No,
Bluetooth specifikacijom ne definiu se samo povezivanja tipa taka-ka-taki, nego i konekcije
pomou kojih se ostvaruju sloene mrene topologije. Shodno prethodnom, cilj je da se
formiraju Bluetoothscatternet-ovi koji e omoguiti efektivne i efikasne komunikacije preko
veeg broja preskoka sa prihvatljivim vremenskim odzivom i malom (mikro) potronjom.1

1 http://www.etf.unssa.rs.ba/~slubura/prenos_podataka/PREN-PODKNJIGA+DODACI/Bluetooth.pdf (19.07.14)
3

Slika 1. Povezivanje ureaja bluetooth vezama2

3. NAIN RADA BLUETOOTH

Bluetooth koristi radio tehnologiju koja se naziva frekvencija. Povezivanje ureaja se odvija
na frekvenciji 2,4-2,48 GHz u rasponu od 10 metara, a brzina prenosa podataka je 1 Mbps. Da
ne bi dolo do ometanja drugih protokola, bluetooth protokol dijeli bend na 79 kanala(1 MHz
irine). Nain rada je ad hoc mod, tj. povezuju se beini klijenti direktno bez potrebe za
beinim usmjerivaem ili pristupne take i direktno se alju podatci s jednog ureaja na
drugi. Ureaji koji funkcioniu s GFSK kae se da su operativni u osnovne brzine (BR)
naina rada u kojem je trenutna brzina prijenosa podataka od 1 Mbps mogua. Pojam
Enhanced Data Rate (EDR) se koristi za opisivanje /4-DPSK i 8 DPSK ema. Svaki daje 2 i
3 Mbps respektivno. Modovi u bluetooth radio-tehnologiji klasificirani kao "BR / EDR radio
nastaju kombinacijom BR i EDR. Protokol na kojem funkcionie bluetooth je paket-based, a
koristi gospodar-rob strukturu (master-slave)(slika3.). Paket-based protokol ili paketni
protokol znai da podatke alje u paketu. Gospodar-rob struktura je takva struktura gdje
postoji jedan master (gospodar,glavni) ureaj, dok su ostali ureaji slave (rob). Master ureaj
je ureaj koji pokree akciju ili zahtjeve usluga na piconet ili ureaj iji sat koriste za
sinhroniziranje svih drugih ureaja u piconet, dok je rob ureaj ili vie njih koji ekaju da
2 http://www.cert.hr/sites/default/files/NCERT-PUBDOC-2009-11-281.pdf
4

master pokrene akciju. Piconet je skup ureaja spojenih preko Bluetooth tehnologije u ad hoc
nainu. Kada se uspostavi piconet, jedan ureaj djeluje kao master, dok drugi ureaji za
(vrijeme trajanja piconet veze) djeluju kao slave ureaji.

Slika 2. Struktura Master-slave

Svi ureaji dijele sat mastera. Svi Bluetooth ureajii imaju bluetooth sat. Bluetooth sat je
unutranji izvor sistema koji odreuje vrijeme i frekvenciju od predajnika i nikada nije
prilagoen ili iskljuen.3

4. OPIS BLUETOOTH PROTOKOLA

Bluetooth koristi mnoge protokole koje, kao i sam standard, definira organizacija Bluetooth
SIG.
Protokoli se dijele u etiri kategorije kako je prikazano na slici 3:
1. jezgreni Bluetooth protokoli (Bluetooth Radio, Baseband, LMP, L2CAP, SDP),
2. protokoli za zamjenu kabela (RFCOMM),
3. protokoli za nadzor telefonije (TSC BIN, AT commands),
4. preuzeti protokoli (PPP, UDP/TCP/IP, WAP, vCARD, vCAL, OBEX i drugi).

3 www.am.unze.ba/osm/2011/seminarski/Palic%20Minela.doc
5

Slika 3. Bluetooth protokoli

4.1. Jezgreni protokoli
Jezgreni protokoli su sljedei:
Bluetooth Radio - protokol fizikog sloja kojim se ostvaruje komunikacija izmeu ureaja.
Ureaji komuniciraju u nelicenciranom 2.4 GHz (2400 - 2483.5 MHz) ISM pojasu uz
primjenu frekvencijskog skakanja. Definirana su dva naina rada:
o obavezan nain rada (eng. mandatory mode) koji se naziva Basic Rate i
o opcionalni nain rada - Enhanced Data Rate.
Baseband - rjeava radijsku vezu dva ureaja. Predviene su dvije mogunosti:
o sinkrona, spojno orijentirana veza prikladna za prijenos govora i o asinkrona, nespojna veza
prikladna za prijenos podataka.
LMP (eng. Link management protocol) protokol koristi se za nadzor i uspostavu svih
aspekata radio veze izmeu dva ureaja. Ovo ukljuuje uspostavu i nadzor logike veze, kao i
provjeru fizike veze.4 Sadri podatkovne protokolne jedinice (eng. Protocol Data Units) koje
nose informacije o:

nadzoru veze,
sigurnosti,
zahtjevima,

4 http://www.cert.hr/sites/default/files/NCERT-PUBDOC-2009-11-281.pdf
(19.07.2015)
6

nainu rada,
logikom prijenosu i
ispitivanju.

HCI (eng. Host/Controller Interface) standardizirana komunikacija izmeu upravljakih i

posluiteljskih slojeva. Postoji nekoliko razliitih HCI transportnih slojeva, a svaki od njih
koristi drugo suelje za prijenos istih naredbi, dogaaja i podataka. Obino se koriste
tehnologije USB (eng. Universal Serial Bus) kod osobnih raunala te UART (eng. Universal
asynchronous receiver/transmitter) kod mobilnih ureaja.
L2CAP (eng. Logical Link Control & Adaptation Protocol)- protokol za nadzor veze i
prilagodbu viim protokolima pruajui dijeljenje paketa, multipleksiranje i kvalitetu usluge.
Postoje dva naina rada:
ERMT (eng. Enhanced Retransmission Mode) ukljuuje retransmisiju na L2CAP kanalu.
SM (eng. Streaming Mode) jednostavniji nain rada bez retransmisije i provjere toka.
Temelji se na konceptu kanala, a svaka krajnja toka referencirana je s CID (eng. channel
identifier) vrijednosti koja definira krajnju toku logikog kanala na ureajima.
SDP (eng. Service Discovery Protocol) omoguuje ureajima otkrivanje usluga koje
podravaju drugi ureaji kao i parametara potrebnih za povezivanje s njima. Svaka usluga
oznaena je s jedinstvenom UUID (eng. Universally Unique Identifier) oznakom.5

4.2. Protokoli za emulaciju serijskih prikljuaka

Protokol za emulaciju serijskih prikljuaka RFCOMM (eng. Radio frequency
communication) prua emulaciju serijskih prikljuaka preko L2CAP protokola. Radi se o
jednostavnom transportnom protokolu koji podrava do 60 simultanih veza izmeu dva
ureaja. Prua stvarni prijenos niza podataka, a koriste ga mnogi Bluetooth programi zbog
iroke podrke (uporaba u pisaima, modemima i raunalima). Omoguuje prijenos podataka
AT commands (naredbe za kontrolu ureaja), a moe sluiti i kao transportni sloj za OBEX.

5 http://www.cert.hr/sites/default/files/NCERT-PUBDOC-2009-11-281.pdf
(19.07.2015)
7

4.3. Protokoli za nadzor telefonije

Protokoli koji se koriste za nadzor telefonije su:

TSC BIN (eng. Telephony control protocol-binary) protokol koji definira

signalizaciju poziva za uspostave prijenosa govora i podataka izmeu Bluetooth

ureaja. Dodatno definira procedure upravljanja pokretljivou ureajima.

AT commands skupina suelja za komunikaciju s vanjskim aplikacijskim slojem.

Slika 4. Usporedba beinih tehnologija

5. LOGIKI PRIJENOS PODATAKA

Mogue su dvije osnovne vrste prijenosa podataka u

Bluetooth mrei. To su

jednostruki, od take do take i viestruki, od jedne take do vie taaka. Jednostruki su

navedeni kao SCO (Synchronous Connection Oriented). Primarno su namijenjeni za prijenos
glasovnih podataka. Potrebna je konekcija. Veza je stoga simetrina, to znai da je brzina
prijenosa jednaka u oba smjera.
Maksimalan je broj tih veza u pikonetu 3. Podreeni ureaj podrava dvije veze u
isto vrijeme koje dolaze od razliitih glavnih ureaja. Jedan moe koristiti glasovne pakete ili
mijeane pakete glas/podaci. Brzina uzorkovanja za prijenos glasovnih podataka iznosi 64
kb/s, isto kao i za ISDN (Integrated Services Digital Network). Bluetooth je RF
komunikacijski sistem. U loim RF uvjetima trebao bi se smatrati nepouzdanim. Kako bi se
smanjio utjecaj smetnji, na svakoj razini postoji zatita od smetnji.6

6 www.am.unze.ba/osm/2011/seminarski/Nurkovic%20Sejla.doc
8

6. SIGURNOST
Tijekom razvoja Bluetooth standarda uvedeni su brojni postupci i tehnologije kako bi se
zatitile komunikacije i prijenos podataka izmeu Bluetooth ureaja. Neki od osnovnih razina
i metoda zatite navedeni su u nastavku.
Postoje etiri entiteta koji upravljaju sigurnou na razini veze:
1. BD_ADDR (eng. Bluetooth device address) - adresa duga 48 bita koja jedinstveno
odreuje svaki ureaj, a definira ju organizacija IEEE (eng. Institute of Electrical and
Electronics Engineers),
2. Privatni autentikacijski klju (eng. Private authentication key) - sluajni broj duljine
128 bita koji se koristi za provoenje postupaka autentikacije.
3. Privatni klju za kriptiranje (eng. Private encryption key) - broj dug 8-128 bita koji se
koristi za ifriranje podataka.
4. RAND (eng. random number) - sluajni ili pseudo-sluajni broj duljine 128 bita koji
se periodiki mijenja, a stvara ga sam Bluetooth ureaj.
Bluetooth sigurnost dijeli se na tri razine:

Razina 1 nesigurna,
Razina 2 sigurnost na razini usluga,
Razina 3 sigurnost na razini veze.

Razlika izmeu razine 2 i 3 je u tome to kod razine 3 ureaji iniciraju procedure sigurnosti
prije uspostave kanala, dok se kod razine 2 to obavlja na razini usluge.
to se tie ureaja, definiraju se dva stepena sigurnosti:
1. povjerljivi ureaj neogranien pristup svim uslugama,
2. nepovjerljivi ureaj ne postoji pristup uslugama.
Kod usluga postoje tri razine sigurnosti:
1. usluge koje zahtijevaju autorizaciju i autentikaciju,
2. usluge koje zahtijevaju autentikaciju,
3. usluge koje nemaju sigurnosnih zahtijeva.7

6.1. Kriptiranje

7 Ibidem (19.07.2015) - Ranjivost i napadi

9

Bluetooth sustav kriptiranja obavlja ifriranje paketa pomou niza E0 koji se ponovno stvara
za svaki novi podatak. Sastoji se od generatora kljua za nadopunu, generatora kljua niza i
dijela za kriptiranje/dekriptiranje. Generator kljua za nadopunu kombinira ulazne bitove i
predaje ih LSFR (eng. Linear Feedback Shift Registers) registrima generatora kljua niza.
Ovisno o uporabi kljueva postoji nekoliko naina kriptiranja. Ako se korisni pojedinani ili
kombinirani klju, ne kriptira se promet koji se alje na vie odredita, a individualni moe ili
ne mora biti kriptiran. Ako se koristi glavni klju, postoje tri razine kriptiranja:
1. ne provodi se kriptiranje,
2. promet koji se alje na vie odredita se ne kriptira, dok je individualni promet
kriptiran glavnim kljuem,
3. sav je promet kriptiran glavnim kljuem.
Takoer, prije poetka kriptiranja ureaji moraju dogovoriti duljinu kljua za kriptiranje
putem parametra koji odreuje najveu doputenu veliinu kljua za svaki od ureaja. Osim
toga, svaki program ima definiranu najmanju potrebnu duljinu kljua pa moe prekinuti
dogovaranje kljua ako nije mogue koristiti odgovarajue kriptiranje. Ovo je potrebno u
situacijama gdje bi zlonamjerni ureaji mogli inicirati uporabu slabog kriptiranja kako bi
uinili neku veu tetu.8

6.2. Autentikacija
Bluetooth shema za autentikaciju koristi strategiju upit-odgovor kako bi se provjerilo zna li
druga strana tajni klju. Protokoli koriste simetrine kljueve pa se uspjena autentikacija
temelji na injenici da oba sudionika dijele isti klju. U ureajima se rauna i pohranjuje ACO
(eng. Authenticated Ciphering Offset) vrijednost koja se kasnije koristi za stvaranje kljua. 9 U
prvom koraku postupka autentikacije, jedan ureaj odabire sluajni broj i alje ga drugom koji
ga koristi za stvaranje SRES (eng. Signed Response) broja. Spomenuta vrijednost se dobije
kao rezultat funkcije E1, koja za ulaz uzima odabrani sluajni broj, BD_ADDR drugog
ureaja i klju veze. Svaki ureaj rauna SRES na isti nain i iz istih parametara te provodi
usporedbu. Ako pokuaj autentikacije nije uspjean, mora proi odreeni definirani period

8 http://www.speedyshare.com/s2k9R/Bluetooth1.pdf (19.07.2015)
9 Ibidem (19.07.2015)
10

vremena da bi se postupak ponovio. Takoer, sami programi definiraju tko zapoinje

autentikaciju te nain njenog obavljanja (u jednom smjeru ili dvosmjerno).

7. BLUETOOTH PAKETI
Basebandpaket sastoji se od pristupnog koda (68 ili 72 bita), zaglavlja (54 bita) i
korisnih informacija (0 2745 bita). U zaglavlju se nalaze kontrolne informacije o paketu,
vezi i adresa odredita. Korisni dio sadri poruku (informaciju) o trenutnom stanju, ako se
radi o viem sloju protokola ili jednostavno podatke. Sadri jo i CRC bitove. Postoje tri vrste
pristupnoga koda. To su CAC (Channel Access Code), DAC (Device Access Code) i IAC
(Inquiry Access Code). CAC slui za pristup fizikom kanalu i izveden je iz 48-bitne adrese
Bluetooth ureaja. DAC slui za pristup ureaju te se koristi kod stanja povezivanja (page).
IAC se koristi kod pristupa funciji upita (inquiry).

11

8. BLUETOOTH TEHNOLOGIJA
Bluetooth je tehnologija namijenjena beinim komunikacijamaza kratkog dometa.
Osnovna ideja je zamijeniti kablove mobilnih ureaja radio valovima. Bluetooth je razvila
grupa poznata pod imenom Bluetooth Special Interest Group (SIG), koja je formirana 1998.
godine. lanovi koji su osnovali grupu su Ericsson, Nokia, Intel, IBM i Toshiba. Od tada su
se sve vee telekomunikacijske kompanije ukljuile u rad Bluetooth SIG grupe, ona ima vie
od 3000 lanova koji koriste i podravaju ovu tehnologijuu svojim ureajima. Osnovne odlike
ove tehnologije su robustnost, jednostavnost, niska potronja energije i niska cijena. 10

Bluetooth tehnologija se dijeli na dvije specifikacije: specifikacije jezgrenih

protokola i specifikacije profila. Specifikacija jezgre opisuje kako tehnologija funkcionira,
dok se specifikacija profila orijentira na nain izgradnje ureaja koji koriste ovu tehnologiju
za komunikaciju.11

Jezgreni Bluetooth protokoli:

Bluetooth Radio rjeava fiziki sloj

Baseband sloj rjeava radijsku vezu dva ureaja.
LMP(LinkManagement Potocol) uspostavlja i prekida komunikaciju na radijskoj vezi

zmeu dva ureaja.

L2CAP(Logcal Link Control and Adaptation Protocol) prilagoava protokole viih

slojeva.
SDP(Sevice Discovey Protocol), protokol za otkrivanje usluga omoguuje odabir
raspoloivih usluga. 12

10 http://sigurnost.lss.hr/documents/LinkedDocuments/CCERT-PUBDOC-2005-04118.pdf(19.07.2015)
11 http://sigurnost.lss.hr/documents/LinkedDocuments/CCERT-PUBDOC-2005-04-118.pdf(08.07.2015)

12 http://sigurnost.lss.hr/documents/LinkedDocuments/CCERT-PUBDOC-2005-04118.pdf(08.07.2015)
12

9. BLUETOOTH APLIKACIJA
Bluetooth je dizajniran da radi u okruenju u kojem ima mnogo korisnika. Do osam
korisnika moe komunicirati u malim mreama zvanim pikomree. Deset ovakvih pikomrea
moe koegzistirati u istom radio-frekventnom opsegu dodjeljenom Bluetooth-u. Da bi se
obezbjedila sigurnost, svaka veza je kodirana i zatiena od prislukivanja i interferencije.
Bluetooth obezbjeuje podrku za tri opte aplikacione oblasti koristei beinu vezu
malog dometa:

Prenos podataka i prenos glasa: Bluetooth obezbjeuje podrku za beini prenos

podataka i govornih signala u realnom vremenu.

Zamijena kablova: Kod Bluetooth-a nema potrebe za kablovskim povezivanjem. Veze

se ostvaruju trenutno i odravaju se samo kada postoji direktna vidljivost sa obje
strane. Oblast pokrivanja je oko 10 m, ali se moe poveati do 100 m ugradnjom
pojaivaa snage.

Ad hok umreavanje: Ureaj opremljen sa Bluetooth radiom moe uspostaviti

trenutnu vezu sa drugim Bluetooth radiom koji se nalazi u njegovom dometu.

13

10.PROTOKOL ARHITEKTURA
Bluetooth je definisan kao protokol arhitektura organizovana u nivoima koji ine protokoli
jezgra, zamijene

TCP / UDP / IP: Ovo su standardni protokoli za TCP / IP protokol.

OBEX: Protokol za razmijenu objekata je protokol na nivou sesije, a razvijen je od

strane IrDA (Infrared Data Association) za potrebe razmijene objekata.

WAE / WAP: Bluetooth inkorporira u svoju arhitekturu beino aplikaciono okruenje
i beini aplikacioni protokol.

10.1.

Konfiguracija mree
Ve je jasno da Bluetooth ureaji rade umreeno. S dva ureaja imamo konfiguraciju

taka-taka, a s vie njih taka-vie taaka. (Ba kao i svaka druga RF mrea.) Naziv za takvu
mreu s vie ureaja je pikomrea (piconet). U pikomreu se aktivno spaja do osam ureaja.
Jedan od njih postaje master ureaj, iako svi imaju jednakopravan pristup do svakog drugog.
Uloga master ureaja jest sinkronizacija itave pikomree. Master ureaj daje takt. Ako
jedan od ureaja iz pikomree komunicira s ureajem iz druge pikomree, tada te dvije
pikomree tvore rasprenu mreu (scatternet). Svaki ureaj u pikomrei dobija svoju
jedinstvenu adresu, tzv. MAC adresu, od tri bita. Dakle ukupno je raspoloivo 8 adresa, za
trenutno aktivne ureaje. U mrei moe sudjelovati i vie ureaja, no one ne dobivaju MAC
adresu ve su samo sinkronizirane na master ureaj i ekaju u statinom modu (parked-units).
Ako neka jedinica eli uspostaviti vezu, alje poruku u mreu, i eka odgovor master jedince.
Ukoliko je jo i u statinom modu, alje i dodatni zahtjev za adresom. Kad nema prijenosa
podataka koriste se jo neaktivniji naini rada. U takvim okolnostima, prirodno, jedinice ne
trebaju troiti previe energije, pa su i za to smiljena dva statusa - nanjui i ekaj
(sniff&hold). Njue samo slave jedinice.13

13 http://free-zg.t-com.hr/gorantt/tehnika/bluetooth/blue2.html(19.07.2015)
14

11.PREDNOSTI I MANE BLUETOOTH

Ova tehnologija pojednostavnit e komunikaciju i sinhronizaciju razliitih ureaja.
Tako e ona zamijeniti mnoge kablove koje danas koristimo u svom domu i uredu za
povezivanje ureaja: telefona, printera, runih, stolnih i prijenosnih raunala, fax ureaja,
tipkovnica, joysticka - gotovo svaki digitalni ureaj u skoroj budunosti e biti opremljen
bluetooth ipom i moi e koristiti sve prednosti ove tehnologije. Uz to to zamjenjuje kabele,
Bluetooth nudi sigurno povezivanje s postojeim podatkovnim mreama i periferno suelje,
kao i mehanizam za oblikovanje malih privatnih i ad hoc grupiranja povezanih ureaja izvan
ine infrastrukture mree.

Beino surfanje ima i odreene nedostatke, a prije svega to se odnosi na mnogo

sporiji prijenos podataka. Naime, na danas najpopularnijem 802.11 b standardu u teoriji je
preko jednog Access Pointa (primopredajnika spojenog na LAN) mogue raditi na 11
megabita u sekundi, to moe biti mnogo sporije u sluaju da istovremeno preko njega rade
dva ili vie (ak do 250) korisnika. Za usporedbu, brzina klasinog ianog LAN-a iznosi do
100 megabita u sekundi, dakle deset puta bre. Mnogi ukazuju i na potencijalno velike
sigurnosne probleme jer se u radio komunikaciju mnogo lake moe ukljuiti i nezvani
hacker. Podaci, naime, u ovom sluaju "lete" zrakom pa ih je mogue "prislukivati". No, u
posljednje vrijeme proizvoai hardvera i softvera sve vie paze na taj segment i moemo rei
da je sigurnost jednaka kao i u ianih mrea, pod uvjetom koritenja dobre enkripcije
podataka. 14

14 http://www.opstanak.hr/novosti.php?p=6&s=100(19.07.2015)
15

12.SIGURNOST BLUETOOTH KOMUNIKACIJE

Povjerljivost podataka i zatita korisnika mora se ostvariti sigurnosnim kontrolama i
na fizikom i na aplikacijskom sloju. Mjere koje sistem poduzima na aplikacijskom sloju se
razlikuju od aplikacije do aplikacije i zavise od njene namjene.
Pruanje sigurnosti na fizikom sloju kroz koritenje etiri entiteta:

javna adresa ureaja BD_ADDR 48-bita

tajni klju za autentikaciju 128 bita
tajni klju enkripcije 8-128 bita
sluajno generirana vrijednost RAND -12815

13.ZAKLJUAK
15 http://sigurnost.lss.hr/documents/LinkedDocuments/CCERT-PUBDOC-2005-04118.pdf(19.07.2015)
16

Bilo bi pogreno zakljuiti da e se neto desiti u budunosti sa razvojem

tehnologije, jer mi svakako ivimo sadanjost koja predstavlja budunost u ovoj brani. Sve
manje u svijetu e se koristiti kablovi, a bluetooth tehnlogija je svakako postala jedna od
najupeatljivijih tehnlogija, ako zaboravimo na dananji WI-FI, koji svakako nije zaivio u
naoj domovini ali ni u svijetu kao bluetooth, jer svaki dananji ureaj kako smo to na
poetku rekli posjeduje bluetooth, a naravno i WI-FI ali s druge strane bluetooth je mogue
koristiti bilo gdje ako imamo dva ureaja koja elimo uparivati, a drugu tehnologiju je
mogue pronai samo na odreenim mjestima. Bluetooth je ispunio sva oekivanja i
smatramo da e u budunosti mnogo napredovati te kablovi nee biti potrebni ak ni za
punjenje mobitela, laptopa ili nekog drugog ureaja. Bluetooth je komplementaran mobilnim
mreama druge i tree generacije i WLAN mreama. Naa radna hipoteza u ovom radu je
glasila: "Bluetooth prua jednostavniji prenos podataka izmeu razliitih ureaja, bez
koritenja kablova, zadovoljavajuom brzinom, te ima visok nivo sigurnosti i jako je
jednostavan za koritenje." i nakon zavretka ovog rada moemo rei da je u potpunosti
potvrena.

LITERATURA
17

Internet:
1. http://www.etf.unssa.rs.ba/~slubura/prenos_podataka/PREN-POD-KNJIGA+DODACI/Bluetooth.pdf
(19.07.15)

2. http://www.cert.hr/sites/default/files/NCERT-PUBDOC-2009-11-281.pdf (19.07.2015)
3. http://bs.wikipedia.org/wiki/Bluetooth (19.07.2015)
4.

www.am.unze.ba/osm/2011/seminarski/Palic%20Minela.doc (19.07.2015)

5. http://www.etf.unssa.rs.ba/~slubura/prenos_podataka/PREN-POD-KNJIGA+DODACI/Bluetooth.pdf
(19.07.2015)

6. http://bs.wikipedia.org/wiki/Bluetooth (19.07.2015)
7. http://sigurnost.lss.hr/documents/LinkedDocuments/CCERT-PUBDOC-2005-04-118.pdf (19.07.2015)
8. http://sigurnost.lss.hr/documents/LinkedDocuments/CCERT-PUBDOC-2005-04-118.pdf (19.07.2015)
9. http://sigurnost.lss.hr/documents/LinkedDocuments/CCERT-PUBDOC-2005-04-118.pdf(08.06.2015)
(19.07.2015)

10. http://free-zg.t-com.hr/gorantt/tehnika/bluetooth/blue2.html (19.07.2015)

11. http://www.opstanak.hr/novosti.php?p=6&s=100 (19.07.2015)
12. http://sigurnost.lss.hr/documents/LinkedDocuments/CCERT-PUBDOC-2005-04-118.pdf (19.07.2015)

18