Professional Documents
Culture Documents
Energetska Elektronika
Energetska Elektronika
ENERGETSKA ELEKTRONIKA
ver. 1.
pripremio: Doc. dr. sc. Danko Kezi
1. UVOD
Definicija Energetska elektronike glasi: Energetska elektronika je dio
elektronike koji se koristi za pretvorbu parametara elektrine energije i za upravljanje
tokom elektrine energije.
U gornjoj definiciji se javljaju dva kljuna pojma: elektronika i parametri
elektrine energije.
Elektronika je grana znanosti i tehnike koja obuhvaa izuavanje i primjenu onih
pojava povezanih s gibanjem slobodnih elektrona i elektriki nabijenih estica u
vakuumu, plinovima, tekuinama i poluvodiima. Gibanja estica se ostvaruje u
komponentama elektronikih ureaja. Dakle, ako neki sklop sadri elektroniku
komponentu, onda je to elektroniki sklop i pripada grani znanosti koja se naziva
elektronika. Parametri elektrike energije su: valni oblik napona, valni oblik struje,
frekvencija i broj faza.
Energetska elektronika
Energetska elektronika
~
IZMJENINA
PRETVORBA
~
~
IZMJENJIVANJE
IZRAVNA
IZMJENINA
PRETVORBA
NEIZRAVNA
ISTOSMJERNA
PRETVORBA
ISTOSMJERNA
PRETVORBA
tok energije
IZRAVNA
NEIZRAVNA
Energetska elektronika
invertori ) (DC /AC pretvarai). Izravni pretvarai koji pretvaraju izmjeninu energiju u
izmjeninu energiju nazivaju se izmjenini pretvarai (AC /AC pretvarai).
Izmjenino-izmjenina pretvorba se u neizravnom pretvarau vri tako da se prvo
ispravljaem izmjenina struja pretvori u istosmjernu, a zatim istosmjerna struja u
izmjeninu. Takoer je mogue obaviti i istosmjerno-istosmjernu pretvorbu u neizravnom
pretvarau na nain da se odgovarajui istosmjerni napon izmjenjivaem prvo pretvori u
izmjenini, a zatim ispravljaem vrati u odgovarajui istosmjerni). Energetska
elektronika ne izuava neizravne pretvarae koji se sastoje od motora i generatora, nego
iskljuivo od poluvodikih elemenata.
Na slici 3 prikazan je cilj koji se eli postii elektrikim pretvaraem i nain na
koji je to mogue postii.
Energetska elektronika
Tok energije
Sustav A
U1, I1, f1, P1
Energetski dio
Sustav B
(energetski krug)
Informacijski dio
Energetska elektronika
ENERGETSKI DIO
Izmjenina mrea
3 x 380 V, 50 Hz
Sinkronizacija
INFORMACIJSKI
DIO
Pretvaraki sklop
Regulirani objekt
(motor)
Odgovor
Okidni
ureaj
Upravljanje,
regulacija,
zatita,
signalizacija i
Povratne veze
mjerenje
Referentni signal
Energetska elektronika
Energetska elektronika
-
Energetska elektronika
2.2 Izmjenjivai
Primjer izmjenjivaa (DC/AC) pretvorbe prikazan je na slici 5.
Energetska elektronika
10
Energetska elektronika
11
Energetska elektronika
12
Energetska elektronika
13
1
=0,1 ms
fs
14
Energetska elektronika
Vs = vs (t )dt = DVg
0
Dakle, ukoliko je ulazni napon 100 V, izlazni napon e uz D=0,6 biti 60 V. Pri
tome nema gubitaka snage na prekidau pa moemo smatrati da je Ploss = 0 .
15
Energetska elektronika
Pin
.
Sin
gdje je:
Energetska elektronika
-
16
Sl.13. Otpornici
Kondenzator je pasivna komponenta koja se sastoji od dva izvoda. Izvodi su
povezani sa metalnim ploama izmeu kojih se nalazi dielektrik (detalje vidi u osnovama
elektrotehnike). Kondenzator karakteriziraju slijedei parametri:
-
Energetska elektronika
17
Sl. 14 Kondenzatori
Prigunica je komponenta koja se sastoji od vodia namotanog oko magnetskog
materijala (detalje vidi u osnovama elektrotehnike). Prigunicu karakteriziraju slijedei
parametri:
-
Energetska elektronika
18
primaru mora biti jednaka snazi na sekundaru. Trofazni transformatori se sastoje od tri
para primarnih i sekundarnih zavojnica, svaki za svoju fazu (vie o transformatorima u
osnovama elektrotehnike). Slika 16 prikazuje transformator.
Energetska elektronika
19
Energetska elektronika
20
v1 = N v2
i1 =
1
i2
N
gdje je:
N - omjer broja zavoja izmeu primara i sekundara (
n1
)
n2
Energetska elektronika
21
Energetska elektronika
22
Energetska elektronika
23
Energetska elektronika
24
Dioda i tiristor
Na slici 23 prikazani su modeli polivodike diode i tiristora, te njihove pripadjue
naponsko-strujne karakteristike. Naponsko-strujne karakteristike prikazuju napone na
komponentama i struje kroz njih za razliita stanja u kojima se elementi mogu nai.
Energetska elektronika
25
Energetska elektronika
26
Energetska elektronika
27
Ako spojimo bateriju i aruljicu (od recimo 4,5 V) u krug na slici, te pri tom ne
spojimo vodi koji spaja + pol baterije sa gejtom (crtkani vodi), tiristor se nalazi u stanju
blokiranja, aruljica ne smije svijetliti jer tiristor ne vodi. Ako sada spojimo crtkanu icu
(+ pol baterije sa gejtom), tiristor prelazi u stanje voenja, arulja se mora upaliti. Ako
sada odspojimo gejt i + pol baterije (skinemo crtkani vodi), arulja i dalje mora svijetliti
jer se tiristor nalazi i dalje u stanju voenja. Ako sada odspojimo bateriju, prekinemo
glavni strujni krug, arulja se naravno mora ugasiti, Ako okrenemo bateriju ( + dole a
gore ), aruljica niti u kojem sluaju se ne smije upaliti. Ako su svi ovi testovi zadovoljili
kako je gore ispravno tada je tiristor najvjerojatnije ispravan.
Hidraulika analogija diodne i tiristorske strukture prikazana je na slici 25. Ovdje
je tok struje zamijenjen sa tokom vode u cijevi, a napon struje sa pritiskom koji tjera
struju kroz cijev.
Energetska elektronika
28
suprotnom smjeru zaporni smjer (od lijeva ka desno), zaporka pada i nema toka vode
kroz cijev.
Na donjoj slici je prikazana hidraulika analogija tiristora. Voda ima anse proi
kroz cijev jedino ako pritisak vode pokuava tjerati vodu u propusnom smjeru (od desna
ka lijevo). Meutim, voda nee moi proi kroz cijev jer nije izvuen izvlaivi zapor pa
je klapna ostala zatvorena iako bi pritisak vode rado otvorio klapnu. Govorimo da je
tiristor u blokirnom stanju. Tek ako sada izvuemo zaporku (impuls struje na gejtu),
klapna se die i struja vode prolazi kroz cijev. Tiristor se nalazi u stanju voenja struje.
Kada klapna ponovo moe zatvoriti cijev???? Tek tada kada se zaustavi struja vode u
propusnom smjeru i kada se prieka vrijeme oporavka dok klapna ne padne i ponovo
ne zakvai za zapor. Tek tada moemo ponovo doi u blokirno stanje. Ako ne priekamo
vrijeme odmaranja (ne priekamo da se klapna zakvai za zapor), dovoenje propusnog
napona (pritiska vode) automatski prebacuje tiristor u voenje (cijev proputa vodu bez
obzira na stanje zaporke.
Tranzistori
Tranzistori su potpuno upravljive elektrine sklopke . Osnovna razlika izmeu
tranzistora i tiristora je to se kod tranzistora kontrolni signal na upravljaku elektrodu
mora dovoditi cijelo vrijeme dok traje voenje tranzistora, dok se kod tiristora kontrolni
Energetska elektronika
29
signal za ukljuenje dovodi u vidu kratkotrajnog impulsa, nakon ega tiristor trajno ostaje
u stanju voenja. Na slici 27 su prikazani osnovne vrste tranzistora i njihove strujno
naponske karakteristike.
Energetska elektronika
30
Energetska elektronika
31
Energetska elektronika
32
5. ISPRAVLJAI
5.1 Razvoj topologija jednofaznih diodnih ispravljakih spojeva
U ovom poglavlju e se razmatrati razvoj topologije jednofaznih diodnih
ispravljaa os najjednostavnijih poluvalnih sa jednom diodom, do sloenijih
punovalnih sa dvije i etiri diode. Razmatrat e se valni oblik izlaznog napona, i
srednja vrijednost izlaznog napona (parametri vani za kvalitetu ispravljaa).
Najjednostavniji poluvalni ispravlja (tkz. polumosni spoj) optereen induktivnim
troilom je prikazan na slici 29.
Energetska elektronika
33
V
V
V
1
Vd =
VS sin(t ) d (t ) = S [ cos(t )]0 = S ( cos + cos 0 ) = S = 0,32 VS
2 0
2
2
Gdje je:
VS - maksimalna vrijednost sinusnog napona izvora
Vd - srednja vrijednost napona na izlazu ispravljaa
U prethodnom primjeru vidljivo je da ispravlja koristi energiju samo jedne
poluperiode ulaznog izmjeninog napona. Ukoliko elimo koristiti obje poluperiode
izmjeninog napona, valja koristiti dva polumosna spoja na slici 30. Punovalni
ispravlja je prikazan na slici 31.
Energetska elektronika
34
Vd =
sin(t ) d (t ) =
2VS
= 0, 64 VS
Energetska elektronika
35
Energetska elektronika
36
vd =
3 3 VS
= 0,83 VS
2
Energetska elektronika
37
vd =
6 3 VS
= 1, 66 VS
2
Energetska elektronika
38
39
Energetska elektronika
Energetska elektronika
40
Sl. 39. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog
spoja s porednom diodom
Vidljivo je da ispravlja ima broj pulzacija p =1, faktor snage =0,9, a da je
normirana tipna snaga transformatora STRn =1,34 (loe!!).
5.3.2 Broj pulzacija, faktor snage i tipna snaga transformatora ispravljaa
u jednofaznom spoju sa srednjom tokom
Energetska elektronika
41
Sl. 40. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog
spoja sa srednjom tokom
Energetska elektronika
42
Na slici 41. prikazani su valni oblici napona i struja za jednofazni mosni spoj, te
proraun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage .
Vidljivo je da ispravlja ima broj pulzacija p =2, faktor snage
nepromijenjen =0,9, a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1,11 (bolje od
spoja sa srednjom tokom).
Sl. 41. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog
mosnog spoja
Energetska elektronika
43
5.3.4 Broj pulzacija, faktor snage i tipna snaga transformatora trofaznog spoja
sa srednjom tokom
Na slici 42. prikazani su valni oblici napona i struja za trofazni spoj sa srednjom
tokom, te proraun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage .
Vidljivo je da ispravlja ima broj pulzacija p =3, faktor snage loiji =0,83, a da je
normirana tipna snaga transformatora STRn =1,35.
Sl. 42. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora trofaznog
spoja sa srednjom tokom
Energetska elektronika
44
Na slici 43. prikazani su valni oblici napona i struja za trofazni mosni spoj, te
proraun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage . Vidljivo je da
ispravlja ima broj pulzacija p =6, faktor snage loiji =0,955 (odlino), a da je
normirana tipna snaga transformatora STRn =1,05 (odlino).
Sl. 43. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora trofaznog
mosnog spoja
Energetska elektronika
45
Sl. 45. Poluvalni fazno upravljivi ispravlja optereen otpornim troilom i pripadajui
valni oblici
Da bi smo do kraja razumjeli ovaj primjer, potrebno je definirati kut upravljanja
(engl. fire angle). Kut upravljanja je kut pri kojem se na tiristor dovodi okidni
strujni impuls koji prebacuje tiristor iz stanja blokiranja u stanje voenja.
Na slici 45 se vidi da je do kuta tiristor u blokirnom stanju (tiristor je spreman
za voenje, ali jo uvijek ne vodi eka impuls okidanja na gejtu). Tiristor je do kuta
otvoren prekida i prekida strujni krug od izvora vS (t ) ka troilu. Napon na
troilu vD (t ) i naravno struja troila iD (t ) jednaka je nuli.
Kada se dostigne kut , izmeu gejta i katode tiristora se narine okidni naponski
impuls, koji protjera okidni strujni impuls kroz upravljaki krug tiristora gejt-katoda
46
Energetska elektronika
Vd
VS
VS
VS
1
V
t
d
t
t
t
=
=
sin(
)
(
)
cos(
)
cos(
)
(1 + cos )
[
]
[
]
S
2
2
2
2
VdO =
Vs
Vd = Vd 0
1 + cos
2
Energetska elektronika
47
Energetska elektronika
48
49
Energetska elektronika
Vd =
VS sin(t ) d (t ) =
VS
[ cos(t )] =
gdje je:
VdO =
2 Vs
VS
[ cos(t )] = Vd 0
(1 + cos )
2
50
Energetska elektronika
Vd =
sin(t ) d (t ) = Vd 0 cos
Energetska elektronika
51
Sl. 50. Izlazni napon i struje tiristora T1 za trofazni spoj sa srednjom tokom uz = 30D .
7. MREOM VOENI IZMJENJIVAI I USMJERIVAI
Prije nego objasnimo pojam usmjeriva potrebno je objasniti pojam izmjenjiva ili
invertor. Izmjenjiva ili invertor je energetski pretvara koji pretvara istosmjernu
energiju u izmjeninu energiju, dakle izmjenjiva ima obratnu funkciju od ispravljaa
(pretvara izmjeninu energiju u istosmjernu energiju). Ureaje koji u jednom reimu rada
mogu raditi kao ispravljai, a u drugom kao izmjenjivai nazivamo jednom rijeju
usmjerivaima.
Topologija usmjerivaa se moe openito prikazati shemom na slici 51.
52
Energetska elektronika
Energetska elektronika
53
Energetska elektronika
54
napona. U tom sluaju na izvor u stvari postaje troilo i energija se prenosi u sam izvor.
Ukratko: Ako struja tee iz izmjeninog izvora, tada izvor predaje energiju istosmjernom
vanjskom krugu ispravljaki reim rada. Ako struja tee u izvor, tada istosmjerni
vanjski krug predaje energiju izmjeninom izvoru izmjenjivaki reim rada).
Na slici 54 prikazani su jednofazni ispravljai u mosnom spoju koji izmjeninu
energiju pretvaraju u istosmjernu. Desna slika prikazuje napajanje pasivnog troila (
serijski spoj induktiviteta i otpora), a lijeva slika napajanje troila koje u sebi ima
istosmjerni izvor napona recimo akumulatorska baterija ili istosmjerni motor u pogonu.
Ovdje je bitno uoiti da struja na istosmjernoj strani ulazi u + pol baterije na istosmjernoj
strani, to znai da se baterija puni, odnosno da se energija daje istosmjernoj strani.
Sl. 54. Ispravljaki reim rada na istosmjernoj strani moe biti aktivno ili pasivno
troilo
Na slici 55 prikazani su jednofazni izmjenjivai realizirani tranzistorskim
preklopkama koji istosmjernu energiju baterije na desnoj strani pretvaraju u izmjeninu
tok energije sa desne na lijevu stranu. Desna slika prikazuje napajanje pasivnog troila
izmjeninom strujom. Takav se izmjenjiva naziva i autonomni izmjenjiva.
Autonomnim izmjenjivaem moemo generirati bilo koji izlazni napon izmjenine struje
bilo koje frekvencije on je potpuno autonoman. Primjena Elektrotermija. Lijeva slika
prikazuje prikljuenje izmjenjivaa na aktivnu izmjeninu mreu kojoj se predaje
elektrina energija (aktivna mrea u sebi ima jedan ili vie generatora izmjenine struje,
takva mrea ima fiksnu frekvenciju struje). Takav se izmjenjiva naziva mreom voeni
izmjenjiva jer mu je izlazni izmjenini napon i frekvencija strogo diktirana naponom i
frekvencijom izmjenine mree. Frekvencijom i fazom ukljuivanja tranzistora iskljuivo
diktira izmjenina mrea (inae bi dolo do pregaranja sklopa).
U oba sluaja na slici 54 istosmjerna baterija se prazni i njena se energija predaje
izmjeninoj strani.
Energetska elektronika
55
Sl. 55. Izmjenjivaki reim rada na izmjeninoj strani moe biti aktivna mrea (mreom
voeni izmjenjiva) ili pasivno troilo (autonomni izmjenjiva)
7.1 Jednofazni mreom voeni usmjeriva u mosnom spoju
Energetska elektronika
56
li je motor optereen momentom tereta (recimo dizalica die teret ispravlja napaja
motor) ili moment tereta okree rotor (dizalica sputa teret izmjenjiva pretvara
istosmjerni napon generatora u izmjenini napon i vraa u mreu). Kao to u
ispravljakom reimu rada dovoenjem vee elektrine snage na prikljuke motora
dobivamo sve veu mehaniku snagu na rotoru motora (snaga dizanja tereta brodske
dizalice), tako u izmjenjivakom reimu rada odvoenjem vee elektrine snage sa
stezaljki istosmjernog generatora ujedno i odvodimo mehaniku energiju sa rotora
koimo generator i time usporavamo sputanje tereta brodske dizalice (mehanika snaga
sputanja tereta brodske dizalice se pretvara u izmjeninu energiju koja se vraa u
brodsku mreu). Na ovaj nain su mogue utede elektrine energije i na taj nain
potrebnog goriva za pogon izmjeninih generatora.
Princip rada jednofaznog mreom voenog usmjerivaa u mosnom spoju prikazan
je na slici 56.
57
Energetska elektronika
Id =
Ed Vd
R
58
Energetska elektronika
90D < < 180D i uz uvjet da je na izlazu usmjerivaa prikljuen istosmjerni naponski izvor
Ed , srednja vrijednost istosmjernog napona < vd > ( ili Vd ) je negativna, struja troila
I d je pozitivna, pa elektrina energija tee od istosmjernog izvora Ed ka izmjeninoj
strani - kaemo da ispravlja radi u etvrtom kvadrantu koordinatnog sustava.
Upravljaka karakteristika usmjerivaa je dakle:
Vd = Vd 0 cos
gdje je:
VdO =
2 Vs
59
Energetska elektronika
60
Energetska elektronika
61
Energetska elektronika
struju kroz tranzistorske sklopke koje naizmjenino preklapaju. Uvijek rade dvije po
dvije preklopke u paru. Kada uklope preklopke T1 i , T4 , tada preklopke T2 i T3
moraju biti iskljuene. Istosmjerna struja ulazi u izmjenini izvor s lijeve na desnu
stranu. Nakon jedne poluperiode izmjeninog napona, uklope preklopke T2 i T3 , a
preklopke T1 i T4 se iskljuuju. Istosmjerna struja ulazi u izmjenini izvor s desne na
lijevu stranu izmjeninog izvora. Valni oblici napona i struje izmjenine strane
prikazani su na slici 62.
Pac =
Vac I a1
cos
2
gdje je:
I a1 =
4 I dc
Vac I a1
1 I a1
= 2 cos =
cos
Vac
I
2
2
a
I dc
2
Iz gornje relacije se moe zakljuiti da to je vei, je manji. Smanjenje snage
poveanjem ba i nije poeljno !
Energetska elektronika
62
Energetska elektronika
63
64
Energetska elektronika
Energetska elektronika
vbc
65
Na slici 66 prikazan je trofazni izmjenjiva koji generira tri linijska napona vab ,
i vca . Ovaj izmjenjiva je pogodan za troila za iji pogon ne trebaju fazni naponi va ,
Sl. 66. Trofazni izmjenjiva koji generira linijske napone vab , vbc i vca .
I na kraju prie o trofaznim izmjenjivaima prikaimo trofazni izmjenjiva sa
srednjom tokom u istosmjernom naponskom izvoru i njegove pripadajue valne oblike.
Ovaj izmjenjiva se napaja s dva istosmjerna naponska izvora. Troilo je trofazno i
spojeno je u zvijezdu ( npr. trofazni asinkroni elektromotor). Izmjenjiva pretvara
istosmjernu energiju baterija u izmjeninu energiju potrebnu za pogon motora.
Energetska elektronika
66
Energetska elektronika
67
68
Energetska elektronika
1
f prekapanja
tv + t p = T
Ve u samom uvodnom dijelu je definiran faktor voenja D . Faktor voenja
sklopke je veliina koja definira odnos vremena voenja sklope ( tv ) i perioda T , pa
vrijedi:
D=
gdje je:
D - faktor voenja 0 D 1
tv
T
69
Energetska elektronika
Vd = vd (t )dt = DVB
0
VB I B = Vd I d
Iz gornje jednadbe proizlazi druga transformatorska jednadba pretvaraa
(transformatorske jednadbe se zovu jer neodoljivo podsjeaju na osnovne jednadbe
jednofaznog transformatora):
Id =
VB
1
IB IB
Vd
D
Energetska elektronika
70
Sl. 80. Valni oblici napona i struje induktiviteta za neisprekidani rad pretvaraa
71
Energetska elektronika
(VB Vd ) DT = Vd (1 D )T
Ureivanjem gornje jednadbe dobije se prva transformatorska jednadba.
Vd = DVB
Strujna jednadba dobiva se izjednaavanjem ulazne i izlazne snage to je ve
objanjeno u prethodnom primjeru pa je:
Id =
1
IB
D
72
Energetska elektronika
istosmjernom krugu potrebno je sruiti glavnu struju tiristora na nulu (struja anodakatoda). Upravo komponente T2 , C , D i L predstavljaju sklop koji omoguava
iskljuivanje tiristora na nain da rue glavnu struju na nulu. Takav skup komponenti
se nazivaju komutacijski sklop tiristora.
Na slici 82 prikazan je izlazni napon iz opera sa slike 81.
73
Energetska elektronika
9.2 Uzlazni istosmjerno-istosmjerni pretvara
Pored silaznog pretvaraa koji na svom izlazu uvijek daje manji izlazni napon
od ulaznog, postoji i istosmjerni uzlazni pretvara koji na svom izlazu daje vei napon od
ulaznog napona. Na slici 83. prikazan je uzlazni pretvara. Izlazni napon se moe
teoretski mijenjati od VB do (pretpostavka je da je vrijednost kapaciteta C tako velika
da je vd = konstantno).
74
Energetska elektronika
VB DT = (Vd VB )(1 D )T
Ureivanjem gornje jednadbe dobije se prva transformatorska jednadba.
VB = Vd (1 D )
ili
Vd
1
=
VB 1 D
I d VB
=
= 1 D
I B Vd
75
Energetska elektronika
9.3 Istosmjerni silazno-uzlazni pretvara
76
Energetska elektronika
VB DT = Vd (1 D )T
Ureivanjem gornje jednadbe dobije se prva transformatorska jednadba.
Vd
D
=
VB 1 D
Iz gornje jednadbe se vidi da je za D = 0 , izlazni napon Vd = 0 . Ako je
0 < D < 1 , tada je izlazni napon Vd > VB , i Vd je to vei to je D blie jedinici.
Strujna jednadba dobiva se izjednaavanjem ulazne i izlazne snage:
Id 1 D
=
IB
D
Energetska elektronika
77
78
Energetska elektronika
(VB
N2
Vd ) DT = Vd (1 D )T
N1
Vd N 2
=
D
VB N1
10. Izmjenini pretvarai
Energetska elektronika
10.1
79
Energetska elektronika
80
Energetska elektronika
81
82
Energetska elektronika
83
Energetska elektronika
tri puta uzastopno, uvijek na poetku triju pozitivnih poluperioda sinusnog signala, te
izostavimo okidanje tiristora Tr2 za dvije negativne poluperiode izmjeninog signala, pa
zatim okidamo tri puta uzastopce tiristor Tr2 na poetku negativnih poluperioda da bi
izostavili okidanje tiristora Tr1 za dvije pozitivne poluperiode, dobit e se na troilu R
valni oblik napona prikazan na slici 92 b).
Valni oblik napona sastoji se od 3 pozitivna pulsa i 3 negativna pulsa. Na istom
grafikonu crtkano je prikazan pravokutni napon koji predstavlja srednju vrijednost
pulzirajueg napona T2 . Ako se pogleda duljina poluperiode srednje vrijednosti izlaznog
T
T
pravokutnog napona T2 , vidljivo je da je 2 = 5 1 . Ako je poluperioda (a time i
2
2
perioda) izlaznog napona 5 puta dulja od poluperiode (periode) ulaznog napona, onda je
f
frekvencija izlaznog napona f 2 = 1 ( f1 je frekvencija ulaznog napona). Ovo proizlazi iz
5
jednostavne relacije koja povezuje period izmjeninog napona i njegovu frekvenciju
1
f = .
T
Ovaj pretvara moe istodobno smanjivati i frekvenciju i ulazni napon (slika 92
c). Sve to je potrebno jest da se okidanje tiristora vri nakon odreenog kuta kanjenja
. Na taj nain se smanjuje povrina pozitivnih i negativnih poluperioda izlaznog
napona, a time i srednja vrijednosti izlaznog napona (crtkani pravokutni napon) biva
manja. Na slici 92 c prikazan je valni oblik na izlazu pretvaraa koji smanjuje frekvenciju
i napon (frekvencija a izlazu se smanjuje za 5 puta u odnosu na ulaznu frekvenciju).
10.3
Ciklopretvarai
Energetska elektronika
84
T=
Energetska elektronika
85
Donji grafikon prikazuje izlazni napon iz filtera vac . Napon vac jednak je
filtriranom naponu va ( iz napona va je izdvojena samo frekvencija osnovnog harmonika
napona, dok su ostale vie frekvencije potisnute).
Na slici 95. prikazan je nain na koji se moe dobiti sinusni izlazni napon bez
upotrebe izlaznog filtera (koji izdvaja osnovni harmonik napona va ).
86
Energetska elektronika
Energetska elektronika
87
Sl. 98. Valni oblici struje i napona ciklopretvaraa s antiparalelnim spojem tiristora
Na slici 98 prikazani su trofazni naponi sekundara, te izlazni napon u2 (debela
crta ) i izlazna struja iz ciklopretvaraa i2 ( crtkano ). Ako elimo kroz troilo protjerati
izlaznu struju i2 oblika kako je prikazana na slici 98 (crtkana krivulja), tada do trenutka
t1 katodna grupa tiristora (1,2,3) mora raditi u ispravljakom reimu rada struja i2 tee
od desna na lijevo prema srednjoj toki izvoda transformatora i postepeno raste. Troilo
se puni magnetskom energijom.
Od trenutka t1 do trenutka t2 struja troila i2 je i dalje pozitivna (zadrava isti
smjer) i pada na nulu. U ovom periodu srednja vrijednost napona na izlazu pretvaraa je
negativna, struja je ostala pozitivna, katodna grupa tiristora radi u izmjenjivakom reimu
rada, troilo vraa energiju u mreu.
Nakon pauze od trenutka t2 do trenutka t3 , izlazna struja i2 mijenja smjer. Od
trenutka t3 struja troila i2 je negativna i raste struja ide od srednje toke
transformatora s lijeva na desno kroz troilo. U ovom periodu srednja vrijednost napona
na izlazu pretvaraa je negativna. anodna grupa tiristora (4,5,6) radi u ispravljakom
reimu rada, troilo se nabija energijom. Na slian se nain moe nastaviti pria o radu
ciklopretvaraa.
Fazni pomak izmeu izlaznog napona u2 i izlazne struje i2 mijenja valni oblik
izlaznog napona. Energija akumulirana u troilu mora se moi vraati u pojnu mreu.
Zato svaki usmjeriva mora moi raditi i u ispravljakom i u izmjenjivakom nainu
Energetska elektronika
88
rada. Zapamtite da i katodna i anodna grupa tiristora moraju omoguavati oba polariteta
izlaznog napona uz oba smjera izlazne struje kroz troilo.
Ukoliko se eli dobiti sinusoidalniji oblik izlaznog napona, treba koristiti
sloenije pretvarake spojeve. Primjerice, umjesto dva antiparalelna tiristora mogu se
upotrijebiti dva antiparalelna mosna spoja, koja su prikazana na slici 99.
Energetska elektronika
89
Energetska elektronika
90
Energetska elektronika
91