SVEUILITE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

David Tonkovi

TERMOTEHNIKI PRORAUN PLINSKE TURBINE SNAGE 30 MW

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUILITE U RIJECI
POMORSKI FAKULTET U RIJECI

TERMOTEHNIKI PRORAUN PLINSKE TURBINE SNAGE 30 MW

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Prijenos topline i mase

Mentor: prof. dr. sc. Enco Tireli
Student: David Tonkovi
Studijski smjer: Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa
JMBAG: 0069040063

Rijeka, listopad 2013.

SADRAJ
1. UVOD .................................................................................................................................... 4
1.1. COGES postrojenje ......................................................................................................... 5
1.2. Prednosti u odravanju .................................................................................................... 6
1.3. Prednosti u zatiti okolia ................................................................................................ 6
2. BRODSKE PLINSKE TURBINE ........................................................................................ 7
3. TERMOTEHNIKI PRORAUN PLINSKE TURBINE SNAGE 30 MW ....................... 11
3.1. Shematski prikaz toplinskog procesa plinske turbine ................................................... 13
4. TERMOTEHNIKI PRORAUN PLINSKE TURBINE ZA 1. STUPANJ ...................... 20
4.1. Prvi akcijski stupanj plinske turbine ............................................................................. 25
5. TERMOTEHNIKI PRORAUN PLINSKE TURBINE ZA 2. STUPANJ ...................... 35
6. PLINSKOTURBINSKO POSTROJENJE .......................................................................... 47
6.1. Kombinirani proces plinskoturbinskog i parnoturbinskog postrojenja ......................... 59
ZAKLJUAK .......................................................................................................................... 61
LITERATURA ......................................................................................................................... 62
POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 63
POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 63

Zadatak:
Za pogon LNG broda koristi se (prema slici 2.) u kombiniranom parno-plinskom pogonu
(COGES) plinska turbina snage 30 MW na spojci s generatorom elektrine energije.
Potrebno je izvriti kontrolni termotehniki proraun snage i ostalih znaajki.
U nastavku daje se prikaz poznatih podataka za plinsku turbinu
Tablica 1: Poznati podaci za termotehniki proraun

Ulazni podaci za proraun

Vrijednost

Masa goriva za izgaranje

mg = 1,41

Faktor pretika zraka za izgaranje

=4

Temperatura zraka na ulazu u kompresor

T1 = 300

T3 = 1.411

Tlak zraka na ulazu u kompresor

p1 = 1

bar

Tlak zraka na izlazu iz kompresora

p2 = 15

bar

Tlak plinova na ulazu u stupanj turbine

p0 = 15

bar

Tlak plinova na izlazu iz stupnja turbine

p2 = 1

bar

Temperatura plinova izgaranja na ulazu u turbinu

Jedinica

Politropski eksponent kompresije zraka

nk = 1,45

Politropski eksponent ekspanzije plinova izgaranja

ne = 1,34

Izentropski eksponent za zrak

kz = 1,4

Stvarni politropski eksponent plinova

kp = 1,325

Stupanj regeneracije topline

R = 0,9

Zadan toplinski kapacitet zraka

cPZ = 1.000

Zadan toplinski kapacitet plinova

cPP = 1.000

Stvarni toplinski kapacitet plinova

cPP = 1.184

Opa plinska konstatna

R= 8.314

Plinska konstanta za zrak

Rz= 287

Plinska konstanta za plinove

Rp= 290

Iskoristivost komore za izgaranje

ki = 0,97

Mehaniki stupanje djelovanja turbine

m = 0,99

Toplinska vrijednost goriva

Hd = 50.000

Molna masa zraka

28,95

1. UVOD
Najnovija poboljanja plinskih pogonskih turbina stvaraju mogunosti za izbor upravo
tog pogona na velikim LNG brodovima. U strunim lancima objavljeni su novi koncepti
COGES pogona (kombinacija plinskog, elektrinog i parnog pogona). Upravo za takvu
kombinaciju pogona potrebno je izvriti kontrolni termotehniki proraun plinske turbine i za
poznati promjer kola rotora odrediti i brzinu vrtnje rotora odrediti duinu lopatica za prva dva
stupnja od etiri ugraena.
Razvoj plinskih turbina doivio je najvei zamah kod plinski turbina za propulziju
aviona. Takve su plinske turbine prilagoene primjeni na stacionarnim postrojenjima na
kopnu i na brodovima. Stoga one predstavljaju nasljednika parnih turbina budui da imaju
jednake prednosti pred drugim pogonima a to su: velika izlazna snaga, sposobnost
sagorijevanja dizelskog goriva kao i plina koji isparava na LNG brodovima. Odravanje
turbina iziskuje takoer relativno niske trokove te su se dokazale vrlo pouzdanima pogotovo
na ratnim brodovima gdje se koriste ve 40 godina1. Tako kombinirani pogoni imaju veu
efikasnost od i niu emisiju CO2.
Sporohodni dizelski motori i srednjohodni dizelski motori koji koriste i prirodni plin
nude veu iskoristivost nad postrojenjima sa parnim turbinama, no pogon sa sporohodnim
dizelskim motorima zahtjevaju skupocijeno postrojenje za ukapljivanje prirodnog plina i
vraanje u spremnike tereta.
Dva velika proizvoaa, Rolls-Royce i GE Marine nude efikasnije pogonske izvedbe
sa plinskim turbinama koje iskoritavaju ispareni prirodni plin za pogon. Obje kompanije su
razvile alternativni sistem pogona za LNG brodove koji nudi vie prostora za prijevoz tereta
na brodovima, poveanu manevarsku fleksibilnost pogona i veliku novanu utedu kroz cijeli
radni vijek pogona2.

1
2

The Motor Ship: "LNG carriers running out of fuel", January/February 2005.
Ibidem

1.1. COGES postrojenje

Rolls-Royce tvrdi da njegova izvedba kombiniranog plinsko turbinskog i parnog

elektrinog sustava (COGES) koji napaja brodsku elektrinnu mreu, je vrlo isplativa izvedba
kada se uzme u obzir omjer uloenog i dobivenog. Pogonsko postrojenje se bazira na plinskoj
turbini MT30 koja primarno koristi za gorivo teret tj. ispareni dio plina. Izlazna snaga takve
turbine je 36 MW3.
Ovakvo pogonsko postrojenje moe biti ugraeno na samoj krmi broda, zbog male
teine i volumena kompletnog postrojenja. Stoga se oslobaa dio prostora za dodatni teret te
se moe prevoziti ak do 10% vie tereta4.
U COGES izvedbi MT30 je opremljen i sa sustavom za iskoritavanje otpadne topline
(HRSG "heat recovery steam generator"5) koji koristi otpadnu toplinu ispunih plinova za
proizvodnju pare. Ona se dalje koristi za pogon parne turbine snage 10MW koja proizvodi
dodatnu elektriu energiju, te se time omoguuje da COGES sustav postigne uinkovitost koja
prelazi 50%, koja je znatno vea od 30% uinkovitosti za sustave s parnom turbinom, premda
se trebaju uzeti u obzir gubici ostalih sustava6.
Elektrina energija se predaje elektrinoj mrei te zatim u visokonaponske sabirnice
od kuda se konvertira da omogui pogon promjenive brzine za elektrine porivne motore. Za
manevriranje u luci koristi se ili mala plinska turbina snage 5MW ili pomona parna turbina.
Sustav koji nudi Rolls-Royce temelji se na najsuvremenijoj plinskoj turbini MT30, snage 36
MW, dok sustav amerikog proizvoaa GE Marine se temelji na njihovoj plinskoj turbini
LM2500+ koja ima izlasnu snagu 30MW.
Obadva proizvoaa takoer nude jednostavno plinskoturbinsko postrojenje bez
elementa pare, premda to znai 10% niu uinkovitost. Takoer postoji i mogunost direktnog
pogona te je u tom sluaju plinska turbina direktno spojena na propeler preko redukcije
okretaja. U tom sluaju elektrina snaga se dobiva preko sustava za iskoritavanje otpadne
topline i/ili osovinskim generatorom.

Ibidem
The Motor Ship: "LNG carriers running out of fuel", January/February 2005.
5
Ibidem
6
Ibidem
4

1.2. Prednosti u odravanju

Odravanje suvremenih plinskih turbina i potrebni nadzor nad njima se veoma
razlikuje od dizelskih motora i parnih sustava. Plinske turbine za pogon brodova razvile su se
iz plinskih turbina koje su koritene za zrani prijevoz a one su morale raditi bez nadzora na
odreeno vrijeme. Kao rezultat toga MT30 zahtjeva manje od 8 sati odravanja mjeseno i to
veinom se obavlja vizualna inspekcija. Naravno da tako mala potreba za odravanjem se
moe uklopiti u radni plan svakog LNG broda i rasteretiti brodski ininjerski kadar7.
Obnavljanje plinske turbine je postupak koji se ne obavlja na brodu i stoga je lake
izvaditi i zamjeniti glavnu plinsku turbinu te je poslati na temeljni pregled. Iako takav pothvat
zvui teko izvediv, turbina se moe izvaditi i zamjeniti u 12 sati. Pomona turbina e pruiti
svu potrebnu snagu za manevriranje u luci i omoguiti da se MT30 pogon iskljui. To je
takoer jedna od prednosti elektrinog pogonskog sustava.

1.3. Prednosti u zatiti okolia

Plinske turbine su odavno prepoznate kao vrlo ekoloki prihvatljive za proizvodnju
snage, te pomorske regulative su najvie raene zbog dizelskih motora, jer plinske turbine
proizvode puno manju emisiju tetnih plinova nego sporohodni dizelski motori pogonjeni
tekim gorivom.
Sveukupna LNG industrija se bazira na transportu plina za istu proizvodnju
elektrine energije, esto i na kopnenim elektrinim centralama sa plinskim turbinama za koje
su zahtjevana tolerancija tetnih emisija vrlo niska. Bilo bi vrlo paradoksalno da se isto
gorivo transportira oceanima u brodovima koje sagorijevaju teko gorivo. Bilokakve dodatne
takse na ugljen samo e pridonijeti ekonominosti ovih ekoloki vrlo prihvatljivih pogonskih
postrojenja na kopnu.

The Motor Ship: "LNG carriers running out of fuel", January/February 2005.

2. BRODSKE PLINSKE TURBINE

Parne i plinske turbine toplinski su strojevi pomou kojih se toplinska energija pare ili
plina pretvara u mehaniki rad. Ti su se toplinski strojevi poeli bre razvijati u 19. stoljeu,
premda je princip rada bio poznat jo u starom vijeku8.
Prvu plinsku turbinu koja se mogla koristiti, konstruirao je norveki inenjer Elling
1903. godine, a ideju da se plinske turbine mogu koristiti za pogon turbopuhala razvio je
vicarski inenjer Buchi 1905. godine. Prva plinska turbina koja se koristila za propulziju
broda bila je instalirana 1956. godine na GTS John Sergeant. Turbinu je proizveo General
Electric, a imala j snagu od priblino 5.000 kW.
Plinske turbine imaju iroku primjenu, pa su zbog toga nastali razliiti tipovi koji se
razlikuju po osnovnoj strukturi ureaja i veliini jedinine snage. Turbine veih snaga mogu
imati i do tri kompresora, dvije turbine i vie komora izgaranja. Prednosti plinskih turbina, s
obzirom na parne turbine i motore s unutranjim izgaranjem jesu9:

relativno niski tlakovi radnog sredstva

visoki broj okreta; od 3 do 28000 u minuti,

miran hod, bez pulsirajuih inercijskih sila,

volumen komora izgaranja neusporedivo je manji od prostora izgaranja kod generatora

pare,

manja im je specifina masa po kW, a iznosi od 0,4 do 12 kg/kW, dok kod parnih
turbina iznosi 20 do 40 kg/kW, a kod motora s unutarnjim izgaranjem 40 do 80
kg/kW,

8
9

vrijeme stavljanja u pogon vrlo je kratko i bez posljedica toplinskih preoptereenja,

nije potrebna rashladna voda, jer nema kondezacije,

vodu troe samo za hlaenje ulja i pojedinih dijelova kuita turbine,

jedinina snaga je mnogo vea i bez pptekoa prelaze 100.000 kW,

laka automatizacija i upravljanje,

manji broj posade,

zauzimaju manje prostora.

Tireli, E.: Brodske toplinske turbine, Rijeka 2001, str. 11.

http://share.pdfonline.com/f3d623b67bc84be1a8902e7d6092d712/PLINSKE%20ODGOV.pdf (19.9.2013.)

Danas se u praksi najee susree plinsko turbinsko postrojenje otvorenog procesa,

gdje produkti izgaranja izravno prolaze kroz turbinu. Iako plinsko turbinsko postrojenje ima
mnoge prednosti kad se uzme u odnos omjer snage i veliine postrojenja, iskoristivost i
poveanje iskoristivog prostora za teret, jo uvijek nije prihvaeno kao nova vrsta postrojenja
na LNG brodovima. Postrojenje sa plinskim turbinama bazira se na elektrinom pogonu,
budui da mehaniki pogon preko reduktora broja okretaja nije prikladan za LNG brodove jer
se gube mnoge prednosti koje nudi plinska turbina poput jednostavnosti ugradnje turbine,
manje potrebnih elektrinih generatora.
Mogui pogoni s plinskom turbinom su:

Plinskoturbinsko postrojenje otvorenog procesa, obino sastavljeno od jedne

glavne turbine i jedne pomone turbine.

Kombinirano plinsko i parno postrojenje, koje je slino

plinskoturbinskompostrojenju otvorenog procesa to se tie plinskih turbina,
no ima dodatno i utilizator radi poboljanja stupnja djelovanja. On iskoritava
otpadnu toplinu ispunih plinova i proizvodi paru za proizvodnju elektrine
energije preko parne turbine10.

Sljedee slike prikazuju uobiajeni raspored turbina na tri plinskoturbinska postrojenja.

Slika 1: Plinskoturbinsko postrojenje otvorenog procesa

Izvor: http://www.daedalus.gr/jsauxilpublic/LNG_Propulsion-7.pdf (19.9.2013.)

10

http://www.daedalus.gr/jsauxilpublic/LNG_Propulsion-7.pdf (19.9.2013.)

Slika 2: Kombinirano plinsko i parno postrojenje (COGES)

Izvor: http://www.daedalus.gr/jsauxilpublic/LNG_Propulsion-7.pdf (19.9.2013.)

Slika 3: Direktni pogon

Izvor: http://www.daedalus.gr/jsauxilpublic/LNG_Propulsion-7.pdf (19.9.2013.)

9

Prednosti koje nude ovakva postrojenja su mnoge11:

Poveanje iskoristivog teretnog prostora,

Smanjena teina i volumen postrojenja,

Smanjeni trokovi postavljanja postrojenja,

Smanjena buka i vibracije,

Lake odravanje postrojenja,

Poveana iskoristivost toplinske energije u usporedbi sa parnim turbinama,

Koritenje prirodnog plina za gorivo, koji dnevno isparava od sveukupnog

tereta LNG brodova.

11

http://www.daedalus.gr/jsauxilpublic/LNG_Propulsion-7.pdf (19.9.2013.)

10

3. TERMOTEHNIKI PRORAUN PLINSKE TURBINE SNAGE 30 MW

Ovaj proraun plinske turbine snage 30 MW rijeit emo uz pomo ulaznih podataka
koje unaprijed znamo ili smo izraunali. Ti podaci navedeni su u Tablici 1, koja je podjeljena
u tri stupca. U prvom stupcu je naziv pojedinih podataka u drugom njihova vrijednost te u
treem stupcu se nalazi jedinica za te vrijednosti.
Nakon to su zadani ulazni podaci prvi korak u proraunu je izraun stehiometrijske
mase zraka za izgaranje:

m=

CH4

100%

Meutim stvarna masa zraka za izgaranje iznosi:

11

I ona ujedno predstavlja masu zraka za izgaranje na ulasku u kompresor.

Nakon to smo to izraunali, moemo izraunati masu plinova nakon izgaranja tako da
stvarnoj masi zraka za izgaranje pribrojimo masu goriva za izgaranje:

Stupanj kompresije je bezdimenzijski broj i vaan parametar za termotehniki proraun

plinske turbine, te emo ga izraunati omjerom tlaka zraka na izlazu iz kompresora i tlaka
zraka na ulazu u kompresor:

Molnu masu goriva izraunali smo u prethodnim koracima te ona iznosi:

Plinske konstante dobiti emo tako da podijelimo opu plinsku konstantu sa odgovarajuom
masom, molnom masom zraka za plinsku konstatnu zraka, te molnom masom goriva za
plinsku konstantu goriva:
Zraka:

Goriva:

12

3.1. Shematski prikaz toplinskog procesa plinske turbine

Slika 4: Prikaz toplinskog procesa plinske turbine

regenerativni zagrija zraka

plinovi izgaranja

5
gorivo
2b

zrak

plinovi izgaranja

komora izgaranja
1

plinska turbina

Temperatura T

reduktor sa propelerom
ili
generator elektr. struje

kompresor

3
P=
ko
n

adiabata ()

a(
n)
pol
itro
p

T4a

2b

n)
a(

T4

p
itro
pol

dovedena
toplina Q2b,3
gorivom

st.

T3

2c
4a
4c

T2

ons t
P=k

2a
adiabata ()

T2a
T1

Q5,1
odvedena
toplina u
okolinu
entropija (s)

Izvor: Predavanja prof. dr. sc. Enco Tireli: "Brodske toplinske turbine"
Za proraun plinske turbine potrebno je odrediti temperature na odreenim tokama
prikazanim na slici 4, gdje je prikazano shematski kako se odvija toplinski proces plinske
turbine.
13

Prvo emo izraunati temperaturu zraka na izlazu iz kompresora (adijabata) formulom koja
glasi:

Zatim emo izraunati temperaturu zraka na izlazu iz kompresora (politropa) slijedeom

formulom:

Temperatura plinova izgaranja na ulazu u turbinu je zadana kao ulazni podatak za ovaj
proraun te ona iznosi:

Budui da znamo maksimalnu temperaturu plinova izgaranja na ulazu u turbinu moemo

izraunati temperatura plinova izgaranja na izlazu iz turbine (adijabata) za sluaj da se cijela
ekspanzija odvija u jednom stupnju:

Uz pomo maksimalne temeprature plinova izgaranja na ulazu u turbinu moemo takoer

izraunati i temperaturu plinova izgaranja na izlazu iz turbine (politropa) slijedeom
formulom:
14

Takoer za daljnji proraun nam je potrebno izraunati temperaturu zraka nakon

regeneratora. Radi jednostavnosti raunat emo kao da su toplinski kapaciteti zraka i plinova
jednaki.

Nakon to su sve temperature izraunate moe se izraunati raspoloiva toplina plinova u

regeneratoru:

Uz pomo stupnja regeneracije topline izraunat emo preuzetu toplinu na zrak u

regeneratoru:

Konano dolazimo i do teoretskog mogueg rada na turbini:

15

Naravno da se teoretski mogui rad na turbini mora umanjiti za gubitak s mehanikim

stupnjem djelovanja turbine kako bismo dobili stvarni raspoloivi rad na turbini:

Teoretski utroeni rad kompresora izraunati emo uz pomo sljedee formule:

Stvarni rad kompresora je neto vei budui da je temperatura zraka na izlazu iz kompresije
T2 (politropa) neto vea od T2a (adijabata):

U slijedeem koraku izraunali smo stupanj djelovanja turbine omjerom stvarnog

raspoloivog rada na turbini i teoretskog mogueg rada na turbini:

16

Stupanj djelovanja kompresora dobiti emo tako da podijelimo teoretski mogui rad
kompresora sa stvarnim radom kompresora:

Ukupni stupanj djelovanja plinskoturbinskog pogona je veoma vaan za faktor pogona te on

iznosi:

Konano dolazimo do kljunog koraka izrauna snage plinskoturbinskog postrojenja te emo

ga izraunati tako da od raspoloivog rada na turbini oduzmemo stvarni rad kompresora te
podijelimo sa 1.000 da rijeenje dobijemo u

, odnosno u

kada jo jedanput

podijelimo sa 1.000:

Zatim smo izraunali i jedininu potronju goriva s regeneratorom:

17

Te i jedininu potronju goriva bez regeneratora:

Nakon to smo izraunali jedininu potronju goriva s regeneratorom i pomnoili je s snagom

plinskoturbinskog postrojenja dolazimo do vanog podatka potronje goriva s regeneratorom:

Potronja goriva bez regeneratora izraunali smo na isti nain samo koristei vrijednost za
jedininu potronju goriva bez regeneratora te smo dobili slijedeu vrijednost:

Jedinini volumen zraka na usisu kompresora izraunali smo tako da smo mnoili plinsku
konstantu zraka sa temperaturom zraka na ulazu u kompresor te podijelili sa tlakom zraka na
ulazu u kompresor:

18

Volumen zraka na usisu kompresora izraunali smo tako da smo pomnoili jedinini volumen
zraka sa masom zraka na ulazu u kompresor:

Jedinini volumen zraka na izlazu iz kompresora izraunali smo tako da smo mnoili plinsku
konstantu zraka sa temperaturom zraka na izlazu iz kompresora (politropa) te podijelili to sa
tlakom zraka na izlazu iz kompresora:

Pomnoivi jedinini volumen zraka na izlazu iz kompresora sa masom zraka za izgaranje na

ulazu u kompresor dobili smo volumen zraka na izlazu iz kompresora:

S obzirom da se kontrolni proraun mora izvesti za plinsku turbinu s 4 stupnja uz

srednji promjer kola rotora 0,7m i uz brzinu vrtnje 7.000 okt/min moramo s poznatom
geometrijom lopatica i sapnica provjeriti stvarnu snagu na turbini i dimenzije sapnica i
lopatica. U nastavku se vidi nain provjere podataka.

19

4. TERMOTEHNIKI PRORAUN PLINSKE TURBINE ZA 1. STUPANJ

Nakon to smo izraunali sve parametre za plinsku turbinu snage 30 MW, podjelili
smo turbinu na etiri stupnja. Prije svega potrebne su nam entalpije plinova izgaranja koje
emo u sljedeem koraku izraunati.
Entalpija plinova izgaranja na ulazu u turbinu h3 izraunati emo sljedeom formulom:

Budui da cpp i T3 znamo te poetna brzina plinova ispred sapnica iznosi c0 = 0

moemo izraunati entalpiju plinova izgaranja na ulazu u turbinu.

Entalpiju plinova izgaranja na izlazu iz turbine (politropa) raunati emo prema istoj
formuli, budui da je c0 = 0 ona iznosi:

Entalpija plinova izgaranja na izlazu iz turbine (izentropa) glasi:

20

Entalpija zraka na ulazu u kompresor iznosi:

Entalpija zraka na izlazu iz kompresora (izentropa) iznosi:

Entalpija zraka na izlazu iz kompresora (politropa) iznosi:

Entalpija zraka na ulazu u komoru izgaranja iznosi:

Sljedei korak u termotehnikom proraunu plinske turbine je da izraunamo

izentropski toplinski pad po stupnjevima turbine. Budui da smo turbinu razdjelili na etiri
stupnja ukupni toplinski pad dijeliti emo sa etiri te e on za sva etiri stupnja iznositi isto.
Izentropski toplinski pad izraunati emo na sljedei nain.

21

Ukupni izentropski toplinski pad u sva etiri stupnja stoga iznosi 760.120

te smo ga dobili

tako da smo zbrojili izentropski toplinski pad po stupnjevina:

U nastavku prorauna izraunati emo izentropsko strujanje u sapnicama prvog stupnja.

Poeti emo sa entalpijom plinova na izlazu iz statora (izentropa). Entalpija plinova na izlazu
iz statora na prvom stupnju iznosi:

Zatim emo izraunati temperaturu plinova na izlazu iz statora (izentropa):

Tlak plinova na izlazu iz statora (izentropa) za prvi stupanj iznosi:

22

U sljedeem koraku izraunali smo jedinini volumen plinova izgaranja na izlazu iz

statora iduom formulom:

Teoretsku brzinu strujanja na izlazu iz statora smo zatim izraunali kao drugi korjen
od izentropskog pada za prvi stupanj pomnoenog sa dva.

Nakon to smo u proraunu izraunali izentropsko strujanje u sapnicama prvog

stupnja, moemo izraunati i politropsko strujanje u sapnicama prvog stupnja. Prvo emo
izraunati temperaturu plinova na izlazu iz statora (politropa).

Sada moemo izraunati entalpiju plinova na izlazu iz statora (politropa) tako da

temperaturu plinova na izlazu iz statora (politropa) pomnoimo sa toplinskim kapacitetom
plinova i dobijemo:

23

Tlak plinova na izlazu iz statora (politropa) jednak je tlaku na izlazu iz statora

(izentropa) te on iznosi:

Jedinini volumen plinova izgaranjana izlazu iz statora u prvom stupnju za politropsko

strujanje u sapnicama iznosi:

Stvarna brzina strujanja na izlazu iz statora je drugi korjen iz razlike entalpije plinova
izgaranja na ulazu u turbinu i entalpije plinova na izlazu iz statora (politropa) pomnoenog sa
dva.

Kada znamo teoretsku brzinu strujanja na izlazu iz statora i stvarnu brzinu strujanja na
izlazui iz statora za prvi stupanj turbine, moemo izraunati koeficijent brzine u sapnicama
prvog stupnja, izraenu kao omjer tih dviju brzina.

24

4.1. Prvi akcijski stupanj plinske turbine

Za prvi akcijski stupanj plinske turbine imamo ve izraunate mnoge vrijednosti, u
daljnjem proraunu rijeiti emo jo neke nepoznanice da bi mogli saznati termodinamiki
stupanj djelovanja, brzine na ulazu i izlazu iz lopatica, visinu lopatica, aksijalne i
tangencijalne komponente brzina i ostale parametre bitne za proraun. U sljedeoj tablici su
prikazane neke od vrijednosti koje ve znamo ili smo ih prethodno izraunali.

Tablica 2: Tablica izraunatih i zadanih vrijednosti za prvi stupanj plinske turbine

Opis

Oznaka

Maseni protok plinova

mp

Jedinica

Vrijednost

98,47

Koeficijent brzine za sapnice

0,946

Koeficijent brzine za lopatice

0,970

Kut privoda plinova u lopatice

22

Brzina vrtnje rotora

min-1

7.000

Promjer kola rotora

Dk

0,700
0,85

Udio opsega privoda plinova na lopatice

Poetna brzina plinova ispred sapnica

c0

Za proraun prvog stupnja plinske turbine bitna nam je obodna brzina rotora koju
emo dobiti pomou sljedee formule:

25

Sada kada znamo obodnu brzinu izraunat emo omjer obodne i teoretske brzine:

Prije nastavka prorauna potrebno je prvo nacrtati h-s dijagram da lake predoimo
toplinski pad i toke koje je potrebno izraunati. Na Slici 5. prikazan je toplinski pad na
prvom stupnju plinske turbine, kao i koristan te raspoloivi rad, tlakovi i brzine.
Slika 5: h-s dijagram prvog stupnja

Izvor: Predavanja prof. dr. sc. Enco Tireli: "Brodske toplinske turbine"

26

U nastavku prorauna emo izraunati za svaku toku tlak, temperaturu, jedinini

volumen i entalpiju plinova.
Za toku 0 smo ve izraunali te znamo iz prethnog dijela prorauna tlak, temperaturu
i entalpiju plinova:

Tlak plinova:
Temperatura plinova:
Entalpija plinova:

Jedinini volumen plinova za toku 0 izraunati emo koristei sljedeu formulu:

Takoer za toku 1s iz prethodnog dijela prorauna znamo sve podatke:

Tlak plinova:
Temperatura plinova:
Entalpija plinova:
Jedinini volumen plinova:

Toka 1 u h-s dijagramu ima jednak tlak kao i toka 1s, a temperaturu, volumen te
entalpiju toke 1 smo ve izraunali te oni iznose:

27

Tlak plinova:
Temperatura plinova:
Entalpija plinova:
Jedinini volumen plinova:

U h-s dijagramu za prvi stupanj plinske turbine jo je preostala toka 2, tlak toke 2
jednak je tlaku toke 1:

Tlak plinova:

U nastavku prorauna za prvi stupanj plinske turbine raunati emo brzine na izlazu iz
sapnica i ulazu u lopatice te tangencijalne i aksijalne komponente brzina, kako bismo
izraunali termodinamiki stupanj djelovanja, raspoloivi i koristann rad prvog stupnja i jo
neke vrijednosti. Pri tome e nam pomoi sljedee slike da lake razumijemo kako se te
brzine razvijaju.

Slika 6: Trokuti brzina za prvi stupanj plinske turbine

28

Slika 7: Shema trokuta brzina na samom izlasku iz sapnica te u lopaticama

u
c2
2

w2

Fy

Fx

1
b
zna
izla

a
rzin

c 1s

1s
ice c
n
p
a
iz s
pare

Izvor: Predavanja prof. dr. sc. Enco Tireli: "Brodske toplinske turbine"

Da bismo izraunali preostale brzine u prvom stupnju plinske turbine navedimo

poznate nam ve brzine:

Obodna brzina rotora:

Teoretska brzina na izlazu iz sapnica:
Stvarna brzina na ulazu u lopatice:
Tangencijalnu komponentu stvarne brzine c1 na ulazu u lopatice izraunati emo
pomou sljedee formule:
29

U nastavku izraunali smo relativnu brzinu na ulazu u lopatice te ona iznosi:

Ulazni i izlazni kut lopatica izraunati emo preko trokuta brzina tako da emo
izjednaiti sa omjerom razlike tangencijalne komponente brzine c1 i obodne brzine rotora sa
relativnom brzinom na ulazu u lopatice, odnosno:

Tangencijalnu komponentu za relativnu brzinu na ulazu u lopatice w1 izraunati emo

lako sada kada znamo ulazni kut lopatica uz pomo idue formule zato jer ona predstavlja
umnoak te iste brzine sa kosinusom ulaznog kuta lopatica

Relativnu brzinu na izlazu iz lopatica dobiti emo ukoliko pomnoimo relativnu

brzinu na ulazu u lopatice sa koeficijentom brzine za lopatice:
30

Tangencijalna komponenta relativne brzine na izlazu iz lopatica w2 izraunati emo na

isti nain kao i tangencijalnu komponentu relativne brzine na ulazu u lopatice:

Stvarna brzina na izlazu iz lopatica je:

Za nastavak prorauna bitan nam je kut odvoda plinova iz lopatica i njega emo
izraunati uz pomo idue formule:

Kao to je prikazano na trokutu brzina za prvi stupanj plinske turbine tangencijalna

komponenta brzine c1

na ulazu u lopatice predstavlja zbroj obodne brzine rotora i

tangencijalne komponente relativne brzine na izlazu iz lopatica stoga:

31

Aksijalna komponenta relativne brzine na ulazu u lopatice predstavljena je iduom

formulom, te ona iznosi:

Takoer aksijalna komponenta relativne brzine na izlazu iz lopatica se rauna na isti

nain i pritom dobivamo sljedeu vrijednost:

Aksijalne komponente stvarnih brzina na ulazu i izlazu iz lopatica jednake su

aksijalnim komponentama relativnih brzina na ulazu i izlazu iz lopatica te one stoga iznose:

Nakon to smo izraunali sve brzine za prvi stupanj plinske turbine, koje smo prikazali
na trokutu brzina za prvi stupanj (slika 6.), moemo doi do rjeenja prorauna za prvi stupanj
te dati vrlo bitne i korisne informacije o prvom stupnju kao to su raspoloivi i koristan rad,
termodinamiki stupanj djelovanja prvog stupnja, sila zakretanja rotora, aksijalna sila na
rotoru i drugi podaci.

32

Raspoloiv rad za prvi stupanj smo ve izraunali te on predstavlja razliku entalpija h 0

i h1s:

Koristan rad prvog stupnja plinske turbine je naravno manji od raspoloivog rada te
stoga on iznosi:

Termodinamiki stupanj djelovanja za prvi stupanj plinske turbine iznosi:

Sila zakretanja rotora prvog stupnja plinske turbine izraunali smo sljedeom
formulom i dobili iduu vrijednost:

Aksijalna sila koju prvi stupanj plinske turbine prouzrouje na rotor iznosi:

33

Konano na kraju prorauna za prvi stupanj plinske turbine dolazimo do raspoloive

snage na prvom stupnju plinske turbine te izraunavamo da ona iznosi:

Meutim korisna snaga prvog stupnja plinske turbine je manja te iznosi:

Takoer emo jo izraunati kolika je potrebna visina (duina) lopatica za prvi stupanj
plinske turbine sljedeom formulom:

Slika 8: Prikaz sapnica i lopatica prvog stupnja plinske turbine

cm1

sapnica

stator

cm2

lopatica

Dk
rotor

Izvor: Predavanja prof. dr. sc. Enco Tireli: "Brodske toplinske turbine"
34

5. TERMOTEHNIKI PRORAUN PLINSKE TURBINE ZA 2. STUPANJ

Nakon izrauna prvog stupnja plinske turbine idemo dalje s proraunom na drugi
stupanj plinske turbine. Izlazni parametri prvog stupnja plinske turbine koristit emo kao
ulazne parametre drugog stupnja plinske turbine. Vrijednosti koje ve znamo, te su nam vane
za daljnji proraun prikazane su u tablici 3.

Tablica 3: Tablica izraunatih i zadanih vrijednosti za drugi stupanj plinske turbine

Opis

Oznaka

Maseni protok plinova

mp

Jedinica

Vrijednost
98,47

Koeficijent brzine za sapnice

0,946

Koeficijent brzine za lopatice

0,970

Kut privoda plinova u lopatice

22

Brzina vrtnje rotora

min-1

7.000

Promjer kola rotora

Dk

0,700
0,85

Udio opsega privoda plinova na lopatice

Poetna brzina plinova ispred sapnica

c0

212,83

Obodna brzina na rotor

256,43

Kao to smo u proraunu za prvi stupanj plinske turbine prvo nacrtali h-s dijagram i
trokute brzina, tako emo i za drugi stupanj, kako bi bolje predoili odnose brzina i oznaili
toke na dijagramu. Vrijednosti parametara za spomenute toke na h-s dijagramu emo
izraunati u daljnjem tijeku prorauna.

35

Slika 9: h-s dijagram drugog stupnja

Izvor: Predavanja prof. dr. sc. Enco Tireli: "Brodske toplinske turbine"

U nastavku prorauna emo izraunati za svaku toku tlak, temperaturu, jedinini

volumen i entalpiju plinova.
Za toku 0 smo ve izraunali te znamo iz prethnog dijela prorauna tlak

Tlak plinova:
Entalpiju plinova za toku 0 izraunati emo uz pomo entalpije za toku 1 iz prvog
stupnja plinske turbine, tako da emo joj pridodati gubitak koji nastaje u lopaticama:
36

Temperatura plinova u toki 0 dobiti emo ukoliko entalpiju toke 0 podijelimo sa

toplinskim kapacitetom plinova:

Volumen plinova za toku 0 izraunati emo pomou idue formule:

Sljedee emo izraunati tlak, temperaturu, jedinini volumen te entalpiju plinova za

toku 1s:
Entalpija plinova za toku 1s iznosi:

Temperatura plinova za toku 1s iznosi:

37

Tlak plinova toke 1s:

Jedinini volumen plinova za toku 1s iznosi:

Takoer emo izraunati i teoretsku brzinu na izlazu iz sapnica

Nakon to smo izraunali za toku 0 i toku 1s vrijednosti na h-s dijagramu,

izraunati emo vrijednosti za toku 1:
Entalpija plinova za toku 1:

Temperatura plinova za toku 1:

38

Tlak plinova za toku 1 jednak je tlaku plinova za toku 1s.

Volumen plinova za toku 1 iznosi:

Tlak plinova za toku 2 jednak je tlaku plinova za toku 1 te on iznosi 5,06 bara.
Nakon to smo izraunali osnovne vrijednosti toaka na h-s dijagramu, za daljnji tijek
prorauna drugog stupnja plinske turbine potrebno je nacrtati trokute brzina da moemo lake
izraunati brzine plinova u drugom stupnju.

Slika 10: Trokuti brzina drugog stupnja plinske turbine

39

Slika 11: Shema trokuta brzina na samom izlasku iz sapnica te u lopaticama

u
c2
2

w2

Fy

Fx

1
zna
izla

na p
brzi

are

c 1s

1s
ice c
n
p
a
iz s

Izvor: Predavanja prof. dr. sc. Enco Tireli: "Brodske toplinske turbine"

Za nastavak prorauna prisjetimo se ve poznatih i izraunatih brzina kao to

su:

Obodna brzina rotora:

Poetna brzina plinova ispred sapnica:
Teoretska brzina na izlazu iz sapnica:

40

Energija plinova za drugi stupanj plinske turbine iznosi:

Sljedee to emo izraunati je stvarna brzina na ulazu u lopatice tako da emo

teoretsku brzinu na izlazu iz sapnica pomnoiti sa koeficijentom brzine za sapnice:

Tangencijalnu komponentu stvarne brzine c1 na ulazu u lopatice izraunati emo

pomou sljedee formule:

Zatim smo izraunali relativnu brzinu na ulazu u lopatice te ona iznosi:

Ulazni i izlazni kut lopatica izraunati emo preko trokuta brzina tako da emo
izjednaiti sa omjerom razlike tangencijalne komponente brzine c1 i obodne brzine rotora sa
relativnom brzinom na ulazu u lopatice:

41

Tangencijalnu komponentu, prikazanu na trokutima brzina, za relativnu brzinu na

ulazu u lopatice w1 emo lako izraunati jer sada znamo ulazni kut lopatica, uz pomo idue
formule zato jer tangencijalna komponenta relativne brzine na ulazu u lopatice predstavlja
umnoak te iste brzine sa kosinusom ulaznog kuta lopatica

Relativnu brzinu na izlazu iz lopatica izraunati emo ukoliko pomnoimo relativnu

brzinu na ulazu u lopatice sa koeficijentom brzine za lopatice:

Tangencijalna komponenta relativne brzine na izlazu iz lopatica w2 izraunati emo na

isti nain kao i tangencijalnu komponentu relativne brzine na ulazu u lopatice:

Stvarna brzina na izlazu iz lopatica iznosi:

42

Za nastavak prorauna drugog stupnja plinske turbine potreban nam je kut odvoda
plinova iz lopatica i njega emo izraunati uz pomo idue formule:

Kao to vidimo na trokutu brzina, ukoliko zbrojimo obodnu brzinu i tangencijalnu

komponentu relativne brzine na izlazu iz lopatica dobiti emo tangencijalnu komponentu
brzine na ulazu u lopatice:

Aksijalnu komponentu relativne brzine na ulazu u lopatice izraunati emo tako da

pomnoimo relativnu brzinu na ulazu u lopatice sa sinusom ulaznog kuta lopatica:

Takoer aksijalna komponenta relativne brzine na izlazu iz lopatica se rauna na isti

nain, umnokom relativne brzine na izlazu iz lopatica i sinusa izlaznog kuta lopatica, te
dobivamo da ona iznosi:

43

Aksijalne komponente stvarnih brzina na ulazu i izlazu iz lopatica jednake su

aksijalnim komponentama relativnih brzina na ulazu i izlazu iz lopatica te one stoga iznose:

Nakon to smo izraunali sve bitne brzine koje su prikazane na trokutu brzina za drugi
stupanj plinske turbine (slika 10.) moemo izraunati korisne podatke o drugom stupnju
plinske turbine kao to su raspolivi i koristan rad, termodinamiki stupanj djelovanja drugog
stupnja plinske turbine, raspoloiva i korisna snaga drugog stupnja, te mnoge druge
vrijednosti.
Izraunajmo prvo raspoloivi rad drugog stupnja plinske turbine koji emo dobiti tako
da entalpiji u toki 0 pridodamo energiju plinova te od toga oduzmemo entalpiju u toki 1s:

Koristan rad drugog stupnja plinske turbine manji je od raspoloivog rada te stoga on
iznosi:

44

Termodinamiki stupanj djelovanja za drugi stupanj plinske turbine iznosi:

Sila zakretanja rotora drugog stupnja plinske turbine izraunati emo sljedeom
formulom i dobili iduu vrijednost:

Zatim trebamo izraunati aksijalnu sila koju drugi stupanj plinske turbine prouzrouje
na rotor:

Nakon to smo izraunali aksijalnu silu koju drugi stupanj plinske turbine stvara, na
kraju prorauna za drugi stupanj plinske turbine dolazimo do raspoloive snage na drugom
stupnju plinske turbine koju emo izraunati tako da raspoloivi rad drugog stupnja plinske
turbine pomnoimo sa masenim protokom plinova:

Korisnu snagu drugog stupnja plinske turbine dobiti emo tako da obodnu brzinu na
rotor pomnoimo sa silom zakretanja rotora drugog stupnja plinske turbine:

45

Posljednje to emo izraunati za drugi stupanj plinske turbine je visinu (duinu)

lopatica koja je potrebna:

Slika 12: Prikaz sapnica i lopatica drugog stupnja plinske turbine

cm1

sapnica

stator

cm2
lopatica

Dk
rotor

Izvor: Predavanja prof. dr. sc. Enco Tireli: "Brodske toplinske turbine"

U poglavlju 4. i 5. (Termotehniki proraun plinske turbine za 1. stupanj i

Termotehniki proraun plinske turbine za 2. stupanj) prikazali smo postupak raunanja svih
bitnih vrijednosti po stupnjevima plinske turbine. Istim tim postupkom mogu se izraunati svi
bitni parametri preostala dva stupnja etverostupanjske plinske turbine.
Na slian se nain ponavlja kontrolni proraun i za naredne stupnje plinske turbine, tj.
za trei i etvrti stupanj.Stvarna snaga na turbini za svu ekspaziju u jednom stupnju i
ekspanziju u vie stupnjeva se razlikuju zbog odabrane geometrije lopatica, a prvenstveno
zbog kuteva strujanja plinova na ulazu i izlazu iz sapnica i lopatica.
46

6. PLINSKOTURBINSKO POSTROJENJE
Plinske turbine upotrebljavamo kao samostalne strojeve za proizvodnju energije.
Unjima vre radnju gorive smjese, iz kojih se izgaranjem stvaraju radni plinovi. Ovi plinovi
prolaze u mlazu kroz lopatice turbine i tamo vre mehaniku radnju, tzv. otvoreni sustavi, ili
ugrijavaju komprimirani zrak, koji tu radnju obavlja, tzv. zatvoreni sustavi. Postrojenja ovih
vrsta nazivamo turbinama na svjee plinove12.
Osim tih turbina takoer imamo i turbine na ispune plinove, koje slue kao pomoni
strojevi kod stapnih toplinskih strojeva ili kotlovnih ureaja na vodenu paru.
Radni proces plinsketurbine, kao samostalnog stroja sastoji se u slijedeem. Plin i zrak
komprimiramo svaki zasebno, ili samo zrak, na odreeni pritisak, zatim, oboje mjeamo u
komori, u kojoj se goriva smjesa upali i izgara kod konstantnog tlaka, a izgorjele plinove, koji
su tako nastali, dovodimo turbini. Teoretski je svejedno kakve je vrste gradnje sama turbina.
Ekspanzija plinova moe se prethodno produljiti do atmosferskog tlaka13.
Slika 13: Brodska Rolls-Royce plinska turbina snage 30 000 kW
1. Kuite turbine
2. Usis zraka
3. Ubrizgava
plina 4. Prstenasti
sagorijeva plinova
5. Plinska turbina
6. Sustav
podmazivanja
7. Nosa turbine
8. Sakuplja
ispunih plinova
9. Osovina za
prijenos izlazne
snage

Izvor: Predavanja prof. dr. sc. Enco Tireli: "Brodske toplinske turbine"
12
13

Miler, J.: Parne i plinske turbine, Tehnika knjiga, Zagreb 1955, str. 305
Ibidem

47

Poput parne, i plinska turbina zahtijeva uvoenje u toplinski proces ostalih ureaja i
strojva. U glavne dijelovep linskoturbinskog postrojenja ubrajaju se14:

plinska turbina

kompresor zraka

komore izgaranja

zagrijai zraka za izgaranje

sustav goriva
Plinske turbine mogu se izvoditi na zajednikoj osovini s kompresorom. Kod plinskih

turbina za brodski pogon, najee se glavna plinska turbina izvodi odvojeno. Pogon
kompresora tada se izvodi preko plinske turbine snage samo za pogon kompresora. Takve se
turbine nazivaju pomone ili kompresorske turbine15.
Ekspanzija, smjese plinova izgaranja i zraka, izvodi se u aksijalnom ili radijalnom
protoku plinske turbine.
Ispuni plinovi iz glavne turbine imaju veoma visoku temperaturu (od 350C do
16

550C) . Energija ispunih plinova mora se iskoristiti, posebno kod turbina koje rade pri
niskome kompresijskom omjeru. Ve je utvreno da se dio topline sadran u ispunim
plinovima moe iskoristiti za predgrijavanje komprimiranog zraka za izgaranje prije nego to
ue u komoru za izgaranje. Izmjenjiva topline koriten za tu svrhu naziva se regenerator.
Plinska turbina ima ove prednosti17:

ugradnjom automatske kontrole omoguuje se rad bez stalnog nadgledanja

manji trokovi odravanja nego kod parnih turbina i dizel-motora

mala teina i mali volumen po jedinici snage

manji investicijski trokovi nego kod ugradnje parnih turbina i dizel-motora

bre upuivanje turbine i vea manevarska sposobnost broda.

14

Tireli, E.: Brodske toplinske turbine, Rijeka 2001. str. 130.

Ibidem
16
Ibidem
17
Ibidem
15

48

Slika 14: Presjek brodske plinske turbine GE LM25 (25 000 kW)

Izvor: Predavanja prof. dr. sc. Enco Tireli: "Brodske toplinske turbine"

Sapnice prvog stupnja turbine su najoptereeniji dijelovi turbine. One se sastoje od

posebno oblikovanih dijelova sastavljenih u prsten. Na Slici 15. prikazane su sapnice plinske
turbine.
Slika 15: Sapnice plinske turbine

Izvor: http://www.bst-tsb.gc.ca/eng/rapports-reports/aviation/1995/a95o0232/a95o0232.asp
(08.10.2013)
49

Segmenti sapnice imaju aerodinamiki oblikovanu pregradu. One su uplje i zrak iz

kompresora ulazi u dio sapnikih krilaca koji su smjeeni u turbinskim pregradama. Zrak
struji kroz sapnice i kroz seriju provrta zavravajui u komorama za izgaranje. Ta zrana
struja hladi cijelu pregradu, i s njima i sapnice, omoguavajui mnogo viu ulaznu
temperaturu plinova izgaranja u turbini18.
Sapnice drugog stupnja rotacijska su krilca smjetena u strujnom kanalu plinova
odmah nakon prvog stupnja. Sapnice i njihove osovine montirane su na turbinsko kuite tako
da se drava minumum zazora izmeu sapnica i zatite kada turvine dostigne svoju radnu
temperaturu19.
Kod plinskih turbina sigurnosni regulator slui za zatitu turbine od prekoraenja
brzine vrtnje, slino kao i kod parnih turbina. Takoer lopatice plinskih turbina izvedene su
slino kao i lopatice parnih turbina a prikazane su na Slici 1620.
Slika 16: Lopatica plinske turbine

Izvor: http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Gas_turbine_blade_with_details.jpg
(08.10.2013.)
18

Tireli, E.: Brodske toplinske turbine, Rijeka 2001. str. 134.

Ibidem
20
Tireli, E.: Brodske toplinske turbine, Rijeka 2001. str. 135.
19

50

Proces izgaranja se izvodi u jednoj ili vie komora za izgaranje koje su postavljene
izmeu turbine i kompresora. Osnovni princip rada sekcije za izgaranja jest podjela relativno
hladnog izlaznog zraka iz kompresora (od 120C do 320C)21 u dvije ili vie koaksijalnih
struja, od kojih centralna ili primarna struja ulazi u primarnu zonu izgaranja gdje je utrcano
sitno raspreno gorivo. Izgaranje se izvodi uz pomo visokonaponske svijeice koja pali
mjeavinu zraka i goriva.
Kada se jednom provede izgaranje, mjeavina e stalno izgarati bez pomoi elektrine
svijeice. Koliina primarnog zraka je takva da e mjeavina biti dovoljna za stalan i brz
proces izgaranja za vrijeme rada. Na Slici 17. i 18. prikazana su dva razliita smjetaja
komora za izgaranje na plinskim turbinama.
Slika 17: Boni smjetaj komore za izgaranje

Izvor: prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec: Energetska postrojenja

21

Tireli, E.: Brodske toplinske turbine, Rijeka 2001. str. 136.

51

Slika 18: Kruni smjetaj komora za izgaranje

Izvor: prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec: Energetska postrojenja

Gorivo koje se koristi za rad plinske turbine mora se sastojati od homogenih

ugljikohidrata koji ne sadre anorganske kiseline i strana tijela22. Goriva koja se mogu
upotrebljavati, prikazana u tablici 4., za proizvodnju plinova izgaranja i pogon plinskih
turbina obino sadre:
Tablica 4: Koliina metala u ppm-u razliitih goriva

Gorivo

Pb

Ca

Na+K

Va

Benzin

0.2

0.2

0.2

0.2

Kerozin

0.2

0.2

0.2

0.2

Dizel D1

0.2

0.2

0.2

0.2

Dizel D2

0.2

0.5

0.2

0.2

Sirova nafta

0.2

0-20

0-100

0-300

Doputen sadraj

10

Izvor: Tireli, E.: Brodske toplinske turbine, Rijeka 2001.

Maksimalni sadraj neistoa je, ukljuujui vodu, 1% volumski, a maksimalna je

koliina pepela 0,03% teinski (300 ppm - parts par million).
22

Tireli, E.: Brodske toplinske turbine, Rijeka 2001. str. 138.

52

Maksimalni doputeni sadraj neistoa je sljedei23:

vanadij

2 ppm

kalcij

10 ppm

olovo

5 ppm

kalij + natrij

5 ppm

Eventualni sadraji metala tijekom procesa izgaranja tope se i tvore talog na

turbinskim

lopaticama

pregradama

izazivajui

koroziju.

Izuzevi vanadija, svi drugi metali stvaraju naslage na turbinskim lopaticama. Te se

naslage teko odstranjuju, povrh toga smanjuju snagu i efikasnost turbine te su zbog toga
nepoeljni u sastavugoriva.
Sadraj vanadija i natrija ograniava upotrebu goriva, a razlog tome je poveanje
rizika od korozije pri visokim temperaturama. Produkti izgaranja koji sadre npr. natrijevsulfat i vanadij-pentoksid, u polurastopljenom su stanju i na temperaturi od priblino 600C
poinju izazivati visokotemperaturnu koroziju.
Vanadijev utjecaj na oteenje materijala moe se smanjiti dodavanjem magnezija, to
rezultira poveanjem toke taljenja produkata izgaranja na priblino 1100C24.
Sustav goriva obuhvaa dva postupka25:
odstranjivanje soli
dodavanje aditiva gorivu.
Desolizatorski ureaj odstranjuje sve nepoeljne vodenotopljive kemijske elemente
kao to su natrij, kalij i velik broj kalcijevih spojeva.
Upotrebom ureaja za dodavanje aditiva (magnezij se mijea s gorivom) izbjegava se
korozija i stvaranje taloga izazvanih sadrajem vanadija.
Na, Ka i elementi Ca u sastavu goriva topljivi su u vodi, najee se nalaze kao
kontaminatori u gorivu, a nastaju doticajem sustava goriva s morskom vodom. Dosad jo nije
pronaen aditiv koji bi eliminirao efekt oteenja tih elemenata tijekom procesa izgaranja.
injenica da su topljivi u vodi, omoguuje njihovo odstranjivanje iz goriva jednostavnim
23

Tireli, E.: Brodske toplinske turbine, Rijeka 2001. str. 139.

Ibidem
25
Ibidem
24

53

centrifugalnim ispiranjem. To se izvodi zagrijavanjem goriva i dodavanje 5-10% vode koja

sadri oko 0,25% otapala. Mjeavina goriva i vode vodi se kroz dva centrifugalna separatora
spojena u seriju, koji odstranjuju vodu iz goriva. Veina neistoa topljivih u vodi moe tako
se tako odstraniti. Gustoa se vode moe poveati otapanjem magnezijeva sulfata u vodi26.
Vanadij je uobiajeno prisutan u razliitim koliinama u sirovoj nafti i ostalom gorivu.
Budui da je veina vanadijevih spojeva topljiva u gorivu, gorivu je potrebno dodavati
inhibator da bi se sprijeila korozija27.
Korozivni efekt vanadija moese uspjeno smanjiti dodavanjem magnezijeva sulfata
MgSO4 7H2O kao Epsomova sol koja se mijea s gorivom i onda vodi u sustav za izgaranje.
Kad voda otopi magnezijev sulfat, odvaja se od goriva a mjeavina goriva i aditiva mora
izgorjeti odmah nakon dodavanja aditiva28. Koliina aditiva iznosi od 0,5 do 2,5% koliine
goriva.
Oteenje

visokooptereenih

lopatica

plinskih

turbina

izazvano

je

visokotemperaturnom korozijom. Visoka temperatura plina, njegov sadraj te oneieni

usisni zrak za izgaranje redovito izazivaju koroziju lopatica plinskih turbina. Pojava
visokotemperaturne korozije moe se protumaiti na osnovi ve poznatih teorija o nastanku
visokotemperaturne korozije. Sprjeavanje takva utjecaja vano je jer se time poveava
ivotni vijek lopatica odnosno openito sigurnost u radu plinske turbine29.
U osnovi, plinske se turbine upuuje u rad do nominalne snage u nekoliko minuta.
Uvijeti koji se uspostavljaju pri upuivanju u rad, imaju odluujui utjecaj na ivotni vijek
turbine, pogotovo najoptereenijih dijelova - lopatica.
Plinovi za pogon plinskih turbina redovito su produkt izgaranja tekueg goriva ili
plinovitog goriva ija se temperatura penje i do 1.000C30.
Opazilo se da vanadij moe biti sadran i u usisnom zraku koji se dobavlja preko
kompresora. U koritenom zraku za izgaranje goriva, u pravilu, ima oko 0,005 ppm teinskih

26

Tireli, E.: Brodske toplinske turbine, Rijeka 2001. str. 139.

Tireli, E.: Brodske toplinske turbine, Rijeka 2001. str. 140.
28
Ibidem
29
Ibidem
30
Ibidem
27

54

udjela natrija (Na), kalija (Ka), vanadija (V) i olova (Pb), to se smatra dovoljnom za pojavu a
visokotemperaturne korozije31.
Do sada je potvreno pet (5) teorija nastanka visokotemperaturne korozije32.
1. teorija:
Objavljena 1945. (autor Corey)
Mehanizam nastanka:

, gdje je

Pritom je vano da udio dijela SO3 u koliini 0,5 do 3% od ukupnog udjela SO2
ima odluujuu ulogu u stvaranju visokotemperaturne korozije. Stoga je poeljno da
pretiak zraka bude im manji pri izgaranju, to je kod turbina zapravo obrnuto.

2. teorija:
Objavljena 1960. (autor Nelson)
Mehanizam nastanka:

.
Zbog katalitikog djelovanja Fe2O3 dolazi do mjestimino pojaane koncentracije
stvaranja SO3 u podruju od 538C do 704C kroz reakciju

3. teorija:
Objavljena 1963. (autori Adams i Raask).
Mehanizam nastanka:

31
32

Tireli, E.: Brodske toplinske turbine, Rijeka 2001. str. 140.

Ibidem

55

Analizama je potvreno, kao termogravimetrijskim mjerenjima, da alkalijski

dvostruki sulfat i slobodni sumorpni trioksid izazivaju odnoenje materijala, to u
ovom sluaju nazivamo visokotemperaturnom korozijom33.
Tako je npr. utvreno da se pri 750C i radu s plinovima izgaranja, pri
izgaranju dizel goriva, visokotemperaturnom korozijom odnosi oko 150 mg elika
lopatica po cm2 povrine. Pod istim uvjetima, ali sa sastavom plinova koji sadre
K2SO4, K Al(SO4)2 visokotemperaturnom sekorozijom odnosi ak 550 mgelika
lopatica po cm2 povrine.

4. teorija:
Objavljena 1964. (autor Wickert).
Mehanizam nastanka: udio SO3 aktivira u kontaktu sa Na2SO4 "koroziju":

.
Budui a pri temperaturama veim od 600C nije mogue stvaranje pirosulfata,
zapravo Na2SO4 "aktivira" SO3 molekule, a napgodnije je podruje oko 590C za
stvarnje spoja s materijalom lopatica.

5. teorija:
Objavljena 1968. (autor Kirsch).
Mehanizam nastanka:

Novijom teorijom visokotemperaturna korozija, na lopaticama plinske turbine,

nastaje reagiranjem sumpornih i vanadijevih spojeva sa NaCl i taloi se kao Na2SO4 ili
kao mijeani sulfat Na2SO4/K2SO434.

33
34

Tireli, E.: Brodske toplinske turbine, Rijeka 2001. str. 141.

Ibidem

56

To se taloenje dogaa u temperaturnom podruju od 800C do 1200C u tekuem

stanju. Nastali talog vrlo je agresivan, a nastali kromati i sulfiti osiromauju materijal lopatice
u kromu35.
Toan proces i mehanizam nastanka temperaturne korozije (prema ovoj teoriji) do
danas nije u svim pojedinostima razjanjen, iako se kemijska reakcija prepoznaje.
Vanadij tvori tekue spojeve, npr. vanadijev pentoksid, ve pri 691C i kod svih
lopatica plinskih turbina vanadijev pentoksid izaziva jaku koroziju. Dodavanjem silicijevih
aditiva kao npr. SiO2, moe se izazvati vanadijev-magnezijev spoj koji tek pri viim
temperaturama doputa tekue spojeve. Na taj se nain bitno smanjuje djelovanje
visokotemperaturne korozije36.
Kod plinskih turbina s ulaznim temperaturama ispod 650C, uz dodatak aditiva na
silicijskoj bazi, moe se potpuno ponititi utjecaj visokotemperaturne korozije.
Natrij i kalij mogu s vanadijem tvoriti eutektine spojeve koji su tekui ve pri 566C.
Kod spojeva sa sumporom,oni tvore sulfate s tokom taljenja upravo u podruju rada plinskih
turbina. Natali sulfati vrlo su agresivni, i ni jedan aditiv nije uspjean iznad 650C37.
Olovo izaziva koroziju i moe dodatno umanjiti zatitni efekt magnezijevih aditiva, pa
time zapravo ne umanjuje tetno djelovanje visokotemperaturne korozije.
Kalcij je nepoeljan element u procesu jer tvori tvrde i debele naslage na lopaticama
plinske turbine. Dodatno, pri promjeni uvjeta rada plinske turbine, oni mogu i otpasti te
prouzroiti mehanika oteenja38.
U usporedbi sa svim spomenutim elementima, sumpor je najnepoeljniji u procesu jer
predstavlja osnovni uvjet visokotemperaturne korozije.
Da bi se donekle sprijeio utjecaj visokotemperaturne korozije, poduzimaju se sljedee
radnje39:
potpuno ienje goriva i zraka za izgaranje od elemenata koji su spomenuti kao
nepoeljni
dodavanje aditiva gorivu
nanoenje na lopatice zatitnih premaza ili metala za zatitu.
Proizvoai plinskih turbina dre do preporuka da usisni zrak za izgaranje ne smije
imati teinski udjel preko 0,005 ppm zbrojeno natrija, kalija, vanadija i olova.
35

Tireli, E.: Brodske toplinske turbine, Rijeka 2001. str. 142.

Ibidem
37
Ibidem
38
Ibidem
39
Ibidem
36

57

Pojedini proizvoai daju preporuke maksimalnog sadraja elemenata u ppm za

koriteno gorivo i to40:

Tablica 5: Preporuke proizvoaa o maksimalnom sadraju elemenata (ppm)

Va

Na+K

Ca

Pb

BBC

0,8

KWU

12

1,0

GE

0,5

1,0

RR

1,3

WH

10

0,5

Izvor: Tireli, E.: Brodske toplinske turbine, Rijeka 2001.

Da bi se sprijeilo oneienje goriva nepoeljnim elementima, mora se voditi rauna

da se:
spremnici i cjevovodi oiste pri svakoj promjeni goriva
da se ispiranje ne obavlja eventualno vodom koja sadraji nepoeljne elemente.
Spomenutom mjerom moe se bitno umanjiti djelovanje Na (kroz natrijev klorid), K
(kroz kalijev klorid), Ca (kroz kalcijev karbonat)41.
Zahtjevi za ienjem goriva kod plinskih turbina mnogo su stroi od onih za dizelmotore. Dizel-motori mogu bez potekoa raditi i s 100 ppm oneienja s naznaenim
zagaivaima. Stoga proizlazi da se ienju goriva mora posvetiti najvea panja.
Nakon takva ienja goriva, dodaju se aditivi za odvajanje vanadija, i to najee
magnezijev sulfat MgSO4 ili gorka sol MgSO4-7H2O42.
Oneienja gorva vanadijem i olovom uslijedi veinom ako se prethodno u
spremnicima i cjevovodima nalazilo teko gorivo ili benzin.

40

Tireli, E.: Brodske toplinske turbine, Rijeka 2001. str. 143.

Ibidem
42
Ibidem
41

58

Kontakt s nepoeljnim elementima kroz usisani zrak za izgaranje moe se sprijeiti

ako se43:
sprjeava usis estica kapi sa NaCl (posebno nepogodno za brodske plinske turbine)
ne doputa rad motora s unutranjim sagorijevanjem u blizini usisa zraka za plinsku
turbinu.

Slika 19: Lopatica turbine oteena korozijom

Izvor: http://www.sulzer.com/en/Products-and-Services/Coating-Equipment/CustomerSupport/Surface-Functionalities/Corrosion (14.10.2013.)

6.1. Kombinirani proces plinskoturbinskog i parnoturbinskog

postrojenja

Kada govorimo o kombiniranom procesu mislimo na proces sastavljen od plinskoturbinskog i parno-turbinskog dijela. Glavne sastavnice su naravno plinska i parna turbina.
Osnovna namjena ovakvih postrojanje je da se iskoristi toplina nastala na izlazu iz plinske
turbine. Poto ispuni plinovi koji izlaze iz plinske turbine imaju izuzetno visoke temperature,
oko 600 C mogu se iskoristiti kao sredstvo koje e grijati vodu i proizvoditi vodenu paru za
parnu turbinu. Time poveavamo iskoristivost samog procesa poto je toplina koju bi inae

43

Tireli, E.: Brodske toplinske turbine, Rijeka 2001. str. 143.

59

izgubili iskoritena za daljnju proizvodnju pare. Iskoristivost takvog postrojenja dosee i do

60%44.
Na Slici 20. prikazano je jedno takvo postrojenje s plinskom i parnom turbinom te
kompresorom. U kombiniranom postrojenju kompresor komprimira zrak i alje ga u komoru
izgaranja gdje se istovremeno dovodi gorivo za izgaranje. Plinovi izgaranja vrlo visoke
temperature vode se iz komore izgaranja u plinsku turbinu, gdje ekspandiraju dajui koristan
rad na osovinu spojenom na rotor plinske turbine. Osovina pokree generator elektrine struje
i proizvodi elektrinu energiju koja se alje u mreu. Nakon ekspanzije, ispuni se plinovi iz
plinske turbine vode u utilizator (generator pare na otpadnu toplinu). Jedna od vrlo dobrih
karakteristika plinske turbine je ta to je kod nje prisutan vrlo visok omjer zrak/gorivo budui
se dodaje nekoliko puta vie zraka zbog hlaenja lopatica plinske turbine.
Slika 20: Shema kombiniranog postrojenja

Izvor: http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE
(08.10.2013.)

44

http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE (08.10.2013.)

60

ZAKLJUAK
Plinske pogonske turbine postaju sve ee glavni izbor za pogon brodova, pogotovo
za brodove velike snage i specijalnih namjena. Iskoristivost plinskih turbina jo je vea
ukoliko se koristi u kombiniranom postrojenju zajedno sa parnim turbinama (COGES),
budui da takav sustav iskoritava otpadnu toplinu ispunih plinova za proizvodnju pare i
samim time poveava iskoristivost takvog postrojenja i do 60%.
Termotehnikim proraunom plinske turbine snage 30 MW prikazali smo kako
izraunati najvanije parametre jednog takvog pogona. Takoer smo dobili i njegov teoretski
kao i mogui rad na turbini, jedininu potronju goriva kao i ukupni stupanj djelovanja
plinsko turbinskog pogona od 43%. Takoer smo plinsku turbinu podjelili u etiri stupnja te
prikazali kako izraunati proizvedenu snagu na turbini po svakom stupnju, koristan i
raspoloivi rad i snagu stupnja, termodinamiki stupanj djelovanja po stupnjevima kao i
visinu lopatica svakog stupnja.
Bitno je takoer napomenuti da uz mnoge prednosti koje ovakva vrsta pogona nudi
(rad bez stalnog nadgledanja, manji trokovi odravanja, mala teina i mali volumen po
jedinici snage, manji investicijski trokovi, bre upuivanje turbine, vea manevarska
sposobnost broda) ovakav pogon takoer moe koristiti teret broda (LNG) za pogon. Teret
koji ionako dnevno isparava i gubi se ukoliko se ne iskoristi za pogon ili ukapljuje natrag
skupocjenim sustavom za ukapljivanje.

61

LITERATURA

KNJIGE
1. Tireli, E.: Brodske toplinske turbine, Rijeka 2001.
2. Miler, J.: Parne i plinske turbine, Tehnika knjiga, Zagreb 1955.

ASOPISI
1. The Motor Ship: "LNG carriers running out of fuel", January/February 2005.

INTERNET
1. http://share.pdfonline.com/f3d623b67bc84be1a8902e7d6092d712/PLINSKE%20OD
GOV.pdf
2. http://www.daedalus.gr/jsauxilpublic/LNG_Propulsion-7.pdf (19.9.2013.)

62

POPIS SLIKA
Slika 1: Plinskoturbinsko postrojenje otvorenog procesa .......................................................... 8
Slika 2: Kombinirano plinsko i parno postrojenje (COGES) ..................................................... 9
Slika 3: Direktni pogon .............................................................................................................. 9
Slika 4: Prikaz toplinskih procesa plinske turbine ................................................................... 12
Slika 5: h-s dijagram prvog stupnja .......................................................................................... 26
Slika 6: Trokuti brzina za prvi stupanj plinske turbine ............................................................ 28
Slika 7: Shema trokuta brzina na samom izlasku iz sapnica te u lopaticama .......................... 29
Slika 8: Prikaz sapnica i lopatica prvog stupnja plinske turbine .............................................. 34
Slika 9: h-s dijagram drugog stupnja ........................................................................................ 36
Slika 10: Trokuti brzina drugog stupnja plinske turbine .......................................................... 39
Slika 11: Shema trokuta brzina na samom izlasku iz sapnica te u lopaticama ........................ 40
Slika 12: Prikaz sapnica i lopatica drugog stupnja plinske turbine .......................................... 46
Slika 13: Brodska Rolls-Royce plinska turbina snage 30 000 kW ......................................... 47
Slika 14: Presjek brodske plinske turbine GE LM25 (25 000 kW).......................................... 49
Slika 15: Sapnice plinske turbine ............................................................................................. 49
Slika 16: Lopatica plinske turbine ............................................................................................ 50
Slika 17: Boni smjetaj komore za izgaranje ........................................................................ 51
Slika 18: Kruni smjetaj komora za izgaranje ........................................................................ 52
Slika 19: Lopatica turbine oteena korozijom ........................................................................ 59
Slika 20: Shema kombiniranog postrojenja ............................................................................. 60

POPIS TABLICA
Tablica
Tablica
Tablica
Tablica
Tablica

1: Poznati podaci za termotehniki proraun ............................................................... 1

2: Tablica izraunatih i zadanih vrijednosti za prvi stupanj plinske turbine .............. 25
3: Tablica izraunatih i zadanih vrijednosti za drugi stupanj plinske turbine ............ 35
4: Koliina metala u ppm-u razliitih goriva.............................................................. 52
5: Preporuke proizvoaa o maksimalnom sadraju elemenata (ppm) ...................... 58

63