DRVEE

MAKSIMIRA
prirunik za
odreivanje
vrsta

Predgovor

Drvee nekad
Potovali su ga tijekom prolosti u veini kultura, a drvee je
oduvijek usko povezano s ovjekovim ivotom. Drvo je uvalo
oganj i plamen, koji je vaan za ivot. Od njega su se izraivale
alatke i oruje, a s poecima pisma proirila se njegova upotreba
i tako je ostalo sve do danas.
Neke vrste drvea doseu starost i od 1.000 godina te predstavljaju
vjeni ivot. Drvo spoznaje ili drvo ivota ima svoje mjesto i u
kranskim vjerovanjima. Prema biblijskoj legendi, zmija zavodi
Evu i Adama, koji jedu s drveta znanja, emu je posljedica izgon
iz raja. U germanskoj mitologiji takoer postoji drvo koje stoji
uspravno i povezuje tri svijeta: korijenje mu je u carstvu divova,
podzemnih bogova ili u carstvu mrtvih. Deblo tog drveta prolazi
kroz svijet ljudi, a kronja mu je u nebu, gdje prebivaju bogovi.
U grkoj mitologiji javlja se drvo koje simbolizira sredite svijeta.
Ono je drvo vjenog ivota i mudrosti. U klasinoj grkoj mitologiji
pojedini bogovi povezuju se s odreenim drveem, primjerice:
Zeus hrast, Posejdon jasen, Apolon lovor, Had mirta, topola,
Hera kruka ili vrba i Atena maslina. Stari su Rimljani takoer
tovali drvee, a osobito hrast. Sedam breuljaka Rima bilo je,
prema predaji, pokriveno hrastovim umama. Za sjeverozapadne
Slavene kroniar Helmod oko 1170. godine spominje da su uz
jednoga glavnog boga imali i druga boanstva, od kojih su neka
bila vezana uz drvee.

Drvee danas
I dalje je drvee usko povezano sa ivotom ovjeka i prati nas
od kolijevke pa do groba. Ali poznavanje vrsta polako pada u
zaborav. Nauimo raspoznavati barem najee vrste! Nadamo se
da e vam ovaj prirunik u tome pomoi.

Sadraj

uvod
crtei
klju za odreivanje etinjaa
klju za odreivanje listaa
opisi vrsta:
etinjae jela

smreka

crni bor

tisa

movarni empres ili taksodij
listae
trnovac ili glediija

bagrem

javorolisna platana

nizinski brijest

bukva

pitomi kesten

hrast kitnjak

hrast lunjak

hrast cer

breza

crna joha

lijeska

grab

bijela vrba

alosna vrba

trepetljika ili jasika

bijela topola

malolisna lipa

velelisna lipa

trenja

klen ili poljski javor

javor mlije

gorski javor

divlji kesten

boikovina

bijeli ili gorski jasen

katalpa
pouna staza
biljeke
simboli i literatura

2
3,4
5
6,7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40-42
43
44

Uvod

Crtei

ume danas prekrivaju treinu kopnenog podruja Hrvatske

i u svom sklopu okupljaju oko 260 zaviajnih vrsta drvenastih
biljaka. Pridodamo li tome jo i brojne vrste saene u parkovima,
drvoredima, vrtovima vidimo da je bogatstvo vrsta ili bioloka
raznolikost drvenastih vrsta u Hrvatskoj izuzetno velika.

Radi lakeg snalaenja, neke od razlikovnih znaajki prikazane su

na sljedeim crteima, kao i glavni dijelovi cvijeta i lista.
Prikaz glavnih dijelova cvijeta

Nae vrste drvea podijeljene su u dvije skupine golosjemenjae

i kritosjemenjae. Razlika meu njima je u smjetaju sjemenog
zametka, koji se kod golosjemenjaa nalazi na otvorenom
plodnom listu (ime!), dok je kod kritosjemenjaa plodni list
zatvoren oko sjemenog zametka (ime!) inei plodnicu i sudjeluje
u izgradnji ploda kojega u golosjemenjaa nema. Dok veina
naih vrsta drvea pripada u skupinu kritosjemenjaa (listaa),
golosjemenjaama pripadaju nae najee etinjae koje su,
osim aria i movarnog empresa, vazdazelene. Kao njihove
predstavnike spomenimo samo bor, jelu, smreku i tisu.

pranici
tuak
sjemeni
zametak
plodnica

latice

lapovi

Prikaz glavnih dijelova lista

vrh lisne plojke

lisna
plojka

rub lista
sredinje rebro

Veinu drvea u parku Maksimir ini prirodna (autohtona) nizinska

uma hrasta lunjaka i obinoga graba (Querco roboris - Carpinetum
illyricum) dok na uzdignutim breuljkastim dijelovima dolazi uma
hrasta kitnjaka i obinoga graba (Carpino betuli - Quercetum
petraeae). Uz potoke nalazimo crnu johu (Alnus glutinosa) i bijelu
vrbu (Salix alba). Vei dio ovog umskog kompleksa zadrao je
prirodne znaajke i prirodni sastav drvea, grmlja i prizemnog
raslinja. Karakteristino je za maksimirske ume da se donji dio
krajobrazno preoblikovao u engleskom stilu perivoja s livadama
i jezerima u koji su se unaali hortikulturni elementi s drveem i
grmljem esto i s drugih kontinenata. Neke vrste potjeu iz drugih
klimazonalnih pojasa, poput brdskog ili planinskog podruja ili su
to hortikulturni oblici drvea (s habitusom tunih formi, crvenim
liem i sl.) koji su svojim izgledom i bojom oplemenili pejsanu
sliku perivoja Maksimir.
2

nervatura
baza lisne plojke
peteljka

listii

lapovi

Crtei

Klju

Oblici lisne plojke prema sastavljenosti

jednostavni

U nastavku, na stranicama 5,6 i 7 dan je klju za odreivanje

najeih vrsta drvea na podruju parka Maksimir. Zbog
jednostavnosti, one neto rjee su izostavljene.
Nain na koji se njime sluimo pri odreivanju vrsta bazira se na
izgledu listova. Kreemo od podnoja prvog drveta kako bismo
utvrdili da li je vrsta listaa ili etinjaa, a zatim idemo na granu
s tvrdnjom koja je istinita. Pritom je potrebno obratiti panju
na oblik listova, veliinu, njegovu nazubljenost, dlakavost, broj
ilica Kada odredimo vrstu, u njenom opisu provjerimo izgled i
visinu stabla, izgled kore, lista i ploda.

sastavljeni

Oblici lisne plojke prema nazubljenosti

nenazubljeni

nazubljeni

JELA

igli

TISA

ce
s
vrh u za
i
u,
me ljene
kan na
e

CRNI BOR

jajoliki

rombini

srcoliki

igl
ic
du e u s
ga
ke kupi
8-1 nam
5 c a,
m

iglice su pojedinano
privrene za granu

MOVARNI
EMPRES
me
ka
ne
i n , sv
je ije
ne tloz
igl ele
ice
ne

Oblici lisne plojke prema izgledu

igliasti duguljasti okruglasti

je

dvi

an nalij
rez
ili u ge na
p
u
u
je t e pr
vrh e bijel
t
i
z
izra

ne,
ree
aspo resjeka
r
o
p
aln
spir prenog
o
e su
SMREKA
iglic inog p
b
rom

listovi su
igliasti

parno
perasto
sastavljeni

neparno
perasto
sastavljeni

dlanoliko
sastavljeni
4

peterokrpasti

krpasto
urezani
poni
ovdje

teni

ljo
i, sp

irok
vi su
listo

SLJEDEA
STRANICA

ni
bi
om asti
r
vi kut
to
lis tro

to
zu

na
en

a
duga peteljk

1 cm i
ljka
din
pete i u sre
r
i

j
na

baza ravn
a

ovi
list sto
a
i
r
pe vljen
ta
s
a
s

lis
dug tovi
ulja
sti

pet
nal eljka
ije
dl
pep akava
elja
sto

peteljka gola
ta,
as na
u
ri
za
ba imet
s
ne

i,
en
blj stii
u
z
i
l
i
na
ne glast
u
okr

o
arn
nep ljeni
v
a
t
sas

BAGREM
GORSKI
JASEN

nazubljeni, uiljeni listii

KLEN

JAVOR
MLIJE

listovi
ki
dlanoli
listov
i
krpas
t
ureza o
ni

sti

krpa

na

li

pe

te

je

GORSKI
siv
oz JAVOR
ele
no

ljk
pr a du
ib
az ga,
DIVLJI
i i pr
u o
KESTEN
plj ire
na
a

od
ni a
lje ak
av is
st 7 l
sa 5-

HRAST
LUNJAK

listov
okrug i
lasti

jako n
azub
8-23 c ljeni
m

HRAST
CER
HRAST
KITNJAK

ljeni

TRNOVAC

BIJELA
VRBA

nazub

ili

tup
do i vrh
7c
m

PITOMI
KESTEN

grubo

TREPETLJIKA

blj

nalije
snjen
obijelo

BREZA

sa par
sta no
vlj
en
i

BIJELA
TOPOLA

KATALPA

as
pil

crvenkaste dlake u paz

uhu ila
mladi ljepljivi, sjajni

ki,
oli
c
r
s
vi 0 cm
to
lis 15-3

en

CRNA
JOHA

VELELISNA
LIPA

ilj

vrh u
dlaka iljen
v du
ila

li
je
bi sa
je
lih up
dl erc
ak im
a
a

ho
vi

LIJESKA

na

vi
to ki
lis oli
c
sr

i
i
az in
i b etr
r
p m
si
ne

li
ja sto
jo v
lik i
i

MALOLISNA
LIPA

vr

koasti, donji bodljasti,

gornji cjelovitog ruba

vi
to ki
lis joli
ja

BOIKOVINA

NIZINSKI
BRIJEST

dv

5-9 pari bonih ila,

nenazubljeni

BUKVA

je
sm sa
e u
ih pe
dla rci
ka ma

GRAB

e
zd
ije
l
e
te ljk
as ete
k
n p
ve u
cr vrh
DIVLJA
ije na
TRENJA

na
li

11
jak -15
p
o
pil ari
as bo
to

na nih
zu il
blj a,
en
i

poni
ovdje

JAVOROLISNA
PLATANA

Crni bor (Pinus nigra)

Tisa (Taxus baccata)

etinjaa; kronja jajolika, zaobljena; u starosti kiobranasta,

iroko zasvoenoga, gotovo horizontalno zaravnjenog vrha

vazdazeleni grm ili srednje visoko drvo; sa irokom

piramidalnom kronjom i nepravilnim deblom; podnosi
zasjenu i sjevernu ekspoziciju; esta hortikulturna biljka

siva do tamnosiva; u starijoj dobi duboko raspucala na

izduene nepravilne ploe; katkad i do 10 cm debela

tanka, crvenosmea; na mlaim izbojcima glatka; u starijoj

dobi po duini raspucana i ljuti se u obliku listia i traka

iglice po 2 u bjelkastom, oko 1 cm dugom rukavcu;

tamnozelene, krute, blago povijene, naglo uiljenog,
ukastog i bodljikavog vrha, sitno napiljenog ruba; duge
8-15 cm i debele 0,15-0,2 cm

iglice veinom eljasto rasporeene; pri osnovi suene

kao u peteljku koja je produena niz sam izbojak, s naglo
uiljenim vrhom; spljotene su i mekane, gore tamnozelene,
dolje blijede, s dvije blijedozelene pruge; duge do 3 cm,
iroke 0,2-0,25 cm, ostaju na granama 4-5 godina

muki cvatovi ukasti, dugi oko 2 cm, nalaze se na vrhu

lanjskog izbojka; u grupama; enski eeri pojedinani ili
3-4 u grupama; na vrhu ovogodinjeg izbojka; cvate V

sjeme je kotuniasto, sjajno, tamnosmee, jajasto,

malo spljoteno; dugo 0,5-0,8 cm, iroko do 0,5 cm, s
tvrdom sjemenjaom; zrelo obavijeno mesnatim vrastim
omotaem crvene boje koje se naziva arilus; sazrijeva iste
godine ujesen

20 m

50 m

eeri dugi 4-8 cm i iroki oko 4 cm; odrvenjele ljuske s

donje strane zagasitocrne; sjeme sivkastosmee, dugo
0,5-0,7 cm i iroko oko 0,4 cm, s oko 2 cm dugim krilcem;
zriju 2 godine, a otvaraju se u proljee 3. godine

muki pojedinani, loptasti, u pazuhu iglica, na kratkoj

peteljci, s 5-10 pranika, koji su pri vrhu titasto proireni;
enski pojedinani, gusto pokriveni ljuskama, od kojih
najgornja 3 para pokrivaju samo cvijet; cvate III-IV

jeste li znali...

jeste li znali...

Crni bor je tzv. pionirska vrsta, odnosno ona vrsta koja

prva dolazi na ne-umsko stanite, lako se zakorijenjuje
i tako stvara uvjete za druge vrste drvea. Doivljava
veliku starost i vrlo je otporna vrsta na vjetrove, posolicu,
suu i tetnike drveta. Nekad se na crnom boru smolarilo
za dobivanje terpentina, dodatka bojama i sl. Zbog
nepropusnosti esto se koristilo u brodogradnji.
U grko-rimskom svijetu bor je, zajedno s brljanom,
povezivan s tajnou prirodnog svijeta i bio je posveen
boici plodnosti - Kibeli.
10

Doivi vrlo veliku starost ak i vie od 1.000 godina. Svi

njeni dijelovi sadravaju otrovni alkaloid taksin, osim
crvenog omotaa (arilusa), koji se koristi u medicini za
izradu sirupa, a ptice su posebno prilagoene da ne probave
otrovno sjeme. Postoji cijeli niz hortikulturnih varijeteta
kao to su zlatna, stubasta...Prema vjerovanjima Junih
Slavena ona je sretno drvo i simbol vjenog ivota. Od
nje bjee avoli, vjetice i more tako da se u Hrvata i
drugih Slavena komadii tisova drveta uivaju djetetu u
neke dijelove odjee ili se stavljaju u kolijevku.
11

Nizinski brijest (Ulmus campestris)

listopadno drvo; uspravnog debla sa irokom i gustom

kronjom; autohtono za podruje Maksimira
uzduno duboko ispucala u etvrtaste i mnogokutne ljuske;
do 3 cm debela; tamnosive do crvenkastomrke boje
jajoliki, uiljena vrha; na peteljci dugoj 0,6-1,5 cm; u osnovi
nesimetrini; dugi 5-10 cm i s 8-12 pari bonih ila, od kojih
se neke od njih viliasto dijele blizu ruba lista
brojni; u gustim upercima na prologodinjim granicama;
cvate prije listanja, III-IV

listopadno drvo brdskih i planinskih podruja; prilagoava

se okolini i uvjetima u kojima ivi, tako da se izgled stabla
moe razlikovati
tanka, glatka i pepeljastosiva
svijetlozeleni, dugi 5-12 cm i iroki 3-8 cm; 5-9 pari
ila; nenazubljena, ali valovita i kod mladih listova fino
trepaviasto-dlakava ruba
muki cvjetovi skupljeni u kuglaste cvatove koji vise na
konastoj, dlakavoj peteljci dugoj do 5 cm; enski na
kratkim peteljkama, po 2 cvijeta u kupoli obrasloj konastim
ljuskama; cvate usporedo s listanjem, IV-V
bukvica, trokutasta presjeka, smee boje i glatka; po 2
ploda u kupoli obrasloj konastim ljuskama; zrela kupola iz
koje ispada plod puca na 4 dijela

40 m

40 m

bjelkastout, jednosjemeni orai, smjeten ekscentrino

u krilcu koje je na vrhu srcasto urezano; dug 1,3-2,5 cm
i irok do 2 cm; zrije V-VI, odmah nakon toga otpadne sa
stabla

Bukva (Fagus sylvatica)

jeste li znali...

jeste li znali...

Grane brijesta su stoljeima koritene za slavine za vodu,

lopate za vodene kotae i za izradu brodova. U stolarstvu
je vrlo cijenjen zbog zlatnocrvenkaste boje. Ova je vrsta
kod nas gotovo izumrla zbog holandske bolesti brijesta,
gljivice koju raznose liinke kukaca, potkornjaka.
U ikonografiji zapadnog kranstva brijest simbolizira
dostojanstvo ivota. Svojim golemim rastom i pruanjem
grana u svim smjerovima oznaava onu snagu to prema
Svetom pismu zrai iz pobonih koji imaju vrstu vjeru.
16

Bukva je nae najrairenije umsko drvo, a njezin plod

je jestiv i vana je hrana za ivotinje. U hortikulturnom
oblikovanju parkova, pa tako i Maksimira, esto se koriste
hortikulturni oblici kao to su bukva s viseim granama,
piramidalnog habitusa ili crvenih listova. Prvi rukopisi bili
su napisani na tankim ploicama bukovine. Znaenje rijei
bukva vezano je uz upotrebu njezine kore kao sredstva
za pisanje, to se vidi u korijenima nekih jezika, poput
njemakog (Buch) i engleskog (book).
17

Divlji kesten (Aesculus hippoccastanum)

Boikovina (Ilex aquifolium)

vazdazeleni grm ili nisko drvo

na mlaim izbojcima glatka, sivkastosmea; na starijim

stablima crvenkastosiva, sitno ispuca i ljuti se u tankim
ljuskama; debela oko 1 cm

tamnozelena, tanka; poslije proarano pepeljastosiva;

raspucana

nasuprotni; imaju 5-7 listia na zajednikoj dugakoj

peteljci, dugoj 15-20 cm, od njih je srednji najvei, a donja
dva su najmanja, dugi oko 15 cm; listovi su dlanoliko
sastavljeni

koasti; na licu tamnozeleni, sjajni; na naliju otvoreno

zeleni; dugi 5-8 cm i iroki 3-4,5 cm; donji listovi s bodljasto
nazubljenim rubom, gornji jajasti, cjelovitog ruba

u velikim uspravnim, piramidalnim cvatovima dugim 20-30

cm; pokraj dvospolnih, nalaze se na istoj biljci i jednospolni
cvjetovi; cvate odmah poslije listanja, V-VI

muki imaju po 4 bijela lapa i latica; pranika 4; enski

cvjetovi pojedinani u pazucu listova; cvate V-VI

okrugli tobolac, u promjeru oko 6 cm; s vanjske strane

s mekanim bodljama i dlakama, u njemu se nalaze 1-3
sjemenke; nakon sazrijevanja puca na tri dijela; sjeme je
krupno, okruglasto i neto spljoteno; povrina sjemena je
pokrivena vrstom, smeom i sjajnom kupolom; neugodnog
je okusa i vrlo gorko

crvena kotunica, veliine graka, sjajna; sadrava 4-5

sjemenki; stoji na peteljci dugoj 0,7-0,8 cm; sazrijeva XI-XII

30 m

10 m

listopadno drvo; iroko razgranato, kronja okruglasta,

gusto lisnata, voluminozna i kompaktna; promjer do 1 m

jeste li znali...

jeste li znali...

Iako se naziva divlji kesten, ovo je vrsta koju esto

nalazimo saenu u drvoredima u gradovima, dok je
pitomi kesten vrsta koja raste u naim umama. Turci su
ga upotrebljavali kao lijek za konje. Bijelo lagano drvo
kestena je mnogo godina bilo koriteno za izradu kutija.
Podrijetlom je iz Albanije i Grke, a prvi put je unesen u
Be. Sluio je za dobivanje tanina za tavljenje koa.
36

Boikovina je dugo bila sastavni dio boinih svetkovina

(od tuda joj i narodni naziv!) zbog njezinih crvenih
blistavih bobica koje sazrijevaju upravo u to doba i
zimzelenih listova. Drvo boikovine je guste grae i tvrdo
te su se njime koristili za izradu ba svega, od klavirskih
tipki do bilijarskih palica. Vrsta je zatiena Zakonom o
zatiti prirode. U naim joj je krajevima krajnja istona
granica rasprostranjenja.
37

Karta staze
Maksimirskih starosjedioca

pouna staza
Portal
Vratareva kuica
Paviljon Jeka
Zooloki vrt
kapelica sv. Jurja
Obelisk
Vidikovac
pozornica
djeje igralite

41

Biljeke

Prva zatita parka Maksimir datira iz 1948. godine kada je, u

ukupnoj povrini od 316 hektara, proglaen prirodnom rijetkou
Rjeenjem tadanjeg Zemaljskog zavoda za zatitu prirodnih
rijetkosti u Zagrebu. Danas park Maksimir zbog svoje iznimne
vrijednosti uiva dvostruku zatitu, Zakonom o zatiti prirode
zatien je kao spomenik parkovne arhitekture, a Zakonom
o zatiti i ouvanju kulturnih dobara zatien je kao kulturno
dobro. Ouvane stoljetne ume s brojnim vrstama drvea uvelike
doprinose njegovoj vrijednosti. U doba oblikovanja parka posaeno
je u parku Maksimiru oko 300 vrsta drvea i grmlja, od kojih su se
neke odrale i danas. Uz pomo ove knjiice nauite raspoznavati
najee meu njima!
Kako biste potvrdili svoje novosteeno znanje posjetite pounu
stazu na kojoj smo oznaili neke od vrsta. Nadamo se da e Vam
potraga za ovim starosjediocima biti zabavna i pouna u isto
vrijeme!

..........................................................
.........................................................
.........................................................
.........................................................
.........................................................
.........................................................
.........................................................
..........................................................
.........................................................
.........................................................
.........................................................
.........................................................
.........................................................
.........................................................
..........................................................
..........................................................
..........................................................
..........................................................
..........................................................
..........................................................
..........................................................
..........................................................
.........................................................

42

43

Simboli i literatura

SIMBOLI

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb

habitus, izgled stabla

UDK 582.091:712.25>(497.5 Zagreb)(035)

712.253(497.5 Zagreb)

kora

BANI, Saa

list
cvijet

Drvee Maksimira : prirunik za odreivanje vrsta /<autori

Saa Bani i Biljana Janev Hutinec ; crtei Biljana Janev
Hutinec>. - Zagreb : Javna ustanova Maksimir, 2006.

sjeme ili plod

ISBN 953-98759-4-3
1. Janev Hutinec, Biljana

Vidikovac, najistaknutiji
objekt u parku Maksimir,
visok 17 m

I. Drvee -- Maksimir -- Prirunik

300901046

I - XII mjeseci u godini

LITERATURA
ANI, M. (1946): Dendrologija; umarski prirunik I. Zagreb
BORZAN, . (2001): Imenik drvea i grmlja. Hrvatske ume. Zagreb
GIPERBOREJSKI, B. & MARKOVI, T. (1952): Dendrologija. Svjetlost.
Sarajevo
GODET, J-D. (2000): Drvee i grmlje. Godetov vodi. Naklada C. Zagreb
KRSSMANN, G. (1951): Die Laubgehlze. Berlin
RUSELL, T. & CUTLER, C. (2004): Svjetska enciklopedija drvea. Leocommerce. Rijeka
ILI, . (1988): Atlas drvea i grmlja. Svjetlost. Sarajevo
ILI, . (1990): Ukrasno drvee i grmlje. Svjetlost. Sarajevo
VIDAKOVI, M. (1982): etinjae. JAZU & Liber. Zagreb
VINAK, T. (2002): Vjerovanja o drveu u Hrvata u kontekstu slavistikih
istraivanja. Naklada Slap. Jastrebarsko
UMARSKA ENCIKLOPEDIJA, 1980-1987. Jugoslavenski leksikografski
zavod Miroslav Krlea. Vol I, II, III. Zagreb

44

Javna ustanova Maksimir

Maksimirski perivoj bb
HR - 10000 Zagreb
Tel.: +385(0)1 2320 460
Fax.: +385(0)1 2320 461
e-mail: park-maksimir@park-maksimir.hr
http://www.park-maksimir.hr

Izdava:
Javna ustanova Maksimir
Za izdavaa:
Nenad Strizrep

Lektura:
Silvija Fioli
Recenzija:
Miroslav Rukavina

Autori: Saa Bani i Biljana Janev Hutinec

Crtei: Biljana Janev Hutinec
Fotografije: arhiv JU Maksimir

Oblikovanje: Studio Studio

Tisak: Kerschoffset

godina izdavanja:
2006.

ISBN: 953-987590-4-3