Porod1234 PDF

PORODNITVO, Skripta za dravni ispit (Mihi D.
PERINATALNA I MATERNALNA SMRTNOST

FETALNA SMRT (MRTVOROENOST)
-
Fetalna msrt je smrt ploda prije potpuna istiskivanja ili vaenja bez obzira na trajanje trudnoe.
Na fetalnu smrt upuuje injenica da nakon odvajanja od majina tijela fetus ne pokazuje znakove ivota (ne
die, nema rada srca, nema pulsacija pupkovine, ne mie se)
Moe nastupiti u trdunoi ili za vrijeme poroda
MORTINATALITET (FETALNA SMRTNOST)

-
Broj mrtvoroene djece s trajanjem gestacije od najmanje 28 tjedana ili s rodnom teinom od najmanje 1000 g
na 1000 ukupno roene djece (ivoroene + mrtvoroene) na nekom podruju u jednoj kalendarskoj godini
Plod koji ne zadovoljava niti jedan od ovih kriterija oznaava se kao pobaeni plod.
Navedenu definiciju preporua SZO za meunarodnu usporedbu podataka, a za potrebe nacionalnih statistikih
izvjea koriste se kriteriji: gestacijska dob najmanje 22 tj, a porodna masa najmanje 500 g
RANA NEONATALNA SMRTNOST

-
Broj ivoroene djece umrle prije navrenih 7 dana ivota na 1000 ivoroene djece na nekom podruju u
jednoj kalendarskoj godini
PERINATALNA SMRTNOST
-
Broj mrtvoroene djece zbrojen s brojem ivoroene novoroenadi prije navrenih 7 dana ivota na 1000
ukupno roene djece (mrtvoroeni+ivoroeni) na nekom podruju u jednoj kalendarskoj godini (kriteriji
gestacijske dobi i rodne mase su isti kao i za mortinatalitet)
Stalno se smanjuje u RH, 2003 god iznosila je 6,3 promila (?)
U strukturi perinatalno umrlih, 60% je fetalna smrt, a 40% je rana neonatalna smrt
RIZNI IMBENICI I UZROCI PERINATALNE SMRTI

-
RIZINI FAKTORI: nedovoljna zdr skrb, nii obrazovni status, izvanbrano raanje, mali razmaci izmeu
trudnoa, vei broj prijanjih trudnoa, starija ivotna dob rodilje, radni uvjeti (tei fziki rad za vrijeme
trudnoe), drugi socijalni parametri (ruralna podruja, nii dohoci i sl)
o Potrebno je zdravstveno proscjeivanje i upuivanje na redovnu antenatalnu skrb
o Prema podacima, u RH u 2003. godini udio nekontroliranih trudnoa iznosio je 5,6%
UZROCI: komplikacije u trudnoi, infekcije, kongenitalne malformacije, asfiksija, fetalna nezrelost, infekcije..
MATERNALNI MORTALITET (MATERNALNA SMRTNOST)

-
Broj umrlih ena tijekom trudnoe ili tijekom prva 42 dana poslije zavrene trudnoe, neovisno o trajanju i
lokalizaciji trudnoe zbog bilo kojeg uzrokova u vezi s trudnoom ili porodom ili zbog pogoranja neke druge
bolesti uslijed trudnoe ili poroda, ali ne kao posljedica usputnih ili sluajnih uzroka (npr prometna)
Rauna se na 100 000 ivoroene djece na nekom podruju u jednoj kalendarskoj godini
Razlikujemo direktnu i indirektnu maternalnu smrtnost:
o Direktna posljedica komplikacije trudnoe, poroda ili babinja;
o Indirektna posljedica bolesti/stanja koje je postojalo i ranije ali je pogorano samom trudnoom,
porodom ili babinjem
Stanje u RH: nizak maternalni mortalitet; u 2003 god zbog komplikacija u trudnoi, poroaju ili babinju umrle
su tri ene (stopa 7,56/100 000 ivoroenih)
Na globalnoj razini nalazimo da su uzroci maternalne msrtnosti u 24% hemoragije, u 15% infekcije, 13%
nesretni pobaaj, 12% hipertenzija i 8% komplikacije vezane uz sami porod
www.perpetuum-lab.com.hr
PORODNITVO, Skripta za dravni ispit (Mihi D.)
FIZIOLOGIJA TRUDNOE
FIZIOLOKE PROMJENE U TIJELU TRUDNICE
-
Za vrijeme trudnoe u tijelu ene dogaaju se razne fizioloke i psiholoke promjene koje omoguavaju rast i
razvoj ploda, pripremu za porod i dojenje
PROMJENE PO TROMJESJEJIMA
o I tromjesjeje: izostanak menstruacije, mogua mala sukrvica u vrijeme oekivane menstruacije
(implantacija); poveanje i napetost dojki; umor, pospanopst; jutarnje munine; cerviks i vagina se
smekavaju postaju lividni, pojaani iscjedak (leukoreja)
o II tromjesjeje: maternica izlazi iz male zdjelice; nabreknue perigenitalnih struktura zbog
hipervaskularizacije i poveanja masnog tkiva; dojke poveanje, bradavice hiperpigmentirane; linea
alba pigmentira i postaje linea fusca; pjege na licu (chloasma gravidarum); porast TT
o III tromjesjeje: maternica i dalje raste; dno maternice dosee jetru i oit; pojavljuju se kontrakcije;
raste hidrostatski tlak (varikoziteti, hemorodidi); esto se javi konstipacija; danji porast TT
PROMJENE PO ORGANSKIM SUSTAVIMA
o Hematopoetski sustav: poveanje volumena krvi (30-40%. poveane potrebe, ublaavanje gubitka
krvi prilikom poroda); vie se povisuje volumen plazme nego Eri pa nastaje balga hemodilucija;
poveava se potreba za Fe; u svakoj sljedeoj trudnoi volumen se jo vie poveava; poveava se
broj Leu, posebno nesegmentiranih; pad titra antibakterijskih i antivirusnih protutijela; poveava se
koagulabilnost krvi, a fibrinoliza usporava (uslijed inhibitora koje lui posteljica)
o Bubreni sustav: poveano zadravanje Na i vode (porast volumena krvi i izvanstanine tekuine);
poveava se KEK, a ureja i kreatinin su snieni; slabije se konecentrira mokraa; nokturija je
normalna (preraspodjela tekuina u leeem ploaju); esta je i dilatacija kanalnog sustava (djelovanje
hormona, mehaniki faktor), u veeg broja trudnica pojavljuje se hidronefroza; sklonost infekcijama
o Kardiovaskularni sustav: promjene uslijed poveanja volumena krvi, hormona i vazoaktivnih
prostag; blaga hipertrofija miokarda; promjenjen auskultacijski nalaz uslijed eleviranog oita; SMV
volumen u trudnoi naraste i do 50% od prije trudnoe (uslijed hipertrofije, ali i pojaane frekvencije)
o Dini sustav: uslijed elevacije dijafragme dolazi do smanjenja statikih plunih volumena; poveava
se minutni volumen disanja (progesteron dijeluje na centar za disanje > ubrzanje frekvencije);
o Metabolike promjene: prva polovina trudnoe je anabolika, a druga polivina je katabolika kada se
iskoritava rezervna mast; pod djelovanjem placentalnog laktogena i progesterona mogua je i
inzulinska rezistencija (da fetusu ostane vie glukoze na raspolaganju!)
PREHRANA TRUDNICE
-
Tijekom trudnoe potrebna je dodatna energija za stavranje novih tkiva fetusa i majke
Smatra se da je ukupni kalorijski potroak u trudnoi oko 80 000 kalorija (300 kalorija na dan), tako da
trudnice trebaju izmati dodatnih 300 kalorija na dan uz ono to su uzimale prije zaea (oko 2500/dan)
Bjelanevine su glvani hranjivi sastojak za trudnice (osiguravaju elemente potrebne za rast i razvoj djeteta,
posteljice); preporua se 2-3 obroka na dan (oko 60 g/dan); primjer: nemasno meso, jaja i sl.
Ugljikohidrati predstavljaju glavni izvor tjelesne energije, ali ipak ne treba pretjerivati s njihovim unosom;
preferiraju se sloeni ugljikohidrati (itarice, krumpir, graak)
Tekuina i sol: trudnica treba zadrati unos tekuine (1,5-2L); umjerena konzumacija soli (dodatno zadrava
vodu, to poveava edeme mekih tkiva)
Kalcij: poveeva se potreba za kalcijem tako da se preporua unos oko 1200 mg; dobri izvori kalcija jesu
mlijeko i mlijeni proizvodi, sir, jogurt, riba
eljezo: tijekom trudnoe potrebe za Fe se udvostruuju (s 15 na 30 mg) zbog poveanog stvaranja E, Fe iz
mesa i ribe se najbolje apsorbira, ostali izvori: jetra, cjelovite itarice, lisnato povre
Folna kiselina: niske razine folata povezani su sa defektima neuralne cijevi pa se preporua pojaani unos od
0,4 mg/dan; izvori: jetra, lisnato povre, grakasto povre; danas se standardno vri medikamentno
Ostale preporuke: pojaati unos vitamina, smanjiti unos kofeina (ne mora se izbaciti), prestanak puenja
RANA DIJAGNOZA TRUDNOE

-
Amenoreja je jedan od najvjerojatnijih znakova trudnoe u ena generative dobi ako je imala odnos
Rana dijagnoza se temelji na anamnezi, gin pregledu i laboratorijskim testovima
ANAMNEZA: podatak o amenoreji, osjetljivosti dojki, muninama, povraanju, gadljivosti na hranu...
GIN PREGLED: vanjski pregled spolovila; pregled u spekulima, bimanualni pregled
o Vanjski pregled: hipermija
o Pregled u spekulima: obilan bjelaksti iscjedak (lekuoreja), lividnost cerviksa, PAPA test
o Bimanulani pregled: uvean i smekan uterus, Hegarov znak (smekanje istmusa); Piskaekov znak
(asimetrino otvrdnue uterusa na strani nidacije ploda)
LAB DIJAGNOSTIKA: odreivanje humanog korionskog gonadotropina (hCG)
o Glikoprotein kojeg izluuje sinciciotrofoblast
o Ima alfa i beta podjedinicu: alfa slina kod i kod TSH, TSH i LH, pa se razlikuje po beta podjednici
o Moe se dokazati 10 dana od LH skoka pred ovulaciju (4 tj od posljednje menstruacije i tada je 100 ij)
o Bitna je dinamika porasta: udvostruenje u roku od 48 sati
o Ugl se gleda ukupni hCG, ali moe se odreivati i beta podjedinica hCG (razina hCG u trudnoi se
znatno mjenja dok slobodna beta podjednica je stalno niska)
KUNI TESTOVI: rade na principu detekcije hCG u urinu; postaju poz kod vrijednosti oko 50 ij
HUMANI KORIONSKI GONADOTROPIN hCG

-
Glikoprotein kojeg izluuje sinciocitrofoblast; manje koliine nastaju fetalnim bubrezima

Alfa i beta podjedinica (alfa slina kod i kod TSH, TSH i LH, pa se razlikuje po beta podjednici)
ULOGA: podrava uto tijelo da stvara progesteron; u fetalnoj cirkulaciji potie stvaranje testosterona u
mukih plodova to ima ulogu u razvoju mukog spola (zamjenjuje ulogu LH u fetusa)
Mjeri se ukupna koliina hCG i slobodni beta-hCG (njihove konc se mjenjaju u trudnoi)
o Ukupni hCG intenzivno raste 10 tj, potom pada do 20 tj i takav ostaje do kraja trudnoe
o Slobodni beta hCG ima stalno niske vrijednosti tokom cijele trudnoe
Kliniki znaaj: dijagnostika i praenje rane trudnoe (dvostruki porast u 48h), povienu vrijednost nalazimo
kod vieplodnih trudnoa te kod proliferacije trofoblasta (trofoblastina bolest)
HUMANI PLACENTNI LAKTOGEN hPL

-
Neglikozilirani polipeptid, proizvodnja nije ograniena samo na posteljicu

U serumu se moe dokazati 3 tj od oplodnje; postupno raste do 34 tj gestacije (s masom posteljice)
Uloga: stimulira lipolizu i tako oslobaa masne kis (izvor energije za majin metabolizam i prehranu fetusa) te
oponira uinak inzulina (poveava dostupnost glukoze fetusu)
PLACENTNI ESTROGENI I PROGESTERON

-
Estrogeni: estrogeni koji se stvaraju u posteljice ne sintetiziraju se de novo kao u jajnicima nego iz androgena
koji su fetalnog porijekla-fetalna nadbubrena lijezda, a glavi enzim u tome je aromataza
o Smanjeno luenje estrogena u ena zapaena je u nekoliko patolokih stanja fetusa: smrt fetusa,
anencefalija (nema razvijene niti nadbubrene lijezde) te Downov sy
Progesteron: kako raste konc estrogena, tako raste i konc progesterona kojeg lui posteljica; progesteron se u
posteljici stvara de novo (ponajprije iz LDL-a i acetata)
ENDOKRINE PROMJENE U TRUDNOI

-
HIPOFIZA: dolazi do poveanja same lijezde, poveava se luenje STH i PRL

TITNJAA: uslije poveanja bazalnog metabolizma poveavaju se i potrebe za T3 i T4 pa moe doi do
blagog poveanja titnjae (tome pridonosi i samnenje dostupnosti joda za vrijeme trudnoe gubitak porastom
GF i preko uteroplacentarnog krvotoka)
PARATIROIDNE LIJEZDE: poetno PTH pada, a zatim raste (vjerojatno zbog hipoCa uslijed dilucije,
pojaane GF i gubitak preko uteroplacentarnog krvotoka), tijeko trudnoe povien je i aktivni vit D
NADBUBRENE LIJEZDE: nae se pojaano luenje kortizola i aldosterona; poveano stvaranje androgena
RAZVOJ POSTELJICE
-
Posteljica je organ koji omoguava rast i razvoj fetusa, ali o dravanje same trudnoe
Razvoj posteljice sastoji se od implantacije blastociste i danje placentacije
Blastocista se sastoji iz dva dijela: periferni sloj stanica (trofoblast) i centralnog sloja stanica (embrioblast)
IMPLANTACIJA: slijed genetski uvjetovanih dogaaja: prijanjanje blastociste uz endometrij, adhezija
blastociste uz endometrij te invazija trofoblasta u deciduu (visoko diferenciran endometrij)
o Prijanjanje poinje 6 dana od LH skoka, a nakon toga slijedi adhezija i invazija
o Kontakt embrija i blastociste ostavruje se putem citokina (kompleksna interakcija)
PLACENTACIJA: postupno, cijela blastocista biva okruena deciudom: decidua koja oblae blastocistu
(decidua capsularis), decidua koja oblae materitvo (decidua parietalis), stanice decidue na mjestu
implantacije nazivaju se decidua basalis
o Stanice trofoblasta na mjestu implantacije umnoavaju se i nastaje resiasti korion (chorion
frondosum), dok stanice trofoblasta smjetene prema upljini maternice tvore chorion leve
o Bujanjem stanica koriona frondosuma nastaju primarne posteljine resice (vezivno tkivo i krvne ile)
o Razlikuju se dva sloja trofoblasta: unutranji (citotrofoblast) i vanjski (sinciciotrofoblast)
o Kasnije primarne resice nazivamo reanj (lobus ili kotiledon): ima ih 15-20, meusobno odvojeni
vezivom; svaki ima 4-5 lobulusa koji se dalje grana u resice drugog i treeg reda
PROTOK KRVI: svaki lobulus ima ogranak umbilikalne arterije i vene koji u terminalnim resicama oblikuju
kapilarnu mreu; majinska krv dolazi u intervilozne prostore (meuresiasti prostori) putem spiralnih arterija;
izmjena plinova i drugih rvari dogaa se preko hemokorionske membrane na resicama u interviloznim
prostorima (endotel kapilare, vezivo resice, bazalna membrana, citotrofoblast, sinciociotrofoblast)
IZGLED POSTELJICE: majina strana je prekrivnea bazalnom deciduom i ini je 15-20 kotiledona; fetalna
strana pokrivena je korionskom ploom, vide se krvne ile koje konvergiraju prema pupkovini
IMUNOTOLERANCIJA POSTELJICE
-
Trofoblast je strano tkivo majinom imunolokom sustavu, ali se ipak na njega razvija imunotolerancija
Embrij mijenja imunoloki odgovor majke na svoje antigene: EPF (early pregnency factor) suprimira
limfocitnu toksinost u decidui, trofoblast nema ekspresije MHC antigena
FUNKCIJA POSTELJICE
-
Posteljica ima nekoliko funkcija:endokrin organ, hemostatika funkcija i nutritivna funkcija

Posteljica kao endokrini organ: posteljica stvara hormone: hCG, hPL, estrogeni, progesteron
o Nakon stvaranja lue se u intervilozne prostore odakle dalje difundiraju, najvei dio hormona zavri u
cirkulaciji majke, a manji dio u fetusu
Hemostatika funkcija posteljice: tijekom trudnoe hemostaza je ubrzana i olakana zbog poveanja nekih
faktora zgruavanja, ali i smanjenja fibrinolitike aktivnosti plazme
o Posljedica pojaanog stvaranja inhibitora fibrinolize: endotelni i placentalni inhibitori aktivatora
plazminogena (aktivatori plazminogena pretvaraju plazminogen u plazmin koji razgrauje fibrin)
o Tijekom trudnoe fibrinoliza se satlno usporuje, ali nakon poroda brzo se vraa u normalu
Nutritivna funkcija: osnovna funkcija posteljice jeste prijenos kisika, gulokoze i dr tvari do fetusa
o Razliiti transportni mehnaizmi: difuzija (kisik, lijekovi), olakana difuzija (glukoza), aktivni
transport (Fe, AK), endocitoza posredovana receptorima (IgG, transferin, LDL i sl)
PLODOVA VODA
-
Plodova voda ili amnijska tekuina jest tekuina obavijena plodovim ovojima unutar maternice
Mehaniki titi plod te omoguava niz biokemijskih i biolokih procesa
Koliina raste do36-38 tj kada iznosi oko 1000 ml, a onda pada i kod poroda iznosi oko 800 ml
SASTAV: 98% ini voda, 2% kruta tvar
NASTANAK: do 20 tj najvei dio nastaje transudacijom preko sluznica usne upljine, traheje, plua,
pupkovine te amnijskog epitela (sastav kao i plazma); nakon 20 tj opae se i sve vea uloga bubrega
RESORPCIJA: fetalno gutanje, difuzija kroz amnijski epitel, korion i deciduu
UZV PROCJENA PLODOVE VODE: na temelju prikaza i mjerenja slobodnih depova plodove vode unutar
amnijske upljine ; najee se odreuje indeks polodove vode zbrajanjem veliina okomitih depova plodove

vode u odreenim kvadrantima maternice (desni i lijevi iznad pupka i desni i lijevi ispod pupka); postoje
normogrami indeksa plodove vode za svaku gestacijsku dob
ODREIVANJE ZRELOSTI I UGROENOSTI FETUSA ANALIZOM POLODOVE VODE

-
Analiza sastava plodove vode moe posluiti za odreivanje zrelosti i ugroenosti fetusa
Procjena zrelosti plua temeljem omjera leticin/sfingomijelin: konc L i S su niske do 34 tj, a tada se
povisuje konc L dok konc S ostaje ista (niska); nizak omjer L/S nalazimo kod nezrelih plua
Koncentracija kreatinina: procjena funkcije bubrega, konc ovisi i o miinoj masi
POLIHIDRAMION
-
Poveana koliina plodove vode, vie od 2000 ml; indeks plodove vode vei od 25
ETIOLOGIJA - stanja koja uvjetuju nedostatnu resorpciju i cirkulaciju polodove vode, ali i drugi
o Visoke opstrukcije probavne cijevi (aterzija, gastroshiza, omfalokela) voda ne stie u crijevo
o Malformacije CNS (anencefalija, hidrocefalus, encefalokela) nema refleksa gutanja
o Hipoplazija plua (nema cirkulacije preko traheobronhalnog stabla
o Imunosi feltalni hidrops (Rh-inkopatibilnost), neimuni fetalni hidrops (TORCH infekcije)
o Dijabetes u majke (osmoza vode uslijed poviene razine glukoze u plodovoj vodi)
o Tumori posteljice, kompresija pupkovine (oteava izmjenu plodove vode)
AKUTNI OBLIK: u vrlo kratkom razdoblju nakuplja se velika koliina plodne vode)
o Dolazi do naglog poveanja trbuha u trudnice, koji je tvrd i bolan, sve slabije osjeti micanje djeteta,
tee die zbog pritiska trbuha na dijafragmu, ne moe leati samo sjediti, pojavljuju se varikoziteti.
KRONINI: umjerenije i sporije nakupljanje tekuine
o Ako smetnje postoje, onda su u blaem obliku i lake se podnose.
DIJAGNOZA: kliniki pregled (tvrd trbuh, nemogunost palpiranja fetalnih dijelova, tee pronalaenje srane
akcije) i ultrazvukom.
POSTUPAK ovisi o uzroku i mogunostima fetalnog preivljavanja.
o Ako je dokazana anomalija nespojiva sa ivotom indiciran je Ab. U suprotnom odreuje se mirovanje.
o TH se moe uiniti amniocenteza i evakuirati 1500-2000 mL vode polagano oko 500 mL na sat.
o Predlae se terapija indometacinom jer djeluje na fetalne bubrege i tako smanjuje diurezu, ali je
uinak prolazan i traje za vrijeme terapije.
OLIGOHIDRAMION
-
Smanjena koliina plodove vode, ispod 500 ml, indeks plodove vode manji od 5
Anhidramnij oznava potpuni nedostatak plodove vode
Uzroci oligohidramiona / anhidramniona
o Najee je posljedica malformacije mokranog sustava uslijed smanjenog stvaranja i/ili izluivanja
mokrae (ageneza bubrega, opstruktivne uropatije, policistini bubrezi)
o Rijee se nae kod asimetrinog zaostatka u rastu > redistribucija krvotoka > smanjena GF >
oskudnija proizvodnja mokrae > manje plodove vode
Posljedice oligohidramniona / anhidramniona
o Sekundarna hipoplazija plua (uslijed intrauterine kompresije jer nema plodove vode)
o Zbog kompresije mogu se javiti i skeletne malformacije, kontrakture i dismorfije
Paziti da se oligohidramnion ne zamjeni prilikom prijevremenog prsnua vodenjaka, intrauterinih infekcija,
fetus sa intrauterinim zastojem rasta, placentalna insuficijencija
KLINIKA: mogu dominirati simptomi majine bolesti, koja je uzrokovala zastoj u fetalnom rastu, uz malen
trbuh. Dijete je obino u stavu zatkom u trajno istom poloaju jer nema mogunosti da ga promijeni.
DIJAGNOZA: Ultrazvuni kriterij za postavljanje dijagnoze oligohidramniona je dep tekuine izmeu tijela
fetusa i stjenke uterusa manji od 2 cm, normalno je od 2-8 cm, a kod hidramniona vei je od 8 cm.
POSTUPAK ovisi o uzroku i mogunostima fetalnog preivljavanja. Ako je dokazana anomalija nespojiva sa
ivotom indiciran je pobaaj. U svih fetusa treba uiniti kariogram. Ishod trudnoe je problematian.
Adekvatna koliina plodne vode je neobino vana za normalno napredovanje trudnoe, jer i u odsutnosti
anomalija razvoja postoji niz komplikacija trudnoe i poroda.
CITOLOGIJA PLODOVE VODE

-
Citolokim pregledom plodove vode dobivene amniocentezom mogu se dobiti neke infromacije: sazrijevanje
fetusa, spol fetusa, prsnue vodenjaka
SAZRIJEVANJE FETUSA: pojava skvama fetalne koe znak je sazrijevanja koe fetusa; otkrivaju se
bojanjem otopinom sulfatnog modrila (lipidi na skvamama se boje naranasto, ostale stanice plavo)
SPOL FETUSA: odnos cijalofilih (plavih) i eozinofilinih (naranastih) stanica ovosi i o spolu; nakon 28 tj
gestacije vei je broj cijalofilih stanica u enskog ploda
PRSNUE VODENJAKA: Kittrichov test: nativni vaginalni obrisak se oboji nilskim plavilom koji boji
neutralne lipide; dijagnoza se postavlja temeljem nalaza skvama fetalne koe na kojima se nalaze obojeni lipidi
FETALNA MATURACIJA (SAZRIJEVANJE)

-
Skup promjena koje se zbivaju pri kraju trudnoe na fetalnim organskim sustavima, a koje omoguavaju
prilagodbu ivota vanjskim uvjetima
Obuhvaa promjene u funkciji posteljice, volumenu plodne vode, nestajanju verniksa te pluima
o Funkcija placente: pri kraju trudnoe dolazi do fizioloke placentalne insuficijencije (nakupljanje
fibrina intervilozno, obliteracija k) > manji dotok krvi > plod dobiva manje na teini
o Volumen plodove vode se smanjuje od 38 tj; bistra polodova voda postaje naznaeno mlijena pa
zatim mlijena, prije poroda intenzivno mlijena
o Verniks (sirasta masa koja prekriva fetus) nastaje od 36 tj, prije trermina vidi se samo na leima i u
naborima,
o Sazrijevanje plua karakterizira stvaranje surfaktanta
Neka patoloka stanja dovode do ranije insuficijencije placente, smanjenja plodove vode, nestanka verniksa te
prisutnost surfaktanta u plodovoj vodi prije nego to treba > to oznaava ubrzanu maturaciju i nastanak
sindroma hipotrofnog dismaturnog fetusa
Praenje fetalne maturacije: izgled i karakteristike plodove vode (amnioskopija i amniocenteza) te
odreivanjem plune zrelosti
AMNIOSKOPIJA i AMNIOCENTEZA
-
Izvodi se uz pomo amnioskopa koji se uvodi transcervikalno do plodovih ovoja te se vri promatranje
Ocjena fetalne zrelosti, gestacijske dobi i fetalne ugroenosti
IZGLED: prozirna (24-37 tj); naznaeno mlijena (38 tj); blago mlijena (39 tj); mlijena (40 tj); intenzivno
mlijena pred porod
Amniocenteza se izvodi uz pomo UZV; oznaava uzimanje plodove vode za analizu; pred kraj trudnoe (38
tj) u podruju sitnih esti
TESTOVI ZRELOSTI FETALNIH PLUA

- Biokemijski testovi (omjer L/S, fosfatidilglicerol, florescenska polarizacija)
o Omjer L/S: konc L i S su niske do 34 tj, a tada se povisuje konc L, dok S ostaje ista; nizak omjer
oupuuje na nezrelost plua, oteno tumaenje kod prisutnosti krvi i mekonija
o Fosfatidilglicerol: dio surfaktanta; konc raste nekoliko tj nakon porasta leticina; njegova prisutnost je
znak plune zrelosti; krv i mekonij ne utjeu na rezultat; rezultat se tumai kao poz ili neg
o Fluorescencijska polarizacija: izravan nain mjerenja konc surfaktanta
- Biofizikalni testovi (Clemenstov test, brojanje lamelarnih tjeleaca)
o Clementsov test: temelji se na sposobnosti surfaktanta da stvara stabilnu pjenu u prisutnosti etanola;
dodaje se etanol i protrese se, ako je prisutan surfaktant stvara se pijena
o Brojanje lamelarnih tjeleaca izravni je pokazatelj proizvodenj surfaktanta u pneumocitima tipa II;
bolja prediktivna vrijednost od odreivanja omjera L/S
- Sprijeavanje ARDS-a: primjena kortikosteroida kod prijeteeg prijevremenog poroda, istodobno se smanjuje i
opsanost od nastanka intracerebralne hemoragije i nekrotizirajueg enterikolitisa; daju se deksametason i
betametazon
FETALNI RAST
-
Prosjeni dnevni prirast teine fetusa je 12,5 grama

Porast teine tijekom trudnoe nije ravnomjeran:
o Najintenzivniji rast je u zadnjem trimestru
o Nakon 28 tj zapoinje intenzivan rast fetusa i takav je od 36 tj kada zapoinje fizioloka plac insuf
o Nakon 38 tj zapoinje dizioloko usporenje fetalnog rasta
imbenici fetalnog rasta su razni
o FETALNI: spol, genetika, hormoni, kongenitalne anomalije
o MAJINI: paritet, konstitucija, volumen i oksigenacija krvi
o UTEROPLACENTALNI: plac insuf (patoloka ili fizioloka), vieplodne trudnoe, miomi
o OKOLINI: smanjeni pO2 u visinama, prehrana majke, teratogene nokse (lijekovi, puenje...)
Praenje rasta fetusa: ultrazvuna biometrija (temelj); mjerenje udaljenosti fundus-simfiza
Ultrazvuna biometrija: parametri koji se gledaju usporeuju se sa standardnim centilnim krivuljama
o I trimestar:veliina gestacijske vree, veliina umanjane vree, udaljenost tjeme-zadak (CRL),
promatranje nuhalnog nabora (probir na kromosomopatije)
o II i III trimestar: biparijetalni omjer (BPD); omjer glavice (HC); opseg abdomena (AO); duljina
femura (FL); koliina plodove vode
ANTENATALNA SKRB
ULOGA ANTENATALNE ZATITE
-
CILJEVI ANTENATALNE SKRBI

o Taenje, dijagnostika i lijeenje preegzistentih bolesti trudnice (eerna bolest, srane bolesti...);
o Prepoznavanje i lijeenje poremeaja vezanih uz trudnou;
o Prepoznavanje, prevencija i zbrinjavanje fetalnih komplikacija;
o Edukacija
PRAVILA ANTENATALNE SKRBI
o Prvi pregled uiniti to prije nakon postavljanja dijagnoze trudnoe
o Prvi pregled uiniti svakako prije poetka drugog trimestra
o Uestalost pregleda planirati individualno
Antenatlan skrb obuhvaa prekoncepcijsku skrb i skrb tijekom trudnoe
PREKONCEPCIJSKA SKRB
-
Bitna kod ena koje boluju od neke bolesti; mala vanost kod zdravih ena
Nuno je kod ena koje boluju od teih sranih greaka, fenilketinurije, ena koje su imale optreene prethodne
trudnoe, ena s dijabetesom, kolagenozama i sl
Cilj je sprijeiti pogoranje osnovne bolesti u trudnoi, smanjiti rizik obolijevanja fetusa, smanjiti rizik od
kompliciranih poroda i dr
SKRB TIJEKOM TRUDNOE

-
Pri prvom pregledu uzeti detaljnu opstetriku anamnezu, izraunati gestacijsku dob i odrediti termin, obaviti
ginekoloki pregled u spekulima (vasnjki izgled, stupanj istoe, PAPA), obaviti bimanualni pregled (kl nalaz
uterusa i adneksa, ocjeniti prohodnost cerviksa); izmjeriti RR, TT i odrediti proteine u urinu; obaviti KKS, KG,
Rh faktor te prema potrebi druge pretrage (brisevi, serologija i sl)
Uestalost pregleda: prvih 7 mj 1x mjeseno; 8 i 9 mj 2x mjeseno, 10 mj svaki tjedan (lunarni mjeseci)
Danji pregledi su usmjereni na prepoznavanje simptoma prijeteeg prijevremnog poroda, poremeaja razvoja
fetusa, eklampsije, poremeaje prezentacije, poloaja i namjetaja fetusa, pratiti mogue pogoranje
preegzistenih bolesti i sl
Kod svakog drugog pregleda: RR, TT, proteinurija, bimanualna plapacija, LP hvatovi
Svakako provesti minamlano tri UZV pregleda:
o Krajem prvog trimestra odreivanje gestacije
o 16-20 tj otkrivanje najeih anomalija

o
Krajem treeg trimestra procjena mase eda i prezentacije
PREGLED U RANOJ TRUDNOI

-
Anamnestiki podaci, opi pregled, ginekoloki pregled u spekulima, bimanualni pregled, drugi postupci
ANAMNEZA: obiteljska (nasljedne bolesti u obitelji), osobna (kronine bolesti, preboljene zarazne bol)
o Opstetrika anamneza: podaci o prijanoj trudnoi; nepovoljna opstrika anamneza ukljuuje:
sponatni rani ili kasni pobaaj, prijevremeni porod, raanje hipo/hipertrofnog djeteta, raanje
malformiranog djeteta; komplikacije u trudnoi/porodu/babinju
OPI PREGLED: tj visina, tj teina, razvijenost OM grae, RR, status srca, plua, abdomena, proteinurija
GIN PREGLED: inspekcija spolovila, pregled u spekulima, bimanualni pregled, ultrazvuni pregled
o Inspekcija spolovila: hiperemija, nabreknue, poveanje masnog tkiva
o Pregled u spekulima: leukoreja, lividnost, cerviks konian u nulipara, cilindrian u multipara,
preporua se i odreivanje stupnja istoe po Schroderu i PAPA ako nije uraen
o Bimanulani pregled: ocjena veliine i oblika uterusa te poloaja uterusa
Veliina i oblik: 5 tj (poz Piskaekov i Hegarov znak); 8 tj (veliina manje enske ake); 12 tj
(veliine muke ake); 16 tj (veliina glave djeteta, izlazi iz zdjelice)
Poloaj: u poetno je u anteverziji i antefleksiji; nakon 16 tj nestaje fleksija, a kropus se
izduljuje; verzija ostaje dve do kraja trudnoe; ostatak ena ima retrofleksiju i retroverziju
OSTALO: KKS, KG, Rh, Fe, GUK, urin; drugo na indikaciju (brisevi, serologija i sl)
PREGLED U UZNAPREDOVALOJ TRUDNOI

-
U zdravih trudnica pregledi se do 28 tj obavljaju 1x mj; od 28-37 tj svaka 3 tj; dalje 1x tjedno
Pregled u uznapredovaloj trdunoi: opi pregled, ginekoloki pregled, ks, uzv
OPI PREGLED: mjerenje RR, TT, proteinurija, bakteriurija
GINEKOLOKI PREGLED: vanjski pregled, pregled u spekulima, palpacija cerviksa
o Vanjski pregled: palpacija maternice, mjerenje udaljenosti fundus-simfiza (odgovara tjednima
trudnoe +/- 2 cm); tonus i eventualne kontrakcije maternice
o Pregled u spekulima: iscjedak, istoa, odreivanje pH; kod sumnjivih nalaza uiniti bris
o Palpacija cerviksa: cerviks mora biti zatvoren, u nulipara postaje uloiv za vrak prsta tek tek krajem
trudnoe, a kod multipara cerviks u 2 trimestru moe biti uloiv za jagodicu prsta
Mjere cerviksa: vrak prsta (0,5 cm); vrh prsta (1 cm); jagodica prsta (1,5-2 cm)
Kod sumnjivih nalaza napraviti ultrazvunu cervikometriju
o Mjerenje KS: slualicama, dopler uzv ili CTG
UZV PREGLEDI: minimalno tri; prvi do 12 tj; drugi 16-20 tj; trei 32-34 tj; ev etvrti 36-38 tj
POLOAJ, STAV, NAMJETAJ I DRANJE DJETETA

-
POLOAJ (situs): odnos osi djeteta prema osi majke

o Uzduni (situs longitudinalis)
o Popreni (situs transversalis)
o Kosi (situs obliqus)
NAMJETAJ (positio): okrenutost zatiljka i lea prema stijenci uterusa
o I namjetaj (lijevi) kraljenica prema lijevo
o II namjetaj (desni) kraljenica prema desno
o Lea su uvijek malo prema naprijed ili nazad: a-naprijed, b-nazad (obino Ia i IIb)
STAV (presentatio): odnos vodee esti prema ulazu u zdjelicu
o Stav glavicom (presentatio capitis):
Fleksijski: stav zatiljkom-glava ulazi najmanjim promjerom, circumferentio
suboccipitobregmatica 32 cm, jedini pravilni
Defleksijski: stav tjemenom, elom ili licem patoloki stavovi
o Stav zadkom (presentatio pelvina):
jednostavni (obje noge ispruene uz trup potpuni, nepotpuni); stav koljenima (potpuni,
nepotpuni); stav noicama (potpuni, nepotpuni)

-
DRANJE (habitus): meusobni odnos pojednih dijelova tijela djeteta, moe biti fleksijsko (normalno) i
defleksijsko
LEOPOLD-PAVLIKOVI HVATOVI
-
Palpacija trbuha trudnice, etiri osnovna hvata i peti dopunski; ena lei na leima ispruenih nogu
PRVI LP HVAT: odreuje visinu fundusa utrusa i koja se est nalazi u fundusu
o Objema rukama se obuhvati dno uterusa, odredi njena visina te se ispipa est
o Normalno se pipa nepravilna est zadak; kod stava zatkom se palpira glava u fundusu
DRUGI LP HVAT: odreuje se namjetaj djeteta
o Desna ruka se stavi na lijevi brid maternice, a lijeva na desni brid; jedna ruka miruje drugom se vri
lagani pritisak i tako naizmjence; tako se odredi na kojoj strani se palpira kraljenica
TREI LP HVAT:odreuje se koja est prednjai na ulazu u malu zdjelicu
o Desnom rukom ispitiva prihvati predvodeu est i palpira je (palac prema desno, ostali prsti lijevo);
tako se odredi i angairanost glavice u malu zdjelicu
ETVRTI LP HVAT: odreuje se koliko je vodea est ula u malu zdjelicu
o Ispitiva se okrene leima prema glavi ene, poloi ruke na lijevi i desni hipogastrij te se pristima
polako ulazi u zdjelite i odreuje koliko predvodea est ulazi u zdjelicu
PETI LP HVAT (Zangenmeisterov hvat): odreuje odnos vodee esti i male zdjelice
o Desna ruka se postavi na simfizu, a lijeva na vodeu est; kod cefalopelvine proporcije desna je
izdignuta iznad lijeve; blaa disproporcija (ruke u ravnini), tea (lijeva iznad desne)
GENETIKA REPRODUKCIJE PRENATALNA CITOGENETSKA ANALIZA

-
Kromosomska analiza mogua je ako su nam dostupne ive stanice koje se dijele sponatano i ija dioba moe
biti potaknuta mitogenima
Izvor stanica za prenatalnu citogenetsku analizu: periferna krv, krv ploda, krv majke, biospija korionskog tkiva,
biopsija posteljice, amniocenteza, biopsija koe i tkivo fetusa
Najvie se koriste za otkrivanje strukturnih i numerikih kromosomopatija
BIOKEMIJSKI PROBIR DOWNOVA SINDROMA

-
Najea numerika kromosomopatija; trisomija 21; uestalost 1:1000; glavni faktor dob majke
Odreivanje fetalnog kariotipa je 99,9% tona metoda za dijagnostiku trisomija
Ipak zbog velike uetalosti potrebne su ne inavzivne metode (UZV, biokemijski biljezi)
Biokem biljezi: AFP, hCG, beta-hCG, nekonjug estriol (nE3), inhibin A, protein svojstven trudnoi PAPPA
o Trisomija 21 udruena je s poremeajem funkcije mnogih fetalnih tkiva te meu njima i onih koja
proizvode ili metabliziraju neke od navedenih biomolekula, pa se mjrenjem njihove koncentracije u
mjainoj krvi moe neizravno procjeniti rizik
o Fetalni bubrezi izluuju manje AFP i on se manje lui u amnijsku tekuinu i nalaui se u manjim konc
u krvi majke; promjene na posteljici takoer utjeu na ostale biok markere
MODELI PROBIRANJA: (patoloke nalaze treba potvrditi kariotipizacijom korionskih resica)
o I trimestar: dvostruki test (b-hCG, PAPPA) + mjerenje nuhalnog nabora
o II trimestar: trostruki test (AFP, hCG, nE3), etverostruki test (AFP, hCG, nE3, inhibin A)
Koncentracija biljega znatno se mjenja u majinoj krvi tijekom trudnoe, pa interpretacija dobivenih
vrijednosti znatno ovisi o gestacijskoj dobi (mora biti tono procjenjena!)
Na varijacije utjee i dob majke, tjelesna masa, vieplodne trudnoe, puenje, kronine metabolike bolesti
BIOKEMIJSKI PROBIR DEFEKATA ZATVARANJA NEURALNE CIJEVI

-
Anomalije: akranija, egzencefalija, anenceflija, meningomijelokela, spina bifida

U probiru kosristi se UZV te mjerenje AFP tijekom drugog trimestra
Nepotpuno zatvaranje neuralne cijevi za posljedicu ima veu izmjenu AFP-a izmeu likvora i plodove vode pa
koliina AFP u plodnoj vodi raste to dovodi i do porasta u majinom krvotoku
AFP je inae glavni protein fetalne plazme, ima ulogu u odravanju osmotskog tlaka, imunosupresiji i
transportni protein; najvie ga stvara jetra, a potom odlazi u krvotok, likvor i u, a potom se urinom i
mekonijem izluuje u amnijsku tekuinu iz koje transplacentarno moe dospijeti u majinoj krvi
INAVZIVNA PRENATALNA DIJAGNOSTIKA

-
Sve savrenija primjena neinazivnih metoda prenatalne dijagnostike (ultrazvuk, biokemijski probir) smanjuje
potrebu za izvoenjem invazivnih metoda.
Meutim, svaki pozitivni ultrazvuni ili biokemsijki probir indikacija je za invazivne potupke prenatalne
dijagnostike koji potvruju (ili odbaciju) sumnju koju smo postavili.
Danas se smatra da se zajednikom ranom uporabom ultrazvunih i biokemijskih biljega za nasljedne bolesti
moe prenatalno otkriti vie od 95% nasljednih bolesti u 12. tjednu trudnoe.
Nakon provedenog genetskog savjetovanja te nakon provedenih ultrazvunih i biokemijskih biljega u prvom i
drugom trimestru, potrebno je uniti invazivni prenatalni zahavat i to samo ako je rizik za nasljednu bolest vii
od rizika metode prenatalne dijagnostike.
Prije izvoenja prenatalnog dijagnostikog zahvata potrebno je: upoznati brani par s rizikom metode, objasniti
nain izvoenja metode, rei vrijeme koje je potrebno do dobivanja nalaza te planiranje danjeg postupka
ukoliko je nalaz patoloki.
INDIKACIJE: dob majke vea od 35 godina ili rizini parovi u dobi vioj od 37 godina; optreena obiteljska
ili osobna anamneza; abnormalnosti otkrivene UZV-om; suspektni biokemijski nalazi na anomalije,
konsangvinitet, ugroena trdunoa (zraenje, lijekovi)
METODE: amniocenteza, biopsija koriona, biopsija posteljice, kordocenteza
AMNIOCENTEZA
-
Postupak transabominalnog uvoenja igle u amnijsku upljinu pod kontrolom ultrazvuka sa ciljem aspiracije
amnije tekuine (oko 20 mL) koja se potom citogenetski analizira
o Rana amniocenteza izvodi se izmeu 12 i 14 tj; zbog bolje vijabilnost i veeg broja stanica rezultat se
dobiva za desetak dana, ali je vei rizik za spontani pobaaj
o Kasna amniocenteza izvodi se izmeu 15 i 18 tj; rezultat je gotov za 2 do 3 tj; manji je rizik za
sponatni pobaaj od rane amniocenteze pa se ee provodi u klinikoj praksi
Prije zahvata uini se UZV: struktura ploda, biometrija, leite posteljice, kolekcije amnijske tekuine
Oznae se mjesta na trbuhu iznad kolecija tekuine; ue se u jednu iglom aspiria tekuina, te potom ne
mjenjajui iglu injecira indigo boja (oznaavnje); potom se ide na drugu koleciju (najprije aspirirati)
Hospitalizacija 24 sata; preventivna tokoliza i pp Rh-profilaksa
Komplikacije: spontani pobaaj, infekcija majke i ploda, Rh imunizacija
BIOPSIJA KORIONSKIH RESICA

-
Iste podatke koje moemo dobiti iz plodne vode moemo dobiti i analizom korionskih resica dobivenih
aspiracijom koriona i to ranije u trudnoi (izmeu 10. i 13. tjedna); kariogram se moe izraditi za 3 dana
U uvjebanih centara rizik od sponatnog pobaaja je isti kao i kod amnicenteze
Moe se izvoditi transcerviklano i tarnsabdominalno; preferira se transabdominalni put, a transcerviklani samo
kod stranjeg i niskog sijela koriona; radi se pod kontrolom UZV
Uspjenost je 97%, ali problem pretsatvlja mozaicizam koji se javlja u 1-2% trudnoa, pa se kod neg nalaza
preporua naknadna amniocenteza ili kordocenteza
Komplikacije: sponatni pobaaj, infekcije, abnomrlanosti uodva (ali ugl ako se radi prije 10 tj)
PLACENTOCENTEZA BIOPSIJA POSTELJICE

-
Metoda kojom se dobiva posteljino tkivo u II i III trimestru za fetalnu kariotipizaciju, DNA, enzimatske i
druge analize
Problem u kariotipizaciji posteljinog tkiva ograniava uspijeh, pa se radi samo u nekoliko centara
Izvodi se transabdominalno uz kontrolu UZV-a
Prednost pred amniocentezom jeste u brzini dobivanja nalaza (kariogram je gotov za nekoliko dana)
KORDOCENTEZA PERKUTANA ASPIRACIJA KRVI IZ PUPKOVINE

-
Moe se primjenjivati od 12. tj gestacije pa sve do poroda (najee nakon 20. tj)
Izvodi se pod kontrolom ultrazvuka, u dijagnotike ili terapijske svrhe
o Dijagnostika: genski poremeaji, brza kariotipizacija, imuni i neimuni fetalni hidrops, kong infekcije,
poremeaji koagulacije, hemoglobinopatije, intrauterin zastoj u rastu
o Terapijska: intrauterina trannsfuzija kod Rh imunizacije, hematolokih poremeaja i sl.

Komplikacije: fetalna bardikardija ili asistolija, fetalna smrt, prijevremeno prsnue vodenjaka, prijevremni
poroaj, spontani pobaaj, infekcije, fetalno krvarenje, tromboza ili hematom pupkovine, abrupcija...
Kod izvoenja svih invazivnih metoda u Rh-D negativnih nesenzibiliziranih ena treba dati anti-D-IgG za
prevenciju Rh imunizacije
ULTRAZVUK U PORODNITVU
ULTRAZVUNI PREGLED U RANOJ TRUDNOI normalna trudnoa
-
Najraniji UZV znak normalne trudnoe jeste gestacijska vrea unutar zadebljanog endometrija
o Prikazuje se potkraj 4, poetkom 5 tjedna amenoreje (4-5 dana poslije izistanka menstruacije)
o Sastoji se od hipoehogene unutranjosti (upljina ispunjena tekuinom) omeena hiperehogenim
rubom koji se sastoji od dva koncentrina obrua (unutarnji predstavlja korion, vanjski deciduu)
izmeu kojih je tanka hipoehogena zona > znak dvostrukog obrua
o S 5 tj gestacijska vrea je veliine oko 5 mm i poveva se 1-2 mm/dan
Najranije raspoznavanje unutar gestacijske vree zbiva se u 6 tj amenoreje, a vide se dva mjehuria:
sekundarna umanjana vrea i amnijska vrea (znak dvostrukog mjehura)
Najraniji prikaz embrionalne osnove vidi se u 6 tj kao embrionalni disk hiperehogeni linijski odjek izmeu
sekundarne umanjane vree i amnijske vree
Od 7 tj embrij raste oko 1 mm/dan, srana akcija se obino vidi kod veliine zamitka 2-4 mm
Prve prepoznatljive strukture jesu glava s neuralnom cijevi te osnove udova
Osnovni biometrijski pokazatelj je udaljenost tjeme-trtica (CRL) najtoniji parametra za odreivanje
gestacije; od 7 tj CRL se poveava 1 mm/dan i kada dosegne 12 mm raspoznaje se glava od trupa
ULTRAZVUNI PREGLED U RANOJ TRUDNOI patoloka trudnoa

-
PSEUDOGESTACIJSKA VREA: vidi se kod ekstrauterine trudnoe; radi se o poremeenom izgledu

gestacijske vree koje oznaava krvarenje u materitu postoji samo jedan obru koji pripada decidui
(nedostaje znak dvostrukog obrua), korionski prsten izostaje jer se trudnoa ne razvija intrauterinu;
PRAZNA GESTACIJSKA VREA: postavlja se sa sigurnosti ako se u gestacijskoj vrei prosjenog promjera
od 20 mm ne prikazuje embrionalni odjek (missed abortion)
ODUMRLI ZAMETAK: prikazuje se zametak, ali se ne prikazuje srana akcija (oprez kod zametka veliine
od 5 mm pregled ponoviti za nekoliko dana)
OSTALI NALAZI: bizarni saasti izgled matertva kod molarne trudnoe; pobaaji...
ULTRAZVUNI PREGLEDI U ANTENATALNOJ ZATITI

-
Najmanje tri ultrazvuna pregleda tijekom uredne trudnoe (pamti: 10-20-30)

PRVI PREGLED, izmeu 10-14 tj
o Potvrda srane akcije i dinamike embrija
o Pregled embrionalne i ekstraembrionalne anatomije
o Pretraivanje ultrazvunih biljega: zaostala fizioloka hernijacija, mjerenje nuhalnog nabora
DRUGI PREGLED, izmeu 18-22 tj
o Detaljan pregled fetalne anatomije i traenje fetalnih anomalija
o Naparviti do 20 tj da se stigne naparviti amniocenteza i eugeniki prekid trudnoe
TREI PREGLED, izmeu 30-34 tj
o Potvrda urednog rasta i razvoja, ev uoavanje placentalne insuficijencije
o Odreivanje biofizikog profila, doperska mjerenja (detekcija fetalne hiposkije)
ULTRAZVUNI BILJEZI KROMOSOMOPATIJA

-
Zajedno s biokemijskim parametrima, odreivanje ultrazvunih biljega predstavlju temelj neinvazivnoj

dijagnostici kromosomopatija.
Najpoznatiji biljeg kromosomopatije jeste zadebljanje nuhalnog nabora (Down sy)

-
Mjerenjem nuhalnog nabora dobivaju se vrijedni podaci o moguim kromosomopatijama (kod kromosomaptija
dolazi do abnormalnog nakupljanja tekuine u potkonom tkivu nuhalne regije).
DOPLERSKA MJERENJA U TRUDNOI

-
Omoguava istraivanje hemodinaikih zbivanja u uteroplacentarnoj i fetalnoj cirkulaciji

NORMALNA TRUDNOA: rutinski, doplerski se analizira nekoliko arterija
o Uterine arterije: karakterizirano je smanjenjem otpora i pulsatilnosti
o Pupane arterije: niski otpor koji opada kako trudnoa napreduje
o Fetalna aorta: promatra se torakalna; obratno od pupanih art; otopr raste prema terminu
o A cerebri media: najvea art Wilisova prstena; najbitnija za rast i razvoj mozga; posrat otpora u
drugom trimestru, dok se u treem trimestru registrira njegov pad
POREMEENA TRUDNOA: doplerska mjerenja su glavna za procjenu hipoksije fetusa koja se javlja
uslijed poremeene uteroplacentalnoj cirkulaciji; odgovor fetus ana hipoksiju je centralizacija krvotoka prema
mozgu, srcu i nadbubrenim lijezdama; nalazi kod takvih trudnoa jesu:
o Uterine arterije:poveanje otpora u proksimalnim dijelovima
o Pupane arterije: izostanak dijastolikog protoka ili obrnuti protok
o Fetalna aorta: povean otpor protoku krvi
o A cerebri media: snienje otopra uslijed vazodiltacije zbog centralizacije krvotoka
o Korisno je odreivanje omjer indeksa otopra u srednjoj modanoj arteriji i pupanoj arteriji
o Nakon ovih nalaza dolazi i do patolokih promjena na CTG-u pa se trebaju kombinirati u odluci o
danjem postupanju
TRODIMENZIONALNI ULTRAZVUK
-
Omoguava viepresjeni, prostorni i volumetrijski prikaz

Stvaranje brojnih presjeka koje nije mogue dobiti klasinom dvodimenzijalnom ultrasonografijom
Nije pridonjeo poveanju otkrivanja anomalija, ali su one bolje uoljive i bolje se preciziraju
Dva su mogua prikaza:
o povrinski ili reljefni prikazuju se samo povrinske strukture (pregled fetalnog lica i defekata
povrine ploda
o providni ili transparnetni prikaz prikazuju se samo kotane struture (korisno u dijagnostici
malformacija kraljenice)
3D UZV u kombinaciji s doperom omoguava prikaz krivudavih krvnih ila u kontinuitetu
FIZIOLOGIJA PORORAJA
POROAJNI OBJEKT
-
Poroajni objekt ine fetus (I i II porodno doba) i plaventa sa ovojima (III porodno doba)
Na ishod poroda utjee sam fetus svojom veliinom, poloajem, namjetajem, stavom i dranjem
U normalnom porodu fetus je uzdnom poloaju, a vodea est je glava u defleksijskom stavu (stav zatiljkom
glava ulazi u poroajni kanal najmanjim promjerom circum suboccipitobregmanterica, 32 cm)
Utjecaj poloaja: nepovoljni poloaji jesu uzduni fleksijski (stav tjemenom, elom i licem), popreni i kosi
Utjecaj namjetaja: namjetaj fetusa (prvi ili drugi) ne utjeu na tijek i ishod poroda
Utjecaj stava: 96% je u stvau glavicom, 3% stav zatkom, 1% popreni stav (voea est je rame ili ruka)
Utjecaj dranja: normalni fleksijski poloaj osigurava da fetus prolazi najmanjim opsegom kroz por kanal
Utjecaj veliine: veliko dijete s velikom i tvrdom glavom moe uporiti ili onemoguiti prolazak kroz kotani
dio poroajnog kanala
POROAJNI KANAL
-
Put kojim prolati poroajni objekt; kotani i mekani dio

KOTANI DIO: ini ga mala zdjelica
o Ulaz je ovalan (prijelaz izmeu velike i male zdjelice oznaava linea terminalis), opseg ulaza je 42 cm
o Sredinji dio je okrugao, a izlazni uzduno ovalan
o U opstericiji je bito poznavati mjere zdjelice (posebno opisano)

-
MEKANI DIO: ini ga donji uterini segment, cerviks, vagina, vulva i zdjelino dno kojeg ini koa, potkoa,
zdjelina fascija i dva miina sustava:
o Diaphragma pelvis: m levator ani, m sphincter ani externus, m coccigeus
o Diaphragma urogenitalis:m bulbocavernosus, m ischiocavernosus, m transversus pernei sup et prof
POROAJNE SNAGE TRUDOVI

-
Trudovi nastaju kontrakcijama miinih vlakana uterusa (hipertrofija, hiperplazija)

Miina su vlakna organizirana u dva spiralna sustava tako da svaki zapoinje u rogu i sputa se u cerviks
FIZIOLOGIJA TRUDOVA: nastaju u rogu maternice (pacemaker); najai u podruju fundusa, slabiji u
podruju istmusa, a najslabiji u cerviksu; brzina irenja vala kontrakcije 2 cm/s; cerviks se otvara i skrauje
Na kontraktilnost utreusa utjeu razliiti hormonski, ivani i mehaniki podraaji
o Hormonski: estrogeni, progesteron, oksitocin, prostaglandini
o ivani: alfa receptori (ekscitacijski), beta receptori (inhibicijski)
o Mehaniki: pritisak vodee esti na DUS pojava kontraktilnost (cerviko-hipotalamiki refleks)
OPE KARAKTERISTIKE TRUDA: tonus, amplituda, frekvencija, aktivnost, trajanje
o Tonus (napetost) najnii izmjereni tlak u mmHg; u termini iznosi 8-10 mmHg
o Amplituda (intenzitet) razlika izmeu najvie izmjerenog tlaka i tonusa u mmHg; prag boli je 25
mmHg; u prvom dobu 30-50 mmHg; u drugom dobu 50-80 mmHg; tri stadija: incrementi, acmes,
decrementi (grafiki se vidi kao krivulja oblika zvona)
o Frekvencija (uestalost): izraava se kao br trudova u 10 min
o Aktivnost uterusa: izraava se u Montevideo jedinicama (amplituda x frekvencija)
o Trajanje truda: grafiki se oita (stratna i krajnja toka truda), izraava se u sek
KLINIKE KARAKTERISTIKE TRUDA
o Prvo doba: 3-4 truda u 10 min; trajanje 80-90 s
o Drugo doba: 5 trudova u 10 min; trajanje 90-110 s
o 6 h nakon poroda: 2 kontrakcije u 10 min
POROAJNA DOBA
-
PRVO PORODNO DOBA: doba otvaranja cerviksa; poinje trudnovima ili pucanjem vodenjaka, a traje dok se
cervik potpuno ne otvori (10 vm); dvije podfaze: latentna i aktivna
o Latentna faza: traje oko 8 sati, zavrava kada je ue otvoreno 3-4 cm
o Aktivna faza: faza jaih trudova, zavrava kada je ue otvoreno 10 cm (potpuno otvoreno)
DRUGO PORODNO DOBA: doba izgona djeteta, poinje kada je cerviks potpuno otvoren, a vodenjak prsnut
te zavrava raanjem djeteta; dvije faze: faza sputanja glavice do dna zdjelice i faza raanja preko meice
TREE PORODNO DOBA: doba odlupljivanja i poraanja posteljice; poinje nakon ekspulzije djeteta i traje
dok se ne porodi posteljica
ETVRTO PORODNO DOBA: stadij oporvaka, poinje nakon poroda posteljice i traje 2 sata, rodilja ostaje u
raaoni zbog intenzivnog nadzora
PRVO PRODNO DOBA doba otvaranja

-
Zapoinje pojavom trudova ili pucanjem vodenjaka, a zavrava kada je cerviks otvoren 10 cm
TRUDOVI su poetno slabi i rijetki, ali napredovanjem postaju jai i esi
o Pred kraj 3-4 truda/10 min; intenziteta oko 40-50 mmHg i trajanja oko 80 s
NESTAJANJE I OTVRANJE CERVIKSA: kod prvorotkinje prvo nestaje, a potom se otvara; kod vierotkinje
istodobno ide i nestajanje i otvaranje, otvaranje moe biti aktivno i pasivno
o Aktivno: povlaenje miinih niti prema kranijalno, cijelo vrijeme raanja
o Pasivno: posljedica tlaka koji proizvodi vodenjak ili vodea est (cerviko-hipotalamiki refleks)
VODENJAK: sudjeluje u mehanizmu otvaranja; kada ue bude potpuno otvoreno, a trudnovi jaki dolazi do
prsnua te dijete jo jae nasjeda na DUS i vri pritisak; u 20% sluajeva vodenjak puca ranije
o Vrste prsnua vodenjaka: na vrijeme, prijevremeno (tijekom I doba), prerano (dok porod nije ni
poeo), visoko (prsnue iznad cerviksa pa je jedan dio odran), lano (odlazak male koliine sluzi
izmeu ovoja)
DRUGO PORODNO DOBA, MEHANIZAM POROAJA

-
Poinje kada je ue potpuno otvoreano, a vodenjak prsnut, a zavrava ekspulzijom djeteta

Prolaz glave i tijela djeteta kroz zdjelicu pasivan je proces
Ovisi o veliini i obliku glavice djeteta te o samoj zdjelici
Izraz mehanizam poroaja je naziv za kretnje glavice i trupa tijekom prolaska kroz poroajni kanal
Konfiguracija glavice i savitljivost kraljenice omoguavaju savijanje i prilagodbu djeteta da prolazi kanalom
svojim najmanjim promjerima
RAANJE GLAVICE (angairanje, fleksija, unutarnja rotacija, defleksija, vanjska rotacija)
o Angairanje: sputanje velikog poprenog promjera (diameter bitemporalis) ispod razine zdjelinog
ulaza pri emu se sutura sagitalis postavi u popreni promjer ulaza zdjelice
o Fleksija: pojavljuje se s prvim trudovima, dolazi do fleksije da bi glavica ula u malu zdjelicu svojim
najmanjem promjerom i opsegom (diameter suboccipitobregmatica)
o Unutarnja rotacija; pokret koji nastaje pri prolasku glavice kroz koljeno (suenje) zdjelice; sutura
sagitalis iz poprenog dolazi u kosi poloaj, a potom u uzduni (zatiljak se okree prema simfizi)
o Defleksija: Zatiljak se odupire o donji rub simfize i dolazi do defleksije pri emu se oslobaaju
tijeme, elo, lice i brada ploda
o Vanjska rotacija: pasivni pokret glavice kojom ona orati rotaciju ramena u poroajnom kanalu
RAANJE OSTATKA
o Nakon raanja glavice u zdjelicu ulaze djetetova ramena
o Biakromijalni promjer na ulazu je u porenom poloaju, kod koljena zdjelice prelaze u kosi poloaj, a
na izlazu je u uzdunom poloaju (zadnji pokret uvjetuje vanjsku rotaciju glavice)
o Najprije se porodi prednje rame do gornje treine nadlaktice, zatim drugo rame i potom se ostatak
trupa izvue (trup, zdjelica i noge)
NADZOR FETUSA U PORODU

-
Drugo pordno doba je najpogibljenije za fetus i on mor biti strogo nadgledan u tom periodu (CTG)
Hipoksija fetusa moe se odvijati na tri razine: poremeaji majinske cirkulacije, poremeaji uteroplacentrane
cirkulacije te poremeaji fetalne cirkulacije (umbilikalna cirkulacija)
UTJECAJ TRUDA NA FETALNU OKSIGENACIJU: dolazi do pritisika na miometrijske krvne ile > zastoj
krvi u interviloznom prostoru koji se puni dovodom kroz arterije; prestankom truda poveava se protok kroz
intervilozni prostor; ako su trudovi visokog intenziteta, ako su preesti ili se razvije hipertonus maternice,
moe se razviti fetalna hipoksija tj. acidoza.
METODE NADZORA: CTG; fetalna pH metrija; fetalna pulsna oksimetrija
KARDIOTOKOGRAFIJA CTG
-
Dijagnostika metoda pri kojoj se u porodu trajno i istodobno biljee KS i trudovi

Najpouzdanija metoda praenja oksigenacije fetusa
Openito je prihvaeno da uredna fetalna srana akcija oznaava i njegovo uredno stanje
Analiza CTG obuhvaa tri stvari: temeljna frekvencija, varijabilnost temeljne frekvencije, promjene temljne
frekvencije obzirom na pokrete fetusa i trudove
TEMELJNA SRANA FREKVENCIJA
o Eukardija (120-160), tahikardija (>160), bradikardija (<120)
o Tahikardija: bez drugih promjena nije patoloka, znak upozorenja, kod intraamnijske infekcije,
prijevremena poroda, lijekovi, tireotoksikoza majke
o Bardikardija: uvijek patoloka; acidoza fetusa (80%), lijekovi (beta-blokatori), kongenitalne srane
greke, refleksna bradikardija
VARIJABILNOST (OSCILACIJE) TEMELJNE FREKVENCIJE
o Posljedica vremenske razlike izmeu dviju sistola (t-interval); razlike u broju orkucaja
o Undulacijski tip: razlike 10-15 otkucaja (normalni nalaz)
o Suena undulacija: razlike 5-10 otkucaja (hipoksija, sedativi, prijevremeni porod, anomalije)
o Silinetni tip: razlike manje od 5 otkucaja (uzroci kao i kod suene, ali kod je stanje tee)
o Saltatorni (skokoviti) tip: razlike vee od 25 otkucaja (hiperaktivnost, upozoravajui nalaz)

-
PROMJENE TEMELJNE FREKVENCIJE USLIJED TRUDA ILI POKRETA FETUSA

o Ubrzanje KS (akceleracija): sporadino kod pokreta fetusa (fetsu povisuje min volumen samo
ubrzanjem frekv); periodino se javi kod truda (kompenzacija na privremenu hipoksiju)
o Usporenje KS (decelracija): sporadine traju due od 30 s i usporenje KS je vie od 30 (obino nije
znak hipoksije, nae se kod hipertonusa uterusa); periodine se povezuju s trudom, mogu biti pravilne
(zrcalna simerija trudu) ili nepravilne, prema vremenu pokavljivanja razlikujemo dva tipa:
DIP I: rana; pritisak glavice za vrijeme truda, zrcalna simetrijs trudu
DIP II: kasna; pravilna ali se javlja u zaostatku za trudom, znak je hipoksije
Varijabilna: nepravilna oblika, kod poremeaja umbilikalne cirkulacije
FETALNA pH-METRIJA
-
Najbolja metoda za dokazivanje fetalne acidoze; komplementarna CTG-u, nadopunjavaju se

Rezultati: normalni pH: 7,25, granini nalaz: 7,20-7,24, patoloki nalaz: <7,20
TEHNIKA: u spekulima ako je ue otvoreno 5 cm i vie ili uz pomo tubusa (nepovoljniji uvjeti), noem se
uini mali rez na skalpu i pokupi krvi
Najea indikacija je prepatoloki CTG
FETALNA PULSNA OKSIMETRIJA

-
Fetalna oskigenacija kree se 30-70%, ureaj se uz pomo prsta uvodi do fetusa

Povremeni pad saturacije ispod 30% uboiajena je tijekom normalnog poroda i nema vei kliniki znaaj
ULTRAZVUNI POKAZATELJI FETALNE PATNJE

-
Smanjenje pokreta, hipaktivnost, adinamija ukazuju na fetalnu hipksiju i ugroenost

o U II trimestru majka osjeti pokrete, sugerira se da ih povremeno broji
UZV se odreuje biofizikalni profil:
PARTOGRAM
-
Parogram omoguava praanje poroda grafikim prikazom za prvorotkinje i vierotkinje

Za vrijeme pregleda odreuje se stupanj otvorenosti i biljei na partogram
Usporeujui te vrijednosti dobiva se podatak o obrzanom ili sporom tijeku poroda
Organizacijska, edukacijska, istraivaka vrijednost
AKTIVNO VOENJE POROAJA

-
DIJAGNOZA PORODA: anamneza (podaci o poetku trudova, vodenjaku), vaginalni pregled (ocjena zrelosti i
otvaranja cerviksa, ocjena vodee esti, nalaz nenormalnosti), CTG (ocjena jaine trudova, ocjena stanja eda),
eventualno UZV pregled
o Bolne uterine kontrakcije ne znae da je ena u poroaju ako se ne nae bar jedno od navedenog:
sukrvavi ili krvavi iscjedak, prsnue vodenjaka ili nestanak cerviksa
o Indikacije za ulazak u raaonu: cerviks otvoren 3-4 cm, puknue vodenjaka
VOENJE PRVOG DOBA
o Ope napomene: uzimati tekuinu, hodanje ako je odran vodenjak, karencija kod mogue sekcije
o Poloaj: na leima se izbjegava, bolje je na boku (bok na kojoj je postavljena kraljenica eda)
o Analgezija: opioidi, epiduralna analgezija
o Pojaanje trudova: kod usporene progresije poroda (uterina inercija, stav zatkom, cefalopelv dsip)
Oksitocin: samo ako cerviks nije ordan (inae kontraproduktivan jer izaziva kontrakcije i u
cerviksu pa se on ne moe otvarati); oprez sa davanjem pri mogunosti rupture (ranija
sekcija); daje se u infuziji; komplikacije: hiperstimulacija uterusa (smanjenje ili prekid
dovodi do smirivanja uterusa), antidiurestki uinak je rijedak
Prostaglandin: najee se daje u obliku gela, potpomae sazrijevanje cerviksa i otvaranje
o Amniotomija: prokidanje vodenjaka koje se moe raditi kada je cerviks nestao i otvoren je 3-4 cm;
ubrzava porod (pritisk glavice, oslobaanje prostag); treba promarati izgled vode
VOENJE DRUGOG DOBA
o Kada se glavica ukae u introitusu vagine ena se postavlja u ginekoloki poloaj

Ako je ue potpuno otvoreno, a glava nije dovoljno nisko i nije rotirana ne tiskati!!!
KS se u ovoj fazi esto usporava (DIP I), ali se oporavlja
Samo ako rodilja slabije tiska ili je djete neto vee, moe se pojaati snaga napona potiskom dlana
ruke porodniara na dno maternice u smjeru zdjelice KRISTELLEROV HVAT.
o UVANJE MEICE: Meica se uva tako da se onemogui prebrza defleksija i raanje glavice
(desna ruka prijei defleksiju, lijeva zadrava u fleksiji)
Ako se meica jako napinje da se sprijei ruptura u vrhu truda uini se EPIZIOTOMIJA
(medijalna ili lateralna)
o PORAANJE GLAVICE: Lijeva ruka zadrava glavu fleksiji; lijeva ruka puta polaganu ekstenziju
glave, a desna gura meicu preko lica i brade prema dolje, usporenom defleksijom omoguava se u da
se dini putevi oiste od sluzi
o PORAANJE PREDNJEG RAMENA: nakon to je glavica poroena, ona se okree prema bedru jer
se rotiraju ramena prolazei kroz zdjelicu; glava se uhvati izmeu dlanova i povlai dolje dok se ne
porodi prednje rame
o PORAANJE STRANJEG RAMENA: Nakon to je poroeno prednje rame, glava se povlai
kranojalno, prema simfizi i majinom trbuhu te se tako poraa i stranje rame
o DOVRENJE: Nakon poraanja stranjeg ramena izve se dijete u cijelosti (kod polaenja dri se za
pazuhe); dijete se potom postavi neto nie da bi doteklo jo 50-100 ml fetalne krvi kroz pupkovinu;
nakon 2 minute pupkovina se podvee i presjee
VOENJE TREEG i ETVRTOG DOBA (opsani dolje)
o
o
o
TREE PORODNO DOBA

-
Placentrno doba, doba od trenutka raanja djeteta pa do izbacivanja posteljice

Traje od pola sata do sat
Odlupljivanje posteljice, voenje treeg porodnog doba
ODLUPLJIVANJE POSTELJICE
-
Nakon poroda, smanjuje se pritisak u uterusu i on se kontrahira i naglo smanji i tako se smanji insercijska
povrina posteljice
Dva su naina odlupljivanja posteljice: modus Schultz (80%), modus Duncan (20%)
SCHULTZ: placenta je neelastina i pa se odie u svom srednjem dijelu kada se uterus kontrahira > kidanje
krvnih ila > nastaje retroplacentrani hematom > raste i postupno odie placentu; kako se hematom iri od
centra prema periferiji, krv ostaje zgruana (pacijentica ne krvari ili krvari vrlo oskudno)
DUNCAN: Placenta se poinje ljutiti od svog donjeg ruba u smjeru fudusa maternice; pacijentica cijelo
vrijeme krvari u treem dobu
Kada se postljica nae u DUS ili u vagini pritie cervikalne ganglije > refleksan potreba za tiskanjem (u
veine ena one tako same istiskaju posteljicu van
ZNACI ODLJUTENJA POSTELJICE:
o Schroderov znak: kada se placenta spusti u DUS, fundus se podie 4-5 cm prema DRL
o Kustnerov znak: rukom se pritisne iznad simfize i pomie uterus prema kranijalno partiti pupanu
vrpcu (ne prati povlaenje uterusa)
o Ahlfeldov znak: praenje sputanja podvezane pupkovine (sputa se)
KRVARENJE U TREEM DOBU je neizbjeno: kidaju se novostvorene krvne ile izmeu posteljice i
uterusa. Oituje se ili nastankom retroplacentarnog hematoma ili dolazi do aktivnog krvarenja prema van
(ovisno o nainu odlupljenja placente)
POMO RAANJU POSTELJICE

-
UVIJETI: ako posteljica nije istisnuta (najee zbog smanjenja tonusa DUS)
HVAT PO BAREU: Dijema rukama se uhvati trbuna stijenka u uzdunom prvacu, a zatim se stijenka podigne
i naredi eni da tiska
DORN-AHLFELDOV NAIN: etriri prsta postavimo na stranju stijenku uterusa, a palac na prednju, zatim
se uterus potisne poput klipa

-
POVLAENJE ZA PUPKOVINU: pupkovina se obavije oko prisiju desne ruke, a lijevu poloimo na prednju
stijenku maternice; desnom rukom pupkovinu povlaimo prema dolje, a lijevom maternicu potiskujemo prema
kranijalno poveava se sila; opsanost: pucanje pupkovine, inverzija maternice
VOENJE TREEG PORODNOG DOBA

-
KONZERVATIVO: bez primjene lijekova; ne smije se ubrzavati, samo pratiti tijek, lagana palpacija da se
utvrdi visina fundusa i kontrahiranosti, hemodinamsko praanje rodilje
o Ako izostane spontano raanje placente: naparviti neki od navedenih manevara da se ona porodi
AKTIVNO: oznaava medikamentoznu profilaksu krvarenja
o Ergometrin ili oksitocin postie se jaka kontrakcija i retrakcija maternice pa se placenta odljuti ve
kod prvog truda (nema velikog hematoma); aplikacija ide na kraju drugog porodnog doba u trenu
raanja prednjeg ramena kod stava glavom ili nakon prolaska glavice kod stava zatkom
PREGLED POSTELJICE: najprije se pregleda maternalna strana (cjelovitos kotiledona, uoavanje defekata);
zatim se pregleda fetalna strana (pregled insercije, pratiti tijek krv ila); patoloke promjene i patoloke
trudnoe trae patohistoloki pregled posteljice
ETVRTO PORODNO DOBA

-
Poinje izlaskom placente , predstvalja prijelazno razdoblje od poroaja do babinja (puerperija)

Traje oko dva sata, glavni dogaaj je zaustavljanje krvarenja
MEHANIZAM HEMOSTAZE: Dolazi do zatvaranja raskidanih krvnih ila, a to je posljedica kontrakcije i
retrakcije muskulature maternice; ako se razvije atonija uterusa nastat e opseno i oblino krvarenje; krvarenje
se moe javiti i zbog laceracija prodnog kanala
VOENJE: Rodilja ostaje u raaoni na promatranju (ope stanje, hemodinamska stabilnost); laganom
plapacijom utrditi visinu fundusa (nakon sat vremena nekoliko cm ispod pupka)
FIZIOLOGIJA BABINJA PUERPERIJ

-
Razdoblje oporavka nakon poroaja

Obuhvaa prvih 6 tjedana nakon poroda, a oznaava vrijeme genitalnih i ostalih promjena u okvire od prije
trudnoe (ipak za neke sustave je potrebno i vie od 6 tj)
PROMJENE NA GENITALNIM ORGANIMA
o Promjene trupa maternice: miina involucija poinje 2 dan; za 14 dana maternica je u maloj zdjelici,
za 4 tj ima oblik kakv je imala prije trudnoe
o Lohije: dijelovi decidue koji se ljute, nekrotiziraju i izbaciju; lochia ruber (prvih nekoiliko dana zbog
dosta krvi); lochia serosa (nakon 3-4 dana, manje erit, ugl voda); lochia alba (i nakon 3-4 tj)
o Regeneracija endometrija: posteljica se ljuti u sloju spongioze, ostaje bazalna decidua iz koje se
diferencira dva sloja: povrinski koji nekrotizira (lohije) i dubinski iz kojeg proliferira endometrij
o Cerviks: u 2 tj cerviks je zatvoren, zadebljava se i nastaje cervikalni kanal, na uu se vide oiljkaste
promjene od laceracija
EKSTRAGENITALNE PROMJENE
o Urinarni sustav: prvih dana oblinija diureza (ostatak tekuine iz trudnoe), do 6 tj fizioloki se moe
nai glikozurija i aminoacidurija; distentirani pijelon i ureter vraaju se u normalu kroz 8 tj
o Krv: smanjenje volumena plazme, pad CKS privih dana, sideropenija ostaje i do 2 mj; nekoliko dana
odrava se i leukocitoza i trombocitoza
o Krvoilni sustav:smanjenje veliine srca kroz 24 tj i postupni pad SMV, opadanje frkevencije
POSTUPCI U NORMALNOM PUERPERIJU

-
Postupci u rodilitu: ustajanje i hodanje ve prvih nekoliko sati nakon poroda (uz nadzor sestre); higijena se
odrava malkim kupkama (tuiarnje); uspostava fiziolokih funkcija (ako ne urinira do 4 sata iza poroda
kateter!); nadziradi ranu od epiziotomije i involuciju maternice (lagana palpacija); hrana i tekuina moe se
uzimati odmah nakon IV. doba ako nije bila anestezija; poeti nadokanu eljezu (do 3 mjeseca)
Hospitalizacija ako nije bilo komplikacija ne treba biti dua od 48 sati

-
Postupci kod kue: prvih 6 tjedana preporua se blaa poteda; poetak spolnog ivota nerejeeno pitanje
(moe ve nakon 2 tj ako nema neugode); ako ne doji ena dobiva prvu menstruaciju ve za 6 do 8 tjedana, ako
doji povratak menstracije je neizvjestan
FIZIOLOGIJA i PATOLOGIJA DOJENJA

-
HORMONSKA REGULACIJA: prolaktin je glavni hormon koji potie stavranje mlijeka, njegova konc
poinje rasti od 8 tj gestacije i poveava se sve do termina; nakon poroda svaki podoj refleksno izaziva
skokove u luenju prolaktina; iako je velika konc prolaktina u trudnoi ipak ne dolazi do stavranja mlijeka
zbog oponirajueg djelovanja estrogena i progesterona iz posteljice pa se njenim izbacivanjem uklanja taj
uinak; ako ena ne doji konc prolaktina vraa se u normalnu za 2-3 tj; drugi bitan hormon je oksitocin koji
izaziva kontrakcije mioepitelnih stanica i olakava izdajanje
PROLAKTIN i AMENOREJA: visoke konc prolaktina inhibiraju skokovito luenje hormona koji oslobaa
gonadotorpine pa dolazi do amenoreje; ako ena ne doji il idoji kratko menstrucija se pojavljuje za oko 6 tj ali
obino nije ovulacijska; kod ena koje doje do 6 puta u 24 sata amenoreja moe trajati i do 2 godine
ABLAKTACIJA: nakon prestanka dojenja sponatno nastaje za 2 tj; obino se savjetuje postupna ablaktacija
(smanjivati broj podoja, vri grudnjaci); slaba sekrecija mlijeka moe se pojaviti jo mjesecima od prestanka
dojenja; od lijekova moe se dati bromokriptin (dopaminski agonist jer dopamin je prolaktin-inhibirajui
imbenik) i to 2x2,5 mg kroz 2 tj, pa ako ne stane jo 1 tj; ovako dolazi do brzog snienja prolaktina (u roku od
30 dana od normalizacije pojavit e se ovulacija upozoriti enu na kontracepciju!)
POETAK DOJENJA: u prva 24 h od poetka dojenja, dojke postaju trde, bolne, napete i voratse, mogue
prolazno povienje temp, TH: posebni grudnjaci za pridravanje dojki, hladni oblozi, analgetici
MASTITIS: upala ljezdanog tkiva dojke; esto za vrijeme puerperija i dojenja; najei uzronik je S aureus
(izvor je nos i grlo novoroeneta); ragadem fisure i druga oteenja bradavice pogoduju infekciji; obino
unilateralno; bol, otok, crvenilo, gnojna sekrecija, moe i povienje temp, DG: kl nalaz, bris; TH: antibiotsko
lijeenje (penicilin kroz 10 dana), hladni oblozi, izdajanje
APSCES DOJKE: razvija se iz masititisa, lokalizirana gnojna infekcija; treba se incidirati i drenirati
VIEPLODNE TRUDNOE
ETIOLOGIJA VIEPLODNIH TRUDNOA
-
Nastaju iz dvije jajne stanice (dizigoti) ili iz jedne jajne stanice (monozigoti)
DIZIGOTI (dvojajani blizanci) ei, oko 70%
o Od dvije oocite koje su sazrijele u isto vrijeme i koje su u isto vrijeme oploene
o Plodovi su genetski razliiti, mogu biti istog ili suprotnog spola
o Posteljice mogu biti odvojene ili spojene, svaki ima svoj korion i amnion
MONOZIGOTI (jednojajani blizanci) rijei oko 30%
o Potie od jedne oploene stanice koja se podjelila u dvije odvojene cjeline
o Ishod ovisi o vremenu kada je dolo do dijeljenja zigote:
Prva 72 h od oplodnje
Nije zapoela dioba
embrioblasta i trofoblasta
2 ili vie embrija
2 ili vie koriona
2 ili vie amniona
Diamnijski dikorionski
monozigoti
-
4-8 dan od oplodnje
Nakon 8 dana od oplodnje
Zapoela diferencijacija
embrioblasta i trofoblasta,
ali nije stanica amnija
2 ili vie embrija
1 korion
2 ili vie amniona
Diamnijski monokorionski
monozigoti
U tijeku diferencijacija
Embrioblasta i trofoblasta,
poela i stanica amnija
2 ili vie embrija
1 korion
1 amnion
Monoamnijski
monokorionski monozigoti
Nakon diferencijacije
embrionalnog tita
Nakon diferencijacije
embrionalnog tita dioba ne
moe biti potpuna
Nastaju nepotpuno
odvojeni embriji
Tzv sijamski blizanci
PRECIPITIRAJUI FAKTORI: starija ivotna dob rodilje, multiparitet, hormonski inducirana ovulacija,
metode potpomognute oplodnje
Blizanci se zanose ee no to se raaju, a razlog toga je to dolazi do odbacivanja ili nestajanja jednog
blizanca (vanishing twin) prije 12 tj trudnoe
DIJAGNOSTIKA I ANTENATALNA SKRB VIEPLODNIH TRUDNOA

-
ANAMNEZA: ene blizanke, vierotkinje, startija dob (>35 g), podatak o lijeenju neplodnosti
KL PREGLED: uterus vei od trajanja amenoreje (udaljenost fundus-simfiza za oko 5 cm vea od tj gestacije)
o Kod takovog nalaza misliti i na druga stanja: netona amenoreja, prepunjen mok mjehur,
polihidramnij, hidatidozna mola, miomi, ovarijski tm, makrosomija
UZV: u 99% moe se dijagnosticirati u I trimestru, moemo procjeniti radi li se o mono/bikorionskim ili
mono/diamnijskim blizancima, ali se ne moe odrediti zigotnost
ANTENATALNA SKRB: ee kontrole (u I i II trimestru svaka 3 tj, u III svaka 2 tj); prehranu pojaati za
oko 300 kalorija na dan; to vie mirovanja jer se kod ovih trudnoa oekuje raniji porod, raniji razvoj drugih
komplikacija (hipertenzija, gestacijski dijabetes, preeklampsije i sl)
Bliznaci poinju odstupati od uobiajenog tempa rasta jednoplodnih trudnoa u 28 tj
Indeks polodve vode manji od 8 i vei od 24 uvijek se smatra patolokim
KOMPLIKACIJE VIEPLODNIH TRUDNOA

-
Poremeaji vieplodnih trudnoa ovise o zigotnosti plodova: dizigotni, bikorionski, biamnijski blizanci nemaju
meusobnih vaskualrnih anastomoza, kod monokorionskih bliznaca postoje anastomoze koje mogu biti uzrok
raznih poremeaja zbog toga je bitno ovo prepoznati na UZV pretrazi
UESTALOST KOMPLIKACIJA je vea nego kod jednoplodnih trudnoa:
o Vei rizik spontanog pobaaja (najvei kod monozigotnih blizanaca);
o Dvostruko vea uestalost malformacija (ee kod monozigota): sama podjela je teratogena (osnova
moe biti nepravilno podjeljena, krvoilne komunikacije mogu uzrokovati embolizacije, anomalije
uslijed pritiska i malog prostora);
o Djeca iz vieplodnih trudnoa su manja i laka od onih iz jednoplodne trudnoe iste gestacije;
o ea je uestalost prijevremenog raanja (prerastegnutost maternice ranija pojava trudova)
JEDINSTVENE KOMPLIKACIJE za vieplodne trudnoe:
o Monoamnijski bliznaci imaju veu uestaost intrauterine smrti zbog prekida krvotoka nastalog
ispreplitanjem pupkovine
o Spojeni blizanci: zbog kasnije podjele zigote, spojeni mogu biti prednjom ili stranjom stranom,
glavom ili zdjelicom; moe se prekidati trudnoa; razliiti uspjeh nakon roenja
o Akardijus: rijetko, kod monozigotnih i monokorionskih blizanaca; jedan plod crpi krv iz drugog preko
anastomoza jer nema razvijeno srce i ovisi o drugom plodu kojeg iscrpljuje
o Sy bliznake transfuzije: feto-fetalna transfuzija, kod monozigotnih i monokorionskih blizanaca;
hemodinamska ravnotea krv iz jednog (donor) prelazi u drugi plod (akceptor); jedan anemian, a
drugi prepunjen krvlju (hidrops);
o Diskordantni blizanci (blizanci razliite veliine), intrauterina smrt jednog ploda prije termina
POSEBNOSTI PORODA
-
Poroaj je esto praen nepravilnosti trudova, abnormalne prezentacije, prolapsom pupkovine i abrupcijom te
krvarenjem zbog atonije/hipotonije
TIJEK: prvo se prokida vodenjak prvog bizanca koji se potom raa, a zatim slijedi stanka od 10-20 minuta.
Nakon prsnua drugog vodenjaka raa se drugi blizanac. U tree doba izlazi jedna ili dvije posteljice.
Redoslijed raanja blizanaca je: prvo doba prvog i drugog, drugo doba prvog, drugo doba drugog blizanca i
zajedniko tree doba
Najee se oba blizanca u stavu glavom i porod moe ii per vias bez veih problema, u situaciji da je prvi u
stavu glavicom, a drugi zatkom isto se moe ii na porod per vias jer prvi rairi porodni kanal pa se i zadak
lake porodi; kod ostalih kombinacija ee se primjenjuje carski rez kao opcija poroanja
Pravilo da se drugi blizanac mora poroditi u roku od 30 min vie ne vrijedi, ako je CTG uredan moe proi i
dulje vrijeme
PATOLOGIJA TRUDNOE
PLACENTA PREVIA
-
Nisko nasjela posteljica koja djelomino ili potuno prekriva donji uterini segment te tako djelomino ili
potpuno sprjeava raanje; incidencija: u 0,3 do 0,8 trudnoa, razlikujemo nekoliko tipova:
o Totalna PP (posteljica u potpunosti prekriva unutranje ue)
o Parcijalna PP (posteljica djelomino prekiva unutarnje ue)
o Marginalna PP (posteljica dosee rub unutarnjeg ua, ali ga ne prelazi)
o Nikso sijelo posteljice (posteljica nisko smjetena u DUS, ali ne dosee ue)
ETIOLOGIJA: dob trudnice (via dob); paritet (vei rizik nakon 3 poroda); zahvati na uterusu
o Opasnost - rano odljutenje posteljice kada ponu trudovi (prvi trudovi u zadnjem trimestru, poetak
prvog porodnog doba); dolazi do krvarenja iz uteroplacentarnih krvnih ila i otvorenih interviloznih
prostora; to je vei odljuteni dio to je vee i tee krvarenje
KLINIKA: bezbolno vaginalno krvarenje (krajem drugog i poetkom treeg trimestra); teina krvarenja ne
ovisi o tipu placente previje; esi neparvilni poloaji (posteljica prijei smjetaj glavice u DUS)
DIJAGNOZA: anamneza, ginekoloki pregled, UZV nalaz je glavna dijagnostika metoda za potvrdu
LIJEENJE: ako je ena blizu termina i ocjeni se da je postignuta zrelost fetalnih plua ide se na porod, a ako
nije blizu termina ide se na odgodu poroda
o Odgoda poroda: ambulantno/hospitalno; mirovanje, tokolitici (Prepar)
o Porod: sekcija (totalna i parcijalna); vaginalni (marginalna, nisko sijelo)
ABRUPCIJA POSTELJICE
-
Odljutenje normalno inserirane posteljice prije roenja djeteta; uestalost: 1:200 poroda
ivotno ugroavajue stanje i za majku i za plod
ETIOLOGIJA: nepoznata, razlikujemo faktore rizika od strane majke i fetusa
o Majka: starija dob, preeklampsija, vierodilje, trombofilija, abrupcija u prijanjoj trudnoi
o Fetus: vieplodne trudnoe, polihidramnij
PATOGENEZA: odvajanje placente dovodi do krvarenja (ako se radi o centralnom odvajanju razvija se
retroplacentrani hematom, a ako je periferno nastaje krvarenje per vaginam); profuzno krvarenje dolazi do
aktiviranja sustava koagulacije i potronje faktora (razvija se DIK)
KLINIKA: nastaje naglo; bol, ope loe stanje; strah, nemir, munina, nesvjestica; neosjeanje pokreta ploda;
krvarenje per vaginam (ali i ne mora); hipovolemijski ok
DIJAGNOZA: anamneza, opi pregled, gin preg (uterus tvrd i bolan), CTG i UZV
LIJEENJE: hemodinamska stabilizacija ene; ako je plod iv i ima patoloki CTG ide se na hitnu sekciju, a
ako ima normalna CTG kree se na vaginalni porod; kod umrlog ploda stimulira se vaginalni porod (sekcija se
izbjegava zbog obilnog krvarenja)
Rh IMUNIZACIJA
-
Senzibilizacija majke na strane povrinske antigene eritrocita djeteta koji su dospjeli u njenu cirkulaciju
Razvija se kada Rh negativna majka nosi Rh pozitivno dijete
Stvaraju se IgM i IgG antitijela: IgM ne prelaze posteljicu, IgG prelazi posteljicu i uzrokuju hemolizu
ETIOPATOGENEZA: za vrijeme prve trudnoe dolazi do senzibilizacije majke i prva trudnoa prolazi bez
tegoba (krajem trudnoe ili pri samom porodu neto djetetovih eritrocita dospije u cirkulaciju majke i ona
stvara antitijela na njih - odnosno na D antigen Rh sustava; ta anti-D antitijela su IgG klase i kao takva mogu
proi kroz placentu, pa je svaka sljedea trudnoa s Rh+ djetetom ugroena
o Mogua je i pojava hemolitike bolesti tijekom prve trudnoe u nekoliko situacija: majka imala
senzibilizaciju nakon Ab; majka senzibilizirana prilikom prijanjih transfuzija krvi; senzibilizacija
nakon amniocenteze ili drugih invazivnih postupaka
KL MANIFESTACIJE U DJETEA: fetalni hidrops, iktreus neonatorum gravis, novoroenaka anemija
PRENATALNA DG: podaci o ranijim abortusima, transfuzijama i Rh statusu oca; praenje titra majinih IgG
anti-D antitijela (vei od 1:16 upuuje na ugroenost djeteta!); UZV kontrole u kasnijoj fazi sugeriraju na
fetalnu hemolizu (edem koe oglavka, pleruralni izljev, perikardijalni izljev, ascites, hepatosplenomegalija,
zadebljana placenta)

Ako je naena imunizacija radi se amniocenteza i odreivanje konc bilirubina u plodovoj vodi;
kordocenteza i odreivanje hematolokih parametara u fetusa
o U novije vrijeme za procjenu teine anemije koristi se doplersko mjerenje brzine protoka u arteriji
cerebri mediji
PRENATALNA TERAPIJA: intraperitonealna infuzija, intravaskularna transfuzija
o Intravskularna transfuzija: vei rizik za dijete, vei uspjeh terapije; preko igle uvedene u umbilikalnu
venu (najprije se uzme krv za analizu, pa onda prema nalazima dajemo krv)
o Intraperitonealna infuzija: manji rizik za dijete; manji uspjeh terepije; samo kada intravsakularna
trasnfuzija nije mogua
Ako nije uinjena transfuzija porod uiniti 37-38 tj, a ako je onda izmeu 34-37 tj
o
PRIJEVREMENI POROAJ, partus praetemporarius

-
Svaki poroaj prije navrenih 37 tj, bez obzira na porodnu masu je prijevremeni poroaj (5-15%)
PODJELA PRIJEVREMENIH PORODA
o Spontani prijevremeni poroaj (zapoinje kontrakcijama prije pucanja vodenjaka)
o Prijevremeno prsnue vodenjaka (zapoinje pucanjem vodenjaka prije kontrakcija)
o Ijatrogeni porod (inducirani porod na indkaciju)
ETIOLOGIJA: najei uzrok je infekcija (korioamnionitis, najei uzronik sterptokoki grupe B); moe biti
posljedica vieplodne trudnoe, preeklampsija i eklampsija, abnormalnosti posteljice, idiopatski
SPONTANI PRIJEVREMENI POROAJ

-
Poroaj prije navrenih 37 tj gestacije koji zapoinje kontrakcijama, prije pucanja vodenjaka
KLINIKA: trudovi (bolnost, vidljivost na CTG), sukrvica, otvaranje cerviksa
DIJAGNOZA se postavlja na temelju klnikog nalaza i CTG-a, eventualno UZV
LIJEENJE: mirovanje, hidracija, antibiotici (peniclin G, kod alergije klindamicin), ako se ue otvara
tokolitici; ako je gestacija manja od 34 tj daju se i kortikosteroidi (sazrijevanje plua)
Zaustavljanje poroda iznosi oko 50% ako nije dolo do pucanja vodenjaka
PRIJEVREMENO PRSNUE VODENJAKA, ruptura velamentosa praetemporaria (RVP)

-
Puknue plodovih ovoja prije poetka trudova (2 ili 3 sata ranije)

o U terminu: u oko 25% trudnoa i obino trudovi krenu u roku od 24 sata
o Prijevremeno: prije 37 tj; rijee, u oko 3%, a do trudova moe proi i nekoliko dana pa i tjedana
Dolazi do poveane opasnosti od infekcija u ena (korioamnionitis), novoroeneta (sepsa), ispadanja
pukovine, amnormalnosti poloaja ...
KLINIKA: ako nema kompliakcija jedini znak je istjecanje plodove vode; na infekciju ukazuju vruica,
iscjedak iz vagine, bol u trbuhu, tahikardija fetusa...
DIJAGNOZA: anamneza, ginekoloki prgled (uestale treba izbjegvati), UZV, Kitcherov test, uzeti bris
o tapi drati pola min u endocerviksu, razmaz na stakalce, dodati 0,5% briljant krezol, poklopiti i
mikroskopirati (ako se vide ute masne stanice Kitcherov tetst je pozitivan)
KOD SUMNJE NA RVP: odrediti gestacijsku dob, odrediti zrelost eda (L/S omjer plodova voda koja istie
ili amniocenteza), pratiti oksigenaciju eda (CTG, dopler), pratiti stanje majke
LIJEENJE: ovisi o trajanju gestacije; ako postoji infekcija obvezno se dovrava trudnoa
o Do 24 tj: ugl se ide na dovrenje trudnoe, lijeenje uz dogovor i nakon upozorenja na komplik,
lijeenje ukljuuje: tokolitike, antibiotike i kortikosteroide
o 24-32 tj: ako postoji dokazana infekcija i znakovi hiposkije fetusa ide se na dovrenje trudnoe, ako
nije dokazana infekcija i znakovi hipoksije fetusa ide se na aktvno lijeenje (tokolitik, antibiotik,
kortikosteroid)
o Vie od 32 tj: najee se ide na aktivno lijeenje dovrenje poroda; ta su djeca masom i zrelou
uglavnom sposobna za preivljenje
TOKOLITICI
-
GESTAGENI: uinak (na lab. ivotinjama): prekida stvaranje oksitocinskih receptora, blokira sintezu
prostaglandina te prijei stvaranje pukotinskih veza; kasni terapijski poetak, pa nema veu primjenu u
lijeenju prijveremnog poroda
BETA-AGONISTI: relaksacija glatkih miia (vezanje na beta 2 recep aktvira adenil-ciklzu > stavara se
cAMP koji vee kalcij u sarkoplazmatski retikulum); predstvanik je RITODRIN (prekida kontrakcije
gravidnog i negravidnog uterusa; prekida i trudove uzrokovani oksitocinom i Pg nuspojave: hipotenzija,
bradikardija, poremeena tolerancija glukoze - vezanje na beta 1 receptore)
INHIBITORI SINTEZE PG: prostaglandini potiu porod, pa blokiranjem njihove sinteze iz arahidonske
kiseline u materninom tkivu ima tokilitiki uinak; najee se primjenjuje INDOMETACIN, kod primjene
postoji opasnost od zatvaranja Botalova kanala i fetusa i razvoja plune hipertenzije; dobar uinak se postie
kombiniranom primjenom beta agonista i antiprostaglandina
ANTAGONISTI KALCIJA: blokiraju Ca kanale i smanjuju njegovu intracitoplazmatsku koncentraciju;

predstavnici su NIFEDIPIN, VERAPAMIL, DILTIAZEM; podjednaka uinkovitost kao i beta agonisti
MAGNEZIJ: neke komparabilne studije uinkovitosti magnezija s drugim tokoliticima, daju Mg prednost, a
neke negiraju uinak na smanjenje aktivnosti uterusa, spominje se i neuroprotekcija kod fetalne hipoksije
OSTALI: ANTAGONISTI OKSITOCINA (najpotentiniji, u klinikim studijama), DUINI OKSID

(inhibicija sazrijevanja cerviksa), ETILNI ALKOHOL (najstariji tokolitik, neg djelovanje na luenje
oksitocina, ne primjenjuje se)
INTRAUTERINI ZASTOJ RASTA FETUSA

-
Zastoj u rastu fetusa podrazumijeva usporenje rasta fetusa iji je potencijalni rast vei od izmjerenog
(vrijednosti koje su nie za 2 standarnde devijacije, razliite centilne vrijednosti...)
Ne postoji idealno rjeenje ni opa formula kojom bi smo odjelili normalan od nenormalnog rasta fetusa
ETIOLOGIJA: maternalni, fetalni i uteroplacentarni faktori
o Maternalni faktori: hipertenzija, dijabetes, anemija, malapsorpcija, hipoproteinemije
o Fetalni faktori: kromosomopatije, genopatije, djelovanje teratogena, infekcije
o Uteroplacentarni faktori: vieplodne trudnoe, placenta previja, infekcija placente
FIZIOLOGIJA RASTA: normalno, postoje tri faze rasta fetusa:
o Prva: rast uvjetovan hiperplazijom stanica (prva treina trudnoe)
o Druga: rast uvjetovan kombinacijom hiperplazije i hipertrofije (srednja treina trudnoe)
o Trea: rast uvjetovan hipertrofijom (zadnja treina trudnoe)
PATOFIZIOLOGIJA: uinak nokse ovisit e o vremenu kada ona djeluje na fetus, pa razlikujemo dva tipa
o Simetrini zastoj: rijei; noksa djeluje poetkom trudnoe dolazi do oteenja osovine iz koje se
razvija fetus; jednakomjerno smanjene sve mjere, moe se previdi ako je nepoznat dan koncepcije
o Asimetrini zastoj: ei; noksa djeluje krajem trudnoe (nakon 30. tj) kompenzacijki uvaju se
vitalni organi njihov rast bit e na tetu ostalih; opseg trbuha zaostaje uodnosu na opseg glave;
kasnije i mozak moe zaostajajti u rastu
DIJAGNOZA: anamnestiki podaci; mjerenje udaljenosti fundus-simfiza (norm rast > poveanje uterusa);
UZV (odreivanje gestacijske dobi, odreivanje veliine ploda i praanje, otkrivanje abnormalnosti ploda,
uterusa ili posteljice), pulsirajui dopler (dinamika fetalnih, placentalnih i uterinih krvnih ila )
LIJEENJE: ako se javi nakon 34 tj trudnoe, provede se kortikosteroidna terapija (fetalno sazrijevanje) i
inducira se porod; ako se pojavi prije 34 tj trudnoe: odmaranje, leanje na boku (smanji se pritisak na v kavu),
iv infuzije glukoze ili dekstroze (hipoglikemija je povezana sa zastojem u rastu); beta agonisti (relaksacija
uterusa i bolja perfuzija)
Preporua se zavriti trudnou do 38 tjedna (kasnije ide fizioloka insuf. posteljice) kada se iskljui nezrelost
fetusa i kada je ope stanje majke zadovoljavajue; vaginalni prod ili sekcija
PRENEENOST
-
Preneena trudnoa je ona koja traje due od 42 puna tjedna ili vie, raunajui od prvog dana zadnje
menstruacije (esto se netono postavlja dijagnoza zbog neredovitih menstruacijskih ciklusa)
Smatra se da je oko 10% trudnoa preneeno
RIZICI PRENEENOSTI:
o ZA EDO: vei perinatalni mortalitet, asfiksija, infekcije makrosomija i njene komplikacije
o ZA MAJKU: ozljede pri porodu (djeca su vea); ee se izvode sekcije; ee tromboembolije
SY PREZRELOG NOVOROENETA (Cliffordov sindrom)
o Dijete dugo i mravo, naborana koa, nemirno, otvorenih oiju, dugih noktiju, koa se ljuti na
dlanovima i tabanima
o Vjeruje se da promjene nastaju zbog promjena na posteljici (fizioloka insf, degeneracija...)
DIJAGNOZA: ocjena gestacije, UZV biometrija, amnioskopija, aspiracija plodove vode (porast lipidnih
stanica, visoke vrijednosti glukoze, porast vrijednosti kreatinina)
POSTUPAK: ovisi o pravilnoj procjeni gestacijel, o zrelosti fetusa i zrelosti cerviksa
o Rizine trudnoe, gestacija iznad 39 tj > ako nema kontraindikacija inducira se poroaj
o Niskorizine trudnoe, gestacija iznad 42 tj > ili indukcija ili ekanje spontanog poroda uz praenje
(UZV, amnioskopija)
INDUKCIJA PRODA
- INDIKACIJE: obino medicinski indicirana; obvezno prije ocjeniti zrelost fetusa (UZV biometrija,
amnioskopija, amniocenteza)
- Na temelju zrelosti cerviksa (odreuje se otvorenost, duljina, poloaj, konzistencija, angairanost glavice)
o Zreli cerviks oznaavamo da je otvoren vie od 4 cm; da je u nestajanju (duljina manja od 1 cm)
o Nezreli cerviks je zatvoren, dug i tvrd
- CERVIKS ZREO: inducira se amniotomijom i/ili oksitocinom; trudovi se oekuju 3-5 min nakon infuzije
oksitocina; nuspojave oksitocina (tahisistolija, hiperstimulacija, ruptura uterusa)
- CERVIK NEZREO: poticanje sazrijevanja cerviksa (preindukcija), a potom indukcija samog poroda
o Preindukcija: mehaniki (Foleyev kateter-napuhivanje balona); farmakoloki (pripravci PG, najee
u obliku gela dinoproston, mizoprostol); kombinacija
o Uinak razmotriti najaksanije u roku od 12 sati; ako se ne potakne porod u roku od 24h minimalni su
izgledi da e se kasnije
o Nuspojave PG: tahisistolija i hiperstimulacija ee su kod poroda kada se koristi PG; vruica, proljev,
povraanje
- KONTRAINDIKACIJE ZA INDUKCIJU: kirurki zahvati na fundusu, prethodni klasini carski rez,
hipertonina maternina disfunkcija; viestrulki prethodni oiljci su relativna kontraindikacija
INTRAHEPATIKA KOLESTAZA U TRUDNOI

-
Najea jetrena bolest specifina za trudnou povezana s prijevremenim porodom, fetalnom asfiksijom i
iznenadnom smrti fetusa; uestalost je izmeu 0,1 i 1,5%
ETIOLOGIJA: hormonske promjene (najpovezanije), genetika i okolini faktori
o Najee u zadnjem trimestru i ee u vieplodnih trudnoa (velike konc hormona)
o Glukoronizacija metabolita estrogena i progetsterona mogu dovesti do stvaranja spojeva koji mogu
ometati normalno luenje ui i dovesti do kolestaze
o Od oklinih faktora spominju se serumski selen, ee zimi nego ljeti
KLINIKA: najee bolest poinje pojavom svrbea u III trimestru (a moe i ranije), u samo 10% ena sa
svrbeom se javi ikterus; ikterus bez svrbea je rijetkost; u manjeg broja sluajeva javi se i malapsorpcija
vitamina (bitan je vit K jer moe dovesti do hemoragijske dijateze); sve prolazi 1-2 dana iza poroda, rijekto
traje due (do 2 tj); kod ovih ena ea je pojavnost unih kamenaca
RIZIK ZA FETUS: prijevremeni porod, fetalna patnja i iznenadna smrt; veza nije razjanjena (dokazan vei
dotok unih kiselina u plodovu vodu i uzorcima plazme dobivenih kordocentezom)
DIJAGNOZA: kl slika; LAB (porast unih kis, povien ALT, ALP i GGT, a takoer i LDL i Tg); dif dg:
virusni hepatitis, kolelitijaza, toksine lezije jetre (konzultacije gastroenterologa)

-
LIJEENJE: najee ekspektativni satv i ee kontrole te kod blaih kolestaza indukcija poroaja u 38 tj, a
kod teih u 36 tj;
o Kontrole obuhvaaju jednom tjedno od 34 tj: CTG, bilirubin, ALT, GGT, ALP, u kis, PV
o Farmakoloka th je kontroverzna; ev ursodeoksikolina kis, dexamethason
HIPERTENZIJA, PREEKLAMSIJA i EKLAMPSIJA

-
U pribilino 5% trudnica, tijekom posljednih mjeseci dolazi do naglog povienja tlaka i proteinurije to se
naziva PREEKLAPSIJA (ili toksemija u trudnoi), a EKLAMPSIJA oznaava krajnje teki oblik praen
pojavom konvulzija i pogoranjem opeg stanja
ETIOPATOGENEZA: glavna teorija je nedostatna perfuzija posteljice koja dovodi do otputanja raznih tvari
koje dovode do poremeaja funkcije majinog endotela
o Normalno, u razvoju posteljice trofoblast urasta u spiralne arterije endometrija i pretvara ih u iroke
krvne ile s malim otporom protoku krvi
o Kod ovog stanja ove promjene spiralnih arterija izostaju, pa dolazi do hipoperfuzije posteljice te se iz
nje posljedino lue tvari koje ulaze u majinu cirkulaciju i dovode do oteenje endotela
o To se naziva generalizirana disfunkcija endotela koja dovodi do brojnih vazokonstrikcija u tijelu;
prosmjenjen je odnos dilatacijskih i konstrikcijskih faktora (NO, prostaciklin, tromboksan, endotelin1), brojni od njih potiu i agregaciju Tr pa se esto nalaze i infarkti posteljice
KLINIKA: Preeklapsija se oituje kao EPH gestoza (edemi, proteinurija, hipertenzija), eklapsija oznaava
pojavu konvulzija u ena sa preeklapsijom
o Hipertenzija: iznad 140/90 mmHg; sredinji simptom; povieni krvni tlak ne mora biti u korelaciji s
loom perfuzijom i posljedinim oteenjem (nekada se eklampsija javi i kod balgo povienog RR)
o Proteinurija: vie od 3g/24 urinu; veliina korelira s fetalnom ugroenosti i IUGR-om
o Edemi: mogu se javiti prije hipertenzije i proteinurije; oituje se kao brzi porast TT (vie od 500 g na
tjedan), karakteristian je edem aka i lica; u izrazito tekim sluajevima razvije se i anasarka
o Ostale promjene: retinalne promjene na fundusu; pojaani tetivni refleksi prije konvulzija; mogua
pojava DIK-a (petehije, ekhimoze, hematurija...)
o Eklampsija je rijetka (1:3000 poroda); visok maternalni mortalitet; gubitak svijesti, nakon toga obino
tonika faza (opistotonus) koja traje do pola min, a potom klonika faza (serija miinih trzajeva)
DIJAGNOZA: na svakom pregledu trudnici se mjeri krvni tlak i odreuje proteinurija, a povremeno se rade i
lab krvi (KKS, koagulogram, ureja, kreatinin) i lab urina
LIJEENJE: ako je ena u terminu apsolutno je indiciran porod; ako nije u terminu blagu preeklampsiju
moemo lijeiti ambulantno, a teku preeklapmsiju i eklapsiju hospitalno
o Mirovanje, to vie leati na boku (bolja perfuzija posteljice), nadoknada volumena (Ringer)
o Antihipertenzivna th: provodi se kada je dijastol tlak vei od 110 mmHg; od lijekova se daju: urapidil
(lijek izbora, alfa blokator), hidralazin (diltatcijski uinak, smanjuje perf otopr i izaziva tahikardiju i
pojaanu kontrakciju kao odgovor bolja perfuzija posteljice); labetalol, nifedipin
o Antikonvulzivna th: kod eklampsije; lijek izbora je Mg-sulfat (izaziva cerebralnu vazodilataciju i
reperfuziju), daje se im ili iv (neki radovi pokazuju boljitak jednog, a neki drugog naina); ne utjee
na fetus kao diazemapm; toksinost (zamuen vid, gubitak svijesti, resp arest); drugi lijek diazepam
Kod teke preeklampsije opravdana je profilaksa eklampsije Mg-sulfat
o Porod je definitivna terapija; ako je terminska trudnoa odmah se indicira; preferira se porod per vias
HELLP-sindrom
-
Teka komplikacija preeklapsije; H-haemolysis; EL (elevated liver enzymes), LP (low platlet count)
PATOGENEZA: generalizirana teka endotelna disfunkcija koja dovodi do intravskularne aktivacije Tr to se
oituje njihovom agregacijom; hemoliza je mikroangoipatska (sekvestracija E pri prolsku kroz konstrikcijske
krvne ile), oteenje jetre je vaskularne prirode (opstrukcija hepatikog krvotoka na razini sinusoida)
IMBENICI RIZIKA: multiparitet, dob majke >25 g; bijela rasa, optereenja opstetrika anamneza
PODJELA: prema broju simptoma: parcijalni i kompletni HELLP sy; prema broju Tr: I stupanj (<50); II
stupanj (50-100); III stupanj (100-150)

-
KLINIKA: 70% prepartalno oitovanje (III trimestar), 30% postpartalno (nakon 48h od poroda); opa slabost,
bol u epigastriju, munina, povraanje, glavobolja; zbog nespecifinog oitovanja osobito ako su simptomi
preeklampsije slabije izraeni teko se postavlja dijagnoza (neki radovi kau prosjeno 8 dana)
DIJAGNOZA: kl nalaz; LAB (pad Tr, pad Hgb i Htc, visoke transaminaze, PV i fibrinogen uredn, pad
fibrinogena treba signalizirati na DIK); D-dimmeri mogu biti pretkazatelji razvoja HELLP sy kod preeklamp
POSTUPAK: individualna; hitan prod nije vie izbor; pokuati sa hospitaolizacijom, opservacijom,
nadokandom volumena, ako je br Tr manji od 100 dodati kortikosteroide; opravdana je i primjena Mg-sulfata
kao profilaksa eklampsije; kod tekih sluajeva i kad nema odgovora na th ide se na dovrenje trudnoe
KOMPLIKACIJE: DIK, abrupcija, subkapsularni hematom jetre, ruptura tog hematoma
SINDROM INTRAAMNIJSKE INFEKCIJE SIAI (KORIOAMNIONITIS)

-
Infekcija polodove vode, plodovih ovoja, posteljice i/ili same stijenke uterusa
Odgovoran za 10-40% febriliteta u trudnoi i 50% prijevremenih poroda prije navrenih 30 tj gestacije
PATOGENEZA: radi se o ascedentnoj infekciji prodor bakterija iz rodnice (pri porodu, za vrijeme trudnoe
nakon prsnua vodenjaka ili kroz intaktne ovojnice)
o Dalje se infekcija iri na posteljicu, preko resica na paupkovinu i na kraju na sam fetsu
o Infekcija nastaje kada uzronik svlada obrambene mehanizme: ovoje i placentu kao prirodnu fiziku
barijeru, cerviklani sluzni ep, kolonizacija vagine laktobacilima, sekretorni IgA i dr
MIKROBIOLOGIJA: U urealiticum, M himonis, gram neg anaerobi, streptokoki B, Gardnerela
KLINIKI OBILICI: SIAI uz odrani vodenjak; SIAI nakon prsnua vodenjaka
o Odran vodenjak: est uzrok kasnih sponatnih Ab i prijevremenih poroda; AKUTNI oblik (septika
inf, trudnica visoko febrira, tresavica, zimica, tahikardija, bljedilo, znojnost, uterus bolan, obilan
vaginalni iscjedak, leukocitoza, neutrofilija, skretanje ulijevo, CTG-fetlana tahikardija, mogu
endotoksini ok); SUBAKUTNI oblik (ee, slika oskudnija, znakovi prijeteeg Ab ili poroda:
kontrakcije uterusa, otvaranje cerviksa, sukrvica, subfebrilnost, umjerena leukocitoza, est nalaz je i
insuf cerviksa u upali se stavra dosta Pg koji omkeavaju cerviks), mogua progresija u akutni!
o Prsnuti vodenjak: nakon RVP-a poveava se mogunost nastanka SIAI; gubitak fizike i bioloke
membrane omoguava laku ascenziju (pridonose i estoi gin pregledi); razvoj infekcije ovisi o
vremenu do poroda; ve nakon 12 h vide se lab parametri upale, kl simptomi se jave kasnije
DIJAGNOZA: kl nalaz, laboratorij, dijagnoza RVP, bris cerbviksa; pp hemokulture
POSTUPAK: ovisi radi li se od SIAI s odreanim vodenjakom ili nakon rupture
o Odran vodenjak: AKUTNI oblik (parenteralna th antibioticima irokog spektra koji pokrivaju i G+ i
G- uzronike ampicilin+gentamicin+metronidazol; nadoknada volumena i dr simptomatska th;
dovrenje trudnoe je danja mjera); SUBAKUTNI (mirovanje, cefalosporini, ako ima kontrakcija
tokoliza, povremeno davati glukokortikoide za maturaciju fetusa)
o Puknuti vodenjak:hospitalizacija, dovrenje trudnoe treba dovriti kada neonatolozi mogu osigurati
povoljan tretamn novoroenadi (veinom od 22 tj); ako je ena u terminu opservacija jer ugl za 24 h
od RVP nastupe spontani trudovi, ako ne nastupe treba inducirati porod ; ako se radi o trudnoi prije
tremina ako nema znakova infekcije pokuati opservaciju tri dana (uz to dati tokolitike i kortikoth) pa
onda poraati (vea ansa za fetus)
INSUFICIJENCIJA CERVIKSA i SERKLAA

-
Bezbolno otvranja cerviksa koje moe dovesti do prijevremnog poroda

ETIOLOGIJA: slabost cerviksa koja moe biti uvjetovana raznim faktorima: prioena slabost veziva,
konizacija, pretjerano irenje cerviksa instrumentima, laceracije cerviksa u prijanjim porodima
Kako dolazi do rasta produkata zaea dolazi do sve jaeg pritiska na cerviks koji se poinje otvarati
Nema klinikih simptoma (eventualno lagani bolovi u donjem abdomenu i lagana sukrvica), dijagnosticira se
redovnim ginekolokim pregledima (spekuli, bimanualni, UZV) i to najee u II trimestru
o Vaginalni UZV pokazuje obrnuto proporcionalan odnos izmeu duljine cerviksa i prijevremenog
poroda; nalaz skraenja cerviksa ispod 2 cm smatra se kao insuficijentni cerviks
LIJEENJE je operacijsko SERKLAA, cerclage
o Indicira se izmeu 16-28 tj gestacije, opoj anesteziji postavi se obodni av na cerviks koji se skida 2
tj prije termina, ako ranije ne nastanu trudovi koji ne reagiraju na tokilitike

o
Kontraindikacije: prsnue vodenjaka, manifestna intraamnijska infekcija, krvarenje i trudovi
HYPEREMESIS GRAVIDARUM (POVRAANJE U TRUDNOI)

-
Jako povraanje koje se javlja u trudnoi, a moe dovesti do dehidracije i ketoze

UZROK: naglo povienje estrogena i beta-HCG-a; esti predisponirajui faktori jesu psiholoki (strah)
Od klasine munine i povraanja koje se javljau u gotovo svih trudnica na poetku trudnoe, trudnika
hiperemeza se razlikuje po tome to dovodi do dehidracije, gubitka teine i ketoze
Ako traje nakon 16-18 tj gestacije (to je rijetko) povezuje se s tekim lezijama jetre (masna promjena,
nekroza); jake atake povraanja mogu dovesti i do barogene rupture jednjaka
DIJAGNOZA: kl nalaz, opi i gin pregled, LAB obrada (ketoni u urinum, ionogram, jetreni enzimi, urea,
kreatinin) diferencirati od drugih tjelesnih bolesti (hepatitis, pankreatitis, pijelonefritis, ileus hipertireoza) i
opsterikih stanja (gestacijska trofoblasna bolest, vieplodne trudnoe - UZV)
LIJEENJE: privremena karencija, iv rehidracija (volumen, elektroliti) i antiemetici (metoklopramid)
o U ekstermin situacijama moe se ii i na totalnu parenteralnu prehranu, primjena kortikoth, ali i
dovrenje trudnoe
PATOLOGIJA POROAJA
DISTOCIJA TEAK POROD
-
Distocija je nenormalno napredovanje poroda

Uzroke dijelimo u tri skupine:1) nepravilni trudovi, 2)anomalije poroajnog kanala i 3)anomalije stava,
poloaja, rotacije i razvoja fetusa
PRODULJENI POROAJ:
o Produljena latentna faza: nulipare vie od 20 h, multipare vie od 14h; izostanak nestajanja cerviksa i
dilatacije; ako je vodenjak ouvan nije opasan; opogoduje primjena analgetika i sedativa
o Produljena aktiva faza: spora dilatacija ua (manje od 1 cm na sat)
o Zastoj poroda: prekid otvranja ua u aktivoj fazi uz uredne trudove
Opi pristup: prostaglandin (Prepidil gel) za bre otvranje i nestajanje cerviksa; amniotomija i drip za
pojaanje trudova (amniotomija moe ranije, a drip tek po nestajanju cerviksa)
PATOLOGIJA TRUDOVA
-
HIPOAKTIVNI POROD: manje od 3 kontrakcije u 10 min; ukupna aktivnost uterusa manja od 200 MJ
o Primarno slabi trudovi: od samog poetka trudovi su slabi; uzroci: prijevremeno prsnue vodenjaka,
polihidramnion, vieplodna trudnoa, malformacije uterusa, placenta previa, makrosomija
o Sekundarno slabi trudovi: pojava slabih trudova nakon normalnih trudova; uzroci: iscrpljenost miometrija, kefalopelvina disproporcija, oiljci uterusa i vagine
o Dijagnoza: CTG
o Terapija: oksitocin u iv infuziji, prostaglandin (Prepidil gel)
HIPERAKTIVNI POROD: vie od 5 kontrakcija u 10 min; ukupna aktiv uterusa via od 250-300 MJ
o Uzroci: mehanika zapreka u porodu, hiperekscitiranost miometrija, upotreba uterotonika
o Opasnost od nastanka rupture maternice i zatajenja uteroplacentrane oksigenacije
o Dijagnoza: CTG
o Lijeenje: iv primjena tokolitika; ako se stanje ne popravlja ide se na sekciju
SPASTINI POROD
o Pojava jakih, bolnih i nereovitih trudova koji ne otvaraju ue maternice
o Dijganosticira se na osnovi CTG nalaza i vaginalnog pregleda cerviksa
o Lijeenje: smazmolitik (Spasmex, Dolantin), sedativ (Apaurin, Normabel); dok se ne nestane cerviks
ne davati drip (potike kontrakciju i samog cerviksa!)
PRENAGLI POROD (partus praecipitatus)
o Porod koji traje manje od 2 sata, nastaje kod jakih i uestalih trudova, mala djeteta i iroke zdjelice
o ei u vierotkinja; opasnost od oteenja porodnog kanala i samog eda (traume, hipoksija)
KEFALOPELVINA DISPROPORCIJA
-
KPD moe biti uzrokovana suenjem zdjelice ili se moe raditi o velikom djetetu (makrosomija)
Suena zdjelica se definira kao suenje jednog ili vie promjera zdjelice (2 cm i vie)
o Ope suena zdjelica: zdjelica suena u svim promjerima jednako; najee se radi o hipoplaziji
zdjelice, a susree se kod nanizma;
o Plosnato uska zdjelica: zdjelica suena u uzdunom promjeru (conjugata vera), najee se radi o
rahitinoj zdjelici;
o Ljevkasto uska zdjelica: dulja s jaim suenjem na izlazu; razlikujemo dva tipa: muka zdjelica (dulji
sakrum, dublji i ui izlaz) i asimilacijska zdjelica (zdruuje najdonji L sa sakrumom);
o Koso uska zdjelica: kod deformacija kraljenice (skolioza, lordoza, luksacije, posttraumatski)
Svaki oblik dovodi do produljenja poroda, nefiziolokog prolaska fetusa kroz kanal to ga posredno ugroava
DIJAGNOZA: inspekcija Michaelisova romba; peti L-P hvat upuuje kako glavica stri iznad simfize; vanjska
menzuracija Martinovim estarom, odreivanje konjugate diagonalis kod vaginalnog poroda, UZV
STUPNJEVI USKE ZDJELICE: I (conj vera manja 8-9 cm), II (conj vera 7-8c m), III (conj vera 6-7 cm), IV
(conj vera manja od 6 cm)
POSTUPAK: III i IV stupanj te svi stupnjevi ope suene zdjelice su apsolutne indikacije za sekciju, I i II
moe se poeti poraati per vias, ali se treba biti oprezan zbog moguih komplikacija
KOMPLIKACIJE VEZANE UZ KPD:
o Vezane uz porod: prijevremeno prsnue vodenjaka, ispadanje pupkovine i ruice
o Vezane uz majku: oteenje, laceracije ili rupture poroajnog kanala
o Vezane uz dijete: asfiksija i oteenje CNS.a
DEFLEKSIJSKI STAVOVI GLAVE

-
Ako glava nije u fleksiji ne ulazi u porodni kanal najmanjim opsegom pa predstavlja vei napor
TJEMENI STAV PRESENTATIO CAPITIS PARIETALIS
o Najmanji stupanj defleksije, glava ulazi frontookcipitalnim opsegom koji iznosi 34 cm
o Vodea est je velika fontanela, hipomohlion je granica kose tijemena i ela
o TEHNIKA: prvo se porodi glavica do granice kose na elu; zatim se porodi zatiljak (fleksija), a potom
elo i lice (defleksija), vanjska rotacija ovisi o namjetaju , prednje pa stranje rame...
o Ukoliko poroaj ne napreduje treba ga dovriti forcespom ili vakuumom
EONI STAV PRESENTATIO CAPITIS FRONTALIS
o Jai stupanj defleskije, glava ulazi mentookcipitalnim opsegom koji iznosi 36 cm
o Vodea est je sutura frontalis, a hipomohlion je korijen nosa ili gornja eljust
o TEHNIKA: kada se u introitusu ukae elo, porodi se do korijena nosa, zatim se preko meice porodi
zatiljak (fleksija), a potom ostatak lica (defleksija); vanjska rotacija ovisi onamjetaju...
o Stav elom je najnepovoljniji defleksijski stav i opravadano je raditi sekciju
LINI STAV PRESENTATIO CAPITIS FACIALIS
o Najjai stupanj defleksije, glava ulazi hioideobregmatinim opsegom koji iznosi 34 cm
o Vodea est je bradica, a hipomohlion je podbradak
o TEHNIKA: najprije se porodi lice, a potom preko meice se porodi zatiljak (glava se raa samo
fleksijom); vanjska rotacija prema namjetaju...
o Porod se vodi ekspektativno, forceps i vakuum se ne koriste!!!
ROTACIJSKE ANOMALIJE GLAVE

-
DUBOKI POPRJENI STAV GLAVE

o Nastaje kada izostane unutarnja rotacija glave (sut sagitalis na dnu zdjelice je u poprenom ploaju)
o Sponatni porod nije mogu osim ako se radi o maloj glavici i/ili prostranoj zdjelici
o Ako se sutura sagitalis nae na izlazu iz zdjelice to jo ne znai da vaginalni porod nije mogu
o TEHNIKA: ako je stanje majke i eda dobro treba nastaviti konzervativni postupak (rodilja se polegne
na stranu zatiljka kako bi on preuzeo vodstvo i dodati oksitocin), tak ako ne daje uspijeh ide se na
forceps ili vakuum dovrenje poroda
DORZOPOSTERIORNI OKCIPITALNI STAV GLAVE
o Nastaje zbog nepravilne unutarnje rotacije glave (zatiljak prema sakrumu, elo prema simfizi)

Vaginalnim pregledom mala fontanela se pipa iznad sakruma, a sut sagitalis je uzduno postaveljena
Vodea toka je mala fontanela, a hipomohlion je velika fontanela
TEHNIKA: porodi se cijeli zatiljak do velike fontanele (glava se flektira), a zatim se ispod simfize
porode tijeme, elo i lice (glava se deflektira), vanjska rotacija ovisi o namjetaju...
VISOKI UZDUNI STAV GLAVE
o Ako djetetovu glavicu pipamo na ulazu u zdjelicu sa sagitalnom suturom u uzdunom promjeru
o Dva oblika: prednji (zatiljak prema pubisu), stranji (zatiljak prema sakrumu)
o Najee nastaje uslijed uske zdjelice, rijee kod deformiteta uterusa, placente previje
o Poroaj se ne moe dovriti vaginalno nego se ide na sekciju
o
o
o
KOSI I POPRJENI POLOAJ

-
Poloaj djeteta pri kojem uzduna os majke sijee uzdunu os djeteta u otrom ili pravom kutu (kosi i
poprijeni stav); postoji nekoliko podjela kosog i poprenog poloaja:
o Prema namjetaju: I (glava prema lijevo) i II (glava prema desno)
o Dorzoanteriorni poloaj (lea naprijed), dorzoposteriorni poloaj (lea straga)
o Dorzosuperiorni poloaj (lea prema fundusu), dorzoinferiorni (lea prema zdjelici)
Uestalost: 1% poroda; u 75% radi se o multiparama, a 25% o nuliparama
ETIOLOGIJA: velika pokretljivost ploda (polihidramion, maleni plod, mlohava stijneka) te nemogunost
ulaska glave u zdjelicu (anomalije uterusa, tumori, uska zdjelica, placenta previja)
MEHANIZAM PORODA: porod per vias nije mogu, odnosno ako krene ima katastrofalne posljedice:
o I faza: odran vodenjak, majka jo nije ugroena jer vodenjak prijei ulazak ramena u zdjelicu, plod je
ve i u I fazi ugroen
o II faza: puca vodenjak, i majka i dijete ugroeni; dolazi do uklinjenja ramena , esto ispada ruica i
pupkovina (danji pritisak pogorava asfiksiju)
o III faza: nastpa kada je cervik potpuno otvoren, svakim trudom maternica se sve vie stee oko ploda
koji se sve vie prelama u vratnom dijelu, velika vjerojatnost rupture maternice
DIJAGNOZA: inspekcija (trbuh ovalan), L-P hvatovi, vaginalni pregled, UZV pregled
LIJEENJE: hospitalizacija pred kraj termina, operativno dovrenje trudnoe (sekcija)
o Vanjski/unutarnji okret (opsano kod prodniarskih zhavata) danas se iznimno rijetko rade
o Pri zanemarenom: ako je plod iv sekcija; ako je mrtav sekcija ili embriotomija
Nekada, ali samo nekada doe so spontane rotacije i spontanog roenja, ali tu injenicu je bolje zanemariti
STAV ZATKOM (PRESENTATIO PELVINA)

-
Nepravilnost stava u kojoj se fetus nalazi u uzdunom poloaju, zatkom prema cervikalnom uu
UESTALOST: 1-4% poroda; nekada se nae u II i III trimestru, ali se najee sponatno okrene, uestalost
raste kod prijevremenih poroda (15%) jer izostane fizioloki okret
ETIOLOGIJA: neparvilnosti zdjelice, maternice i fetusa (placenta previja, tumori i anomalije maternice, uska
zdjelica, polihidramion, oligohidramion, vieplodne trudnoe)
PODJELA STAVA ZATKOM:
o Jednostavan: ekstendirane noice uz tijelo (najee)
o Nepotpuni: jedna noga flekstirana (stopalo je uz zadak), a druga ekstendirana uz tijelo
o Potpuni: obje noge flektirane (oba stopala su uz zadak
o Ostali: stav noicama (u poroaju predvode fetalna stopala); stav koljenima (koljena predvode)
RIZICI ZA EDO: prijevremeno prsnue vodenjaka; mogunost ispadanja pukovine; asfiksija (glava pri ulazu
u zdjelicu nasjedne na pupkovinu), intrakranijsko krvarenje, frakture kostiju (humerus, klavikula, femur),
ozljede ivaca (plex brahijalis, facijalis),
RIZICI ZA MAJKU: mogunost nastanka infekcije, ozljede mekih dijelova porodnog kanala (rupture i
laceracije cerviksa, vagine, vulve i perineuma)
DIJAGNOZA: anamneza (mjesto micanja fetusa), L-P hvatovi, KS se uju u gornjim kvadrantima trbuha
rodilje, vaginalni pregled (nema sutura ni fontanela, palpiraju se kvrge sjednih kostiju, vrh kokcigisa, spolni
organi, anus, stopala), UZV pregled
o Glavna oznaka staba zatkom je krista sakralis, kod I namjetaja lijevo, kod II desno

-
LIJEENJE: vaginalni porod ide samo kod jednostvanog stava, uz povoljne opstetrike uvjete (irina zdjelice,
dobri trudovi, otvaranje cerviksa, moe se potpomoi amniotomijom i oksitocinom); kod ostalij ide se na
operativno dovrenje poroda
MEHANIZAM PORODA U STAVU ZATKOM

-
Prije pojave trudova zadak se nalazi u neusiljenom poloaju, lea obino prema naprijed
S pojavom trudova zadak se angaira i ulazi u malu zdjelicu tako da se postavi u kosi promjer
Dalje se sputa do tjesnaca kada se rotira tako da najdui promjer bude sagitalno smjeten, a pritome lea koja
su bila sprijeda, okreu se prema lijevo (I namjetaj) ili desno (II namjetaj)
Zadak se u trudu poinje ukazivati u introitusu; poraa se prednji gluteus do kriste ilijake, zatim stranji
gluteus, potom se lea spontano okreu sprijeda (zbog ulaska ramena biakrtomijalim opsegom poprjeno ili
koso u malu zdjelicu)
Kada se ukae angulus skapule onda su ramena u tjesnacu, a glava ulazi u malu zdjelicu
Sada se lea okreu prema lijevom ili desnom boku (ovisno o namjetaju) kako bi ramena u biakromijalnim
promjerom u okomitom poloaju prola kroz tjesnac), a glava u poprenom/kosom
Sada se poraa prednje rame, a zatim stranje rame
Kad se porode ramena, glava je u tjesnacu i da bi sutura sagitalis prola u sagitalnom promjeru, ramena se
okreu prema bokovima (lea su ponovno sprijeda)
Ukazuje se granica kose na zatiljku, dijete se savije prema gore da bi se preko meice porodila brada, lice,
tjeme i zatiljak
GLAVA NA ULAZU U MALU ZDJELICU VRI PRITISAK NA PUPKOVINU!
VOENJE PORODA ZATKOM viditi u zahvatima u porodnitvu

DISTOCIJA FETALNIH RAMENA
-
Zastoj fetalnih ramena u poroajnom kanalu; 0,1-2,3% svih poroda

Smatra se hitnim stanjem jer dovodi do ugroavanja dijeteta ( perinatlna asfiksija, apsiracija mekonija,
odljutenje posteljice, porodne traume) i vee uestalosti maternalnih komplikacija (laceracije mekih tkiva)
Razlikujemo dva oblika: visoka i niska distocija
o Visoka distocija: ramena u uzdunom promjeru zapnu na ulazu u zdjelicu
o Niska distocija: ramena poprijeko zapnu na izlazu iz zdjelice
Uzroci: fetopelvina disproporcija (visoka) i malrotacija (niska); pogoduje makorosomija, malformacije fetusa
adipozitet majke, postterminska trudnoa...
KLINIKA: nakon raanja glavice ne dolazi do njene vanjske rotacije, balgom trakcijom uz tiskanje rodilje ne
moe poroditi prednje rame
POSTUPAK: radi se nekoliko zahvata prema algoritmu, a to zahtjeva izvjebanog opstetriara i porodnikog
tima; prvi se radi Koler-McRobertsov hvat: fleksija donjih udova majke prema trbuhu (izravna se i proiri
pubosakralni dijametar)
KRAVRENJA TIJEKOM PORODA

-
Krvarenja u I porodnom dobu:

o Prijevremeni porod, placenta previa, abrupcija placente, ruptura uterusa
Krvarenja u II porodnom dobu:
o Ruptura uterusa; laceracije mekog porodnog puta; usaenje pupkovine u plodove ovoje
Kravrenja u III porodnom dobu:
o Atonija i hipotonija uterusa, laceracije mekog porodnog kanala, koagulopatije
Krvarenja u IV porodnom dobu:
o Atonija uterusa, koagulopatije
LACERACIJE MEKOG PORODNOG KANALA

1. Ruptura cerviksa
- Nastaje uslijed prolaska glavice korz nedovoljno otvoreno ue
- Prsnue krae od 2 cm naziva se laceracija, a vee od 2 cm ruptura

2.
-
Obino se nalaze na pozicijama 3 i 9 sati, mogu prelaziti svodove vagine, dovode do krvarenja
DG: kliniki nalaz; TH: ivanje (ave postaviti idui od svodova prema slobodnom kraju)
Ruptura pernineuma
Najee uslijed nesrazmjera glave i mekih esti porodnog kanala te ubrzanog prolaska djeteta
Nastaje krvarenje, a esto i hematomi koji se mogu iriti u parakolpije i parametrije
Tri stupnja: I stupanj (ruptura pernija bez zahvaanja sfinktera), II stupanj (prsnue sfinktera, ali odran
kontinuitet rektuma), III stupanj (prsnue sfinktera i rektuma)
- DG: kl nalaz (rana nepravilnih rubova, krvari, boli); TH: ivanje po slojevima (kod zahvaanja rektuma uvesti
antibiotike , tekua prehrana i laksacija kroz 5 dana) ; opasnost od infekcije
3. Ruptura klitorisa i labija
- Razdori klitorisa jako krvare, potrebno klemati mjesto krvarenja i satviti av ispod i iznad
- Razdori labija su obino beznaajni i krvarenje sponatano stanje, ivaju se vei defekti
RUPTURA UTERUSA
-
Nekirurki prekid kontinuiteta maternine stijenke; 1 na 1500 poroda

ETIOLOGIJA: spontana ruptura (oiljak na uterusu, prekomjerna indukcija trudova prostaglandinima i
oksitocinom, komplicirani porodi zanemareni popreni stav, defleksijski stavovi i dr), ijatrogena ruptura
(forcpes, vakuum, unutranji okret)
o Najee se ruptura dogaa u podruju donjeg uterinog segmenta
o Nastaje po ivot opasno krvarenje per vaginam i u trbunu upljinu
PODJELA: kompletna ruptura (zahvaa sve slojeve); inkompletna ruptura (ouvan peritonej)
KLINIKA SLIKA: zanci prijetee rupture, manifestna ruptura i tiha ruptura
o Prijetea ruptura: jaki u uestali trudovi (tetnija uterusa); uterus palptaorno tvrd bolan i osjetljiv;
Bandlova brazda se die prema pupku; rodilja nemirna, uplaena, znojna, tahikrdina
o Manifestna ruptura: iznenadna jaka bol (ena opisuje kao da je neto puklo u trbuhu); nagli prestanak
trudova; djelovi eda se pipaju pod trbunom stijenkom; znaci hemoragijskog oka
o Tiha ruptura: nastaje bez prijeteih znakova
DIJAGNOZA: kliniki nalaz, vaginalni pregled, CTG
LIJEENJE: hitan carski rez je metoda izbora, izvadi se dijete i kirurki zbrine ruptura, a ako je to nemogue
uini se histerektomija; ako je plod mrtav u obzir dolaze i hitna embriotomija da se smanji pritisak u uterusu;
ostala potporna terapija
ATONIJA UTERUSA
-
Oznaava izostanak miotamponade i trombotaponade uslijed oslabljene i neadekvatne kontraktilnosti

ETIOLOGIJA: prolongirani poroaj, prerastegnuti uterus, primjena tokolitika, nepravilno voenje III doba
(gruba masaa, forsirani Credeov hvat), priroene malformacije uterusa
Kako izostaje stezanje, ne dolazi do zaustavljanja krvarenja iz pokidanih krvnih ila placente
KLINIKA: jako vanjsko krvarenje, ako krv zaostaje u maternici ona raste i fundus se prenje iznad pupka
DIJAGNOZA se postavlja temeljem kl nalaza; krvrenje uz kontrakciju znai da nije atonija uzrok
POSTUPAK: masaa uterusa (najee bimanualno-jedna ruka pritie forniks, a druga preko trbune
stijenke); medikamentna terapija (oksitocin iv, im ergometrin-ne kod hipertenzije, prostaglandin F2 im-ne kod
astme); tamponiranje uterusa; operativno (pokuati s hemostatikim avima, zatim podvezivanjem uterine,
karnja opcija je histerektomija)
USAENJE PUPKOVINE U PLODOVE OVOJE

-
Normalno usaena pupkovina je u sredinjem dijelu posteljice

Usaenje pupkovine u plodove ovoje je opasno za fetus kada se ravanje krvnih ila nalazi u blizini donjeg
uterina segmenta i cerviksa > prilikom poroda plod pristie krvne ile > asfiksija
Problem je i kod amniotomije jer se mogu pokidat krv ile to izazive krvarenje fetusa
DG: UZV pregled i kolor dopler; TH: operativno dovrenje poroda
EMBOLIJA PLODOVOM VODOM

-
Embolija plodovom vodom nastaje ulaskom plodove vode i stanica fetusa u majin krvotok
Hitno stanje, obino se dogaa za vrijeme burnog proda, rijetko za vrijeme sekcije
Obino dovodi do embolije plunih krvnih ila (dispneja, tahipneja, kaalj, tahikardija, bol u prsitu...)
Dijagnoza se postavlja kliniki (kasnije mogu dopunske pretrage), a lijei se simptomatski (cirkulatorna i dina
potpora, transfuzije eritrocita i svjee smrznute plazme)
IZVRTANJE MATERNICE
-
Rijetko, hitno stanje u kojemu dolazi do inverzije fundusa koji izviruje iz cerviksa ili introitusa
Najee nastaje kod poroaja posteljice kada se prejako povlai pupkovina, a rizini faktori jesu i pritisak na
fundus tijekom poroda, mlohava maternica, placenta akreta
Dijagnoza se postavlja na osnovi klinikog nalaza; lijeenje obuhvaa manualnu repoziciju uterusa sve dok se
on ne vrati u svoj normlani poloaj, iv analgetici i sedativi
Ako se je runa repozicija bezuspjena indicira se laparotomija i operativno zbrinjavanje
ZAOSTALA POSTELJICA (PLACENTA RETENATA)

-
PLACENTA ACCRETA: posteljica ursala u bazalni sloj endometrija (dublje slojeve deciduee)
PLACENTA INCRETA: posteljica urasla u miometrij
PLACENTA PERCRETA: posteljica prorasla cijelu stijneku uterusa
imbenici rizika: abnormalnost posteljice u prethodnoj trudnoi, dob majke iznad 35, prethodni carski rez,
prijanji zahvati na miometriju, bolesti endometrija
Dovodi do nepotpunog poroda posteljice to moe dovesti do krvarenja, DIK-a i sepse
Dijagnisticira se esto UZV pomou kolor doplera
Posumnjati kada ne doe do poroanja posteljice za 45-60 min; odljutenje prati obilno krvarenje
POSTUPAK: Kod akrete i inkrete pokuati manualnu lizu posteljice; a kod perkrete i ako ne ide runo inidicra
se laparotomija i histerektomija (eventualno resekcija mjesta insercije)
POSLIJEPOROAJNO KRVARENJE
-
Gubitak vie od 500 mL krvi tijekom ili neposredno nakon III porodnog doba
UZROCI: hipotonija/atonija; produljeni trudovi; laceracije mekog dijela porodnog kanala; visoki multiparitet;
brzi porod; rezidue posteljice
KLINIKA: dijagnoza se postavlja na temelju klinike slike (krvarenje per vaginam, hemodinamska
nestabilnoist), vaginalnog pregleda (laceracije), pregleda posteljice
POSTUPCI: nadokanada FO do 2 L (ako je potrebo vie, daje se transfuzija krvi); iv infuzija oksitocina; masa
uterusa; manualna revizija kavuma; u tekim sluajevima operativno lijeenje (laparotomija)
Mogue je i unutarnje krvarenje (tvrdoa uterine stijenke, fundus se prenje prema pupku)
ZAHVATI U PORODNITVU
EPIZIOTOMIJA
-
Porodniarski zahvat kojim se uva meica u drugom porodnom dobu tj. kojom se sprijeava ruptura meice
Uinak: Spreavanje i prvencija genitalnog prolapsa, spreavanje rupture meice, ubrzanje II. porodnog doba
Epiziotomija se najee izvodi kod poroda nedoneenog djetata, makrosomnog djeteta, prenesonog djeteta i
ee kod prvototkinja.
TEHNIKA: vri se tijekom izgona kada se ukae glavica i vidi se napinjanje meice, rez se radi u vrhu truda
(bez analgezije), epiziotomija moe biti lateralna i medijalna
o Ree se karama, zasjeca se koa, potkoa, m. bulbo-cavernosus, m. transversus perinei porfundus et
superficialis, a moe biti presjeen i levator ani
Odmah nakon poroaja posteljice zbrinjava se rez, daje se lokalna anestezija i iva po slojevima: miije,
vaginalna sluznica i koa; krvne ile koje krvare se podveu
KOMPLIKACIJE: infekcije, hematom, krvarenje, dehiscencija
ASISTIRANI VAGINALNI POROD

-
Instrumentalno ili runo dovrenje pororaja tj. ekstrakcije novoroeneta

Instrumentalno dovrenje poroda: vakuum ekstrakcija; dovrenje proda forcepsom
Runo dovrenje poroda: vanjski okret; manualna ekstrakcija eda
VAKUUM EKSTRAKCIJA
-
Instrumentalno dovrenje vaginalnog proda uz pomo negativnog tlaka (danas se koristi soft vacuum ureaji)
INDIKACIJE: Produljeno II. porodno doba (primipare 60 min, multipare 30 min), sekundarna inercija uterusa,
akutna fetalna hipoksija, fetalna malprezentacija i malrotacija, skraenje II. doba zbog iscrpljenosti
KONTRAINDIKACIJE: prijevremeni porod, fetus s dokazanim poremeajem kotane mineralizacije i
hemoragijska dijateza, stav licem, cefalopelvina disproporcija, vodea toka glavice iznad interspinalne linije
UVJETI za vakuum: stav glavicom, potpuno otvoreno ue, prsnut vodenjak, pozicija vodee esti ispod
interspinalne linije, iskusan porodniar, mogunost dovrenja poroda sekcijom
TEHNIKA: kateterizacija, dezinfekcija spolovila; ekstraktor se postavlja na fleksijku toku (najee na sut
sagitalis 3-4 cm ispod male fontanele); ekstraktor se povlai sinkrono s trudom ; najdulje vrijeme ekstrakcije
ne smije biti preko 15 minuta
KOMPLIKACIJE: kefalhematom, ekskorijacije mekog oglavka, intrakranijska krvarenja, inklinacija ramena
nakon poroda glavice
DOVRENJE PORODA FORCEPSOM

-
Dovrenje proda forcepsom (klijetima) danas se rijetko izvodi

U RH se vie ne upotrebljava u klinikom radu
ea oteenja perifernih ivaca, impresijske frakture lubanje, ukljetenje ramena, ozljede porodnog puta
EMBRIOTOMIJE
-
Nekadanje glavne porodniarske operacije, danas se ne koristi, ev u min uvjetima i kod mrtvog djeteta
Cilj: smanjiti veliinu poloda kako bi se dijelovi tijla mogli poroditi ronim putem
Visok mortalitet i morbiditet majke
Smanjenje volumena glavice: kraniotomija (perforacija glavice), kranioklazija (komadanje kostiju lubanje)
Odvajanje glavice od trupa: dekapitacija Braunovom kukom
Disekcija kljune kosti, disekcija ploda...
VANJSKI OKRET, VERSIO EXTERNA

-
Runi vanjski okret kojim nastojimo:

o Fetus iz poprenog ili kosog poloaja postaviti u uzduni poloaj
o Fetus iz poloaja zatkom okrenuti u poloaj glavicom (profilaktiki okret)
Izvodi se u kratkoj intravenskoj anesteziji
INDIKACIJE: stav zatkom, popreni ili kosi poloaj
KONTRAINDIKACIJE: Prethodne operacije na uterusu, placenta previja, vieplodne trudnoe, aktivni
poroaj, pukuti vodenjak, anomalije maternice ili fetusa, oligohidramij
KOMPLIKACIJE: abrupcija posteljice, punkue vodenjaka, incidenti s pupkovinom, Rh-imunizacija
UVJETI: navrenih 36 tj gestacije; odrani vodenjak; uredan biofizikalni profil fetusa; uredni doplerski
hemodinamsi parametri fetusa; uredno zdravstveno stanje majke; mogunost izvoena hitne sekcije
UNUTRANJI OKRET, VERSIO INTERNA

-
Rijetko se primjenjuje, iskusan porodniar

Kod prsnutog vodenjaka
Izvodi se povlaenjem za noicu i ekstrakcijom djeteta
Danas se koristi kod poroda drugog blizanca da se postavi iz poprenog u kosi poloaj
MANUALNA EKSTRAKCIJA
-
Najee se nastavlja na unutranji okret ili tijekom kompliciranog poroaja zatkom

Uvjeti koji moraju biti zadovoljeni: potpuno otvoreno ue; dijete u uzdunom poloaju u stavu noicama ili
zatkom; prsnuti vodenjak; uredne mjere zdjelice
Postoje razliiti hvatovi i tehnike
CARSKI REZ, SECTIO CESAREA

-
Kirurki zahvat vaenja djeteta iz uterusa; sastoji se od laparotomije i histerotomije

Prisutan trend porasta izvoenja S.C.; u RH: 16,3% (2005. g., HZJZ)
Razlozi porasta: sve vea dob prvorodilja; bolja dijagnostika (antenatalna skrb); zabrinutost lijenika (tube)
VRSTE: medicinski indicirani carski rez; elektivni ponovljeni carski rez; primarni elektivni carski rez
INDIKACIJE: apsolutne (poroaj prirodnim putem nije mogu i sekcija je jedino rjeenje), relativne (sekcija
dolazi u obzir, ali ne iskljuivo jer i prirodni porod dolazi u obzir), proirene (ak ugroenost djeteta)
o Apsolutne: suenje zdjelice IV stupnja, zdjelini tumori, suenja vagine
o Relativne: suenje zdjelice I-III stupanj; placenta previja; abrupcija placente; eklampsija; stav zatkom;
distocija; prethodna sekcija; teke bolesti majke
o Proirene: intrauterina asfiksija, ispala pupkovina, prijevremeni porod
KIR TEHNIKA: najee se rade dva tipa sekcija: koncencionalni Dorfler, modificirani Misgav-Ladach
Postupak
ANESTEZIJA
INCIZIJA KOE
POTKOA
FASCIJA, MIII
PERITONEJ
INCIZIJA UTERUSA
PLOD, PLACENTA
IVANJE UTERUSA
IVANJE VIS/PAR PERITON
IVANJE FASCIJE
IVANJE POTKOE
IVANJE KOE
SC sec Dorfler
SC sec Misgav-Ladach
OET, spinalna
OET. Spinalna
Pfannenstiel
Joel-Cohen
Otro noem
Tupo prstima
Otro noem i karama, odmicanje fascije od
Manja incizija fascije, potom tupo razmicanje prema
miia
lateralno
Otro karama
Tupo prstima
Vodoravno, donji uterini segment
Vodoravno, donii uterini segment
Mali rez na ovoje, sukcija plodove vode, proiriti otvor na plodovim ovojima, manualna ekstrakcija ploda,
potom manualna ekstrakcija placente; uterotonik da se smanji krvarenje
Jednoslojno, produeni sigurnosni av
Jednoslojno, produeni sigurnosni av
DA/DA
NE/NE
Prdouen sigurnosni av
Produeni sigurnosni av
DA
NE
Pojedinani avi/kope
Pojedinani avi/kope
KOMPLIKACIJE: intraoperacijske (anestezioloke, krvarenje, lezije okolnih struktura); postoperativne

(krvarenja, infekcije, hematomi, seromi, dehiscencija, kile, oiljci); vea smrtnost nego kod vaginalnog poroda
POROD NAKON SEKCIJE: prijanji stav jednom sekcija-uvijek sekcija danas ne stoji; najnovije preporuke
za vaginalni porod nakon prethodne sekcije jesu: prethodna sekcija nainjena okomitim rezom u donjem
uterinom segmentu; uredna zdjelica; bez dodatnih oiljaka na maternici; uredno napredovanje poroda; nema
indikacija za sekciju
BROJ SEKCIJA: danas je stav da broj sekacija ne prelazi 3 (kod tree sekcije obino se radi i elektivna
sterilizacija ene), ali to nije iskljuivo; to je vei broj prethodnih sekcija vei je rizik za rupturu uterusa (npr.
daleko je vei rizik za rupturu u ena koje su dvije trudnoe zavrile sekcijom, a kod tree idu na vaginalni
porod)
TEHNIKA PORODA ZATKOM

-
Zadak se poraa tehnikom po Brachtu

Ako doe do zastoja ramena primjenuje se Mulerov ili klasini nain oslobaanja
Ako doe do zastoja glavice primjenjuje se Veit-Smellie hvat
Tehnika raanja zatka po

Brachtu
Oslobaanje ramena havtom

po Mulleru
Klasino oslobaanje
ramena
Veit-Smelliev hvat
Kad se ukae zadak u introitusu, uiniti izdanu epiziotomiju;

Primalja uva meicu, porodniar poraa zadak
U novom trudu pustiti spontanu ekspulziju do angulsa skapule
Kompresom se obuhvati tijelo
Tijelo se potisne prema dolje (porod prednjeg ramena), a onda prema gore
Okrenuti lea ispod simfize te ih savijati prema dolje dok se ne ukae granica kose
na zatiljku (hipomohlion), potom svaijati prema gore prema trbuhu rodilje dok se ne
prodi brada, lice i elo
Jednom rukom se prihvate noice u skonim zglobovima te se plod povue prema
dolje, a drugom rukom ulazi u kanal i pokretom umivanja poraa prednju ruicu,
potom se plod povue prema gore, te opet drugom rukom pokretom umivanja
oslobodi stranju ruicu
Najprije se pokretom umivanja oslobodi stranja ruka, zatim se plod okrene za 180 st
te osloboena ruka postala prednja, a prednja postala stranja te se ponovno
pokretom umivanja porodi
Porodniar jednom rukom prolazi meu djetetove noge, ispod trbuha, prsa i varata
do glave te srednji prst stavi u usta djeteta do krojena jezika, a kaiprst i prstenjak na
jamice onjaka te povui glavu u fleksiju; drugom rukom proi iznad djetetovih lea
do vrata te kaiprst staviti iznad jednog ramena, srednjak na zatiljak, a prstenjak
iznad drugog ramena i potpomoi fleksiju; ravnomjernim povlaenjem poroditi glavu
EKSPLORACIJA MATERITVA
-
Revizija materitva nakon poroaja ili pobaaja radi evakuacije zaostatka posteljice ili njezinih dijelova
MANUALNA: neposredno nakon raanja djeteta; jedna se ruka uvede u vaginu i posteljica se izljuti
piljenjem uz stijneku i tako se vakuira kao i sadraj iz materitva; drugom rukom se preko trbuha pridrava
uterus; potreban anesteziolog zbog eventualne anestezije
DIGITALNA: izvodi se kada se u maternicu ne moe ui rukom nego samo prstima; s dva do tri prsta se iz
maternice evakuira sadraj; radi se ako je prolo due vrijeme od poroda ili ako je rije o manjoj trudnoi (2028 tj trudnoe)
INSTRUMENTALNA: indiakcije: nakon pobaaja (16-20 tjedana), ako je prolo due vrijeme od poroda;
naprije se bimanualno palpira maternica da se utvrdi poloaj, veliina i konzistencija
o Tehnika: kateterizacija mjehura, dezinfekcija; dvozubim klijetima se uhvate usne cerviksa i povuku
te se tako fiksira uterus; uterus se sondira; abortivnim klijetima se odstranjuje sadraj, a potom
kiretom postrue unutranja stijenka
EPIDURALNA ANALGEZIJA U PORODU

-
Aplikacija lokalnog anestetika i opioida u epiduralni prostor (izmeu lig flavum i dure)
Preferira se lumbalni pristup i segmentalna epiduralna analgezija (odrana senzorna i motorna inervacija
perineuma te motorika donjih udova)
INDIKACIJE: izrazito bolni trudovi, produljeni poroaj, preeklampsija, elektivno
APSOLUTNE KONTRAINDIKACIJE: koagulopatije, infekcije lumbalne regije, hipovolemija
RELATIVNE KONTRAINDIKACIJE: prethodni carski rez, multipla trudnoa, bolest ivanog sustava
KOMPLIKACIJE: hipotenzija, punkcija dure, bol u leima, glavobolja, neuralna oteenja, infekcije,
epiduralni hematom, nepovoljni tijek poroaja
PATOLOGIJA BABINJA
Babinje ili puerperij poinje svretkom poroda i traje est tjedana. Genitalni je trakt, a pogotovo materite,
ranjeno podruje ispunjeno mikroorganizmima, pa je mogue irenje infekcije kroz otvorene krvne ile i limfne putove
po itavom organizmu.
KRVARENJE U BABINJU
-
Umjerena krvarenja prvih 10 dana puerperija najee nemaju veeg znaenja. Potraje li to krvarenje dulje
vrijeme ili postaje li jae, tada ve treba pomisliti na ostale uzroke krvarenja u puerperiju, a to su:
o zaostali dijelovi posteljice (ako je dio posteljice prirastao za materite ono onemoguava zatvaranje
krvnih ila na tom mjestu, pa podrava stalno krvarenje),
o puerperalni endometritis (krvarenje iz nekroine povrine upaljenog endometrija),
o subinvolucija placentarnog mjesta (loa involucija i epitelizacija placentarnog mjesta),
o krvarenja iz razdora i hematoma.
Lijeenje se sastoji u zaustavljanju krvarenja, davanja antibiotika i estrogena prema potrebi, davanju
uterotonika i mirovanja.
PUERPERALNE INFEKCIJE
-
Puerperalna infekcija je bolesno febrilno stanje u babinjama koje ima izvorite u spolnim organima ene.
Ulazna vrata mogu biti razdori vanjskog genitala, vagine i porodna rana u materitu.
Tijek infekcije ovisi o virulenciji uzronika, o obrambenoj snazi organizma i o vremenskom nastupu infekcije.
o Spontanom ascenzijom patogenih uzronika nastat e znatno blai oblik infekcije.
o Ako se patogene bakterije unesu direktno rukom, instrumentom i slino, organizam je potpuno
nepripremljen i infekcija prodire u dubinu bre i lake i nastaju najtei oblici puerperalnih infekcija.
o Najei uzronici su: sterptokoki, stafilokoki, E.coli i gonokoki.
Najei oblik puerperalne infekcije je endometritis puerperalis, gdje se klice oko 48 sati nakon poroda
nasele u materite. KLINIKA: vruica, tresavica, zimica, boli u trbuhu, osjetljivost adneksa; kod nekih ena
samo smrdljive lohije
DG: kl nalaz, laboratorij, UZV; TH: antibiotska (ampicilin, gentamicin)
TROMBOZA I TROMBOEMBOLIJE
-
Svaka infekcija u okolini krvnih ila (vena) dovodi do upale njezine stijenke uz stvaranje krvnog ugruka u
lumenu oko defektne intime (tromboflebitis).
Uz to se stvaraju i sekundarni trombi oko primarnog, lako se otkidaju i uzrokuju manje ili vee embolije, pa se
ova bolest zove tromboembolijskom boleu, jer uz trombozu uvijek postoji barem mikroembolija.
Zbog stvaranja tromba u veim venama zdjelice i natkoljenice, dolazi do zastoja u venskom krvotoku, do
edema donjih ekstremiteta i boli.
LIJEENJE se sastoji od potpunog mirovanja s podignutim ekstremitetima, antibiotske terapije pratee
infekcije i od davanja antikoagulancija.
MASTITIS
-
Mastitis ili upala dojke esta je bolest dojilja. Nastaje obino krajem prvog tjedna babinja.
Najei uzronik je stafilokok.
Infekcija prodire putem ozljeda bradavica limfogeno, intersticijski ili kanaliima kroz bradavicu u parenhim
lijezde, emu pridonosi i zastoj mlijeka zbog nepravilna dojenja.
Simptomi su lako prepoznatljivi: oteklina pojedinih dijelova ili itave dojke, koa nad tim mjestima je crvena,
infiltrat je jako bolan. Babinjaa ima visoku temperaturu s tresavicama i opim loim stanjem.
Lijeenje je konzervativno, antibioticima, hladnim oblozima, podizanjem oboljele dojke i adekvatnom
higijenom dojenja.
U sluaju stvaranja apscesa potrebna je incizija i drenaa (radi se uvijek radijalno kako se ne bi ozlijedili
mlijeni kanalii).
Dojenje se naputa dok traje gnojenje. Profilaksa je u prevenciji stvaranja ragada i higijeni dojke u trudnoi.
Bradavice treba prati prije i poslije dojenja u 3% vodenoj otopini acidi borici. Izmeu dojenja se stavlja na
bradavicu mast s hidrokortizonom.
LIJEKOVI I TRUDNOA
KATEGORIZACIJA UPOTREBE LIJEKOVA U TRUDNOI
-
Kategorija A (studije nisu pokazale negativan rizik za fetus tijekom trudnoe)

Kategorija B (animalne studije nisu pokazale rizik, a ne postoje adekvatne humane studije)
Kategorija C (animalne studije pokazuju rizik, a ne postoje adekvatne humane studije)
Kategorija D (humane studije pokazuju rizik; potencijalna korist nadilazi potencijalni rizik)
Kategorija X (humane studije definitivno pokazuju rizik; riz nedvojbeno nadilazi potencijalnu korist)
METABOLIZAM LIJEKA U TRUDNOI

-
Prijenos lijeka do fetusa se ne moe izbjei, popsteljica je lipidna barijera i lijekovi kroz nju prolaze psaivnom
difuzijom (bre prolaze liposolubilni od polariziranih lijekova)
Povean volumen plazme smanjuje konc lijeka, peristaltika je ubrzana (sve to utjee na farmakokinetiku)
Lijekovi u fetusa mogu djelovati TERATOGENO (izazivaju strukturne i/ili funkcionalne defekte)
Primjena lijeka u prvom trimestru dovodi do anatomskih defekta (doba organogeneze), a kasnija upotreba
(kada su se organi izdiferencirali i sada rastu) dovdi ugl do funkcionalnih anomalija
LIJEKOVI I TRUDNOA
-
Retinoidi (analozi vitamina A): anomalije CNSa, kraniofacijalne anomalije, anomalije srca i timusa
Citotostatici: ugl dovode do Ab i tekih anomalija, azatioprin ima najmanju rizik pa se i preprua njegova
primjena kada se ve mora (npr ena s transplantiranim bubregom, sistemnom autoimunob bolesti i sl)
Varfarin: ea uestalost Ab, izmeu 6 i 9 tj dovodi do hondrodiplazije (niska poroajna masa, mali udovi,
hipoplazija nosa tzv varfarinski sindrom)
Antikonvulzivi: gotovo svi prolaze posteljicu i djeluju teratogeno, najee defekti neuralne cijevi, orofacijalni
defekti i srane greke; vie lijekova-vei rizik; cilj je monoterapija i to manja doza (najpovoljnji je Tegretol)
NSAIL: inhibiraju funkcij uTr i mogu poveati rizik neonatalnog krvarenja te oligohidramnij zbog djelovanja
na bubreg, izbjegavati krajem trudnoe (zatavranje duktusa Botali!); prestati 6-8 tj prije poroda
Antibiotici: tetraciklin kontraindiciran (taloi se u zubima i kostima fetusa), a kod ostalih oprez (samo u nudi)
o Ciprofloksacin (upitna artropatija), aminoglikozidi (streptomicin ototoksian, za druge nema
podataka), kloramfenikol (sivi sindrom beljdopepeljasta boja koe, hipotonija, odbija jelo,
nepravilno disanje)
Antifungici: treba izbjegavati, ketokonazol se ini sigurnim
Beta-blokatori: dvojbene studije; do 28 tj mogu IUGR; poslije bradikardija, hipotenzija, hipoglikemija
ACE inhibitori: smatra se da nije tetan u ranoj trudnoi; povezan s bubrenim zatajenjme u novoroenadi,
smanjenom osifikacijom lubanje, IUGR
DOKAZANI ILI POTENCIJALNI TERATOGENI

-
ACE inhibitori, alkohol, androgeni, danazol, dietilstilbestrol, fenitoin, retinioidi, karbamazepin, varfarin, litij,
metimazol, metotreksat, radioaktivni jod, tetraciklini, valproat
DODATAK, STVARI IZVAN PITANJA, IZ DRUGIH SKRIPTI...

VANJSKE MJERE ZDJELICE
-
Vanjske mjere zdjelice mjere se uz pomo Martinova opstetrikog estara

Distatntia spinarum: razmak izmeu spina ilijaka zdjelinih kostiju; 24-26 cm
Distantia cristarum: razmak izmeu krista ilijaka zdjelinih kostiju; 26-28 cm
Distantia trovhanterica: razmak izmeu trohantera bederenih kostiju; 30-32 cm
Conjugata externa: razmak izmeu vrha simfize i vrha Michaelisova romba; 20 cm
Michaelisov romb ograniavaju: prema gore iljasti nastvak 2-3 lumbanoh kraljeka, sa strane udubine kod
spina iliaka posterior superior, a prema dolje interglutealna brazda
UNUTARNJE MJERE ZDJELICE

-
Granicu izmneu male i velike zdjelice ini linea terminalis

Ulaz u malu zdjelicu je ovalan, sredina je okrugla, a izlaz je uzduno ovalan
Mjere ulaza u zdjelicu:

Conjugata vera: promjer izmeu gornjeg ruba simfize i promontorija, iznosi 11 cm; dobiva se
mjerenjem konjugate externe i oduzimanjem 9 cm (7 sa sakrum i 3 za simfizu) ili conugate diagonalis
i oduzimanjem 1,5-2 cm
o Conjugata diagonalis: promjer izmeu donjeg ruba simfize i promontorija, iznosi 12-13 cm); mjeri se
pri ginekolokom pregledu kada se srednjakom dodirne promontorij, na ruci ispod simfize zabiljeiti
toku i izmjeriti je do vrha srednjaka
o Diameter transversa: najvei popreni promjer ulaza u malu zdjelicu, 13 cm
o Diameter obliqua, kosi promjer ulaza u zdjelicu, 12 cm
Srednji dio male zdjelice je okruga, protee se od linee terminalis do interspinalnog prostora, svi su jednaki i
iznose 12 cm
Mjere izlaza iz zdjelice:
o Diameter recta: promjer izmeu donjeg ruba simfize i vrha kocigisa i iznosi 9 cm, ali se za vrijeme
izgona kocigis pomakne u zglobu sa sakrumom za 2 cm, pa je pravi iznos 11 cm
o Diameter transversa: izmeu kvrga sjedne kosti, popreni izlaz; iznosi 11 cm
o
SUSTAV USPOREDNIH RAVNINA HODGEOVE RAVNINE

-
Zamiljenje, usporede linije koje dijele malu zdjelicu na etiri dijela

Slue za odreivanje koliko je vodea est uznapredovala u poroajnom kanalu
I ravnina: gornji rub simfize > promontorij
II ravnina: donji rub simfize > 2 sakralni kraljeak
III ravina: od interspinalnog prostora > 3 sakralni kraljeak
IV ravina: prolazi vrhom kocigisa i usporeda je s ostale 3 ravine
ABO-IMUNIZACIJA
-
U sluaju neslaganja krvnih grupa majke i eda mogu se u trudnoi razviti anti A i anti B- protutijela.
Meutim, antitijela u majinoj cirkulaciji do roenja djeteta ne izazivaju nikakve promjene: antitijela uglavnom
ne prolaze posteljicu, na fetalnim eritrocitima je manji broj receptora za ove antigene, ako i proe manja
koliina antitijela mogu se vezati i za druga mjesta u fetalnom organizmu.
Hiperbilirubinemija se razvija poslije poroda, postupak i terapija kao i kod Rh-senzibilizacije.
INFEKCIJE MAJKE I PLODA U TRUDNOI (H. Ostovi)

Najea infekcija trudnice je infekcija mokranog sustava. Infekcija majke i ploda moe nastati hematogenim
i ascendentnim putem iz rodnice. Hematogeni put infekcije preteito je put infekcije virusima. Ascendentni put je
preteito put infekcije razliitim bakterijama i samo nekim virusima. Ascendnetnim putemuglavnom nastaje infekcija
uzronicima tzv. spolno prenosivih bolesti.
Kronina upala rodnice i vrata maternice proizvod su suvremenog naina ivljenja i spolnog ponaanja. U
ranoj trudnoi infekcija moe prouzroiti anomaliju razvoja, spontani pobaaj ili smrt fetusa.
U majke se dijagnoza postavlja izoliranjem uzronika, serokonverzijom, tj. dokazom specifinih antitijela u
trudnice koja je ranije bila seronegativna, etverostrukim porastom IgG-protutijela, dokazom specifinih IgM-pt. DG
fetalne infekcije je tea: izolacija uzronika iz fetalne krvi, dokaz specifinih IgM protutijela.
VIRUSNE INFEKCIJE
- Svi virusi mogu iz majke prijei u fetus, pa je teratogeni efekt mogu kod svake virusne infekcije majke.
- Spontan pobaaj je vrlo vjerojatan kod variole majke i kod parotitisa.
- Fetalna infekcija u postembrionskom razdoblju je pravilo kod HIV-infekcije.
- Svjea infekcija majke rubelom donosi veliku pogibelj od infekcije fetusa. Rezultat roenja je raanje
novoroeneta s Greggovim trijasom simptoma: katarakta, priroena srana greka, hipotrofija. Infekcija ploda
je ea to je do infekcije dolo u ranijoj trudnoi. Kasnije rizik se smanjuje, ali jo uvijek postoji.
- Citomegalovirusna infekcija je u odraslih u pravilu asimptomatska. Znakovi neonatalne bolesti su
mikrocefalija, usporenje rasta, hepatosplenomegalija itd. Ako novoroene preivi, mogu ostati smetnje vida i
mentalna retardacija.
- Herpes virus hominis je takoer vrlo proirena infekcija, dijete se zarazi prolaskom kroz porodni kanal u
kojem moraju postojati svjee eflorescencije.

-
Virus hepatitisa B ima sklonost transplacentarnom prijelazu na fetus. Dijete se raa bez manifestnih znakova
bolesti, ali s mogunou razvoja kroninog hepatitisa. Infekcija majke influencom u prvom tromjeseju
dovodi do veeg broja spontanih pobaaja.
Dijete se u HIV pozitivne majke moe tim virusom zaraziti: transplacentarnim prijenosom, prolazom kroz
porodni kanal i nakon roenja dojenjem.
BAKTERIJSKE INFEKCIJE
- Bakterijske infekcije su najee perinatalne infekcije s nepovoljnim utjecajem na trudnou i plod.
- Gonoreja se ne otkriva esto u trudnoi, ako postoji, pogibelj za enu i dijete nastupa u vrijeme dovrenja
trudnoe. Novoroene se inficira prolaskom kroz porodni kanal i nastaje ophtalmia neonatorum, a kod ene se
moe razvit endometritis.
- Konatalni lues je teka bolest ploda, koja nastaje kod spirohetemije (bulozni egzantem, rinitis, iridociklitis,
hidrops).
- Ako ena ima klamidijsku infekciju, novoroene se takoer zarazi prolaskom kroz porodni kanal pa nastaje
inkluzijski konjunktivitis, nazofaringitis, a u kasnom neonatalnom razdoblju moe se manifestirati pneumonija.
INFEKCIJE PROTOZOAMA
- Infekcije protozoama nisu este, osim trihomonasne, koja lokalno proizvodi kolpitis s pojaanim iscjetkom i
katkada nesnoljivim svrbeom rodnice.
- Infekcija trudnice Toxoplasmom gondii uslijedi nakon kontakta s makom ili nedovoljno pripravljenim
mesom. Ako je infekcija uslijedila u prvom tromjeseju, obino nastupi pobaaj, a u drugom tromjeseju
pobaaj ili prerani porod, a u treem tromjeseju moe rezultirati tipinom slikom konatalne toksoplazmoze:
hidrocefalija ili mikrocefalija, korioretinitis, cerebralne kalcifikacije itd.
INDIKACIJE I UVJETI ZA DOVRENJE TRUDNOE

-
MATERNALNE INDIKACIJE indikacije od strane majke, tj. one koje onemoguavaju vaginalno raanje
ivog i za ivot sposobnog djeteta, a istodobno ugroavaju zdravlje i ivot majke, to su:
o cefalopelvina disproporcija (suena zdjelica i veliko edo),
o tumor praevius, stenoze mekih dijelova porodnog kanala,
o placenta previja (izuzetak je prednja marginalna posteljica),
o abrupcija placente (ako je dijete mrtvo, porod se vri vaginalnim putem),
o ruptura uteri imminens, stanja nakon operacija na uterusu,
o karcinom cerviksa (samo ako se radi o kliniki invazivnom karcinomu),
o nezrelost cerviksa i prenoenost (ako je dokazano trajanje trudnoe vie od 41 tjedan).
FETO-MATERNALNE INDIKACIJE indikacije koje ugroavaju i majku i plod:
o Eklapsija i preeklampsija sa prijeteom eklampsijom
o Prijetea (ili gotova) ruptura uterusa
o Ak koriomnionitis
o Teke bolesti majke
FETALNE INDIKACIJE indikacije zbog fetalne asfiksije, uz inae normalno majinsko stanje. To su:
o fetalna hipoksija (najea indikacija, uspostavlja se na temelju CTG i pH)
o ispala pupkovina (ako se ne moe reponirati)
o produljeni porod (relativna indikacija, granica za prvorotkinje je 18 sati, ali ve nakon 12 treba
razmotriti indikacije za to)
o tzv. proirene indikacije kao ranije neplodnost, uznapredovala ivotna dob ene, EPH, gestoze itd.
(nisu same po sebi razlog za carski rez, ve kao dodatni uzrok pri drugim relativnim indikacijama)
o nedoneeni stav zatkom
OFTALMOLOKE INDIKACIJE ZA SEKCIJU: The most common ophthalmological disorders included
myopia (57%), retinopathy (20%), glaucoma (5%), imminent retinal detachment (4%) and past retinal
detachment (3%). In 45% of patients an eye pathology was the only reason for a cesarean section.

Porod1234 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Porod1234 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PORODNITVO, Skripta za dravni ispit (Mihi D.

PERINATALNA I MATERNALNA SMRTNOST

MORTINATALITET (FETALNA SMRTNOST)

RANA NEONATALNA SMRTNOST

RIZNI IMBENICI I UZROCI PERINATALNE SMRTI

MATERNALNI MORTALITET (MATERNALNA SMRTNOST)

PORODNITVO, Skripta za dravni ispit (Mihi D.)

PORODNITVO, Skripta za dravni ispit (Mihi D.)

RANA DIJAGNOZA TRUDNOE

HUMANI KORIONSKI GONADOTROPIN hCG

Glikoprotein kojeg izluuje sinciocitrofoblast; manje koliine nastaju fetalnim bubrezima

HUMANI PLACENTNI LAKTOGEN hPL

Neglikozilirani polipeptid, proizvodnja nije ograniena samo na posteljicu

PLACENTNI ESTROGENI I PROGESTERON

ENDOKRINE PROMJENE U TRUDNOI

HIPOFIZA: dolazi do poveanja same lijezde, poveava se luenje STH i PRL

PORODNITVO, Skripta za dravni ispit (Mihi D.)

Posteljica ima nekoliko funkcija:endokrin organ, hemostatika funkcija i nutritivna funkcija

PORODNITVO, Skripta za dravni ispit (Mihi D.)

ODREIVANJE ZRELOSTI I UGROENOSTI FETUSA ANALIZOM POLODOVE VODE

PORODNITVO, Skripta za dravni ispit (Mihi D.)

CITOLOGIJA PLODOVE VODE

FETALNA MATURACIJA (SAZRIJEVANJE)

TESTOVI ZRELOSTI FETALNIH PLUA

PORODNITVO, Skripta za dravni ispit (Mihi D.)

Prosjeni dnevni prirast teine fetusa je 12,5 grama

CILJEVI ANTENATALNE SKRBI

SKRB TIJEKOM TRUDNOE

PORODNITVO, Skripta za dravni ispit (Mihi D.)

Krajem treeg trimestra procjena mase eda i prezentacije

PREGLED U RANOJ TRUDNOI

PREGLED U UZNAPREDOVALOJ TRUDNOI

POLOAJ, STAV, NAMJETAJ I DRANJE DJETETA

POLOAJ (situs): odnos osi djeteta prema osi majke

PORODNITVO, Skripta za dravni ispit (Mihi D.)

GENETIKA REPRODUKCIJE PRENATALNA CITOGENETSKA ANALIZA

BIOKEMIJSKI PROBIR DOWNOVA SINDROMA

BIOKEMIJSKI PROBIR DEFEKATA ZATVARANJA NEURALNE CIJEVI

Anomalije: akranija, egzencefalija, anenceflija, meningomijelokela, spina bifida

PORODNITVO, Skripta za dravni ispit (Mihi D.)

INAVZIVNA PRENATALNA DIJAGNOSTIKA

BIOPSIJA KORIONSKIH RESICA

PLACENTOCENTEZA BIOPSIJA POSTELJICE

KORDOCENTEZA PERKUTANA ASPIRACIJA KRVI IZ PUPKOVINE

PORODNITVO, Skripta za dravni ispit (Mihi D.)

o Terapijska: intrauterina trannsfuzija kod Rh imunizacije, hematolokih poremeaja i sl.

ULTRAZVUNI PREGLED U RANOJ TRUDNOI patoloka trudnoa

PSEUDOGESTACIJSKA VREA: vidi se kod ekstrauterine trudnoe; radi se o poremeenom izgledu

ULTRAZVUNI PREGLEDI U ANTENATALNOJ ZATITI

Najmanje tri ultrazvuna pregleda tijekom uredne trudnoe (pamti: 10-20-30)

ULTRAZVUNI BILJEZI KROMOSOMOPATIJA

Zajedno s biokemijskim parametrima, odreivanje ultrazvunih biljega predstavlju temelj neinvazivnoj

PORODNITVO, Skripta za dravni ispit (Mihi D.)

DOPLERSKA MJERENJA U TRUDNOI

Omoguava istraivanje hemodinaikih zbivanja u uteroplacentarnoj i fetalnoj cirkulaciji

Omoguava viepresjeni, prostorni i volumetrijski prikaz

Put kojim prolati poroajni objekt; kotani i mekani dio

PORODNITVO, Skripta za dravni ispit (Mihi D.)

POROAJNE SNAGE TRUDOVI

Trudovi nastaju kontrakcijama miinih vlakana uterusa (hipertrofija, hiperplazija)

PRVO PRODNO DOBA doba otvaranja

PORODNITVO, Skripta za dravni ispit (Mihi D.)

DRUGO PORODNO DOBA, MEHANIZAM POROAJA