TEHNOLOGIJA PRIJEVOZA TEKUIH

TERETA
SKRIPTA ZA INTERNU UPOTREBU

Prip remio: kap .Da rijo Lovri d ip l.ing

SADRAJ
SATI
PODRUJE

STR

PREDAVANJA

VJEBE

1.

Uvod

1.1

O izobrazbi

1.2

Razvoj tankera

1.3

Vrste tereta

17

1.4

Osnovni pojmovi

18

1.5.

Pravila i propisi

24

2.

Svojstva tereta

33

2.1.

Osnovna fizikalna svojstva

33

2.2.

Kemijska svojstva tereta, kemijski elementi i grupe

35

2.3.

39

3.

Fizikalna svojstva ulja, kemikalija i ukapljenih

plinova
Otrovnost i ostale opasnosti

46

3.1.

Ope postavke i djelovanje otrovnih tvari

46

3.2.

Opasnosti od poara

48

3.3.

Opasnosti za zdravlje

49

3.4

Opasnosti za okolinu

50

3.5.

Opasnosti od reaktivnosti

57

3.6.

Opasnosti od korozije

59

4.

Nadzor opasnosti

60

4.1.

Obrasci o sigurnosti tereta

60

4.2.

Naini nadzora opasnosti na tankerima

69

5.

Sigurnosna oprema i zatita osoba

75

5.1.

Sigurnosni mjerni instrumenti

75

5.2.

Namjenska oprema za gaenje poara

79

5.3.

Dini aparat, naputanje tankova, oprema za

spaavanje i naputanje

85

5.4.

Zatitna odjea i oprema

88

5.5.

Ureaji za oivljavanje

91

5.6.

Mjere opreza i sigurnosti

93

6.

Spreavanje oneienja

101

6.1.

Uzroci oneienja (zraka i mora)

102

6.2.

Zatita od oneienja

103

6.3.

Postupci u sluaju izlijevanja

108

6.4.

SOPEP

109

6.5.

Veza brod/kopno

111

7.

Postupci u sluaju opasnosti

113

7.1.

Mjere u nudi

113

7.2.

Organizacijski ustroj

119

7.3.

Alarmi

120

7.4.

Postupci

121

7.5.

Pruanje prve pomoi

123

8.

Oprema za rukovanje teretom

132

8.1.

Osnovna oprema za rukovanje teretom na tankerima

za ulja
Osnovna oprema za rukovanje teretom na tankerima
za kemikalije
Osnovna oprema za rukovanje teretom na tankerima
za prijevoz ukapljenih plinova

135

165

183

Operacije s teretom

219

Svjesnost o opasnostima kod izvoenja operacija s

teretom na tankerima

224

Literatura

225

45

30

8.2.
8.3.

9.

10.

UKUPNO

1. UVOD
Nafta i preraevine ine oko polovinu svih tereta koji se prevoze morem. Nosivosti
tankera za sirovu naftu, derivate, ukapljene plinove, ini oko 50% nosivosti svjetske
flote.
Ove tankere (slika 1) prepoznajemo po ravnoj palubi na kojoj se nalaze cjevovodi i
odunici tereta, pare, goriva, vode, zraka, inertnog plina te cjevovod za pranje tankova
sirovom naftom, otvorima tankova, glavnim ventilom tereta, ukrcajnom rampom
(manifold) , a na krmi se nalazi nadgrae sa strojem.

Slika 1. Tanker za prijevoz sirove nafte (crude carrier)

Na svakom boku imaju samaricu za dizanje i sputanje cijevi i drugog tereta(hrana,

rezervni dijelovi i sl.). To su brodovi s jednom palubom (single deck ships) , na kojoj se
nalaze manja grotla, cjevovod tereta i mostii preko cjevovoda . Ugrauju se sustavi za
protupoarnu zatitu , sustav pranja tankova tereta sirovom naftom ( COW, Crude Oil
Washing) i sustav inertnog plina ( IGS Inert Gas System). Na ovim brodovima ugrauju
se posebni prazni prostori koferdami u svrhu sigurnosti. Ti prostori se nalaze iza
nepropusne pramane pregrade, ispod tankova tereta, te izmeu strojarnice i tankova
tereta. Tereti i njihove karakteristike uvjetuju gradnju tankera. Uzdune i poprene
nepropusne pregrade dijele tanker u sekcije za prijevoz tekueg tereta u vie tankova.
Manji tankeri imali su samo jednu uzdunu nepropusnu pregradu , a srednji i veliki dvije,
koje cijeli prostor trupa dijele na centralne , lijeve i desne bone tankove. Tankeri se
grade po uzdunom sustavu koje karakteriziraju jaki uzduni elementi , uzduno
ukrepljena paluba i nepropusna pregrada s uzdunim ukrepama , jaka okvirna rebra i
okvirne sponje , koje se postavljaju na svakih 4-5 m udaljenosti.
Najvei brodovi oznaeni su kraticama VLCC-super tanker od 200000dwt do 300000dwt
(Very Large Crude Carriers) i ULCC-mamut tanker preko 300000dwt (Ultra Large Crude
carriers).Na njihovu veliinu utjeu dubine Panamskog i Sueskog kanala. Panamski kanal
proputa brodove gaza do 12.20 m i irine do 32.2 m . To podrazumijeva brodove izmeu
65000 i 70.000 dwt ,pa se nazivaju PANAMAX . Brodovi oko 150.000 dwt koji mogu
proi Sueskim kanalom nazivaju se SUEZMAX.
Tipini suezmax crude tanker Silia T(na slici 2) izgraen je 2002. godine. Duina
preko svega 900feet, najvea irina 164feet, gaz 56feet, nosivost 164286dwt, kapacitet
1094000barrels, broj sisaljki 3, pretovarni uinci sisaljki 75478BBL/hr. ( 1 Bbl =
0.158987m3, 1 m3 = 6.28981 Bbls), 14 sati vremena nominalnog ispumpavanja

Slika 2. Suezmax tanker Silia T

5

AFRAMAX tanker je brod manji od 120000m/t nosivosti i ukupnom irinom iznad

32.31m. Pojam se temelji na prosjenoj procijenjenoj stopi vozarine (AFRA-Average
Freight Rate). Aframax tankeri prometuju na podruju Crnog, Sjevernog i Kineskog
mora, Kariba i Mediterana. Brodovi uz ulja prevoze i druge terete kao to su: rudaa,
rasuti kruti tereti a to su tzv.OO (Ore-Oil) brodovi za prijevoz rudae ili sirove nafte,
OBO(Ore-Bulk-Oil) ,PROBO(Product-Oil-Bulk-Ore).
Smanjenje naftnih rezervi, potreba za jeftinijom energijom i ouvanjem prirodnog
okolia, doveli su do interesa industrijskih zemalja za prirodnim plinom kao energijom
budunosti. Plin se transportira brodovima u tekuem stanju na niskoj temperaturi i pri
atmosferskom tlaku. Ovi tankeri su izgraeni od materijala koji moraju zadovoljiti visoke
standarde, gdje se posebna panja posveuje tankovima tereta zbog izrazito niske
temperature tereta, izolacije tankova i opasnosti eksplozivnosti plinova. Tankovi su
obino cilindrinog i sferinog oblika izgraeni od legure aluminija.
Poznate su dvije osnovne skupine ukapljenih plinova koji se susreu u pomorskim
prijevozima i to : prirodni ukapljeni plin koji se sastoji uglavnom od metana, potjee iz
prirodnih izvora (LNG-Liquefied Natural Gas) i ukapljeni petrolejski plin koji se sastoji
uglavnom od propana i butana , dobiva se iz sirove nafte destilacijom.
U posebnu skupinu opasnih tekuih tereta koji se prevoze morem spadaju i kemikalije.
Veina kemikalija koje se koriste u industriji opasne su za brod, posadu i okolinu.
Ovi tankeri prevoze istodobno razliite skupine kemijskih tereta koje mogu burno
reagirati, stoga je posebno vano osigurati odvojenost nezdruivih tereta i temeljito
pranje tankova. Opasnosti zagaivanja okoline moe biti takvih razmjera da nadilazi
odgovornost pojedinih zemalja i rjeava se na meunarodnoj razini donoenjem
zakonskih odredbi vezanih za konstrukciju brodova tankera , mjere sigurnosti i
osposobljenosti lanova posade. Meunarodna pomorska organizacija (IMO-International
Maritime Organization) je preko svojih odbora za sigurnost plovidbe (MSC-Maritime
Safety Committee) i zatitu pomorskog okolia od zagaenja (MEPC-Marine
Environmental Protection Committee) donijela meunarodne propise od kojih su
najvaniji: Meunarodna konvencija o sigurnosti ivota na moru (SOLAS 1974).
Meunarodna konvencija o spreavanju zagaivanja mora s brodova od 1973.god. s
dodatkom-protokolom 1978.god. (MARPOL 73/78). IMO je takoer usvojio vie
rezolucija o obrazovanju pomoraca i stjecanju ovlatenja pod nazivomKonvencija o
standardima za obrazovanje, ovlatenja i vrenje brodske strae pomoraca (STCW
1978), sve u svrhu sigurnog prijevoza opasnih tekuih tereta morem. Slijedom
navodimo neke od velikih nesrea na moru koje su dovele do znatnog zagaenja
pomorskog okolia: m/tTORREY CANYON 1967.god. uz obalu Engleske, m/t
HAWAILAN PATRIOT 1977.god. u blizini Havajskog otoja, m/t AMOCO CADIZ
1978.god. na obalama sjeverne Francuske, sudar dvaju tankera ATLANTIC
EMPIRESS i AEGEAN CAPTAIN 1979.god.. m/t ODYSSEY 1988. kod
Newfoundlanda, m/t EXXON VALDEZ 1989god.na obalama Aljaske,sudar
supertankera AGIP ABRUZZO s feribotom MOBY PRINCE 1991.god ispred
Livorna-Italija, m/t BRAER 1992god. u blizini Shetlandskih otoka.
Nesree se naalost dogaaju i u Jadranskom moru i to brod CAVTAT na ulazu u
Otrant, BRIGITTA MONTANARI blizu otoka Kaprija.

1.1. O izobrazbi
Posebna ovlatenja za voenje i opsluivanje brodova za prijevoz tekuih tereta utvrena
su Rezolucijom br.10 Konvencije o standardima za obrazovanje, ovlatenja i vrenje
brodske strae pomoraca Standards of Ttraining,Certification and Watchkeping
for seafarers (STCW) koja obavezuje sve drave lanice IMO izvriti dopunsko, struno
osposobljavanje zapovjednika , upravitelja, asnika i ostalih lanova posade prema
utvrenim propisima programa: protupoarna zatita, sigurnost na tankerima, rukovanje
ureajima za inertni plin i ureajima za pranje tankova sirovom naftom.
Poglavlje V navedene Konvencije sadri posebne zahtjeve za tankere. Ovo poglavlje
je usmjereno na asnike i posadu koji imaju specijalne zadatke vezane za teret i opremu
za teret na tankerima. Oni trebaju zavriti odgovarajui teaj shore-based fire-fighting
course; imati odgovarajue iskustvo na brodu ili odobreni osnovni teaj familiarization
course. Zahtjevi se odnose vie na zapovjednike i asnike. Panja se ne polae samo
aspektima sigurnosti nego i spreavanju zagaenja. Poglavlje sadri posebne odredbe
koje se odnose na osnovnu osposobljenost ( A- V/1-1 tablica A-V/1-1-1)) za rad na
tankerima za prijevoz ulja i tankerima za prijevoz kemijkalija te (A-V/1-2, tablica
A-V/1-2-1) -tankerima za prijevoz ukapljenih plinova(D 13 A i D 13 B)
Osposobljenost A-V/1-1 tablica A-V/1-1-2 za rad na tankerima za ulja, tablica AV/1-1-3 za kemikalije i osposobljenost A-V/1-2, tablica A-V/1-2-2 za rad na
tankerima za ukapljene plinove(D 15)
Republika Hrvatska je ovo pitanje uredila Pravilnikom o zvanjima i svjedodbama o
osposobljenosti pomoraca na temelju odredbi Pomorskog zakonika i Zakona o
sigurnosnoj zatiti trgovakih brodova i luka otvorenih za meunarodni promet.
Izmjene i dopune STCW konvencije- Manila 2010(Str200)

1.2.Razvoj tankera
1.2.1.RAZVOJ TANKERA ZA PRIJEVOZ ULJA
Prvi prijevoznici nafte brodovima bili su Kinezi , to je utvreno prema sauvanim
nacrtima njihovih brodova koji su imali prostor za teret podijeljen poprenim pregradama
i prostore predviene za irenje tekueg tereta. Otkriem nafte u Pensilvaniji , ve 1861.
god. prevezen je prvi teret nafte preko Atlantika do Londona jedrenjakom Elisabeth
Watts u drvenim bavama. Kako se bave nisu pokazale dobrim rjeenjem 1869. god.
koriste se metalni tankovi zatieni drvom. Ni ovaj nain nije prikladan zbog izgubljenog
prostora i iskrcavanja tih spremnika koji su se trebali vraati u luke polazita. Godine
1886. izgraen je brod Gluckauf koji je u trupu imao osam tankova. Brod je pokretao
parni stroj. Za ovaj brod moemo rei da je pretea dananjih tankera kod kojih je rijeen
problem dilatacije tereta kod promjene temperature, nepropusnost prikljuaka, isputanje
plinova i stalne opasnosti od eksplozije i poara. Veliina tankera i njihove nosivosti
stalno se poveavaju pa tako pri kraju drugog svjetskog rata najvei je tanker imao
23.000 dwt, a 1965. god. ameriki tanker Manhatan od 107.000 dwt. izraelsko
egipatski rat dovodi 1967. godine do zatvaranja Sueskog kanala narednih deset godina,
to je uvjetovalo gradnju najveih tankera od kojih je jedan od poznatijih Globtik
Tokyo nosivosti 483.644 dwt,duine 360m i gaza 28m. Otvaranjem Sueskog kanala
dola su nepovoljna vremena za VLCC i ULCC brodove, koji su veinom zavrili u

rezalitima ili su usidreni u fjordovima Norveke sluei kao skladita za sirovu naftu.
Danas su za prijevoz sirove nafte na najveoj cijeni tankeri od priblino 100.000 barela (1
us barrel = 158.987litre or 42 gallons,) oko 147.000 dwt koji mogu proi Sueskim
kanalom.
Tankere se svrstavaju prema veliini odnosno teretu koji se njima prevozi i to:
1.

10.000 60.000 dwt - manji tankeri uglavnom za prijevoz derivata (do 200 m)

2.

60.000 80.000 dwt Panamax

Tankeri nosivosti do 80.000 dwt, gaza 12.20 a irine do 32.2 metra i duine do
240 metara su u skladu sa normama Panamskog kanala (sustava lokova koji se
koriste) pa se kao tip broda zove PANAMAX

1. 80.000 120.000 dwt Aframax

irina iznad 32.3 m. Duine do 245 m. Ime se bazira na prosjenoj procijenjenoj
stopi vozarine ( AFRA Average Freight Rate)
4.

120.000 -160.000 dwt Suezmax

5.

160.000 315.000
Vidi sliku ispod

6.

iznad 315.000 dwt ULCC (Ultra Large Crude Carrier)

dwt

VLCC

(Very

Large

Crude

Carriers).

Tanker za prevoz sirove nafte- tipini raspored

Tanker s dvostrukim trupom i namjena dvostrukog trupa

1.2.2.RAZVOJ TANKERA ZA PRIJEVOZ KEMIKALIJA

Nakon drugog svjetskog rata brza industrijalizacija i veliki zahtjevi svjetskog
gospodarstva za kemikalijama i njihovim transportom morem uvjetovali su gradnju
brodova za prijevoz kemikalija. Razvojem kemijske industrije SAD prijevoz kemikalija
zapoinje rijekama Missisipi i Rhone u maonama. Sve do 1950. godine kemijski tereti su
se prevozili u bavama ili manjim kontejnerima. Prvi vei prekooceanski brod te
namjeneMARINE DOW-CHEM izgraen je 1954. godine. Napretkom u tehnologiji
izrade tankova dolazi do poveanja broja novogradnji i vrsta vienamjenskih kemijskih
tankeraparcel tankers koji su slini tankerima za prijevoz derivata product
carriers(slika 3). Danas se morem prevozi vie od 400 vrsta kemikalija brodovima
tankerima za prijevoz kemikalija koji mogu istovremeno prevoziti vie od 50 vrsta
kemikalija u tankovima meusobno razdvojenim koferdamima. U zadnji deset godina
zabiljeen je rast broja brodova za prijevoz kemikalija, osobito njihova tonaa.

Slika 3. Tanker za prijevoz derivata-product carrier

IMO kodeksom su odreene tri vrste brodova za prijevoz kemikalija i to:
- Tip I
- Tip II
- Tip III
gdje svaki tip broda odgovara razliitom stupnju opasnosti od kemikalija.
Brodovi Tipa I su namjenjeni za prijevoz najopasnijih kemikalija, a oni tipa III za
prijevoz najmanje opasnih kemikalija. Prikaz kemikal broda na slici ispod.

10

Tanker za prijevoz kemikalija ( Chemical tanker )

Ova klasifikacija se temelji na sposobnosti broda da izdri odreena oteenja i
sprijei/ogranii isputanje tereta.
Na odredbe IMO glede tipa broda za prijevoz pojedine kemikalije utjeu karakteristike
tereta u pogledu:
- opasnosti od poara;
- opasnosti za zdravlje;
- opasnost od zagaenja mora;
- opasnost od zagaenja zraka;
- opasnost od dva meusobno reaktivna tereta.
Tereti koji se prevoze u tekuem stanju se sastoje od vie skupina, to uvjek ne moraju biti
opasne kemikalije ali njima treba posvetiti posebnu panju zbog njihovih svojstava glede
opasnosti za ljudsko zdravlje, njihove agresivnosti u odnosu na konstrukciju broda,
tankove, cjevovode i ostalu opremu za rukovanje te opasnosti po okoli.
Kemikalije koje se prevoze tankerima za prijevoz kemikalija su:
- zasieni ugljikovodici (alkani);
- nezasieni ugljkovodici (alkeni ili olefini);
- aromatski ugljikovodici;
- razni petrokemijski spojevi;
- supstituirani ugljikovodici - derivati ugljikovodika;

11

- alkoholi;
- glikoli;
- amini;
- halogeni derivati ugljikovodika;
- aldehidi i ketoni;
- karboksilne kiseline;
- esteri;
- kiseline
- luine.
Kemikalije se dijele prema opasnosti u 4 skupine : X ; Y ; Z i OS.

1.2.3.RAZVOJ TANKERA ZA PRIJEVOZ UKAPLJ ENIH PLINOVA

Krajem 1920. godine zapoinje transport tekueg plina u rasutom stanju i to propana i
butana u tankovima pod tlakom ( fully pressurised tanks). Kada je kvaliteta elika postala
bolja a spoznaje o propanu i butanu porasle, zapoeo je prijevoz ovih plinova pod
kontroliranom temperaturom (semi pressurised tanks). Od sredine 1960. godine zapoinje
prijevoz potpuno pothlaenih plinova (Fully refrigerated liquefied gases) danas
brodovima (gas carrier) zapremnine vee od 200 000m3
Prvi transport ukapljenog plina morem bio je u bocama pod pritiskom uvren na palubi
broda. Prvi registrirani namjensko sagraen brod je m/vAgnita1931. godine.
Nakon drugog svjetskog rata prvi vei brod namijenjen prijevozu propana bio jeNathalie
O. Warren zapremnine 6050m3 .Sve vea potreba za butanom i propanom, vodila je
prema razvoju specijalnih, malih tankera za prijevoz ukapljenog plina. Prvi medu njima
koji je plovio za Sjevernu Europu bio je Rasmus Tholstrup sagraen u vedskom
brodogradilitu 1953. godine za kompaniju Trans Kosan u Kopenhagenu. Brod je bio
nosivosti 1042 m3, rasporeene u dvanaest uspravnih cilindrinih spremnika i bio je prvi
od 23 tankera za prijevoz ukapljenog naftnog plina, sagraenih za Dansku pomorsku
kompaniju Tholstrup. Godinu dana kasnije u M/T Sorine Tholstrup (sada
Kosmogaz), izgraen je samo jedan jedini vodoravni spremnik zapremnine 1750 m3, to
je za ono vrijeme bio veliki uspjeh brodogradilita Svendborg iz Danske. Tako je ve
od 1970. godine raznim brodovlasnicima isporueno 132 tankera za prijevoz ukapljenog
naftnog plina. Zahtjevi u prijevozu ukapljenog plina morem iz dana u dan bili sve vei,
a to je dovelo do toga da se plinovi ureajima na brodu ohlade do temperature
ukapljivanja pri esto atmosferskom pritisku. Tako je ve1957. godine preureen brod za
prijevoz tekueg prirodnog plinaMethane Pioneer(slika 4) u koji je ugraeno pet
aluminijskih cilindrinih tankova izoliranih balzamovim drvetom U 1982. godini
izgraena su 162 broda za prijevoz tekueg plina od 20 000 m3 sa ukupnim kapacitetom
od 12 929 000 m3.

12

Kasnije se vea koliina LPG tereta prevozi brodovima veim od 25000m3, a

petrokemijski proizvodi kao to su etilen, etan, propilen, viniklorid, butan , amonijak i
drugi prevozili su se brodovima kapaciteta do 15000m3.

Slika 4.Maketa broda Methane Pioneer

Ovi tankeri, zajedno sa tankerima za prijevoz sirove nafte, naftnih derivata i specijalnim
brodovima za prijevoz opasnih kemikalija smatraju se u pomorstvu plovilima izuzetno
velike opasnosti.
Malo tereta koji se prevoze morem ima toliko mnogo opasnih svojstava kao ukapljeni
plinovi (zapaljivost, eksplozivnost, otrovnost, korozivnost, reaktivnost u dodiru sa
drugim tvarima).
Ukapljeni prirodni plin (Liquefied Natural Gas - LNG) i ukapljeni naftni plinovi
(Liquefied Petroleum Gases - LPG) su plinoviti ugljikovodici koji se dobivaju u
rafinerijama nafte i na buotinama plina i nafte.
Kod okolne temperature i tlaka ovi plinovi su u plinovitom stanju, dok snienjem
temperature i poveanjem tlaka prelaze u tekue stanje.
Budui da su zahtjevi trita bili sve vei, kao i narasle potrebe da se metan prevozi
morem u ukapljenom stanju (koji se ne moe prevoziti pod tlakom) tehniki je bilo sve
tee udovoljiti takvim zahtjevima.
Prije tridesetak godina dolo je do razvoja brodova koji ureajima na brodu ohlade
plinove do temperature ukapljivanja esto pri atmosferskom tlaku to je u praksi
rezultiralo znatno tanjim stjenkama spremnika.

13

Stoga je izraena podjela LNG brodova obzirom na njihove tankove uglavnom na

brodove s membranskim tankovima-spremnicima (nastale suradnjom i nakon toga
ujedinjenjem dviju francuskih tvornica Technigaz i Gas Transport u GTT korporaciju), te
brodove s samonosivim tankovima osobito tipa B( sferne -Kvaerner-Moss).
Od sredine sedamdesetih veliina LNG brodova se standardizirala na 125.000 m3 do
138.000 m3.
Do 2000. godine broj LNG brodova bio je relativno konstantan, oko 120 brodova.
Nakon toga dolazi do ekspanzije LNG brodova te danas u svijetu plovi oko 285 LNG
brodova.
Veliine i kapaciteti su se takoer poveali i danas u eksploataciji postoje ve takozvani
Q-max ( 266.000 m3 ) i Q-flex ( 215.000m 3 ) brodovi.
Danas se potranja za gradnjom LNG brodova znatno poveala zbog sve vee
potranje za istim energentima kao to je metan
Razvitkom tehnologije varenja i materijala kod tako niskih temperature razvili su se
sljedei tankeri za prijevoz ukapljenog plina :
- Tanker za prijevoz ukapljenog plina pod tlakom od 1.1 MPa i viim
(Fully pressurized carriers)

14

Ovakvi tipovi tankera su malih veliina kapaciteta tereta do 3000 m3, i

jednostavnih
konstruktivnih
rjeenja.
Projektirani tlak tankova, odnosno spremnika je 1.7 MPa i vanjske temperature
zraka do 45C. Prekotlani ventil na tanku je podeen da rastereti tank na 1.8
MPa.(megapaskal ) odnosno 18 bara
- Tanker za prijevoz ukapljenog plina pod tlakom od 0.05 1.1 MPa
(Semi pressurised carriers)
Teret se prevozi na nain da je u stanju u tanku:
a. tlak je vei od atmosferskog do 11 bara;
b. temperatura nia od temperature okoline.
Ova dva parametra odreuju vrstu tankova, opremu i nain iskrcaja.
Tankovi kod ovih brodova su veinom cilindrini a mogu biti i sferinog oblika.
Slika dolje,

- anker za prijevoz potpuno pohlaenog plina pod tlakom od 0.025 0.07 MPa
(Fully refrigerated carriers)

15

- LPG -Kod ovih tankera teret se prevozi pri slijedeim uvjetima u tanku:
a. tlak je priblino jednak atmosferskom
b. temperatura nia od 0C (najnia minus 48C).
- LNG- Kod ovih tankera tlak je atmosferski a temperature 163 0C.
Ova dva parametra odreuju vrstu tankova, opremu i nain iskrcaja.
Slika dolje

Lijevo LNG tanker s membranskim i sferinim tankovima

IMO konvencija dijeli ukapljene plinove u sljedee skupine:
- LPG - Liquefied Petroleum Gas (Ukapljeni naftni plinovi)
- LNG - Liquefied Natural Gas (Ukapljeni prirodni plinovi)
- LEG - Liquefied Etylene Gas (Ukapljeni etilenski plin)
- NGL - Naturel Gas Liquid or wet gas (Prirodni tekui plin)
- Ammonia (Amonijak)
- Chlorine (Klor)

16

- Chemical gases (Kemijski plinovi)

Prema vrsti tereta imamo kategorizaciju:

1G

Tankeri za prijevoz plinova koji se smatraju najopasnijima kao klorin,

konstruirani tako da oteenje bilo gdje po duini ne smije predstavljati
opasnost za posadu i brod;

2G
2 PG
3G

Tankeri za prijevoz plinova sa manjim stupnjem opasnosti - smiju biti

oteeni samo na odreenim mjestima to ne smije predstavljati opasnost
za posadu i brod; Tankeri za prijevoz tereta kao LNG, ethilen i LPG

3G

Tankeri kojima je dozvoljen prijevoz tekueg duika i plinova za hlaenje

1.3.Vrste tereta
Svojstva opasnih tekuih rasutih tereta zahtijevaju posebnu tehnologiju prijevoza a to
podrazumijeva odreenu posebnu opremu, brodove i terminale za tu skupinu tereta.
1.3.1. ULJA
Ulja koja se prevoze brodovima tankerima su sirova nafta i derivati. Tankeri za prijevoz
sirove nafte su najvei brodovi koji plove svjetskim morima (crude carriers) , a brodovi
za prijevoz naftnih derivata (product carriers-slika 3.) manje su nosivosti , ali s velikim
brojem tankova , sloenijim sustavom cjevovoda za ukrcaj i iskrcaj tereta, kako bi
istovremeno mogli prevoziti razliite vrste tereta. Tankovi su im esto zatieni
premazima da bi mogli prevoziti neke blae kemikalije.
Sirovu naftu kao brodski teret obzirom na njenu gustou i viskoznost dijelimo na teku,
srednje teku i laku. Produkte-derivate moemo razvrstati u skupine:
a) Ulja na bazi sirove nafte :laki i teki benzin, petrolej, dizel teko ulje i druga ulja.
b) Ulja na bazi ugljena : benzol, toluol, croesote, katran i druga ulja.
c) Ulja biljnog porijekla : palmino, maslinovo, sojino, suncokretovo, laneno i druga
ulja
d) Ulja ivotinjskog porijekla : bakalarevo, tuljanovo, kitovo, morskog psa, svinjski
loj itd
Ulja navedena pod c) i d) transportiraju se manjim tankerima ili u tankovima, tank
kontejnerima na teretnim brodovima.
1.3.2.KEMIKALIJE
Tekui kemijski tereti po vrstama mogu biti: ugljikovodici, alkoholi, glikoli, amini,
halogeni derivati ugljikovodika, aldehidi i ketoni, karboksilne kiseline, esteri, amidi,
eteri, kiseline i luine. Kemikalije su izuzetno reaktivni tereti koji se mogu ukrcavati u
brod samo u skladu s uvjetima koje je propisao IMO Code ito:
1.Naziv proizvoda-tereta,
17

2. UN broj(unit number u skladu s IMDG code),

3. Kategorija zagaenja: X,Y,Z i ostali, dodijeljena je svakom proizvod u skladu s Anex
II MARPOL-a.
4.Opasnosti: S znai da je proizvod uvrten u Kod zbog sigurnosnih opasnosti, P znai
da je proizvod uvrten u Kod zbog opasnosti zagaenja, S/P znai da je proizvod uvrten
u Kod i zbog sigurnosti i zbog opasnosti od zagaenja.
5.Vrsta broda: proizvod se obzirom na kategoriju zagaenja moe ukrcavati samo na tip
tankera predvien za njegov prijevoz a dijele se u tip I-II i II.
6.Vrsta tanka:1 =neovisan tank, 2=integrirani tank,G=gravitacijski tank P= tank pod
tlakom.
7.Ventilacija tanka :open: otvorena ventilacija, cont: kontrolirana ventilacija, SR:safety
relief valve-sigurnosni ispusni ventil.
8.Kontrola okolia tanka :inert: inerting, pad:liquid og gas, dry:drying, vent: natural or
forced),
9.Elektrina oprema : od T1 do T6 klase temperature, IIA,IIB ili IIC skupine elektrine
opreme, NF:nonflammable product, Yes:toka zapaljenja koja ne prelazi 60 oC.
10.Sondiranje-Gauging : O: otvoreno, R: ogranieno C: zatvoreno I: indirektno.
11.Otkrivanje plinova : F: zapaljivi, T: toksini-otrovni
12.Zatita od poara :A: pjena otporna na alkohole ili vienamjenska pjena, B: obina
pjena C: vodni sprej D: suhi kemijski prah No: nema specijalnih zahtjeva.
1.3.3.UKAPLJENI PLINOVI
Ukapljeni plinovi su tvari kojima je kritina temperatura nia od 50C, ili im je kod 50C
tlak para vii od tri bara.IMO IGC (Gas Carrier Code) u poglavlju 19. definira tekue
plinove kao plinove sa tlakom para iznad 2,8 bara pri temperaturi od 37.8 C.
Temelje se na toki kljuanja, kemijskim vezama, otrovnosti i zapaljivosti. IMO dijeli
tekue plinove u slijedee skupine:
1. LPG liquefied petroleum gas-ukapljeni naftni plin
2. LNG-liquefied natural gas- ukapljeni prirodni plin
3. LEG-liquefied ethylene gas-ukapljeni etilen
1. AMMONIA-NH3-amonijak
2. CHLORINE-CL2-klor
3. CHEMICAL GASES-.kemijski ukapljeni plinovi

1.4.Osnovni pojmovi
Kod prijevoza opasnih tekuih tereta o kojima je ovdje rije postoji stalna opasnost od
eksplozije i poara prilikom operacije ukrcaja i iskrcavanja, pranja tankova , te prijevoza
morem. U svrhu preventivne zatite od poara ovi brodovi imaju ugraen sustav inertnog
plina (IGS) ili istog duika pomou kojega se atmosfera u tanku i okolo tanka
konstantno dri inertiranom (manje od 5% kisika).Uljni tankeri imaju ugraen sustav
pranja tankova sirovom naftom(COW) pomou kojega se tankovi peru za vrijeme
iskrcavanja naftom koja se iskrcava. Tankeri za prijevoz kemikalija takoer peru tankove
od ostataka prethodnog tereta, meutim razlikuju se od drugih tankera po premazima
tankova radi zatite tanka od korozivnih i reaktivnih tereta. Za sve vrijeme konstantno se
mjeri sadraj kisika u tankovima , te zapaljivih plinova u prostorijama. Dakle, na brodu

18

se nalaze ureaji za mjerenje gore navedenih opasnih koncentracija, ureaji za dojavu,

alarm i automatsko zaustavljanje pojedinih operacija opasnih za sigurnost ljudi i broda.
Odobrena oprema (Approved equipment)
Oprema koja je provjerena i odobrena od nadlene institucije (Vlada, registar isl.) za
upotrebu u okolnostima za koje je provjerena.
Samozapaljenje (Autoignition)
Zapaljenje gorivog materijala, bez prisustva iskre ili plamena, kada mu temperatura
naraste do toke samozapaljenja.
Spajanje (Bonding)
Spajanje metalnih dijelova radi nastavljanja elektrine provodljivosti.
Katodna zatita (Cathodic protection)
Zatita od korozije elektrokemijskom metodom. Na tankerima se moe provoditi vanjska
(trup broda) i/ili unutranja (povrine tankova). Na terminalima se primjenjuje za eline
stupove i odbojnike.
Zaljepljeni ostatak nafte (Clingage)
Nafta ostala na stjenkama cijevi ili na povrinama tankova nakon iskrcaja nafte.
Hladni rad (Cold work)
Rad koji ne moe uzrokovati izvor zapaljenja.
Tanker za prijevoz kombiniranih tereta (Combination carrier)
Brod koji je napravljen tako da moe prevoziti bilo naftu/naftne derivate ili suhi rasuti
teret.
Zapaljivo (Combustible ili Flammable)
Tvar koja se moe zapaliti i goriti.
Indikator zapaljivog plina (Combustible gas indicator)
Instrument za mjerenje mjeavine ugljikovodinih plinova i zraka, obino pokazuje
postotak donje granice zapaljivosti.
Opasno podruje (Dangerous area)
Podruje na tankeru koje se zbog instalacija i upotrebe elektrinih ureaja smatra
opasnim.
Suhi kemijski prah (Dry chemical powder)
Prah koji sprijeava gorenje te se koristi za gaenje poara.
Uzemljenje (Earthing)
Elektrino spajanje ureaja na glavno uzemljenje (trup) radi ponitavanja razlike naboja
izmeu ureaja i Zemlje.
Dozvola za ulazak (Entry permit)

19

Dokument izdat od nadlene osobe kojim se odobrava ulazak u neki prostor u odreenom
periodu vremena.
Eksploziometar (Explosiometar) = Indikator zapaljivog plina
Protuekslozivna/protuzapaljiva izvedba (Explosion proof / Flammable proof)
Elektrina oprema koja je ispitana kao protu - eksplozivna/protuzapaljiva, a zatvorena je
u kuite koje onemoguuje kontakt zapaljive mjeavine i iskre.
Eksplozivno podruje (Explosive range) = Zapaljivo podruje
Blokiranje plamena (Flame arrester)
Svojstvo metala, keramike i drugih materijala otpornih na toplinu koji dre zapaljive
smjese ispod temperature paljenja na drugoj strani blokade (pregrade).
Blokiranje plamena (mreice) (Flame screen)
Prenosiva ili ugraena oprema sa nehrajuom mreicom vrlo malog oka radi
sprijeavanja ulaska iskre u tank ili neki drugi prostor, privremeno. Ne brkati sa
pregradom.
Baterijska svjetiljka (Flashlight ili Torch)
Baterijska runa svjetiljka. Ispitana/odobrena je ona koja se smije koristiti u zapaljivoj
atmosferi.
Toka paljenja (Flashpoint)
Najnia temperatura pri kojoj tekuina stvara dovoljno plinova koji tvore zapaljivu
smjesu pri povrini tekuine. Mjeri se u laboratoriju, standardiziranom opremom i
propisanim postupcima.
Pjena (Foam compound)
Rastopina zasiena ugljinim dioksidom, a koristi se za gaenje poara
Koncetrat pjene (Foam compound)
Koncentrat u tekuem stanju pripremljen kod isporuke, a nakon aktiviranja stvara pjenu.
Razrijeena pjena (Foam solution)
Mjeavina dobivena razrijeivanjem koncentrata pjene vodom, pripremljena prije
upotrebe.
Slobodni pad (Free fall)
Slobodno padanje tekuine u tank
Nepostojanje plina (Gas free) - Degazacija
Tank, prostor ili spremnik je slobodan od plina kada je dovedeno dovoljno svjeeg zraka
u njega radi smanjenja bilo kakve mogunosti zapaljivosti, otrovnosti ili inertnog plina
zbog potrebnih uvjeta, primjera radi ulazak u neki prostor, tank ili vrui rad.
Svjedodba o nepostojanju plina (Gas free certificate) - Degazacija

20

Svjedodba izdata od nadlene, odgovorne osobe koja potvruje da u vrijeme mjerenja u

tanku, prostoru ili spremniku nije bilo plina koji bi predstavljao bilo kakvu opasnost.
Opasno podruje (Hazardous area)
Podruje na obali koje se zbog instalacija i upotrebe elektrinih ureaja smatra opasnim.
Ova podruja se mogu stupnjevati prema stupnju mogunosti nezgode.
Vrui rad (Hot work)
Radovi koji ukljuuju izvor iskre ili povienje temperature do temperature zapaljenja
mjeavine plinova. Obuhvaaju sve radove zavarivanja, arenja, lemljenja, alatne strojeve
na vlastiti pogon i prenosne elektrine ureaje koji nisu sigurnosne izvedbe kao i opremu
za pjeskarenje.
Dozvola za vrue radove (Hot work permit)
Dokument izdat od odgovorne osobe kojim se dozvoljava odreeni vrui rad koji se
smije izvoditi u odreenom periodu vremena i odreenom prostoru.
Ugljikovodini plin (Hydrocarbon gas)
Plin koji je sastavljen iskljuivo od ugljikovodika.
Inertno stanje (Inert condition)
Stanje pri kojem je sadraj kisika u cjelokupnoj atmosferi promatranog prostora smanjen
na 8% ili manje dodavanjem inertnog plina.
Inertni plin (Inert gas)
Plin ili mjeavina plinova kao u dimu, koji sadri nedovoljno kisika da bi podrao
zapaljenje ugljikovodika.
Sustav distribucije inertnog plina (Inert gas distribution system)
Svi cjevovodi, ventili i pripadajua oprema radi distribucije inertnog plina, od generatora
inertnog plina do tankova tereta, ventilacije plinova u atmosferu radi zatite tankova od
prevelikog tlaka ili vakuuma.
Postrojenje inertnog plina (Inert gas plant)
Sva oprema ugraena radi proizvodnje, hlaenja, ienja, tlaenja praenja i nadzora
dovoenja inertnog plina sustavu tankova.
Sustav inertnog plina
Postrojenje inertnog plina i sustav distribucije inertnog plina zajedno sa ureajima za
zatitu od povratnih plinova tereta u strojarnicu, ugraenih i prenosnih mjernih
instrumenata i kontrolne opreme.
Inertiranje (Inerting)
Dovoenje inertnog plina u tank sa svrhom postizanja inertnog stanja.
Izolirajua prirubnica (Insulating flange)
Spoj prirubnica ukljuujui izolirajuu brtvu, ahure i podloke radi prekida elektrinog
spoja izmeu cjevovoda i ukrcajne grane.

21

Detektor spoja (Interface detector)

Elektrini instrument za odreivanje granice izmeu nafte i vode.
Potpuno siguran (Instrinsically safe)
Elektrini krug ili njegov dio je potpuno siguran ako bilo kakva iskra ili njegov toplinski
uin, nastali normalnom upotrebom ili sluajno, ne moe uzrokovati pod odreenim
okolnostima zapaljenje odreene mjeavine plinova.
Sveobuhvatno krcanje (Loading overall)
Krcanje tereta ili balasta do vrha kroz otvorene cijevi ili otvorenog mrka uvedenog u
tank kroz otvor tanka ili drugi otvor na palubi to rezultira slobodnim padom tekuine.
Donja granica zapaljivosti (Lower Flammable Level - LFL)
Koncentracija ugljikovodinih plinova u atmosferi ispod koje je dovoljno ugljikovodika
da podre i proire gorenje. Ponekad odgovara niem eksplozivnom nivou LEL.
Izvedba koenja priteznog vitla (Mooring winch brake design capacity)
Postotak prekidne vrstoe (novih) konopa i elik ela veza pri kojoj konica poputa.
Ovaj podatak moe biti u postotcima ili u tonama.
Snaga priteznog vitla (Mooring winch design heaving capacity)
Snaga kojom pritezno vitlo moe pritezati ili optereenje koje mogu podnojeti
konopi/elik ela veza. Obino se izraava u tonama.
Otvoreni plamen (Naked lights)
Otvoreni plamen, vatra, upaljena cigareta, lula ili slian puaki pribor, ili bilo koji
nezatvoreni izvor paljenja, elektrina i druga oprema, ukljuujui i arulje, koja moe
uzrokovati iskrenje u upotrebi.
Analizator kisika (Oxygen analyser/meter)
Instrument za odreivanje postotka kisika u uzorku atmosfere koji je uzet iz tanka, cjevi
ili prostora.
Upakovani teret (Packaged cargo)
Teret u bavama, pakovanjima ili u drugim vrstama spremnika.
Petrolejski plin (Petroleum gas)
Plin koji se razvio iz petroleja. Glavni sastojci petrolejskih plinova su ugljikovodici a
mogu sadravati druge tvari kao vodikov sulfat ili olovnu luinu i druge sastojke u malim
koliinama.
Toka isparavanja (Pour point)
Najnia temperatura pri kojoj petrolej ostaje tekuina.
Tlani udar -val (Pressure surge)
Iznenadno poveanje tlaka tekuine u cjevovodu dovodi do nagle promjene u brzini
protoka.

22

Kontrolni ventil tlaka/vakuma (Pressure/vacuum relief valve - P/V valve)

Ureaj koji omoguuje protok malih koliina isparina, zraka ili mjeavina inertnog plina
uzrokovanih promjenama temperature u tankovima tereta.
Proiavanje (Purging)
Uvoenje inertnog plina u tank koji je ve u inertnim uvjetima zbog:
- daljnjeg smanjenja postojeeg sadraja kisika i/ili
- smanjenja sadraja ugljikovodika do nivoa ispod kojeg se ne moe dogoditi
zapaljenje dovoenjem zraka u tank.
Odgovorni asnik/osoba (Responsible officer/person)
Osoba imenovana od poslodavca ili zapovjednika broda ovlatena da donosi sve odluke
koje se odnose na njezine posebne zadatke imajui pritom potrebno znanje i iskustvo za
te poslove.
Aparat za umjetno disanje (Resusciator)
Oprema koja omoguuje uspostavu disanja osobi koja je bila izloena plinovima ili
nedostatku kisika.
Samoslagajue pritezno vitlo (Self-stowing mooring winch)
Pritezno vitlo sa bubnjem na kojeg se konop ili elik elo brzo i automatski slau.
Spontano zapaljenje (Spontaneus combustion)
Zapaljenje materijala do kojeg dolazi zbog stvaranja topline stvorene kemijskom
reakcijom u samom materijalu bez izlaganja vanjskom izvoru zapaljenja.
Statiki elektricitet (Static electricity)
Elektricitet stvoren na raznim tvarima zbog fizikog dodira i odvajanja.
Posuivanje (Stripping)
Zavrna radnja pri ispumpavanju tekuine iz tanka ili cjevovoda.
Tanker
Brod koji je napravljen za prijevoz tekuih tereta ukljuujui i kombinirane brodove kada
se koriste za prijevoz tereta u tekuem stanju.
Natezno vitlo (Tension winch - automated or self tensioning mooring system)
Pritezno vitlo koje automatski odrava privezne konope nategnutim.
Terminal
Mjesto gdje se tanker privezuje radi ukrcaja/iskrcaja.
Predstavnik terminala (Terminal representative)
Osoba odreena od uprave terminala glede odgovornosti za poslove ukrcaja/iskrcaja u
skladu sa svim normama terminala.
Prag granine vrijednosti (Threshold limit value)

23

Vremensko/teinski izraena prosjena koncentracija tvari kojoj, uz ponavljanje, mogu

biti izloeni gotovo svi radnici za trajanja 8-satnog radnog vremena dnevno ili tjedno 40
sati, dan za danom bez tetnog utjecaja.
Potpuno punjenje tanka (Topping off)
Zavravanje ukrcaja tanka na potrebiti nivo ullage.
Dopunjavanje (Topping up)
Uvoenje inertnog plina u tank koji je ve u inertnom stanju sa ciljem podizanja tlaka u
tanku radi sprijeavanja ulaza zraka u tank.
Otrovan (Toxic)
Otrovan za ljudski ivot.
Pravi tlak isparina (True Vapour Pressure - TVP)
Pravi tlak isparina tekuine je apsolutni tlak kojeg uzrokuje plin ispario iz tekuine kada
su plin i tekuina u ravnotei.
Ullage
Visina prostora iznad tekuine u tanku.
Gornja granica zapaljivosti (Upper Flammable Limit - UFL)
Koncentracija ugljikovodika u zraku iznad koje nema dovoljno zraka za podrku i irenje
gorenja. Ponekad odgovara gornjoj granici eksplozivnosti - UEL.
Sustav brtvljenja isparina (Vapour seal system)
Posebna oprema koja omoguuje mjerenje i uzimanje uzoraka tereta iz inertiranih
tankova bez smanjenja tlaka inertnog plina.
Vodena magla (Water fog)
Lebdee kapljice vode u atmosferi, obino rasprene pod tlakom kroz mlaznice za
stvaranje magle kod gaenja poara.
Dozvola za rad (Work permit)
Dokument izdat od nadlene/odgovorne osobe kojim se doputa odreeni posao u
odreenom vremenu i prostoru.

1.5.Pravila i propisi
Opasan teret jest svaki teret koji po svojim svojstvima moe prouzroiti opasnost po
zdravlje, sigurnosti i dobrima kada se prevozi u komercijalne svrhe. Prijevoz opasnih
tereta morem reguliran je odredbama VII glave SOLAS konvencije koja se sastoji od
dijela A,B.C
SOLAS-VII glava- PRIJEVOZ OPASNIH TERETA
A Prijevoz opasnih tereta u spremnicima ili krutih rasutih tereta
- International Maritime Dangerous Goods (IMDG) Code

24

- Code for the Safe Carriage of Irradiated Nuclear Fluel, Plutonium and High-Level
Radioactive Wastes in Flasks on Board Ships
B Konstrukcija i oprema brodova koji prevoze opasne kemikalije u razlivenom stanju
- International Code for the Construction and Equipment of Ships Carring Dangerous
Chemicals in Bulk (IBC Code)
C Konstrukcija i oprema brodova koji prevoze ukapljene plinove u razlivenom stanju
- International Code for the Construction and Equipment of Ships Carrying Liquefied
Gases in bulk (IGC Code)
Prema zahtjevima SOLAS i MARPOL Konvencija, svaki tanker od 500 BT i vie
treba uskladiti sve postupke na tankeru s International Safety Managment ISM kodeksom radi sigurnosti.
Pod ISM kodeksom procesi sigurnog upravljanja temelje se na mjerama protiv rizika i
tehnikama spreavanja rizika.To je bitno razliit pristup od ranijih zahtjeva koji su se
temeljili na strogom izvravanju zapovjedi.
Cilj ISM Kodeksa je osigurati meunarodni standard za sigurno upravljanje i
operacije brodovima i spreavanje zagaenja. Zahtjevi Kodeksa su:
-

Osigurati sigurno upravljanje poslovima na brodu i sigurna radna okolina.

Postaviti preventivne mjere zatite od poznatih rizika.
Stalno poboljavati vjetine sigurnosnog upravljanja osoblja na brodu i obali
ukljuujui pripremanje mjera koje su povezane sa zatitom sigurnosti i okolia .
Kodeks zahtijeva da kompanija razvije sistem sigurnog upravljanja(SMS
Safety Management System) koji bi trebao ukljuiti odreene funkcionalne
zahtjeve posebno instrukcije i procedure kojima se osigurava sigurno upravljanje
na brodovima i zatita okolia. Funkcionalnost sustava zahtjeva provjere kao:
a) dokumentirane procedure i upute
b)dokumentacija se verificira od odgovorne osobe svakodnevno

1.5.1. PRAVILA I PROPISI KOJI SE ODNOSE NA TANKERE ZA PRIJEVOZ

ULJA
Meunarodna konvencija o sigurnosti ivota na moru (SOLAS 1978.) na osnovu
zakljuaka Meunarodne konvencije o sigurnosti tankera i spreavanju zagaivanja
(Tanker safety and pollution prevention conference TSPP) zahtijeva da:
1. Tankeri stariji od 10 godina trebaju izvriti barem jedan meupregled u suhom
doku za vrijeme vaenja svjedodbe o sigurnosti konstrukcije. Pregled treba
obuhvaati vanjsku stranu dna broda, pumpne postaje, sustav cjevovoda,
ventilacije i protupoarni ureaji.
2. Tankeri vei od 10000bt trebaju imati dva sustava daljinskog upravljanja
kormilarskim ureajem koji se zasebno napajanje energijom.
3. Tankeri trebaju imati glavni kormilarski ureaj koji moe otkloniti kormilo za 35o
s lijeve na desnu stranu za najdue 28 sekundi i mora imati zasebno priuvno
napajanje energijom

25

4. Brodovi za prijevoz kombiniranog tereta (OBO-Ore Bulk Oil) ne smiju prevoziti

krute terete dok se u potpunosti ne iskrca tekui teret i otklone plinovi tereta.
5. Na brodu mora biti ugraen stalni ureaj za gaenje poara pjenom i inertni plin
kao preventivno sredstvo
6. Brodovi od 10000BT i vie trebaju imati najmanje dva radara i ureaj za
automatsko radarsko ucrtavanje ARPA
7. Tankeri od 20000dwt moraju biti opremljeni tankovima za isti balast (CBTClean Ballast Tanks), sustavom za pranje tankova sirovom naftom(COW-Crude
Oil Washing) i sustavom za inertni plin (IGS-Inert Gas System)
IMO-ov Komitet za zatitu morske okoline (Marine Environmental Protection Committee
MEPC) usvojio je 1992. god. u Londonu dva nova pravila kao amandmane Aneksa I
Meunarodne konvencije o spreavanju oneienja s brodova (MARPOL 73/78) a to su
pravila 13F i 13G (danas pravilo 19 i 20). Pravilo 13F odnosi se na zahtjeve koje treba
ispuniti kod gradnje novih tankera za prijevoz nafte prema kojem tankeri do 5000dwt
trebaju imati dvostruko dno a preko 5000dwt dvostruki trup ili sredinju palubnu
konstrukciju ( middeck design). Pravilo 13G odnosi se na zahtjeve koje moraju ispuniti
postojei tankeri za prijevoz sirove nafte. Dakle, radi sigurnosti moraju biti ispunjeni
posebni uvjeti zakonodavca i klasifikacijskih drutava, koji nalau:
1. ugradnju dvostrukog dna po cijeloj duljini broda (double bottom DB)
2. ugradnju dvostruke oplate trupa (double skin DS , double hull DH )
3. ugradnju tankova za balast koji su odvojeni od tankova tereta ( segregated ballast
tanks SBT-slika 5) ili tankova za isti balast ( clean ballast tanks CBT slika 6 ).

Slika 5. Tanker s odvojenim balasnim tankovima

26

Slika 6. Tanker s odvojenim tankovima za isti balast

Pravilo 13F primjenjuje se na gradnju novih brodova ije su kobilice poloene na dan 06.
sijenja 1994. god. ili kasnije.
1.Tankeri izmeu 600 i 5.000 t nosivosti moraju imati dvostruko dno. Za tankere ispod
5000dwt nema zahtjeva
2.Tankeri od 5.000 tona nosivosti i vie moraju imati dvostruku trup (slika 7) ili sredinju
palubnu konstrukciju.
3.Zahtjevi za minimalnom irinom bonog tanka (W):
a)Za tankere izmeu 5.000 i 10.000 dwt , W mora iznositi barem 1 metar.
b)Za tankere izmeu 10.000 i 30.000 dwt irina tanka se izraunava
po formuli W= 0,5 + dwt / 20.000 (u metrima).
c)Za tankere od 30.000 dwt i vie mora iznositi barem 2m.
4. Zahtjevi za minimalnom visinom dvodna (H):
a)Za tankere od 600 dwt do 5.000 dwt H mora iznositi 1/15 irine broda (B/15) ili
.
da je minimalni iznos 0,76m
b)Za tankere iznad 5.000 dwt H= B/15 ili 2 metra, ali ne manje od 1m.
5. Zahtjevi za ukupni kapacitet balastnih tankova :
za tankere koji prevoze sirovu naftu 20.000 dwt i vie, te za tankere koji prevoze
naftne derivate od 30.000 dwt i vie ,ukupni kapacitet bonih tankova , dvodna,
pramanih i krmenih tankova ne smije biti manji od kapaciteta tankova za isti balast.
U svim sluajevima pri ovakvom stanju plovidbe u balastu konstruktivni gaz u sredini
broda (dm) u metrima na smije biti manji od: dm = 2.0 + 0.02L a trim na krmi ne vei od
0.015L i krmenim gazom potrebnim za puni uron vijka

6. Zahtjevi za cjevovode balasta i tereta :

Cjevovodi za balast i teret, cijevi za sondiranje tankova i cijevi za provjetravanje
balasnih tankova ( odunici) ne smiju prolaziti kroz tankove tereta. Cjevovodi tereta i
drugi koji vode u tankove za teret ne smiju prolaziti kroz balastne tankove.

27

Slika 7. Tanker s dvostrukim trupom

Pravilo 13G stupilo je na snagu 06. srpnja 1995. god. odnosi se na tankere za sirovu naftu
od 20.000 dwt i vie te na tankere za prijevoz naftnih derivata od 30.000 dwt i vie ako
nisu opremljeni s odvojenim balastnim tankovima ime bi se zatitili bokovi i dno broda
koje obuhvaa najmanje 30% prostora tankova za teret (SBT) i ako nisu stariji od 25
godina , u suprotnom se moraju povui iz upotrebe. Tankeri na koje se odnosi pravilo
13G moraju se podvri pojaanom programu pregleda i to specijalnih, povremenih i
godinjih.
1.5.2. PRAVILA I PROPISI KOJI SE ODNOSE NA TANKERE ZA PRIJEVOZ
KEMIKALIJA
Prijevoz kemikalija morem u rasutom stanju odvija se u skladu s odredbama VII glave
SOLAS Konvencije i aneksom II- MARPOL Konvencije. Obije Konvencije zahtijevaju
da tankeri graeni nakon 01.srpnja 1986 godine budu u skladu s zahtjevima IBC Code
Konstrukcija i oprema brodova koji prevoze opasne kemikalije u razlivenom
stanju- International Code for the Construction and Equipment of Ships Carring
Dangerous Chemicals in Bulk (IBC Code) skraeno International Bulk Chemical Code.
Kodeks odreuje konstrukcijske standardne i dizajn kemijskih tankera, vrstu opreme koju
treba imati. Kemikalije i opasnosti koje mogu prouzroiti kao i tip broda koji se zahtjeva
za prijevoz. Kemijski tankeri izgraeni prije 01.srpnja 1986 godine, trebaju udovoljavati
odredbama BCH Kodeksa(Code for the Construction and Equipment of Ships Carryng
Dangerous Chemicals in Bulk koji je pretea IBC Kodeksa.

28

Brodovi tankeri za prijevoz kemikalija grade se sukladno odredbama SOLAS-a dio BIBC kodeks. Posebna panja se posveuje vodonepropusnosti brodova, a time zahtjevi
veliine centralnih, bonih tankova i njihove udaljenosti od oplate tankera, dvostrukog
dna, koferdama, strojarnice itd. IBC kodeks predvia tri tipa broda za prijevoz
kemikalija: tip 1 , 2 i 3. Klasifikacija se temelji na sposobnosti broda da izdri odreena
oteenja i da sprijei isputanje tereta.
TIP 1: predvien je za prijevoz najopasnijih kemikalija za sigurnost osoba i okoline.
Moraju izdrati oteenja na bilo kojem mjestu trupa broda. Tankovi se moraju nalaziti
izvan podruja mogueg oteenja, odvojeni koferdamima i udaljeni najmanje 760mm od
oplate broda odnosno B/5 ili 11.5m to je manje. Visina dvodna mora iznositi od 1.80m
do 2.00m odnosno B/15 ili 6m to je manje. Volumen tanka moe iznositi najvie
1250m3 (slika 8.)

Slika 8: Tanker za prijevoz kemikalija-TIP I.

TIP 2: predvien je za prijevoz manje opasnih kemikalija za sigurnost osoba i okoline.
Brodovi manji od 150m moraju izdrati oteenja na bilo kojem mjestu trupa broda osim
na dijelu strojarnice.Tankovi za prijevoz tereta moraju ostati neoteeni i moraju biti
udaljeni najmanje 760mm od oplate broda. Visina dvodna mora iznositi od 1.80m do
2.00m odnosno B/15 ili 6m to je manje. Volumen tanka moe iznositi najvie 3000m3
(slika 9.)

Slika 9: Tanker za prijevoz kemikalija-TIP II

29

TIP 3: predvien za prijevoz najmanje opasnih kemikalija za sigurnost osoba i okoline.

Brodovi manji od 125m moraju izdrati manja oteenja na bilo kojem mjestu trupa
broda osim na dijelu strojarnice. Ne postoje zahtjevi za tankove tereta. To su brodovi s
jednostrukom oplatom, ali moraju imati vei broj ugraenih poprenih pregrada (slika 10)

Slika 10: Tanker za prijevoz kemikalija-TIP III

1.5.3. PRAVIL A I PROPISI KOJI SE ODNOSE NA TANKERE ZA PRIJEVOZ

UKAPLJENIH PLINOVA
Brodovi tankeri za prijevoz ukapljenih plinova grade se sukladno odredbama SOLAS-a
dio C- IGC Kodeks glava 19.
Brodovi se dijele u tri temeljne skupine i etiri tipa..
Tri glavne skupine su:
1. Fully pressurised carriers ( excess pressure u tanku iznad 11 bara) koji moe biti:
a) Fully pressurised LPG carrier
b) Fully pressurised Chlorine carrier(CL2carrier)
2. Semi pressurised carrier ( excess pressure od 0,5-11bara, normalno 3-5 bara) koji
moe biti:
a) Semi pressurised LPG/LEG carrier
b) Semi pressurised combined gas/chemical carrier
3. Fully refrigerated carriers ( excess pressure ispod 0,7 bara normalno 0,25-03 bara)
koji moe biti:
a) Fully refrigerated LPG carriers
b) Fully refrigerated LNG carriers (slika 11.)

30

Slika 11. LNG carrier

Svaka od ovih skupina dalje se dijeli na tipove brodova ovisno o opasnostima tereta koji
se prevozi. Svi plinski tankeri svrstani su u skladu s IMO IGC CODE glava 19 prema
tipovima: 1G, 2G, 2PG, 3G.
1G je tip koji moe prevozi sve terete navedene u glavi 19 IGC kodeksa. Ima najvei
stupanj sigurnosti zatite od curenja tereta. Njegovi tankovi moraju biti postavljeni B/5
do 11,5 metara od oplate broda, ne manje od dva metra ili B/15 od kobilice(slika 12)
Mora izdrati oteenje brodske oplate u cijeloj svojoj duini. Sve informacije o
zahtjevima za razliite tipove brodova navedeni su u IMO gas Kodeksu, a svi tankeri ih
moraju imati izvjeene na brodu.

Slika 12. Poloaj tanka, tankera tipa 1G za prijevoz ukapljenog plina

31

2G je plinski tanker koji moe prevoziti terete oznaene kao 2G, 2PG i 3G u glavi 19
IGC kodeksa i zahtijeva obrambenu sigurnost od curenja tereta.
Brodovi do 150 metara duine trebaju izdrati oteenje bilo gdje po cijeloj duini
osim oteenja neke od pregrada izmeu kojih se nalazi strojarnica smjetena na
krmi.
- Brodovi dui od 150 metara trebaju moi izdrati oteenje bilo gdje po cijeloj
duini.

2PG je plinski tanker od150m ili manje koji moe prevoziti terete oznaene kao 2PG i 3G
u glavi 19 IGC kodeksa. Zahtijeva obrambenu sigurnost od curenja tereta. Takoer, gdje
se teret prevozi neovisnim-samonosivim tankovima tipa C koji su izvedeni s sigurnosnim
ventilima MARVS na manje od 7 bara tada se mogu prevoziti tereti do 55 ili topliji.
Gas tankeri vei od150 metara s istom specifikacijom ka 2PG brodovi moraju imati
proraun kao 2G brodovi.

Smjetaj tankova tereta na brodovima 2G, 2PG i 3G

Tip brodova 3G mogu prevoziti terete oznaene kao 3G u glavi 19 IGC

kodeksa.Zahtijevaju umjerenu zatitu od curenja tereta. Ovi tipovi su navedeni u
poglavlju 19 IGC kodeksa.
brodovi do 125 metara duine trebaju izdrati oteenje bilo gdje po duini osim
oteenja koja su dua od razmaka izmeu poprenih pregrada i oteenja
pregrada izmeu kojih se nalazi strojarnica smjetena na krmi.
-

brodovi dui od 125 metara trebaju moi izdrati oteenje bilo gdje po cijeloj
duini osim oteenja koja su dua od razmaka izmeu poprenih pregrada

Tip broda je naveden u IMO Certificate of Fitness u kojem se takoer navodi lista tereta
koje brod smije prevoziti. U opisu gas carriera mora biti godina postavljanja kobilice,
udaljenost tanka od stranica broda, stabilitet broda u oteenom stanju (damage stability),
naplavljivanje broda (floating capability) i vrsta materijala od kojeg je tank napravljen.

32

2.SVOJSTVA TERETA
2.1.Osnovna fizikalna svojstva
Osnovna fizikalna svojstva su: gustoa(density), viskozitet(viscosity), vrelite(boiling),
isparavanje(evaporation), krutite(pour point),), toka gorenja(flash point), toka
samozapaljenja(auto-ignition point), boja(colour).
Gustoa je omjer mase i volumena (kg/m3) . Odreuje se pri temperaturi od 15oC.
m
r =
[ kg/m3 ]
V
U Americi se gustoa oznaava u API (Amercan Petroleum Institute).
Kako se vozarina uvijek rauna u tonama zbog diletacije nafte, potrebno je volumen
pretvoriti u masu. Obavlja se pomou posebnih tablica, primjenjujui pri tome tzv API
gravity i izmjerenu prosjenu temperaturu tekueg tereta(average temperature) nakon
zavrenog ukrcaja.
API Gravity je specifina gustoa sirove nafte izraena u API jedinicama proraunatim
po formuli American petroleum institute;
141.5
A.P.I = ------------------------ - 131.5
Spec.gust. pri 60F
Specifina gustoa se dobije tako da se podijeli isti volumen mase nafte masom
destilirane vode pri standardnoj temperaturi od 60 stupnjeva F.
Broj API jedinica sirove nafte duan je dati brodu vlasnik koji prodaje naftu.
Viskoznost je otpor tekuine pri uzajamnom pomicanju susjednih slojeva. Na viskoznost
goriva utjee temperatura i tlak.
Vrelite je temperatura u stupnjevima pri kojoj gorivo poinje kljuati tj. nastupa
promjena agregatnog stanja,
Isparavanje je prijelaz iz tekue u plinovitu fazu, to je temperatura via to je
isparavanje vee.
Krutite je temperatura pri kojoj gorivo gubi sposobnost protoka i pretvara se u krutu
tvar.
Toka zapaljenja je temperatura pri kojoj se gorivo plamenom zapali i gori najmanje 6
sekunda.
Toka gorenja je temperatura pri kojoj se gorivo pali bez utjecaja vanjskog plamena.

33

Boja produkata nafte , benzina i uljima se utvruje s SAYBOLT kronometrom , ili

usporedbom sa bojom vode. Koriste se dvije skale:
Saybolt skala se koristi za nebojeni benzin i kerozin , kree se od +30 do 30. Vii broj
na skali odgovara prozirnijem teretu.
ASTM(American Society for Testing and Materials) skala se koristi za dizel i tamnije
produkte, kree od 0,0 do 8,0 , to je vii broj na skali to je teret tamniji.
Kemijski tekui teret-kemikalija je tvar u kapljevitom-tekuem stanju
Plin je tvar u plinovitom stanju, na temperaturi iznad njegove kritine temperature
Kritina temperatura plina je temperatura iznad koje se plin ne moe
kondenzirati(ukapljiti), bez obzira na visinu tlaka. Da bi se mogao kondenzirat -ukapljiti
treba ga ohladiti na temperaturu niu od njegove kritine temperature.
Para je tvar u plinovitom stanju na temperaturi ispod njene kritine temperature.
Zasiena para pri nekoj temperaturi je para koja je u ravnotei s tekuim stanjem pri toj
temperaturi.
Nezasiena para pri nekoj temperaturi je para koja nije u ravnotei s tekuim stanjem pri
toj temperaturi.Tekuina ima tendenciju daljnjeg isparavanja.
Tlak zasiene pare je tlak koji para ima pri nekoj temperaturi
Isparavanje je pojava na povrini tekuine kada se molekule vee kinetike energije
odvajaju od povrine tekuine i prelaze u paru.
Vrenje neke tekuine nastupa kada je tlak para unutar cijelog volumena tekuine
izjednaen s vanjskim tlakom. Ako je tekuina u dodiru sa svojim parama u zatvorenom
prostoru, para postaje zasiena, isti broj molekula isparava i vraa se na povrinu
tekuine, to je stanje dinamike ravnotee.Povienjem temperature tlak para raste.
Isparavanje i hlaenje. Kada tekuina isparava, dolazi do hlaenja jer povrinu
naputaju toplije molekule(s veom kinetikom energijom).
Specifina toplina je koliina topline potrebne da se jedininoj masi tekuine podigne
temperatura za jedinini stupanj pri odreenoj temperaturi.
Latentna toplina isparavanja je koliina topline potrebne da jedinina masa tekuine
ispari(kondenzira) pri stalnoj temperaturi.
Viskozitet je pojava unutarnjeg trenja koja se oituje kada se slojevi fluida(tekuine ili
plina) gibaju razliitom brzinom. Povienjem temperature poveava se kinetika energija
estica to uvjetuje kidanje privlanih sila meu njima time su pokretljivije tj. smanjuje
se viskoznost.
Gustoa je masa jedininog volumena izraena kg/m3
Relativna gustoa tekuine je omjer gustoe te tekuine u odnosu na gustou vode,
vrijednost ovisi o temperaturi.
Relativna gustoa plina ili pare je omjer gustoe plina ili pare i gustoe zraka na
odreenoj temperaturi i tlaku.

34

2.2.Kemijska svojstva tereta, kemijski elementi i grupe

Kemijska svojstva spojeva o kojima je ovdje rije su ugljikovodici, anorganski spojevi i
tvari koje izazivaju koroziju. Kemija se dijeli na organsku i anorgansku.U organsku
kemiju spadaju spojevi s ugljikom, a anorganska kemija se bavi spojevima ostalih
elemenata.
2.2.1. UGLJIKOVODICI
Karakteristike tekuih ugljikovodika
Ugljikovodici su spojevi ugljika i vodika koji sadre samo ta dva elementa.
Zbog svojstva atoma ugljika da se meu sobom spajaju tvorei lance i prstenove, postoji
na stotine razliitih ugljikovodika.
Oni se klasificiraju u tzv. homologne redove tj. grupe kojima pojedini lanovi imaju
razliit broj atoma ugljika a zajedniku opu formulu, istu osnovnu grau i isto kemijsko
ponaanje.
Ugljikovodici kod kojih su svi atomi ugljika meusobno povezani jednostrukom
kovalentnom vezom nazivaju se alkani ili parafini. Najjednostavniji zasieni
ugljikovodik je metan. Molekula metana sastoji se od jednog atoma ugljika C i etiri
atoma vodika H, svaka od etiri valentne veze ugljika spojena je na vodikov atom(slika
13).

Slika 13. Molekula metana

Molekula metana je zasiena jer je svaka valentna veza atoma ugljika spojena s
odvojenim atomom vodika i time je zadovoljena najvea mogua kombinacija spoja
ugljika (spoj s najveim brojem atoma). Spojevi koji imaju istu molekulsku formulu, a
razliite strukturne formule nazivaju se strukturni izomeri, a izomerija je meusobno
povezivanje atoma ugljika
Zasieni ugljikovodici: opa formula alkana je Cn H2n+2 , n -oznaava broj C atoma,
a takav niz se naziva homologni niz. Prva etiri lana takvog niza su Metan CH4, Etan
C2 H6,Propan C3 H8, Butan, C4 H10. Pri standardnim uvjetima ova etiri spoja su plinovi.

35

Zasieni cikliki ugljikovodici nazivaju se cikloalkani.

Cikloalkani s tri (ciklopropancC 3H6) i etiri (ciklobutanC4 H8) atoma ugljika nestabilni
su jer su kutovi izmeu veza njihovih atoma manji od tetraedarskih, pa postoji napetost
prstena.
Prema kemijskim svojstvima slabo su reaktivni, a najstabilniji su metan i etan.
Uz dovoljan pristup kisika (zraka) izgaraju potpuno.
Opasnost kod prevoza tih tereta je jedino zapaljivosti.
Nezasieni ugljikovodici nazivaju se Alkeni ilil olefini to su oni kod kojih postoji bar
jedna dvostruka kovalentna veza pa nisu ispunjene najvee mogunosti vezivanja ugljika.
Opa formula alkena je CnH2n .
U ovu grupu spadaju eten ili etilen, propen, buten i penten
Najednostavniji alken je eten (etilen) C2 H4 spoj koji u molekuli ima dva ugljikova atoma
(slika 14), pa dalje Propilen C3 H6 i Butadin C4 H6, Butilen i drugi
36

Slika 14. Molekula etena(etilena) i propena(propilena)

Vrlo su reaktivni i jako zapaljivi u spoju s kisikom.
Alkeni na zraku gore svjetleim plamenom, zbog velikog sadraja ugljika.
Temperatura vrenja im je nia nego zasienim ugljikovodicima.
Mogunost poara je znatno vea zbog nieg plamita.

Ugljikovodici u ijim se molekulama nalazi trostruka veza nazivaju se alkinima.

Opa formula alkina je CnH2n-2. U ovu skupinu spadaju etin i propin, butin ili butilen,
pentin ili pentilen.
Alkini su Etin(acetilen-slika 15) C2 H2 propin(propilen)C3 H4 i drugi.. Alkini su jo vie
reaktivniji od alkena zbog trostruke veze.

37

Slika 15. Molekula etina(acetilena) i propina(propilena)

Osim prikazanih ugljikovodika postoji jo jedna velika skupina ugljikovodika ija se
svojstva bitno razlikuju od ostalih a to su areni (aromatski spojevi, benzenski spojevi).
Zbog karakteristinog mirisa zvali su se aromatski ugljikovodici. Najednostavniji aren je
benzen.
2.2.2.FUNKCIONALNE SKUPINE
Ako se s kovalentnom vezom umjesto vodika s ugljikom veu neki drugi atomi ili
skupine nastaju drugi organski spojevi derivati ugljikovodika poznati kao funkcionalne
skupine. Neki vani derivati ugljikovodika su: eteri (dietil-eter), alkoholi (etanol-etilni
alkohol), aldehidi(acetaldehid), ketoni(aceton), karboksilna kiselina (etanska
kiselina-octena), esteri(etilacetat).
2.2.3. TVARI KOJE IZAZIVAJU KOROZIJ U
Tvari koje izazivaju koroziju su kiselina i luine. Kiseline nisu samo opasne zbog jaine
kiselosti ve i zbog otrovnosti. Jake kiseline su: perkloratna , nitratna (duina) a
dalje opada jakost kao to su: kloridna (solna), sulfatna (sumporna), fosfatna
(fosforna) itd. Kao i kod kiselina tako i kod luina opasnost nije karakterizirana
samo lunatou, luine
mogu i burno reagirati. Najjae luine su amini pa dalje hidroksid, karbonat,
amonijak..

38

2.3.Fizikalna svojstva ulja, kemikalija i ukapljenih plinova

2.3.1.FIZIKALNA SVOJSTVA ULJA
Sirova nafta (zemno ulje, petroleum,crude oil) je smee zelena do crna, fluorescentna,
kapljevita do poluvrsta prirodna tvar.
Sastav nafte varira ovisno o podrijetlu i nalazitu Elementarni prosjeni sastav nafte
izraen u postocima:C-ugljik 83-87, H-vodik 11-14, S-sumpor 0.5-6, N-duik 0.1-2, Okisik 0.005-1.5, metali u tragovima meu najvanijima su Fe,Al,Ca,Mg,Ni,V.
Kemijski sastav nafte: zasieni ugljikovodici (parafini-alkani) s opom formulom
CnH2n+2 otopljeni u nafti ili u leitima prirodnog plina preteno : metan, etan, propan,
butan, izobutan.
Gustoa nafte se kree od 0.72 do 1.0 a vrelite od 24 do 400C, toka zapaljivosti od 20
do 200C sve ovisi o porijeklu odnosno kemijskom sastavu nafte.
Po kemijskom sastavu nafta se sastoji uglavnom od ugljikovodika od organskih spojeva
s kisikom, duikom i sumporom.
Pored emulgirane vode nafta sadri i manje koliine suspendiranih anorganskih tvari.
Preradom nafte ne dobivaju se samo naftni derivati ve se i kemijskom preradom
nafte dobivaju razliiti proizvodi male molekularne mase, kao npr. metan, etilen i
dr. koji slue kao polazne sirovine za sintezu alifatskih i aromatskih baznih
kemikalija kao i raznih finalnih proizvoda.
Iz sirove nafte se najprije otklone plinovi, voda i mineralne soli, a zatim se vri frakcijska
destilacija pod atmosferskim tlakom.
To je primarna prerada nafte. Frakcije su laki benzin, teki benzin, petrolej i
plinsko ulje (dizel gorivo) i laki ostatak (tzv.ulje za loenje) koji se moe dalje
podvrgnuti vakuum destilaciji kojom se dobivaju bazna ulja (vretensko ulje, lako i
teko strojno ulje) i bitumen.
Sekundarnom preradom dobiva se irok raspon proizvoda koji odgovaraju uvjetima
suvremene potronje.
Proces sekundarne prerade naftnih derivata je sljedei: krekiranje, reformiranje,
polimerizacija, alkilacija, izomerizacija i hidrokrekiranje.
Derivati nafte se ponekad trebaju rafinirati da bi bili prikladni za upotrebu, a metode
dorade su sljedee: kemijska i katalitika rafinacija, rafinacija otapalima.

39

2.3.2.FIZIKALNA SVOJSTVA KEMIKALIJA

Zasieni ugljikovodici (alkani) su kemijski slabo reaktivni, njihova karakteristina
reakcija je supstitucija atoma vodika s nekim drugim atomom.Opasnost od ovih tereta
primarno potjee od toke zapaljenja i granice zapaljivosti, reakcije s kisikom na
povienoj temperaturi (tablica 1).
Ime
Pentan
Oktan

Empirijska
formula
C5 H12
C8 H18

Temperatura
vrenja K
309
399
(tablica 1).

Plamite K
233
286

Granica
zapaljivosti %V
7.8 - 1.5
3.2 1.0

Napomena: od vrijednosti temperature u stupnjevima Kelvina treba oduzeti 273 (273K= 0C)da se
dobiju stupnjevi Celzijusa

Nezasieni ugljikovodici (alkeni ili olefini) su kemijski reaktivni i jako zapaljivi u spoju
s kisikom. Opasniji su od zasienih ugljikovodika zbog nieg plamita (tablica 2).
Ime
Penten

Empirijska
formula
C5 H10

Temperatura
vrenja K
plin
(tablica 2)

Plamite K
231

Granica
zapaljivosti %V
8.7 1.42

Aromatski ugljikovodici (areni) oblika benzena imaju iroku primjenu u kemijskoj

industriji. Toksini su, kancerogeni i imaju anestetiko djelovanje. Veinom su zapaljivi i
gore jakim dimnim plamenom (tablica 3).
Ime
Benzen
Toluen
Ortoksilen

Empirijska
formula
C6 H6
C7 H8
C8 H10

Temperatura
vrenja K
353
384
417
(tablica 3)

Plamite K
262
277
290

Granica
zapaljivosti %V
7.10 1.40
6.75 1.27
6.00 1.00

Petrokemijski spojevi u veini sluajeva nisu isti kemijski spojevi. Dobiveni

frakcijskom destilacijom nafte ili preobrazom tvari dobivenih frakcijskom
destilacijom(tablica 4).

Ime
Benzin(gorivo)
Petrolej

Empirijska
formula

Temperatura
vrenja K
333 - 373
311 - 333
(tablica 4).

40

Plamite K
228
233

Granica
zapaljivosti %V
6.00 1.30

Supstituirani ugljikovodici derivati ugljikovodika su spojevi koji se izvode iz

ugljikovodika, a dobivaju se supstitucijom atoma ili skupine atoma na mjestu vodikovog
atoma, npr.zamjenom vodika s hidroksilnom skupinom OH, dobiva se alkohol. Priroda
skupine koja supstituira odreuje opa fizika i kemijska svojstva spoja novog
homolognog niza. Neki poznati derivati etana prikazani su u tablici 5.
Spoj
Alkohol
Amin
Fluorid
Klorid

Funkcionalna
skupina
OH
NH2
F
Cl

Formula

Ime

CH3CH2OH
CH3CH2NH2
CH3CH2F
CH3CH2Cl

Etanol(etilni alkohol)
Etilamin
Fluoroetan(etilfluorid)
Kloroetan(etilni
klorid)

(tablica 5)
Alkoholi imaju nisko plamite, zapaljivi su opasni tereti. Osim etanola, veina su visoko
toksini. Alkoholi manje molekularne teine su topljivi u vodi. Relativna gustoa je vea
od jedinice, a relativna gustoa para je vea od jedinice. Nisu kompatibilni s pjenom
prilikom gaenja poara jer smanjuju pjenuavost(tablica 6).
Ime
Metanol
Etanol

Empirijska
formula
CH3OH
CH3CH2OH

Temperatura
vrenja K
338
351
(tablica 6)

Plamite K
288
289

Granica
zapaljivosti %V
36.5 6.0
19.0 3.3

Glikoli su alkoholi koji imaju vie plamite i ne smatraju se zapaljivim ali su gorivi. Nisu
toksini-otrovni. Relativna gustoa i relativna gustoa para vea je od jedinice. Topljivi
su u vodi. Mogu smanjiti djelotvornost nekih vatrogasnih pjena(tablica 7).
Ime
Etilen-glikol
Glicerol

Empirijska
formula
CH2OHCH2OH
C3H5 /OH/3

Temperatura
vrenja K
470
563
(tablica 7)

Plamite K
384
433

Granica
zapaljivosti %V
3.2

Amini nastaju od amonijaka, imaju otrovna svojstva, nisko plamite. Relativna gustoa je
manja od jedinice a relativna gustoa pare vea (osim amonijaka) (tablica 8).

Ime
Etilamin
Anilin

Empirijska
formula
CH3CH2NH2
C6H5 NH2

Temperatura
vrenja K
290
457
(tablica 8)

41

Plamite K
255
349

Granica
zapaljivosti %V
13.6 3.6

Halogeni derivati ugljikovodika su fluor, klor, brom ili jod supstituirani ugljikovodici.
Teko su zapaljivi ali su otrovni. Netopljivi u vodi relativne gustoe i gustoe para vee
od jedinice (tablica 9).

Ime
Kloroform
Monoklorbenzen

Empirijska
formula
CHCl3
C6H5Cl

Temperatura
vrenja K
334
405

Plamite K

Granica
zapaljivosti %V

301

7.1 1.35

(tablica 9).
Aldehidi i ketoni imaju nisko plamite, promjenjivu relativnu gustou kao i topljivost u
vodi. Reaktivni su i umjerene toksinosti. Ketoni imaju nie plamite od aldehida. Oboje
lako izazivaju poar . Aldehidi su opasniji od ketona, acetaldehid moe oksidirati na
zraku stvarajui nestabilne perokside koji naglo eksplodiraju, moe i polimerizirati, uz
osloboenje topline(tablica 10).
Ime
Acetaldehid
Aceton

Empirijska
formula
CH3CHO
CH3COCH3

Temperatura
vrenja K
294
330
(tablica 10)

Plamite K
235
255

Granica
zapaljivosti %V
55 4.1
12.8 2.6

Karbonske kiseline (organske kiseline) su veoma slabe, imaju visoko plamite,

kemijski su reaktivne i ne izazivaju znatnu koroziju. Metode zatite od poara iste su kao
i za alkohole, aldehide i ketone (tablica 11).
Ime
Propanska kise.

Empirijska
formula
CH3CH2COOH

Temperatura
vrenja K
414
(tablica 11).

Plamite K

Granica
zapaljivosti %V

327

Esteri nastaju reakcijom organske karboksilne kiseline s alkoholima uz izdvajanja

molekule vode. Acetatna (octena) kiselina s etanolom stvara ester, etilacetat. Esteri imaju
ugodan miris i okus pa se primjenjuju u prehrambenoj industriji. Vrlo su zapaljivi (tablica
12).

Ime
Etilacetat.

Empirijska
formula
CH3C00C2H5

Temperatura
vrenja K
350
(tablica 12)

42

Plamite K
269

Granica
zapaljivosti %V
11.4 2.2

Amidi nastaju reakcijom amonijaka i organskih kiselina. Usporavaju gorenje te se

upotrebljavaju za izradu zatitne odjee(tablica 13).
Ime
Acetamid

Empirijska
Temperatura
formula
vrenja K
CH3CON/C2H5/2 453
(tablica 13)

Plamite K

Granica
zapaljivosti %V

350

Eteri nastaju reagiranjem molekula alkohola uz izdvajanje molekule vode. Zapaljivi su,
djeluju anestetiki i potencijalno su eksplozivni uslijed stvaranja peroksida sa zrakom.
Gustoa je manja od jedinice a gustoa para vea od jedinice(tablica 14).
Ime
Dimetil-eter.

Empirijska
formula
CH3OCH3

Temperatura
vrenja K
308
(tablica 14).

Plamite K
233

Granica
zapaljivosti %V
48 1.9

2.3.3.FIZIKALNA SVOJSTVA UKAPLJENIH PLINOVA

LPG - liquefied petroleum gas -petrolejski ukapljeni plinovi se dobivaju iz sirove
nafte i prirodnog plina, a to su plinovi butan, propan ili njihova mjeavina.
LPG je definiran kao plin koji je proizveden iz sirove nafte. Dobiva se frakcijskom
destilacijom sirove nafte i odvajanjem iz prirodnog plina.
Dva plina koja spadaju u ovu grupu su Propan i Butan te njihove smjese.
- Propan( C3H8),spade u zasiene ugljikovodike, bezbojan plin, pod tlakom je u
ukapljenom stanju, nema specifian miris, lako je zapaljiv i eksplozivan.
Temperatura zapaljenja je -40C, a temperature samozapaljenja je 500C. Granica
eksplozivnosti je 2-10 %. Uglavnom opasnost od eksplozije je velika. Nije
reaktivan s vodom.
- Butan (C4H10), spada u zasiene ugljikovodike, bezbojan plin, pod tlakom je u
ukapljenom stanju, ima sladunjav miris, lako je zapaljiv I eksplozivan. Temperatura
zapaljenja je -20C, a temperature samozapaljenja je 460C. Granica eksplozivnosti
je 1,8 - 8,4 %. Opasnost od eksplozije je velika. Nije reaktivan s vodom .

LNG - liquefied natural gas je prirodni plin koji se dobiva na izvoritu, sastoji se
uglavnom od metana.

43

Metan ima najvei udio u smjesi (minimalno 70%), dok ostatak ine ostali
plinoviti alkani, i to etan, propan, butan i pentan. Uz njih se u smjesi moe
pojaviti i duik, a u tragovima se pojavljuju ugljini dioksid, sumporovodik, helij i
vodena para
U veini sluajeva (npr. proraun pada tlaka u cjevovodima) se rauna s
fizikalnim svojstvima metana kao svojstvima ukapljenog prirodnog plina
Metan, glavni sastojak prirodnog plina, prvi je u nizu alkana, a kemijska formula
mu je CH4
U tekuem stanju metan je bezbojna tekuina, a u plinovitom stanju neotrovan
plin bez boje, okusa i mirisa.
U standardnim uvjetima metan je teko ukapljiv plin, pri atmosferskom tlaku (101
kPa) isparava na 161.5 C, ledite mu je na 182.5 C, a ukapljen je laki od
vode i ima gustou 425 kg/m3.
Gustoa plinovitog metana iznosi 0.554 kg/m3, njegove smjese sa zrakom se
samozapaljuju na 595 C, dok je u volumnim udjelima 5 - 15% u zraku zapaljiv.

44

LEG - Liquefied Ethylene Gas- ukapljeni etilen (eten) nije prirodni proizvod dobiva se
krekiranjem (cijepanjem) etana, propana i butana ili iz nafte.
LEG je ukapljeni etilenski plin (C2H4), spade u grupu spojeva nezasienih ugljikovodika,
nije prirodni plin, proizvodi se cijepanjem tekueg prirodnog plina kao to su Etan,
Propan i Butan. Temperatura vrenja kod atmosferskog tlaka je -103,8C.
NGL- natural gas liquid je prirodan tekui plin koji se nalazi u sirovoj nafti. Dobiva se
frakciskom destilacijom sirove nafte. Sastavni dijelovi tekueg prirodnog plina su Etan,
Pentan, LPG i tee frakcije ugljikovodika i njihovi sastojci.
AMMONIA-NH3 - AMONIJAK se dobiva izgaranjem vodika i duika pod visokim
tlakom. Bezbojna tekuina otrog mirisa, zapaljiv, otrovan i visoko reaktivan.
Amonijak je otrovan i iritantan plin, otrog mirisa- sadraj od 20 ppm u zraku se osjea.
Reagira u kontaktu s vodom. Temperatura vrenja kod atmosferskog tlaka je -33C.
CHLORINE-CL2 - KLOR se dobiva otapanjem natrij klorida elektrolizom. uta
tekuina zelene pare, otrog iritirajueg mirisa. Otrovan, ali nije zapaljiv
Zbog svoje toksinosti ne smije se prevoziti u koliinama veim od 1200 m3 . Nije
zapaljiv i eksplozivan, ali moe uzrokovati poar u dodiru sa terpentinom. Eterom,
plinovitim amonijakom, vodikom I metalima u prahu. Boja plina je uto-zelena, otrog je
I zaguljivog mirisa. Nije reaktivan s vodom.
CHEMICAL GASES - KEMIJSKI PLINOVI koji se najee prevoze su: etilen,
propilen, butadien, i VCM(vinil klorid monomer) svi su zapaljivi reaktivni i otrovni
(tablica 15).

Tablica 15. Fizikalna svojstva ukapljenih plinova

45

3.OTROVNOST I OSTALE OPASNOSTI

Veina tereta koji se prevoze ovim brodovima su otrovni-toksini, stoga treba sprijeiti
neposredan kontakt ljudi s opasnim teretom upotrebom zatitne opreme i dinogizolacijskog aparata. Prisutnost otrovnih plinova utvruje se fiksnim i prenosivim
mjernim ureajima. Za vrijeme manipulacije teretom na vidnom mjestu treba biti
izloena tablica s karakteristikama opasnog tereta i uputama za sluaj nezgode.
Otrovi se unose u organizam udisanjem, kroz kou oi ili probavne organe.Veina
kemijskih tereta veoma su otrovni. . Podaci o sigurnom nainu rukovanja teretom nalaze
se u tablici tereta Material Safety Cargo Data Sheet koji obavezno prati teret.
Takoer o otrovnosti svih pojedinih skupina tereta moemo dobiti informacije u IMO
IMDG Kodeksu.

3.1.Ope postavke i djelovanje otrovne tvari

Kemijska i fizikalna svojstva nekih tereta, naporan rad, poveana temperatura okoline,
vlanost, loa mikroklima, negativno utjeu na zdravlje ljudi.
Maksimalno dozvoljena koncentracija tetnih supstanci koja ne smije izazvati
oteenje zdravlja uz napor osmosatnog rada, te se u vremenu od 16 sati treba
potpuno izluiti iz organizma
oznaava se MDK-Maksimalno Dozvoljena
Koncentracija ili TLV-Ttreshold Limit Value. TLV se izraava teinski mg/m3 ili
volumenski cm3/m3 u PPM- parts per milion (dio tetne tvari na milijun dijelova
npr. zraka) kako slijedi:
- za plinove i pare, teinski mg/m3 ili volumenski cm3/m3 u dijelovima milijuna ppm (parts per milion);
- za otrovne praine, dimove i magle u mg/m3;
- za mineralne praine u mg/m3 ili brojem estica u kubinom centimetru zraka.
tetne tvari ulaze u organizam kroz kou udisanjem, oteuju dine organe i krvotok,
uzimanjem hrane oteuju probavne organe. Obzirom na nain djelovanja na ljudski
organizam tetne plinove dijelimo na iritanse-nadraljivce, asfiktansi-zaguljivci,
anestetici-opojni plinovi, sustavni-krvni otrovi(ugljini monoksid CO, ugljini
dioksidCO2, itd).Osim para ugljikovodika, iz sirove nafte isparava vodikov sulfid (H 2S)
koji mirie na trula jaja.
Djelovanje tetnih plinova oituje se:
Iritansi ( Nadraljivci)
Nadrauju dine organe, izazivaju
Izraziti predstavnici su amonijak i klor.

kihanje,

kaljanje

suzenje

oiju.

Asfiktansi (Zaguljivci)
Oteavaju uzimanje kisika. Nedostatak kisika u krvi i mozgu izaziva glavobolju,
vrtoglavicu
i
nesvjeticu.
Izraziti predstavnici su LNG, LPG, metan, etan, propan, klor, duik..).
Anestetici (Opojni otrovi)
To su pare ugljikovodika, etilen i benzen.
46

Sistemski otrovi
Izazivaju oteenje jetre, oteenje krvnog sustava - benzen, toulen, kiseline, i
oteenje nervnog sustava - fenol, metanol.
Ovi plinovi su toksini, izazivaju paralizu dinih organa. Simptomi su anestetiko
djelovanje (omamljenost) grevi u stomaku, munina, povraanje, proljev. Iritiraju
sluznicu, oteuju vid, djeluju na nervni sustav, izazivaju grenje i paralizu miia.
Inertni plin je takoer otrovan i uzrokuje nedostatak kisika u organizmu to stvara
oteano-ubrzano disanje, gubitak koncentracije (asifikacija posade).
Trovanje ugljikovodicima moe biti uzrokovano direktnim djelovanjem plinova iz
sastava ugljikovodika zbog isparavanja iz tereta i uslijed promjene atmosfere u
zatvorenom prostoru (u tankovima tereta zbog inertiranja) tj. potiskivanjem kisika iz
atmosfere u nekom prostoru.
Svi plinovi koji nastaju isparivanjem ugljikovodika tetni su za zdravlje i ne mogu se
izdvojiti iz sirove nafte koja se prevozi.
Otrovnost Inertnog plina
Inertni plin je takoer otrovan i uzrokuje nedostatak kisika u organizmu to stvara
oteano-ubrzano disanje, gubitak koncentracije (asifikacija posade).
Inertni plin nastaje izgaranjem ugljikovodika (teke nafte) u brodskom kotlu (brodovi na
parni pogon) ili u postrojenju za proizvodnju inertnog plina na motornim tankerima.
Inertni plin se nakon prolaska kroz proistae (scrubber), hlaenja i odvajanja krutih
estica ubacuje u tankove tereta.
Osnovna karakteristika inertnog plina je nizak sadraj kisika (ispod 8 %) a iznad 95 %
volumena sadri plinove opasne po zdravlje ljudi.
Preventivno se uvodi ventilacija u prostorijama s odreenom izmjenom zraka kako bi se
odstranili plinovi. Prilikom rada lanovi posade duni su koristiti zatitnu odjeu i
opremu kao aparat za disanje kada je potrebno.
Postojanje otrovnih plinova ili para utvruje se aparatom za otkrivanje otrovnih plinova
(tragai plina).
Radi rukovanja teretom na siguran a prikladan nain brod mora obvezno imati detaljne
podatke o teretu.
Krcatelj mora uruiti zapovjedniku broda MSDS - Material Safety Data Sheet koji sadri
sve vane podatke o teretu kao i uputstva o postupcima u sluaju nezgode.
Material Safety Data Sheet mora biti izloen na oglasnoj ploi prije poetka ukrcaja
tereta. Svaki MSDS daje iroki spektar sigurnosnih informacija, ukljuujui i podatke o
izlaganju, potrebnoj zatitnoj odjei/opremi, medicinskoj prvoj pomoi, postupcima u
sluaju proputanja, sredstvima za gaenje i sl.

47

3.2.Opasnost od poara
Mogunost izbijanja poara ovisi o preventivnoj zatiti tereta i njegovih para, kisiku i
izvoru paljenja koji meusobno sudjeluju u stvaranju poara.
Zatita od poara podrazumijeva ispravnu opremu, sredstva za gaenje i uvjebanu
posadu. Meutim najbolja obrana od poara je poduzimanje preventivnih mjera to znai
pravodobno odravanje i testiranje ureaja za dobavu inertnog plina (duika) crpki,
cjevovoda, sustava ventilacije, mjernih ureaja, ureaja za dojavu i ostalo.
Otkrivanje poara mora biti omogueno uz primijenjenu ventilaciju, a zasniva se na
otkrivanju poviene temperature, dima (optiki ili s ionizacijskom komorom), detektori
za otkrivanje plina osjetljivi na aerosole, infracrveni i ultraljubiasti detektori.
Ventilacija nema negativnog uinka na infracrvene i ultraljubiaste detektore jer oni
vide odreeni spektar plamena pri emu im ventilacija ak i pomae.
Da bi dolo do eksplozije i/ili vatre potrebna su tri elementa koji ine trokut
eksplozivnosti iskra pare ugljikovodika kisik.
Smanjenjem koncentracije kisika smanjuje se i potpuno onemoguava mogunost
eksplozije.

Na brodu se mogu jo pojaviti razliiti tipovi poara kao npr: namjetaja i opreme, dizel
goriva, elektrini poari, paljenje odjee, poari u kuhinji. Runi ureaji za gaenje
vodom ili prahom koriste se za gaenje namjetaja i opreme. Runi ureaj s pjenom
koristi se za gaenje dizel goriva, a mogu posluiti ureaji s hladnim ili suhim prahom.
Poari elektrinih instalacija i ureaja gase se runim ureajem s ugljinim dioksidom
(CO2), voda se nikako ne smije koristiti.

48

Ako je odjea osobe zahvaena vatrom, zahvaeni dio treba brzo pokriti odgovarajuim
pokrivalom (plahta, deka i sl), ako je u blizini runi aparat s pragom tada njega prvog
upotrijebiti.
Izvori paljenja su: puenje, prenosivi elektrini ureaji, ureaji za komunikaciju,
zavarivanje, kovanje i sl., rad sa alatnim strojevima , samozapaljenje , spontano izgaranje,
statiki elektricitet.
Razmjetaj opreme za gaenje prikazan je na poarnom planu Fire plan koji se nalazi u
nadgrau i van nadgraa u posebnom spremniku. Posada u sluaju poara postupa u
skladu s rasporedom za uzbunu Poar na brodu

3.3.Opasnost za zdravlje
Pristup izbjegavanju opasnosti po osoblje obuhvaa slijedee radnje: uklanjanje
opasnosti, kontrola opasnosti, pouzdana zatita osoblja. Opasnosti od tekuih opasnih
tereta i njihovih para mogu se podijeliti u pet skupina: zapaljivost, otrovnost, guenje,
smrzavanje, kemijske opekotine. Najopasniji aspekt je zapaljivost para i plinova gdje su
izvori zapaljivosti: puenje, hot, cold work, safety tools, statiki elektricitet, elektrini
instrumenti i oprema od legure aluminija, mobilni telefoni, elektrini potencijal izmeu
broda i obale rjeava se adekvatnom izolacijom (insulating flanges) na prekrcajnoj ruci
(loading arm). Sigurnosna zona za ove brodove moe iznositi do nekoliko stotina metara
ovisno o mogunosti formiranja oblaka plina.
Otrovnost: Uzrokuje oteenje nervnog sustava. Poznata je industrijska toksinost
uzrokovana kemikalijama.. Skala otrovnosti definirana je; toksinost nepoznata
(unknown), nema toksinosti (no toxicity), lagana toksinost (slight toxicity), umjerena
toksinost (moderate toxicity) i teka toksinost (severe toxicity). ACGIH American
Conference of Governmental Industrial Hygienists definira tri kategorije izloenosti
osoblja:
1. TLV TWA (Time Weighted Average) Izloenost parama tereta 8 sati dnevno ili
40 tjedno
2. TLV STEL (Short Term Exsposure Limit) Izloenost do 15 minuta u
maksimalo etiri izlaska s pauzama od jednog sata.
3. TLV C (Ceiling concentration) maksimalna koliina koja se nikada ne smije
premaiti
Guenje: Osjetljivost na sadraj kisika nastaje na 19%. U razini ispod 16% nastaje
nesvjestica, gdje se u duem izloenosti oteuje mozak i nastupa smrt. (Maritime Safety
Card). Respirator treba biti opskrbljen produnim dijelom od 8 do 15 m. Daje se 35%
kisika s protokom od 4 litre u minuti, za one s tekim bronhitisom 24%:
Smrzavanje: Nastaje s jakom boli, okom i nesvjesticom. Poetni simptomi su: koa je
arko crvena a zatim bijela, kasnije bezbolno i nastupa gangrena..Opeeni dio treba
odmah staviti u vodu na temperaturu od 42 stupnja celzija, ne masirati, dati sredstvo
protiv boli ili morfij ako je potrebno, pokriti sterilnom gazom
Kemijske opekline: Moe ih uzrokovati : amonijak, klor, etilen oksid i propilen oksid.
Siptomi su gorua bol sa crvenilom koe, iritirajui osip, mjehuri sa gubitkom koe,
otrovanje. Odmah isprati oi i kou najmanje 10 minuta obilnom koliinom svjee vode i
prekriti sterilnom gazom.

49

Prije transporta na lijeenje u bolnicu treba ispuniti Guidance of Medical Officer:

Ime, starost, adresa, ime broda, luka, slijedea luka, ime i adresa brodara ili agenta,
izloenost kojem plinu koliko vremena i kada , pruena prva pomo..

3.4.Opasnost za okolinu
Tereti sirove nafte, derivati nafte, kemikalija i raznih plinova su sloene mjeavine
ugljikovodika u raznim kombinacijama i kao takve predstavljaju opasnost po okolinu
kako slijedi :
- Fizikim zagaenjem - unitavanje ivih bia neposredno
- Otrovnou - unitavanje ivih bia neposredno i odgoeno
- Bioakumulacijom - dugorono negativno djelovanje na ive organizme
Plae i obala
Dugorono ugroava grane privrede priobalne drave, (turizam i ribarstvo), stvara
trokove ienja i saniranja posljedica.
Luke i marine
Stvara velike posljedice za sigurnost ljudi i brodova kao i velike tete na brodovima
(trokovi ienja i saniranja posljedica)
Industrijska postrojenja
Ova postrojenja mogu imati velike tete posebno ako se morska voda koristi za njihovo
hlaenje, blokiranje usisa rashladne vode, pregrijavanje postrojenja, rad sa smanjenim
kapacitetom, kvarovi i zaustavljanje postrojenja radi saniranja posljedica.
Zapovjednici, upravitelji stroja i asnici moraju dobro poznavati odredbe MARPOL
konvencije 1973/78, konvencije o odgovornosti za tetu od zagaivanja naftom i
konvencije o fondu za naknadu tete kao i ostale propise iz tog podruja.
Moraju se poduzeti krajnje mjere opreza glede sprjeavanja zagaenja okolia, pogotovo
za vrijeme rukovanja teretom, bunkeranja, i izbacivanju balasta iz broda.
Mjere opreza trebaju se poduzeti da bi se izbjeglo izlijevanje tereta niske temperature
zbog opasnosti za ivot kao i zbog opasnosti glede poveanja krhkosti materijala,
odnosno promjene (pogoranja) njegovih karakteristika vrstoe.
Nezgode koje obuhvaaju proputanja (lokve) kemikalija i poar su vrlo opasne.
3.4.1.MEUNARODNI PROPISI
Meunarodna pomorska organizacija IMO sa sjeditem u Londonu ima posebne odbore
za sigurnost plovidbe (Maritime Safety Committee) i zatitu mora od zagaenja (Marine
Environmental Protection Committee). Do danas su donijeti meunarodni propisi a kao
najvaniji su meunarodna konvencija o spreavanju zagaenja mora s brodova 1973., s
protokolom 1978.god. (MARPOL International Convention for the Prevention of

50

Pollution From Ships) Cilj ove Konvencije je sprijeiti oneienje mora bilo kakvim
tetnim tvarima (harmfull substances) a odnosi se na zagaenje mora: uljem - aneks 1 , i
drugim tetnim tekuim tvarima koje se prevoze brodom u rasutom stanju - aneks 2 ,
tetne tvari koje se prevoze brodom u posebnim pakovanjima- aneks 3,oneienje
fekalijama s brodova- aneks 4, otpacima s brodova - aneks 5. i oneienje zraka anex 6
balasne vode anex 7
ZAHTJEVI PREMA MARPOL-u 73/78

Anex I Regulations for the Prevention of Pollution by Oil

- I General
- II Requirements for control of operational
pollution
- III Requirements for minimizing oil pollution
from oil tankers due to side and bottom
damages
- IV Prevention of pollution arising from an oil
pollution incident
Anex II Regulations for the Control of Pollution by Noxious Liquid Substances in
Bulk
Anex III Regulation for the Prevention of Pollution by Harmful Substances Carried
by Sea in Packaged Form
Anex IV - Regulation for the Prevention of Pollution by Sewage from Ships
Anex V - Regulation for the Prevention of Pollution by Garbage from Ships
Anex VI - Regulation for the Prevention of Air Pollution from Ships
- I General
- II Survey, certification and means of control
- III Requirements forcontrol of emissions
from ships
Prema MARPOL-u u posebnim podrujima a to su: Sredozemnom , Baltikom , Crnom
Crvenom Karipskom i Sjevernom moru , Arapskom zaljevu i Antarktiku nije doputeno
isputanje neistoa.
Oprema za spreavanje oneienja na brodovima su: separatori ,aspiratori, spalionica
krutog otpada (incinerator) , tankovi otpadnih ulja u stroju i na palubi, ODM (oil
discharge monitor) te priruna prijenosna oprema. Smee se spaljuje i predaje na kopno
a zemlje lanice IMOa trebaju omoguiti prihvat neistoa na kopnu.
ANEX I- ODREDBE ZA SPRIJEAVANJE ZAGAENJA MORA ULJIMA

Odredbe ovog Anexsa odnose se na zagaenje mora s brodova uljem (ugljikovodici ,

sirova nafta , gorivo , mazivo , otpadna ulja , rafinati , teko diesel ulje , kitovo ulje )
Svaki tanker od 150 BT i vie , te svaki drugi brod od 400 BT i vie moraju posjedovati:
1. Knjigu ulja (oil record book), jednu za stroj i jednu za palubu u koju se unose i
postupci ukrcaj iskrcaj cow itd.
2. Meunarodnu svjedodbu o sprjeavanju zagaivanja uljem(Internatinal Oil
Pollution Prevention Certificate IOPP) ,

51

3. Brodski plan za sluaj opasnosti od zagaivanja uljem (Shipboard Oil Pllution

Emergency Plan SOPEP) Meunarodnu svjedodbu o sprjeavanje oneienja
zraka tzv.IAPP svjedodba
Preporuka Meunarodne brodarske komore (ICS International Chamber of Shipping)
zahtjeva da na tankeru treba biti Meunarodni vodi za tankere i terminale(ISGOTT
International Safety Guide for Oil Tankers and Terminals. Slika 16)

Slika 16. ISGOTT

Konvencija zahtijeva da se za balast moraju upotrebljavati odvojeni balastni tankovi
(segregated ballast tanks SBT) ili namjenski tankovi za isti balast (dedicated clean
ballast tanks DCBT). Slop tankovi trebaju initi najmanje 3% korisne nosivosti
broda .
Otpad obavezno davati na kopno (pranje , kaljue itd.)- reception facilities . Za sve
brodove vee od 20.000 dwt obavezan COW i IGS. Svaki tanker vei od 150 bt treba
izvriti osnovni , privremeni i izvanredni pregled .
IMO je izdao Prirunik o oneienju uljem (IMO manual on oil pollution) koji sadrava
prevenciju tijekom rutinskih operacija , planiranje akcije u sluaju nezgode , spaavanje ,
postupak kod uljnog izljeva. Uvjeti isputanja za tankere vee od 400BT prema pravilu
34 A i B ovog Anexa(tablica 16):

52

Tablica 16. Uvjeti isputanja za tankere vee od 400BT

ANEX II- ODREDBE ZA NADZOR ZAGAENJA MORA TETNIM TEKUIM TVARIMA

Opasnost pojedinih rasutih tekuih tvari (kemikalija) procjenjuje se u odnosu na:

a) bioloke skupine u moru,
b) tete po izvore ivotnih tvari (tj.hrana iz mora)
c) opasnost za ljudsko zdravlje kada se uzima na usta
d) opasnost za ljudsko zdravlje pri dodiru na kou
e) smanjenje prirodne ljepote okolia
Prema gore navedenim kriterijima opasne tekue tvari u rasutom stanju svrstavaju se u
slijedee kategorije: Kategorija X: tetne tekue tvari koje se isputaju u more iz tanka
nakon ienja ili balastiranja koje mogu uzrokovati vee opasnosti za morske resurse i
ljudsko zdravlje, nanose ozbiljnu tetu ljepoti okolia. Zabranjeno isputanje van broda,
tekuinu nakon pranja predati u luki ureaj za prihvat (tablica 17).
Doputeno je isputanje u more samo ostatak ispod propisanog omjera za ovu
kategoriju.Tu spadaju: aceton, cianohidrin, acrolein, ugljini disulfid i drugi.
Kategorija Y: : tetne tekue tvari koje se isputaju u more iz tanka nakon ienja ili
debalastiranja koje mogu uzrokovati vee opasnosti za morske resurse i ljudsko zdravlje,
i ljepotu okolia. Koliina isputanja van broda u more je strogo kontrolirana. Tu spadaju:
akrilonitril, butir-aldehil, ugljini tetraklorid i dr.

53

Kategorija Z: : tetne tekue tvari koje se isputaju u more iz tanka nakon ienja ili
debalastiranja koje mogu uzrokovati manje opasnosti za morske resurse i ljudsko
zdravlje, i ljepotu okolia. Koliina isputanja van broda u more je ograniena i
kontrolirana. Tu spadaju: acetaldehid, benzin, cikloheksan i drugi.Kategorija Ostale: :
tetne tekue tvari koje se isputaju u more iz tanka nakon ienja ili debalastiranja koje
mogu uzrokovati jedva zamjetne opasnosti. Koliina isputanja je kontrolirana i nije
zabranjena.Tuspadaju:butil-akrilat,izopenten,idr.

Tablica 17. Uvjeti isputanja za tankere vee od 400BT

ANEX V- ODREDBE ZA SPREAVANJE ZAGAENJA MORA OTPA CIMA

Aneks se odnosi na nain odlaganja smea na moru (tablica 18) njegovog skupljanja na
brodu za vrijeme plovidbe.
Svi brodovi od 400BT i vie u meunarodnoj plovidbi moraju imati plan za
rukovanjem smeem (Garbage managemant plan),
knjigu o smeu (Garbage Record Book) te imati nadzor nad obradom i odvajanjem
otpadaka u skladu s odredbama ovog Aneksa tj. plastine tvari, sintetike konope, itd.
treba sauvati na brodu ili ih spaliti (incinerator), pepeo sauvati i predati na kopno.
Smee treba odvajati po skupinama kao to su: plastika, hrana, papir, staklo, limena
ambalaa i tako odvojeno predati na kopno. O svemu (paljenje, bacanje u more ili
predavanje na kopno) mora se voditi dnevnik s priloenim potvrdnicama o predanom
smeu.

54

Tablica 18. Propisi o odlaganju smea na moru

ANEX VI- ODREDBE ZA SPRIJEAVANJE ZAGAENJA ZRAKA S BRODOVA

Svi brodovi od 400BT i vie u meunarodnoj plovidbi moraju imati Svjedodbu o

spreavanju zagaenja zraka u kojoj se navodi:podaci o opremi koja sadri tvari koje
unitavaju ozon, podaci o brodskim motorima (duikov oksid ) te moraju imati
svjedodbu o spreavanju zagaenja zraka za motor (tzv.EIAPP svjedodbe), navode se
obveze broda kad plovi u podrujima u kojima se nadzire isputanje sumpornog
dioksida, za tankere se propisuju podaci koji se odnose na sustav za prikuplanje para u
cilju spreavanja oneienja zraka hlapljivim organskim spojevima (VOC) i na kraju
propisuju se podaci koji se odnose na brodski spaljiva otpadaka.
3.4.2.NACIONALNI PROPISI
Pomorski zakonik utvruje uvjete sigurnosti broda , prevencije , oneienje , ukrcaj i
optereenje prema propisima Hrvatskog registra brodova , obaveze zapovjednika i
lanova posade. Svaki brod od 50 brt i 110 kw treba imati knjigu o uljima .

55

Zakon o prijevozu opasnih tvari; predstavlja saetak svih meunarodnih akata koji nas
obavezuju pri prijevozu opasnih tvari. Sadri mjere sigurnosti i sankcije za njihovo
krenje. Mjesta za ukrcavanje i iskrcavanje eksplozivnih i zapaljivih tvari moraju imati
propisane ureaje i opremu, a znak opasnosti mora biti uoljivo istaknut, zakon dalje
odreuje : isprave o prijevoz u tri primjerka , operacije teretom uglavnom danju , uvijek
spremna poarna oprema , uvijek mjeriti koncentraciju plina, zabranjeno raditi s
plamenom i iskrenjem ( hot work) , sve uzemljeno , motori cestovnog prometa izgaeni.
Zakon o pomorskom i vodnom dobru , lukama i pristanitima RH; sadri odredbu da
luka otvorena za meunarodni promet mora imati ureaje za prihvat otpadnih ulja. Zakon
propisuje da Luka kapetanija treba izvriti uviaj nakon dojave o zagaenju, voditi
zapisnik o eventualnom zagaenju. Svi tankeri od 100 dwt i vie trebaju imati ureaj za
spreavanje istjecanja i ureaje za preiavanje zauljenih voda . Obavezan pregled cijevi
za protok nafte jednom u tri mjeseca. Povreda navedenih propisa predstavlja pomorski
prekraj.
Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima u lukama i pristanitima ;kojim se razrauju
odredbe Zakona o prijevozu opasnih tvari i to: korisnik luke, terminala treba predati
zapovjedniku upute za rad, a lukoj kapetaniji se predaje pismena deklaracija o radovima
s opasnim teretom. Rukovanje teretom moe zapoeti nakon to brod preda pismenu
izjavu o spremnosti za ukrcaj, a to je kada su: spremne sprave i sluba za gaenje
poara, postavljena mrea na dimnjaku i zabrane o puenju, postavljen prikljuak
na vodovodne cijevi, tegalj na pramcu i krmi sputen metar do mora, brod i cijevi
uzemljeni. Za vrijeme rada istie se danju crvena zastava a nou crveno svjetlo. Tankovi
se mogu degazirati samo uz odobrenje luke i kapetanije.
Pravilnik utvruje i posebne mjere za rukovanje uljima: operacije se mogu vriti samo u
posebnim lukama, cjevovodi i pumpe ispravni, prirubnice nepropusno spojene, savitljive
cijevi dovoljne duine za rad i kretanje broda, postavljena sredstva za gaenje u blizini
cjevovoda tereta , zatvoriti prostore blizu odunika , odrediti asnika za prevenciju i
zatitu od poara , lanovi posade osposobljeni za rukovanje uljima i kontrolu uljnih para
mogu rukovati teretom , na palubnom cjevovodu mora biti manometar tlaka , ispod
palubnih spojeva cjevovoda postaviti drvene podnice i posude za prikupljanje , izvriti
razmjenu pismenih informacija brod kopno ( priroda i koliina tereta , radni postupci ,
veza izmeu odgovornih osoba na brodu i obali).
Svaka manipulacija teretom odmah se prekida: kod nepovoljnih vremenskih uvjeta
, grmljavina i atmosferskih pranjenja , kad se pribliava teglja , poar, uljni izljev
, kvar na ureajima za rukovanje.Uvijek mora biti osiguran dovoljan broj tegljaa
za eventualne operacije.

56

3.5.Opasnost od reaktivnosti
Teret reagira sa zrakom formirajui nestabilne spojeve s kisikom koji mogu izazvati
eksploziju. Odreeni tereti mogu reagirati sa drugim teretima , pa treba sprijeiti
mogunost mijeanja odvojenim cjevovodima , ventilima itd. Takoer, teret moe
reagirati u dodiru sa materijalima u sistemu tereta koji nisu kompatibilni s teretom,
moe reagirati sam sa sobom a tu pojavu zovemo polimerizacija koja se ubrzava
grijanjem, osvjetljivanjem, zrakom i produktima korozije, a spreava se dodavanjem
inhibitora .
Reakcije tereta u praksi mogu biti jo sa , vodom , inertnim plinom i zrakom. Reakcije
tereta mogu dovesti do poviene temperature, otrovnih ili zapaljivih para i plinova.
Takve meusobne reakcije opasne su za ljude i okolinu, tetne za teret jer mijenjaju
njegova svojstava i kvalitetu.
Reakcija s vodom
Kod tereta koji ostvaruju reakciju sa vodom (kod prijevoza plinova) stvaraju se hidrati kristali koji nalikuju zdrobljenom ledu.
Voda za stvaranje hidrata moe potjecati od para za purgiranje, vode u sustavu tereta ili
vode otopljene u teretu. Kako bi se izbjegli problemi koje hidrati mogu stvarati, posebno
pumpama i opremi tereta, treba dodati antifriz ako je dozvoljeno. Antifriz se dodaje na
mjesta gdje dolazi do ekspanzije (ekspanzioni ventil, mlaznice).
Aditivi antifriza su esto zapaljivi i otrovni pa sa njima treba paljivo rukovati.
Reakcija tereta samog sa sobom (self-reaction)
Neki tereti mogu reagirati sami sa sobom (prijevoz kemikalija). Najei oblik reakcije je
polimerizacija koja je inicirana prisutnou malih koliina tereta ili odgovarajuih metala.
Polimerizacijom se oslobaa toplina koja ubrzava reakciju.
IMO kodeks zahtjeva da tereti koji mogu reagirati sami sa sobom budu inhibirani prije
otpreme.
Svjedodba o dodanom inhibitoru, koja se izdaje brodu, sadri:
- koliinu i ime dodanog inhibitora,
- datum kada je dodan i trajanje njegove aktivnosti,
- mjere koje treba poduzeti ako putovanje prijee vrijeme djelovanja inhibitora i
temperaturne granice koje oznaavaju djelovanje inhibitora.
Inhibitor ima svojstvo da ne isparava.
Za neke terete ne postoje inhibitori polimerizacije (etilen oksid) pa se moraju prevoziti
pod inertnim plinom koji stalno mora biti pod predtlakom a sadraj kisika u njemu ne
smije biti vei od 0,2 % volumena.

57

Reakcija sa zrakom
- formiranje spojeva s kisikom koji mogu izazvati eksploziju,
- IMO zahtjeva da se takvi tereti inhibiraju ili prevoze pod inertnim plinom.
Reakcija s drugim teretima
( kod prijevoza kemikalija, kompaktibilnost i inkompaktibilnost )
Pojedini tereti mogu snano reagirati meusobno.
Potrebno je sprijeiti mogunost mjeanja takvih tereta:
- odijeljeni cjevovodi i ventili
- odijeljeni sustavi za pothlaivanje svakog tereta.
Reakcija s drugim materijalima
Podaci o karakteristikama (Data sheets) daju popis materijala koji ne smiju doi u kontakt
s teretom. Materijali koji se koriste u sustavu tereta moraju biti kompatibilni s teretom
(brtve isl.).
Reaktivnost tereta
Prijevoz opasnih tereta moe izazvati neeljene kemijske reakcije ukoliko doe do
mjeanja pojedinih spojeva meusobno ili s vodom.
IMO Chemical Bulk Code i US Coast Guard Rules propisuju naine smjetaja kemijskih
proizvoda i njihovo prevoenje. Zbog moguih tetnih reakcija tereti su podijeljeni na
meusobno kompatibilne i nekompatibilne.
Kompatibilnost tereta
US Coast Guard je propisao pravila za prijevoz kemikalija s ciljem izbjegavanja mjeanja
nekompatibilnih tereta u tankovima i cjevovodima jer moe izazvati visoku temperaturu,
stvoriti opasne plinove za ljudsko zdravlje i opremu.
Na osnovu podataka National Academy of Science data je tablica tereta ije se mjeanje
smatra opasnim.
Prema definiciji opasna reakcija uzrokuje porast temperature za vie od 25C, i/ili
pojavu para prilikom mjeanja dvije tvari.
U nekim (rijetkim) sluajevima reakcija dviju komponenti moe stvoriti proizvod koji je
zapaljiviji i/ili otrovniji od tvari koje reagiraju.
Neke tvari su slabo reaktivne (aromatski ugljikovodici, parafini) dok neke tvore opasne
kombinacije s mnogo grupa tvari (anorganske kiseline).

58

3.6.Opasnost od korozije
Teret i inhibitori mogu dovesti do korozije. IMO kodeks zahtjeva da materijali, koji se
upotrebljavaju u sustavu tereta, budu otporni na koroziju izazvanu teretom.
Korozivne tekuine mogu takoer tetno djelovati na ljudski organizam, te treba sprijeiti
mogui kontakt. Prema potrebi koristiti prikladnu zatitnu odjeu/opremu.
Prisustvom eljeznog oksida (re) i plina vodikovog sulfida od sirove nafte u inertiranoj
atmosferi (bez prisustva kisika) tanka, dolazi do transformacije eljeznog oksida u
eljezni sulfid. Eksplozivna oksidacija nastaje izlaganjem eljeznog sulfida zraku, kada
oksidira u sumpor ili plin sumporni dioksid, pri emu dolazi do razvijanja visoke
temperature do samousijanja. Ova pojava se ee deava u kopnenim tankovima ulja.
Mnoge fatalne nesree nastale su zbog gubitka konstruktivne vrstoe broda
uzrokovane korozijom. Korozija se pojavljuje na razliite naine kako slijedi:
GENERAL CORROSION- - OPA korozija: koja vodi do gubitka tvrdoe, napada vee

podruja i razvija se relativno sporo od 0.1 do 0.3 mm godinje.

LOCAL CORROSION -LOKALNA korozija nalazi se na pojedinim mjestima gdje utjee

na vrstou tog elementa i razvija se kao iznenadni napad s negativnim uinkom na elik.
PITTING CORROSION, su tokasta mjesta na oplati gdje korozija prodire u oplatu-metal.
GROOVING COROSION napredujua korozija se javlja na strukturalnim
meusekcijama gdje protjee voda posebno na dnu broda (bottom plate) blizu varova.
WELD METAL CORROSION korozija na spojevima varova
MICROBIAL CORROSION uzrokuju je mikrobi koji se nastanjuju u tankovima nafte,

korozija vodi do ozbiljnih problema kada je napadnuto strukturno podruje ,treba je

pratiti i voditi prema ESP shemi
GALVANSKA KOROZIJA nastaje kada su u elektrinom kontaktu razni materijali

uronjeni u elektrolit.
KOROZIJA PASIVNIH METALA otpornost ovih metala zasniva se na zatitnom

djelovanju oksidnog sloja na povrinu.

Vrlo mali kloridni ion prolazi kroz pore oksidnog filma i apsorbira se na povrinu metala
odljepljujui zatitni sloj. Morska voda djeluje korozivno na elik niskog sadraja kroma
ili nikla. Morska voda ne smije se koristiti za pranje due od dva sata ili da temperatura
mora prelazi 70C.
Posebno izloeno podruje koroziji su visei balasni tankovi. Kombinirani balasni i cargo
tankovi manje su izloeni.. Meutim ispiranje tankova unitava zatitni sloj . Konano,
tankovi tereta izloeni su kiseloj vodi na dnu tereta sirove nafte.

59

Lomovi oplate, sekcija, varova, posebno viseih, centralnih tankova i pikova,

uzrokovani su unakrsnim optereenjem teretom i balastom te utjecajem slobodnih
povrina-sloshing. Jake dinamike sile za vrijeme nevremena mogu dovesti do loma
oplate i prodora vode.

4.NADZOR OPASNOSTI
Prema zahtjevima SOLAS i MARPOL Konvencija, svaki tanker od 500 BT i vie treba
uskladiti sve postupke na tankeru s ISM(International Safety Management) Kodeksom
radi sigurnosti.
Pod ISM kodeksom procesi sigurnog upravljanja temelje se na mjerama protiv rizika i
tehnikama spreavanja rizika.To je bitno razliit pristup od ranijih zahtjeva koji su se
temeljili na strogom izvravanju zapovjedi.
Cilj ISM Kodeksa je osigurati meunarodni standard za sigurno upravljanje i operacije
brodovima i spreavanje zagaenja. Zahtjevi Kodeksa su:
- Osigurati sigurno upravljanje poslovima na brodu i sigurnu radnu okolinu.
- Postaviti preventivne mjere zatite od poznatih rizika.
- Stalno poboljavati vjetine sigurnosnog upravljanja osoblja na brodu i obali
ukljuujui pripremanje mjera koje su povezane sa zatitom sigurnosti i okolia .
- Kodeks zahtijeva da kompanija razvije sistem sigurnog upravljanja (SMS Safety
Management System) koji bi trebao ukljuiti odreene funkcionalne zahtjeve
posebno instrukcije i procedure kojima se osigurava sigurno upravljanje na
brodovima i zatita okolia. Funkcionalnost sustava zahtjeva provjere kao:
b) dokumentirane procedure i upute
c) dokumentacija se verificira od odgovorne osobe svakodnevno

4.1.Obrasci o sigurnosti tereta

Ovi obrasci (Tablica tereta Material Safety Cargo data Sheet. ) upuuju na sve
karakteristike tereta bitne u procesu manipulacije kao to su: izgled, miris,zapaljivost,
fizikalne i kemijske karakteristike, zdravstvene opasnosti (otrovnost ,dodir sa koom
oima i sl. postupci pruanja pomoi) postupci u sluaju opasnosti, poarna zatita,
rukovanje i slaganje itd. Tablica tereta (tablica 19) treba biti izloena na oglasnoj ploi
prije poetka ukrcaja .
Zapovjednitvo je duno osigurati MSDS podatke za svaku opasnu kemikaliju na brodu,
bilo da se radi o teretu ili brodskom potronom materijalu.
lanovi posade moraju biti upozoreni o moguim opasnostima i potrebi stalnog opreza.
Osjetila ukusa, mirisa i koe mogu upozoriti/alarmirati lanove posade da je dolo do
proputanja.
Obojeni oblaci isparina, jako iritirajui ili otar miris takoer su znakovi proputanja.
Neke od kemikalija ne mogu biti otkrivene osjetilima ljudi zbog nepostojanja boje ili
mirisa. Zbog ovih razloga ovakvim kemikalijama smiju pristupiti samo uvjebani lanovi
posade opremljeni zatitnom odjeom i izolacionim aparatom za disanje, ak i kada ne
postoji vidljiva opasnost.

60

Primjer MSDS obrasca za teret metanola:

61

62

63

64

65

66

67

Tablica 19. Tablica tereta Material Safety Cargo data Sheet

68

4.2.Nain nadzora opasnosti na tankerima

Za sve postupke na tankeru predviena je lista provjere (tablica 20) koja se prethodno
treba ispuniti od strane nadlenih lanova posade. Nadzor opasnosti se svodi na
preventivne mjere koje u veliko smanjuju svaku opasnost na tankeru . To znai da uvijek
treba provjeravati cjevovode, sisaljke, sustav COW i IGS , ispravno kalibrirati i postaviti
mjerae nivoa u tanku, mjerae pritiska, kisika,otrovnih i zapaljivih para , temperature
Ulazak u zatvorene prostore
Prije ulaska u zatvorene prostore i tankove mora se ispitati sastav atmosfere u njima radi
ega treba mjerenjem utvrditi:
1. Koliinu kisika;
Atmosfera u tanku mora sadravati 20.9 % kisika.
2. Prisutnost eksplozivne smjese;
Koncentracija eksplozivnih para i plinova mora biti ispod donje granice
eksplozivnostisti (DGE).
Openito je prihvaeno da se zatvoreni prostori moraju ventilirati toliko koliko je
potrebno da se sadraj para odrava ispod 25% DGE.
3. Prisutnost otrovnih tvari;
Koliina otrovnih tvari u atmosferi mora biti ispod MDK (TLV) vrijednosti.
Zbog sigurnosti, preporuljivo je da se ne prelazi granica od 25% MDK vrijednosti.
Sva navedena mjerenja trebaju vriti osobe koje dobro poznaju mjerne metode i mjerne
ureaje.
Mjerenja se moraju izvriti na raznim pozicijama istog prostora i na raznim visinama (na
dnu, sredini i vrhu tanka).
Voditi rauna da su izmjerene vrijednosti slika stanja u jednom trenutku te da do
promjene stanja moe doi u kratkom vremenu zbog promjena temperature, ventilacije i
sl. zbog ega gornja mjerenja treba periodino ponavljati.
Prikaz dolje liste provjere za ulazak u zatvorene prostore

ENCLOSED SPACE ENTRY PERMIT

This permit is only for entry into an enclosed space. If hot work, work on pipelines
lines or work aloft is to take place, then another permit will be required.
Before entering any enclosed space, all of the appropriate safety checks listed on this
permit must be completed

69

SECTION 1
of the permit is to be completed and signed by the Officer in Charge of the operation.
Location : _____________ Date : _______________ Time : ___________
Reason for Entry : ________________________________________________
Section 1
1.1
1.2
1.3
1.4
1.5
1.6
1.7
1.8
1.9
1.10
1.11
1.12

Yes

No

If No,
state why

Has space been cleaned / prepared

Has space been ventilated for safe entry
Have arrangements been made for continuous
ventilation, including during breaks
Is rescue equipment available for immediate use
beside compartment entrance
Have arrangements been made for a responsible
person to be in constant attendance at the entrance
to the space
Has a system of communication between the person
at the entrance and those in the space been agreed
Have hand held radios been issued
Is access to the work area satisfactory in that
hazardous areas are highlighted or roped off
Is access to and from the work area will lit
Have all personnel who are to enter the space been
briefed on the work and the evacuation procedure
Are connections / valves from other spaces secured
and hydraulic actuators immobilised
Has a responsible person been informed that the
space is being entered and has effective
communication been established

Atmosphere Test - Record of Results

Permitted
Level

Gas
Hydrocarbon

1% LEL
maximum

Oxygen

20.9 % minimum

Other Gas / Vapour - Specify

Other Gas / Vapour - Specify
Other Gas / Vapour - Specify

70

Actual
Level

The Officer who has completed and signed this section shall not sign the
authorisation in Section 3.
Completed by : _____________________
(print name)

Signature : __________________

SECTION 2.
Permit to be completed and signed by the persons entering the space

2.1
2.2

2.3

2.4
2.5

2.6

2.7

Yes
Section 2
Has section 1 been completed as necessary
Are you aware that you should leave the space
immediately in the event of the failure of the
ventilation system
Do you understand the arrangements for
communication between yourself and the person in
attendance at the entrance
Will you inform the responsible person referred to in
question 1.12 you are about to enter a space on every
occasion prior to entry
Have you agreed a reporting time
If yes, state reporting interval (in minutes)
Are you wearing:
Emergency escape set
Rescue harness
Oxygen monitor
Gas monitor
Are sufficient persons entering the space wearing
oxygen and gas monitoring equipment (refer to Gen
OP 19)

No

If No,
state why

Persons signing below should satisfy themselves that Section 1 is complete and that
they have complied with the requirements of Section 2.
Name : ___________________( print)

Signature : _____________________

Name : ___________________( print)

Signature : _____________________

Name : ___________________( print)

Signature : _____________________

Name : ___________________( print)

Signature : _____________________

71

SECTION 3.
Authorisation is to be completed by an officer not taking part in the enclosed space
entry and who has not completed and signed Section 1.
Authorisation can only be given when Section 1 is completed and signed.
I am satisfied that all the necessary preparations for enclosed space entry have been
completed.
This permit is valid

from : ___________ hrs

Date : ______________

to : __________ hrs

Date : ______________

Maximum duration 12 hours.

ENTRY AUTHORISED
Permit must be authorised by the Master or Senior Officer.
Name : _____________________
(print)

Signature : _________________

If the person authorising the permit above wishes to subsequently enter the space, the
permit must be countersigned below by the Master or another senior officer, as
applicable.
The person entering the Enclosed Space cannot authorise the permit.
Name : ___________________
(print)

Signature : _____________________

SECTION 4.
Record of Continuing Gas Tests
On going gas tests must be carried out at intervals not exceeding 2 hours.
Tests must be carried out following any work break.

Location

Time

Hydrocarbon

Oxygen

72

Other
Gas /
Vapour

Other Gas
/ Vapour

Signed

Section 5. Cancellation
This permit has been cancelled.
Time: __________________________ Date: _________________________
Cancelled by :
Name: _________________________

Rank: _______________________

Prikaz dolje liste provjere za rad sa elektrinim ureajima

WORK ON ELECTRICAL ISOLATION REPORT

SECTION 1
To be completed by the person carrying out the work.
Location : _______________________

System : ________________________

Description of Work : __________________________________________________

SECTION 2
Electrical circuits to be worked on and isolation method
Circuit -description and isolation

Circuit Isolation by:

Checked By:

SECTION 3
To be completed by the person(s) carrying out the work
I am satisfied that:
The circuits described above are isolated
OR
The circuits cannot be isolated but the special precautions are adequate and that
it is safe for work to commence
Name : __________________________ Signed : ____________________________
Name : __________________________ Signed : ____________________________

73

SECTION 4
Authorisation to be completed by a Chief Engineer or Electrician.
A person cannot authorise his own permit.
I am satisfied that the circuits described in Section 2 are in fact isolated and that
it is safe for the work outlined in Section 1 to commence
OR
I am satisfied that the circuits described in Section 2 cannot be isolated for the
work to take place but it is safe for work to take place provided that the
precautions listed as special conditions are complied with
Special Conditions:
Permit valid from:
Date : _________

Time . _________ To : Date : __________

Name : _____________________

Time : ________

Signed : ____________________________

SECTION 5
Cancellation / Re-commissioning
The work is complete and equipment has been re-commissioned.
OR
The work is not complete and equipment must remain isolated.
Reason : ____________________________________________________________
The permit is cancelled by :
Name : _______________________

Signed : ____________________________

Date : ________________________

Time : _________________________

74

Tablica 20. Lista provjere-checking list

5.SIGURNOSNA OPREMA I ZATITA OSOBA

5.1.Sigurnosni mjerni instrumenti
Na brodu moe doi do pojave opasne smjese plinova i para koje mogu izazvati poar,
eksploziju ili trovanje ljudi. Takoer se moe dogoditi da u nekim prostorima nema
dovoljno kisika potrebnog za normalan ivot i rad. Stoga se koriste razni ureaji koji
mjere prisutnost para i plinova u postotku njihovog volumena ili u ppm jedinicama.
Ureaji su prijenosni i ugraeni, esto imaju ugraen alarm (zvuni i optiki) koji se

75

ukljuuje pri nekoj graninoj vrijednosti. Meu sigurnosne mjerne instrumente na brodu
spadaju:
1. ureaj za otkrivanje i dojavu poara , runi i automatski javljai
2. poarni paneli na zapovjednikom mostu , kontrolnim postajama te zvuni i svjetlosni
alarmni ureaji
3. ureaji za mjerenje i kontrolu prisutnosti para i plinova dijele se na prijenosne i
stacionarne (ugraene) instrumente.
4. ureaji za mjerenje temperature i pritiska
5. ureaji za mjerenje postotka kisika i otrovnih tvari u volumenu zraka, Runi detektor
plina (traga otrovnog plina) slui za brzo otkrivanje prisutnosti odreenog plina
6. ureaji za mjerenje sadraja plina u nekom prostoru.Tankscope ureaj pokazuje donju
granicu zapaljivih plinova (LFL Lower flamabel limit) i donju granicu eksplozivnih
plinova LEL(Lower explosion limit)
Prikaz nekih od vanijih instrumenata :
- Traga otrovnog plina
- Mjera kisika
- Tankoskop ili eksplozimetar
Runi detektor plina traga plina
Traga otrovnog plina je instrument koji uz upotrebu ispitnih cjevica, za razliite
plinove se koriste razliite cjevice, otkriva postojanje i koliinu otrovnih plinova.
Slui za otkrivanje prisutnosti odreenog plina u odreenom prostoru. Sastoji se od
kuita s mijehom i staklenih ispitnih cjevica s kemijskim reagensom za odreeni plin
(slika 17) . Krajevi cjevice se odlome prije upotrebe, nakon odreenog broja usisavanja
mijeha reagens u cjevici promjeni boju u odreenoj duini. Na mjestu do kojeg se
promijenila boja oita se udio plina u ppm jedinicama.

Traga i priprema za rad sa tragaem otrovnih plinova

76

Slika 17: Runi detektor plina

Mjera kisika
To je instrument koji mjeri postotak kisika u prostoru. Pored brojanog pokazatelja ovaj
instrument mora imati i zvuni alarm koji se mora aktivirati ako je postotak kisika manji
od 21%. Instrument moe biti ugradbenog ili prijenosnog tipa.

77

Mjera kisika moe biti napravljen u kombinaciji sa eksplozoimetrom gdje pored

postotka kisika mjeri donju koncentraciju eksplozivnih plinova (LEL %).Instrument ima
dvije skale, a prijenosnog je tipa.Postoji takoer i kombinirana izvedba gdje se mjeri
kisik, donja granicu eksplozivnih plinova (LEL %), ugljini monoksid CO i
sumporovodik H2S.

Kombinirani prjenosni instrument

Tankoskop
Tankoskop je ureaj koji mjeri koncentraciju para odnosno plinova ugljikovodika. Mjeri
donju koncentraciju eksplozivnih plinova u (%LEL) i donju koncentraciju zapaljivih
plinova
u
(%LFL). Uobiajeno, ovaj
instrument se
jo
naziva
Eksplozimetar.Eksplozimetar ima mogunost mjerenja 100 razliitih eksplozivnih
plinova u atmosferi. Za pravilan rad eksplozimetra, vrlo je vano prije upotrebe izvriti
kalibraciju instrumenta prema uputama koje su propisane od strane proizvoaa.Na brodu
za prijevoz kemikalija, za kalibraciju instrumenta se koristi metan.

Ekspozimetar (tankoskop)

78

BW Defender je univerzalan mjerni ureaj koji mjeri etiri vrste stanja tj. atmosfere u
tanku.Mjeri postotak kisika (20.9%), donju granicu eksplozivnosti (1%), koliinu
ugljinog monoksida CO (ppm) i koliinu sumporovodika H2S (ppm).
UVJEK provjeriti postojanje
prije radova u njima!

plinova

tankovima

zatvorenim

prostorima

NIKADA ne ulaziti u zatvorene prostore bez provjere atmosfere u njima!

5.2.Namjenska oprema za gaenje poara

Svaki tanker mora biti opremljen ureajima za gaenje poara u skladu sa zakonskim
odredbama drave pod ijom zastavom brod plovi.
Sve drave temelje svoje zakone na meunarodnoj konvenciji o sigurnosti ljudskih ivota
na moru SOLAS 1974. i njenim dodacima te se namjenska oprema i sustavi za gaenje
poara na tankerima projektiraju se i ugrauju na osnovu njenih odredbi i pod nadzorom
klasifikacijskih drutava i izboru naruitelja broda.Brodovi od 500 BT i vie moraju imati
najmanje jednu meunarodnu prikljunicu s kopnom, a na raspolaganju se moraju nalaziti
pomou kojih se prikljunica moe koristiti na obje strane broda.Dobro poznavanje vrste
poara i opasnosti je neophodno kako bi se pristupilo pravilnom gaenju.
5.2.1.NAMJENSKA OPREMA ZA GAENJE POARA NA TANKERIMA ZA
PRIJEVOZ ULJA
Na tankerima za ulja mora postojati fiksni sistem za gaenje pjenom odreene vrste , kao
i fiksni sistem za gaenje morskom vodom. Prenosni aparati za gaenje moraju se nalaziti
na svim mjestima na brodu gdje je nuno njihovo prisutstvo prema poarnom planu,
ukljuujui hidrante, poarna crijeva , mlaznice i prikljuke. Kao najvaniji preventivni
sistem koristi se sustav inertnog plina IGS(Inert Gas System).
Na tankerima za ulja mora postojati fiksni sistem za gaenje pjenom odreene vrste, kao
i fiksni sistem za gaenje morskom vodom.

Fiksni sistem za gaenje pjenom/vodom

79

Prijenosni aparati za gaenje moraju se nalaziti na svim mjestima na brodu gdje je nuno
njihovo prisutstvo prema poarnom planu, ukljuujui hidrante, poarna crijeva, mlaznice
i prikljuke.

Prijenosni aparati za gaenje poara

Poar koji obuhvaa zapaljive kemikalije se uglavnom gase na nain da se pjena za
gaenje prska na povrinu tekuine koja izgara.
Koncentrat pjene za gaenje mora biti kompatibilan sa materijalom koji izgara, izmjean
sa zrakom i vodom u pravom omjeru te paljivo naneen (kao pokriva) na povrinu
materijala koji izgara.
Posebno je vano znati da postoje dvije vrste pjene za gaenje:
1. Obina
pjena
Primjeri obine pjene su protein, fluoroprotein te pjena koja formira vodenasti film.
Poare nekih zapaljivih kemikalija kao benzin i veinu naftnih proizvoda moe se
gasiti sa obinom pjenom.
2. Pjena
otporna
na
alkohol.
Kemikalije kao alkohol ili ketoni moraju gasiti sa pjenom otpornom na alkohol pa
brodovi koji prevoze ovakve kemikalije moraju biti opremljeni pjenom otpornom
na alkohol
Poar ovakvih materijala se ne gasi lako te zahtjeva veu koliinu pjene.

80

Sustav za gaenje poara pjenom

Jo se za gaenje na palubi kod kemikal tankera koristi se fiksni sistem vodenog spreja
srednje brzine koji se nalazi oko ukrcajno-iskrcajne rampe.
Sistem ima detektorske glave na izdvojenim cijevima, ispunjenim komprimiranim
zrakom, spojene na ventil za vodu koji se automatski otvara u sluaju proputanja ili pada
tlaka. Sustav mora imati i runi ventil kojeg moe aktivirati svatko tko primijeti poar.
Ponekad je nemogue dati posebnu preporuku za gaenje poara zapaljivih kemikalija
koje imaju otrovna i korozivna svojstva.
Plan izvanrednih situacija, dokumenti o prijevozu, MSDS podaci moraju sadravati i
telefonske brojeve za sluaj nezgode putem kojih treba, to je bre mogue, kontaktirati
nadlene ustanove/osobe radi uputstava.
U zatvorenim prostorima se ne koristi sistem vodenog spreja jer izaziva zraenje topline,
a uz to se poar moe proiriti ako je goriva tvar laka od vode. Stoga su ugraeni stabilni
sustavi za gaenje sredstvima kao to su: CO2, para, pjena, suhi prah.
5.2.2.NAMJENSKA OPREMA ZA GAENJE POARA NA TANKERIMA ZA
PRIJEVOZ KEMIKALIJA
Za gaenje na palubi ovih brodova koristi se fiksni sistem vodenog spreja srednje brzine
koji se nalazi oko ukrcajno-iskrcajne rampe. Sistem ima detektorske glave na izdvojenim
cijevima, ispunjenim komprimiranim zrakom, spojene na ventil za vodu koji se
automatski otvara u sluaju proputanja ili pada tlaka. Sustav mora imati i runi ventil
kojeg moe aktivirati svatko tko primijeti poar.
U zatvorenim prostorima se ne koristi sistem vodenog spreja jer izaziva zraenje topline,
a uz to se poar moe proiriti ako je goriva tvar laka od vode. Stoga su ugraeni stabilni
sustavi za gaenje sredstvima kao to su: CO2, para, pjena, suhi prah.

81

5.2.3.NAMJENSKA OPREMA ZA GAENJE POARA NA TANKERIMA ZA

PRIJEVOZ UKAPLJENOG PLINA
Bilo kakvo curenje tekueg tereta vodi do opasnog plinskog oblaka.
Glavne opasnosti su velika hladnoa, oteivanje strukture broda, povreivanje osoba,
toksine pare koje truju osoblje i okoli i konano moda najgora od svih vatra.
Gaenje vodom
Na svim brodovima za ukapljene plinove, kao prva linija obrane mora biti sustav zatite
rasprenom vodom s mlaznicama postavljenim na najmanju meusobnu udaljenost od
500 mm za zatitu vertikalnih povrina.
Moemo je koristiti za hlaenje rubnih prostora te moe pruiti vodenu zatitu
protupoarnoj grupi pri prilazu izvoru plamena.
Fiksni sistemi zatite na principu vodene zavjese ugrauju se na brodove za ukapljeni
plin pri zatiti nadgraa, tankova, amaca za spaavanje i slino.
Druga linija obrane je koritenje vatrogasnih cijevi za vodu sa mlaznicama na slabije
tienim prostorima. Slika dolje.

Vatrogasnih cijevi za vodu sa mlaznicama

Voda se ne bi smjela usmjeravati u poar koji je uzrokovan ukapljenim plinom jer ona
predstavlja dodatnu toplinu koja uzrokuje jae isparavanje plina te moe pojaati snagu
poara ali voda zbog prisutnosti te odreenih karakteristika nikako nije medij koji emo
odbaciti u sluaju poara ukapljenog plina.
Gaenje prahom
Prah kao protupoarno sredstvo je propisan od strane pravilnika Meunarodne Pomorske
Organizacije te se nalazi kao fiksni sustav na svim brodovima za ukapljeni plin.

82

Sustav za gaenje prahom mora biti dizajniran da se moe dosei svaki dio prostora za
teret te mora udovoljavati zahtjevu da kroz runu sapnicu na gumenoj cijevi izbacuje
najmanje 3.5 kg/sek praha.
Spremnici praha trebaju biti rasporeeni po cijelom brodu a prah moe biti pripravljen da
je topljiv ili pak ne-topljiv u vodi te kao takav moe prodirati kroz vodenu zavjesu.
Takoer prah se upotrebljava pri gaenju poara na manifoldu te se moe uporabiti u
sluaju poara na oduniku tankova tereta. Slika dolje.

Sistem gaenja prahom

Gaenje pjenom
Visoko ekspanzivna pjena, kad se usmjeri prema goruem spremniku ukapljenog
prirodnog plina vrlo uinkovito smanjuje veliinu plamena i topline te smanjuje i
isparavanje. Upravo sposobnost da smanji isparavanje je vrlo djelotvorno u
ograniavanju nastalog poara.
Nedostatak ovog naina protupoarnog djelovanja je da se mora stalno djelovati pjenom i
stvoriti i do metra visok pokriva da bi se obuzdala vatra i irenje plamena.
Ostali naini gaenja i zatite
Novi Q-max i Q-flex brodovi su izbacili gaenje poara uporabom CO2 kao prvi LNG
brodovi i usmjerili se na gaenje poara Hi-Ex pjenom (visoko ekspandirajuom pjenom i
gaenje vodenom maglicom (Hi-fog water).
Na LNG brodovima, nehrajui elik, aluminijum ili zatita od drva ponekad se koriste
oko manifolda da zatite oplatu od izljeva plina.
Iz istog razloga uobiajeno je da se voda pusti da tee sa strane broda kraj manifolda za
vrijeme operacija teretom.
Na svim tim brodovima postoji raireni sistem promatranja atmosfere da bi se dao rani
znak bilo kakvog curenja.

83

Senzori su smjeteni oko tanka, u praznim prostorima (void space) i u cargo control
room-u. Ako se otkrije curenje oglasit e se alarm.
Tamo gdje je teret zapaljiv kisik se eliminira inertiranjem prostora a curenje tereta se
eliminira sekundamom barijerom.
Za vrijeme opercija uvijek postoji ESD koji se moe aktivirati runo ili automatski
pomou senzora koji otkrivaju probleme kao to je visoka razina tanka ili pomicanje
broda.Ako doe do curenja ESD e zaustaviti dovod plina.
Ako dolazi do curenja stvara se oblak kojeg nosi vjetar, LPG pare su tee od zraka,
amonijaka lake, LNG je laki kad je toplo a tei kad je hladno. Te e se pare raspriti
brzo pod vjetrovitim okolnostima ali u mirnim podrujima se mogu akumulirati i mogu
nai put u mainske prostore ili u prostore posade.
Na svim brodovima za ukapljene plinove, kao prva linija obrane mora biti sustav zatite
rasprenom vodom s mlaznicama postavljenim na najmanju meusobnu udaljenost od
500mm za zatitu vertikalnih povrina. Druga linija obrane je koritenje vatrogasnih
cijevi za vodu sa mlaznicama na slabije tienim prostorima. Daljnja oprema za gaenje
je aparat sa suhim prahom, koji kroz runu sapnicu na gumenoj cijevi izbacuje najmanje
3.5kg/sek praha.Spremnici praha trebaju biti rasporeeni po cijelom brodu a parah moe
biti sainjen na osnovi soda-bikarbone koji je topljiv u vodi te prah koji se bazira na
potai i nije topljiv u vodi te moe prodirati kroz vodenu zavjesu.Bilo kakvo curenje
tekueg tereta vodi do potencionalno opasnog plinskog oblaka. Glavne opasnosti su
intezivna hladnoa, oteivanje strukture broda, povreivanje osoba, toksine pare koje
truju osoblje i okoli i konano moda najgora od svih vatra. Upravljanje rizikom je baza
svemu tome a rizik se ne moe u potpunosti eliminirati.Sve se radi da bi se sprijeio
rizik, da bi se sprijeilo curenje, i da se otkrije rano, a kad se dogodi, tada treba imati
odgovarajui plan (response plan) i opremu da bi se brzo djelovalo.
Na LNG brodovima , nehrajui elik, aluminijum ili zatita od drva ponekad se koriste
oko manifolda da zatite oplatu od izljeva plina. Iz istog razloga uobiajeno je da se voda
pusti da tee neprestalno sa strane broda kraj manifolda za vrijemo operacija teretom. Na
svim tim brodovima postoji raireni sistem promatranja atmosfere da bi se dao rani znak
bilo kakvog curenja. Senzori su smjeteni oko tanka, u oblinjim void space i u cargo
control room-u. Ti sistemi su postavljeni za vau zatitu i moraju se provjeravati i
odravati kako preporua proizvoa. Tamo gdje su hold space ispunjeni duikom ili
inertnim plinom, uzorci tih prostora se prate za bilo koji plin tereta. Ako se otkrije
curenje oglasit e se alarm. Tamo gdje je teret zapaljiv kisik se eliminira inertiranjem hol
spacea, curenje tereta se eliminira sekundarnom barijerom, a zapaljenje se eliminira
uspostavljanjem zona opasnog plina. Na svim ovim brodovima puenje je zabranjeno
osim u posebno oznaenim prostorijama. ibice i mobilni telefon, radio i cd player ne
smiju se iznositi izvan prostorija posade. Za vrijeme opercija uvijek postoji ESD koji se
moe aktivirati runo ili automatski pomou senzora koji otkrivaju probleme kao to je
visoka razina tanka ili pomicanje broda.Ako doe do curenja ESD e zaustaviti dovod
plina. Ako netko vidi curenje mora odmah javiti u cargo control room. Uobiajeni su
taljivi dijelovi u sluaju poara koji uzrokuju zaustavljanje pumpi.

84

5.3.Dini aparat , naputanje tankova, oprema za spaavanje i

naputanje
Svi brodovi moraju imati dva kompleta aparata za disanje.
Dini ili izolacijski aparat s komprimiranim zrakom titi dine organe od otrovnih para i
plinova te tetnih tvari u zraku.
Aparat se sastoji od jedne ili dvije boce s komprimiranim zrakom prirodnog sastava.
Udisanje se vri preko redukcijskog i plunog automatskog ventila smjetenog na maski.
Uz bocu postoji manometar i alarm koji upozorava da je tlak u boci pao na priblino 4550 bara, odnosno da je u boci preostala koliina zraka dovoljna za 10 minuta disanja.
Predtlak kod ovih aparata sprijeava ulazak vanjskih otrovnih plinova ili para u sluaju
oteenja maske ili loeg pristajanja na usta/nos korisnika (brada isl.)
Aparat treba periodino pregledavati (nadlene osobe na brodu) te atestirati (nadlene
institucije).

Dini ili izolacijski aparat s komprimiranim zrakom

Samostalni aparat za disanje s bocama komprimiranog zraka (slika 20) iji volumen ne
smije biti vei od 120 litara, s najmanjim vremenom upotrebe od 30 minuta , upotrebljava
se kao mjera sigurnosti prije ulaska u zatvorene prostore i za gaenje poara. Dini ili
izolacijski aparat se sastoji od jedne ili dvije boce komprimiranog zraka prirodnog

85

sastava , redukcijskog ventila kroz koji prolazi zrak iz boce i ulazi u fleksibilnu cijev.

Slika 20. Dijelovi dinog aparata

Jedna boca ima volumen od 6 litara zraka i tlak punjenja od 300 bara to ini koliinu
zraka od 1800 litara (volumen boce x tlak punjenja). Dvije boce imaju volumen od po 4
litre s tlakom punjenja od 200 bara svaka boca, to daje ukupno 1600 litara zraka. Ta
koliina je dovoljna za 40-45 min , ovisno o teini posla. Teina aparata s dvije boce je
oko 16 kg.Obvezno postoji predtlak u maski koji sprjeava ulazak vanjskih otrovnih
plinova ili para u sluaju oteenja maske ili kada korisnik ima bradu.
U pravilu se ne ulazi u zatvorene prostore i tankove bez dinog aparata i ostale opreme ,
osim ako je utvreno da je atmosfera u tom prostoru sigurna za normalan ivot i rad to
utvrujemo slijedeim mjerenjem :koliina kisika u tanku treba iznositi 21%
volumena, eksplozivnih para i plinova manje od 1% DGE-LEL, ostaci bilo koje
otrovne tvari u atmosferi tanka ispod MDK-TLV .Mjerenja mora obaviti struna
osoba na raznim mjestima istog prostora i na raznim visinama uzimajui u obzir
eventualnu ventilaciju u tom prostoru. Dobivene vrijednosti su stanje tog trenutka.
Promjena stanja moe uslijediti odmah nakon izvrenog mjerenja zbog promjene
temperature, uvjeta ventilacije i sl. stoga mjerenja treba periodino ponavljati.Prije
mjerenja tank se inertira a nakon toga se obavi ventiliranje tanka degazacija tanka(gas
free). Kada se mjerenjem utvrde gore navedene vrijednosti zapovjednik moe izdati
dozvolu za ulazak u zatvoren prostorEnclosed space entry permit (tablica 21).
Ako ipak osoba treba ui u tank koji nije siguran (non gas free tank) tada treba biti
adekvatno opremljena s zatitnim odjelom, dinim aparatom, sigurnosnim pojasom i
uetom, osobnim detektorom plina i mogunou komunikacije-dojave alarma. Ova
specijalna dozvola se moe izdati samo onda ako se posao ne moe obaviti na drugi
nain. Straa mora biti na ulazu tanka a sastoji od skupine za spaavanje (rescue party) i
osobe zaduene za komunikaciju. Sigurnosni pojas, ue, nosila i komplet dinog aparata
trebaju biti na raspolaganju skupini za spaavanje i spremni za upotrebu .

86

Tablica 21. Dozvola za ulazak u zatvoreni prostor

87

5.4.Zatitna odjea i oprema

Ureaj za disanje i odjea koja omoguava potpunu zatitu mora se koristiti pri ulasku u
prostor u kojem je mogu kontakt s teretom.
Tipovi odjee zavise o tome da li tite od tekuina ili su odjela potpuno nepropusna za
plinove. Komplet normalno sadri kacigu, rukavice i izme.
Neki tipovi zatitne odjee moraju biti otporni, pored ostalog i na niske temperature.
Odjea potpune zatite je neophodna pri ulasku u prostore koji su zagaeni otrovnim
plinovima poput amonijaka, klora, propilen oksida ili butadiena. Slika dolje.

Odjea potpune zatite

Na tankerima postoji zajednika i osobna sigurnosna oprema i zatitna odjea.
U zajedniku opremu spadaju:
- amci za spaavanje;
- Splavi za spaavanje;
- Sustavi protupoarne zatite (ugraeni i prenosni);
- Ugraeni sustavi za otkrivanje plina;
- Sustav Inertnog plina itd.
U osobnu opremu spadaju:
- Aparat za disanje;
- Zatitno odjelo sa kacigom;
- Rukavice;

88

izme;
Sigurnosni pojas;
Sigurnosno ue;
Svjetiljka;
Sjekira;
Ureaji za otkrivanje i mjerenje kisika i plinova itd.

Osnovna mjera sigurnosti posade i broda su odravanje i provjera zajednike i osobe

zatitne opreme.
Pojedinu opremu odrava posada na brodu o emu se mora voditi uredna evidencija dok
dio opreme odraju servisne slube na kopnu koje su specijalizirane i ovlatene za tu
vrstu usluga.
Pored pregleda i odravanja opreme posada mora izvoditi vjebe prema rasporedu vjebi
radi uvjebavanja svakog lana posade kako bi to uinkovitije djelovao u bilo kojoj od
izvanrednih situacija pri emu treba voditi rauna da se uloge u svakom timu mjenjaju iz
vjebe u vjebu kako bi se izbjegla pojava nezamjenjivih.

U osobnu opremu openito spada :

a) zatitna odjea od vodootpornog materijala koji titi kou od vanjskih utjecaja
b) izme i rukavice od gume ili drugog materijala koji ne provodi elektrinu energiju
c) vrsta kaciga koja titi od mehanikog udara
d) sigurnosna runa svjetiljka odobrenog tipa koja gori najmanje 3 sata
e) sigurnosno ue i pojas.
Zatitna oprema na tankerima specijalizirana je za zatitu od opasnosti koje se mogu
oekivati na takvom tipu tankera i od tereta kojeg prijevozi.
Na svim tankerima u osobnu opremu spada i osobni detektor s alarmom koji na vrijeme
upozorava lana posade na opasnosti koje mogu slijediti zbog smanjenog sadraja kisika
u atmosferi ili prisutnosti plina .
Kemijski tankeri moraju imati najmanje 4 potpuna seta sigurnosne opreme na brodu.
Svaki set mora omoguiti lanu posade obavljanje posla u kontaminiranom prostoru(gas
filled compartment) u trajanju od najmanje 20 minuta. Oprema mora biti u skladu s
SOLAS regulation II-2/10.10 i ne smije se koristiti za ulaske u zatvorene prostore. Set
sigurnosne opreme se mora sastojati od: dinog aparata s komprimiranim zrakom (self
contained air breathing apparatus), zatitno odijelo-kombinezon, izme, rukavice i
naoale koje vrsto prijanjaju za lice (slika 21), pojas i vatrootporno ue otporno na terete
koji se prijevoze, izolirana lampa .

89

Slika 21 Kemijsko zatitno odijelo (Chemical protective suit)

Oprema na svim tankerima mora se nalaziti na jasno obiljeenom i dostupnom mjestu.
Odjeu treba presvlaiti u prostorijama izmeu prostora tereta i nastambi.
Dekontaminacijski tuevi i postaje za ispiranje oiju (slika 22) trebaju biti lako dostupni
na palubi i jasno oznaeni. Oprema za bjeanje sadri set za disanje(emergency escape
breathing set) u trajanju od 15 minuta.

Slika 22. Dekontaminacijski tuevi i postaje za ispiranje oiju na tankerima za kemikalije

90

Osobna oprema na plinskom tankeru takoer sadrava: zatitnu odjeu, rukavice, izme,
naoale, titnike za lice od PVC-a i aspirativnu opremu kada se izlaemo parama. Kada
se prevoze otrovni tereti na brodu moraju biti maske za disanje s posebnim filtrima kao
zatita od otrovnih para i plinova tereta. Ova oprema ima rok trajanja, ne smije se otvarati
prije upotrebe i zamjenjuje se promjenom tereta. Nakon isteka roka trajanja opremu treba
unititi.
SIGURNOST OSOBLJA zatitna oprema osoblja se uvijek mora koristiti prema
pravilima broda i terminala. Tamo gdje se prevoze kemijski plinovi nose se aparati za
disanje i moe biti potrebno i kemijsko odjelo . Mnogi teretni prostori su inertirani.
Inertni plin dolazi od gas generatora, tanka s duikom ili generatora duika. Morate znati
o tim sistemima i biti svjesni opasnosti od inertiranih prostora. Ulazak u zatvorene
prostore uvijek treba biti u skladu s procedurama kompanije itd.
Akomodacijski blok(nadgrae) je dizajniran da bi bio siguran u sluaju curenja tereta.
Osoblje moe ostati unutra dok nije sigurno za evakuaciju. Za vrijeme operacija teretom
sva vrata i otvori moraju biti zatvoreni. Nadgrae je zatieno vodenim zidom koji se
ukljuuje u sluaju vatre. Na nekim brodovima postaje sa brodicama za spaavanje se
takoer zatiuju vodenim zidovima kada je potrebno napustiti brod. Podruje unutar
nadgraa odrava se iznad atmosferskog tlaka da ne moe ui plin. Za vrijeme operacija s
teretom ventilacijski otvori su zatvoreni a ventilatori su postavljeni na recirkulaciju. Mala
koliina svjeeg zraka koju je potrebno usisati mora doi iz sigurnog podruja.

5.5.Ureaji za oivljavanje
Svi terminali i posade broda trebaju biti upuen u postupak reanimacije radi pomoi
osobama koje su bile izloene otrovnim plinovima / parama ili ije je disanje prestalo
zbog udara elektrine struje ili utapanja.
Aparat za reanimaciju treba drati na lako dostupnom mjestu, nezakljuan.
Uputstva za njegovu upotrebu trebaju biti istaknuta na slijedeim mjestima:
- na mjestu gdje se aparat nalazi,
- u prostorijama asnika
- u bolnici ili apoteci.
Aparat i sadraj boca treba provjeravati periodino. U priuvi treba imati dovoljan broj
punih boca kisika.

91

Prijenosni ureaj za reanimaciju

Respiratori :
To su ureaji koji se upotrebljavaju za umjetno disanje i u oksigenoterapiji (slika 23).
Koriste se na runi pogon , komprimirani zrak (kisik) i na elektrini pogon. Ovi ureaji
slue za davanje kisika i za vrenje umjetnog disanja obinim zrakom. Koliina zraka ,
odnosno kisika , daje se otprilike 0,5 litre sa svakim udisajem , to se regulira puhaim
mijehom. Osim toga slue i za aspiraciju , tj. za usisavanje i uklanjanje sline i ostalih
sadraja koji se nalaze u ustima , drijelu i duniku tako da se dini putovi oslobode za
prolaz zraka u plua. Ureaj se sastoji od eline boce , komprimiranog kisika ,
manometra koji pokazuje tlak i koliinu kisika u boci , redukcijskog ventila kojim se
sniava tlak iz boce , rebrastog mijeha koji se rastee i tako ostvaruje cirkulacija kisika ,
odnosno zraka. Ako se ne eli vriti umjetno disanje kisikom nego zrakom iskopa se
cijev koja spaja mijeh sa bocom za kisik, pa se mijehom dovodi bolesniku obian
atmosferski zrak. Ovaj ureaj se koristi za aspiraciju tako da se uz to koristi prozirna boca
za sakupljanje aspiriranih sadraja iz dinih putova unesreenog . Boca je spojena
gumenom cijevi sa sistemom za kisik , a na drugoj njezinoj strani nalaze se nastavci koji
se uvlae u usta , nos i dunik osobi iz koje se uklanja sadraj koji joj je zaepio dine
putove.

92

Slika 23. Respirator (Oxigen resuscitator).

5.6.Mjere opreza i sigurnosti

Radi otklanjanja mogunosti zapaljenja/eksplozije na tankerima se mora izbjei
istovremeno postojanje zapaljive smjese i iskre u istom prostoru. Nemogue je uvjek
potpuno nadzirati oba ova elementa ali se jedan od njih mora otkloniti.
U svim prostorima gdje se mogu oekivati zapaljivi plinovi (prostori tereta, pumpne
stanice a ponekad i dijelovi palube) mora se otkloniti bilo kakva mogunost iskre.
U prostorima gdje postoji mogunost iskre/otvorenog plamena (nastanbe, strojarnica,
kuhinja isl.) mora se onemoguiti pristup zapaljivih plinova.
Potrebno je dobro kontrolirati mogunost pristupa plina i otvorenog plamena/iskre u
radionicama, skladitima, provenom, sredinjem i krmenom nadgrau kao i skladitima
suhog tereta ako postoje.
Postojanje postrojenja inertnog plina i njegovog ispravnog rada predstavlja dodatnu
mjeru sigurnosti ali ne smanjuje potrebu rada na siguran nain i mjere prevencije glede
zapaljenja/eksplozije.
5.1.1.Potencjalni uzroci poara i mjere prevencije
Puenje
U plovidbi se puenje doputa u vremenu i prostoru kojeg odredi zapovjednik broda.
Puenje mora biti zabranjeno na palubi tankova i na svim mjestima gdje bi se
zapaljivi/eksplozivni plinovi mogli pojaviti.
ibice i upaljai
Upotreba upaljaa i ibica izvan nastambi je zabranjena osim u prostorima gdje je
puenje dozvoljeno. ibice i upaljae se ne smije nositi izvan ovih prostora niti se smiju

93

nositi na palubu tankova ili bilo koji drugi prostor gdje postoji mogunost pojave
zapaljivog/eksplozivnog
plina.
ibice koje se smiju koristiti na tankerima moraju biti sigurnosne.
Otvoreni plamen
Otvoreni plamen mora biti zabranjen na palubi tankova i na svim mjestima/prostorima
gdje postoji mogunost pojave eksplozivnog/zapaljivog plina.
Upozorenja
Prenosna i stalna upozorenja glede zabrane puenja i upotrebe otvorenog plamena moraju
biti postavljena na skali broda, izlazima iz nastambi i na mjestima koja se smatraju
prikladnim.
Sva upozorenja moraju biti jasno uoljiva, a nou prikladno osvjetljena.
Kuhinja
Osoblje kuhinje mora znati upotrebljavati ureaje kuhinje na siguran nain.
Nenadlene i neiskusne osobe ne smiju koristiti kuhinjske ureaje.
Kuhinjske nape i cjevovodi moraju biti uvijek isti. Svi toplinski elektrini ureaji
moraju imati termostat radi zatite od pregrijavanja.
Kuhinja mora biti opremljena prikladnim protupoarnim aparatima i pokrivaima, a
osoblje kuhinje uvjebano za sluaj poara u kuhinji.
Prenosne lampe i elektrina oprema
Sva prenosna elektrina oprema, ukljuujui i lampe, mora biti odobrenog tipa i
provjerena prije svake upotrebe. Posebno provjeriti mogue oteenje izolacije kablova i
dobru pritegnutost spojnih mjesta kablova.
Lampe i ostali elektrini ureaji na produnim kablovima
Upotreba prenosnih elektrinih ureaja s produnim kablovima je zabranjena u
tankovima tereta i oblinjim prostorima i na palubi tankova osim u periodima:
a. - kada je prostor u kojem i preko kojeg se koristi ureaj i kabel gas free (bez
zapaljive smjese plinova) glede radova sa iskrom;
- kada su oblinji prostori takoer gas free i sigurni za radove sa iskrom ili su
oieni od ugljikovodika na ispod 2% volumena u atmosferi i inertirani ili
potpuno napunjeni balastom ili kombinacijom ovih dviju metoda;
- kada su svi zatvori koji vode u prostore ,a nisu gas free dobro zatvoreni ili
b.

kada su kablovi i ureaji sigurnosne izvedbe

c.

kada su ureaji ugraeni u kuita protueksplozivne izvedbe.

Svi pokretni kablovi moraju biti odobreni za upotrebu u posebno tekim uvjetima te imati
vodi za uzemljenje i biti spojeni na protueksplozivno kuite prema sigurnosnim
standardima.
Postoji dio opreme koja je tipski odobrena samo za upotrebu na palubi tankova.

94

Pokretni kablovi za signalna ili navigacijska svjetla i telefone odobrenog tipa trebaju biti
odobreni za tu namjenu.
Rune baterije i ureaji na baterije
Na tankerima se smiju koristiti samo rune baterije odobrenog tipa glede koritenja u
zapaljivoj atmosferi.
Prenosni UHF/VHF primopredajnici moraju biti sigurnosne izvedbe.
Ureaji kao satovi, pojaala sluha i pacemakers ne predstavljaju izvor znaajnijeg
iskrenja.
Prenosni radioprijemnici, kasetofoni, elektroniki kalkulatori, fotoaparati, blicevi, kamere
i reflektori moraju biti odobrenog tipa ukoliko se koriste na mjestima gdje postoji
mogunost pojave zapaljivog plina.
Ugraeni elektrini ureaji
Elektrini ureaji ugraeni u prostore gdje postoje zapaljivi plinovi ili mogunost njihove
pojave moraju biti odobrenog tipa te se moraju uredno odravati i provjeravati.
Sintetika odjea
Sintetika odjea pod normalnim okolnostima ne predstavlja znaajniji izvor iskrenja.
Svojstvo sintetike odjee da omekaje i da se otapa pri visokim temperaturama tvorei
jak izvor topline koji predstavlja opasnost za tijelo korisnika te nije prikladna za osobe
koje pri radu mogu biti izloene plamenu ili vruim povrinama.
Antene odailjaa
Elektromagnetska energija odailjaa moe uzrokovati iskrenje na izolatorima antena
ukoliko su neisti ili imaju posolicu.
Odailjanje nije dozvoljeno kada postoji mogunost pojave plina u okolini (antene
odailjaa uzemljiti).
Odailjai malih snaga (satelitski i VHF ureaji) ne predstavljaju znaajniji izvor iskre.
Upotreba alata
U plovidbi prije poetka piketavanja, pjeskarenja ili upotrebe bilo kojeg strojnog alata
izvan kotlovnice, strojarnice ili nadgraa nadleni asnik se mora uvjeriti da je prostor
gas free i da e ostati gas free za cijelo vrijeme rada te da je izdata dozvola za Hot
work.
Runi alati
Rune alate koristiti samo za njihovu namjenu. Mogunost iskre pri ispravnom
koritenju takvih alata je mala ali voditi trajno rauna o pravilnoj upotrebi alata.
Odobrenje za radove sa iskrom Hot work
Prije izdavanja dozvole za Hot work nadleni asnik se treba uvjeriti u slijedee:

95

- da ne postoji otrovan ili zapaljiv plin na mjestu rada kao i da je sadraj kisika u
atmosferi 21%;
- da ne postoji stupa, krpe ili drugi materijali natopljeni uljem na mjestu rada koji
mogu stvarati zapaljive ili otrovne plinove ak i pri zagrijavanju;
- da ne postoji zapaljiv materijal na mjestu rada kao ni u oblinjim prostorima;
- da su oblinji prostori gas free;
- da su cjevovodi isprani, posueni i izolirani od prostora u kojima e se raditi;
- da je prostor u kojem se radi dobro ventiliran te da se vri provjera sastava
atmosfere za vrijeme rada;
- da je pripravna prikladna protupoarna oprema;
- ne istiti prostor razrijeivaima bilo koje vrste;
- Hot work na sekciji cjevovoda se moe dozvoliti samo ako je ta sekcija na
hladno odvojena od sustava cjevovoda i dovedena u gas free stanje za vrue
radove.
Pisana dozvola za Hot work se izdaje za svaki rad posebno.
Dozvola sadri period za koji vrijedi (najvie 12 sati), mjere opreza, postupak za gaenje
poara, nain spaavanja i komunikacije.

HOT WORK PERMIT FORM

VESSEL: ______________________________

DATE: _____________________________-

Checklist for Hot Work

This permit to work relates to any work involving temperatures which are likely to be of sufficient intensity to
cause ignition of combustible gases, vapour or liquids in or adjacent to the area involved.
If in doubt refer to ISGOTT
.
Location of hot work: _____________________________________________
Reason of work : __________________________________________________
Personnel carrying out hot work : ____________________________________
This permit is valid

from: ____________________hrs to : ____________________________hrs

Work completed : _______________________________________ hrs

96

The shadowed area applies to hazardous work not involving naked flame or continuous spark production and would
include use of electrical equipment, use of mechanically powered tools, sand or gritblasting, hammering or
mechanical chipping.
YES
1.

2.

3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.

N/A

Is presence of flammable or toxic gas checked in the vicinity and confirmed to be absent.
(Gas reading on the combustible gas detector should read less than 1% LEL).
Are all oil soaked scales or materials likely to give HC-gas removed from the area or
compartment where work is to be done. (All sludge, scale and sediment should be
removed from an area of at least 3 meters around the area of work, including reverse sides
of frames, bulkheads, etc.)
Are adjacent compartments gas free for hot work, or in an inert condition, or water filled,
and confirm no possibility of any gas from other compartment be introduced by way of
common lines
Are flammable material which might catch fire removed from the area of work.
Are all flammable material present in any adjacent space which might ignite by the
transmission of heat through the bulkhead removed.
Are possible sources of HC-gas or liquid eliminated from entering in areas where work is
in progress
Are fire extinguishers ready for immediate use.
Is the fire main pressurised, fire hoses rigged and ready for immediate use.
Are piping, valves, heating coils, or other equipment where work is required first flushed
and opened to ensure that they are gas free.
Has equipment / pipeline been isolated by blank or by valves.
Is the equipment isolated electrically.
Are all operations such as ballasting, tank washing and any other operations which could
produce flammable gas on deck stopped.
Is combustible gas detector ready for monitoring presence of flammable gas at regular
intervals.

14. Is special personal protection worn as applicable

Signature of Responsible Officer :

______________________________________

Signature of Master : ______________________________

Certificate of completion
The work has been completed and all persons under my supervision, materials and equipment have been withdrawn
Person in charge (date/signature) : ______________________________________
In case of work involving naked flame or continuous spark production all questions have to be considered.

Dozvola za Hot work

Mjere opreza glede elektrostatske iskre
Posebnu panju treba posvetiti svakom dijelu elektrine opreme na tankerima kao i
alatima koji se koriste za rad u tankovima.

97

Vano je provjeriti uzemljenje na runim sondama, posudama za uzimanje uzoraka tereta

itd.
Sva oprema se najprije vizualno pregleda glede moguih mehanikih oteenja a zatim
provjeri mjernim instrumentom ili test-priborom, uzemlji na metalni dio broda (ist metal
- ne preko boje) nakon ega se moe spustiti u tank.
Nakon priveza broda na terminal potrebno je brod uzemljiti kabelom terminala radi
izjednaavanja mogue razlike u nabojima.
Katodna zatita
- Magnezij - Anode od magnezija se ne smiju koristiti u prostorima gdje moe biti
zapaljivih plinova jer sa hrom eljeza mogu uzrokovati iskru.
- Aluminij - Aluminijske katode se smiju ugraditi samo na odobrena mjesta u
tankovima. Voditi rauna da su vrlo sline cink anodama. Preporuljivo je
aluminijske anode ugraivati u stalne tankove balasta.
- Cink anode ne uzrokuju iskru sa hrom eljeza te se mogu ugraivati u tankove
tereta.
Vrsta i raspored anoda trebaju biti odobreni od klasifikacijskog drutva.
Spontano zapaljenje
Neki materijali kada se natope uljem, posebno biljnim, skloni su zapaljenju bez
dovoenja topline jer sami oksidacijom stvaraju toplinu.
Stupu, krpe, platno jutene i sline materijale ne drati blizu ulja, boje, na palubama ili
oko cjevovoda. Ako se natope uljem treba ih oistiti ili unititi.
Neke od kemikalija koje se koriste za tretiranje kotlova mogu se spontano zapaliti ako im
se dopusti isparavanje.
Samozapaljenje
Naftne tekuine kada se dovoljno zagriju e se zapaliti bez prisustva iskre / plamena.
Ulja za podmazivanje ako padnu na vruu povrinu e se takoer zapaliti.
Sve cjevovode stalno kontrolirati glede proputanja.
Strojarnica i kotlovnica
Poduzeti sve mjere glede odravanja ispravnim sustava plamena u dimnjaku, iskre
plamenika, cijevi ispuha i hvataa iskre.
Ukoliko postoji plamen ili iskra iz dimnjaka promjeniti kurs kako bi se izbjeglo padanje
iskri na palubu tankova. Bilo kakve radnje sa teretom, balastom ili ienja tankova treba
zaustaviti i zatvoriti sve otvore tankova.
Tekuine za ienje
Preporuljivo je ne koristiti otrovne, zapaljive i lako isparljive tekuine.
Zapaljive tekuine drati u zatvorenim, nelomljivim posudama uredno oznaene i
spremljene na prikladno mjesto.

98

Tekuine za ienje se smiju koristiti samo u prostorima koji imaju dobru ventilaciju,
vodei rauna o isparljivosti tekuine. Izbjegavati dodir sa tekuinom ili zagaenje
odjee.
Prolijevanje i proputanje ulja
Proputanje i prolijevanje ulja u strojarnici i kotlovnici predstavlja opasnost glede poara
kao i opasnost za sigurno kretanje posade.
Osobno ponaanje
Zbog tetnosti za zdravlje izbjegavati dodir sa naftom/uljem/kemikalijama i/ili
zagaenom odjeom.
Sigurnost bunkeranja
Voditi
rauna
o
toki
paljenja.
Za naftu je uobiajeno da je toka paljenja iznad 60oC meutim esto se naftom rukuje
pri
temperaturama
blizu
toke
paljenja.
Nikada ne smatrati da su prostori gdje mogu biti isparine nafte sigurni zbog visoke toke
paljenja.
Mjere preventive u uvjetima hladnog vremena
Za vrijeme hladnog vremena provjeravati rad preko/pod tlanih i brzih ventila.
Voditi rauna o mogunosti zamrzavanja kondenzata ime bi se mogla onemoguiti
ventilacija.
Na brodovima sa sustavom inertnog plina voditi rauna o dovoenju vode na palubnu
brtvu, sprijeiti zamrzavanje i pregrijavanje vode.
Osigurati da je glavni protupoarni sustav ispravan.
Ulazak u zatvorene prostore
Zatvoreni prostor je svaki prostor bez izravne ventilacije u koji se ne ulazi svakodnevno.
To su najee tankovi tereta, balasta, goriva, vode, skladite boja i slino.
U tim prostorima se mogu pojaviti razliiti spojevi koji mogu biti otrovni, zaguljivi,
zapaljivi i eksplozivni.
Pored ovih opasnosti postoji i opasnost od nedostatka svjetla, moguih oteenja
stepenica, rukohvata isl.
Ulazak u zatvorene prostore se uvjek mora izvoditi u skladu sa postupcima nikad
pojedinano, uvjek organizirano uz nazonost nadlenog asnika.
Zbog mogunosti nedostatka kisika kao i prisustva ugljikovodika ili otrovnih plinova u
tankovima tereta, koferdama, tankova dvodna ili bilo kojeg zatvorenog prostora
zapovjednik je duan odrediti takve prostore i postupke za ulazak u njih.
Dozvolu za ulazak u zatvoreni prostor potpisuju nadleni asnik i zapovjednik broda a
ona vrijedi samo za jednokratni ulazak u zatvoreni prostor, to mora biti uoljivo
oznaeno na dozvoli.
Pumpne postaje

99

Ope
mjere
opreza
Zbog poloaja, izvedbe i njihovog rada u njima je povean nivo opasnosti pa su potrebne
i posebne mjere opreza.
Podnice
uvjek
drati
istim
i
suhim.
Svu opremu treba dobro odravati, posebno glede proputanja.
Ventilacija
Mogue postojanje plinova ugljikovodika u pumpnoj stanici zahtjeva dobru ventilaciju.
Prije bilo ijeg ulaska pumpnu stanicu treba dobro proventilirati a atmosferu u njoj
provjeriti glede postojanja opasnih plinova.
Posebnu panju posvetiti nivoima ispod donje platforme gdje se mogu nakupiti plinovi.
Dobro odravati sustav izoliranja pumpne stanice za sluaj poara.
Ulazak u pumpnu postaju
Nitko ne smije ulaziti u pumpnu stanicu bez dozvole nadlenog asnika.
Nadleni asnik se duan uvjeriti u bezopasan ulazak u pumpnu stanicu, provjeriti
atmosferu, osigurati ventilaciju i potrebne komunikacije.
Na ulasku u pumpnu stanicu mora biti istaknuto upozerenje Zabrana ulaska bez
dozvole.
Sredstva i oprema za evakuaciju trebaju biti pripravna.
Na prikladnom mjestu trebaju biti aparati za disanje i reanimaciju.
Otvaranje pumpi, ventila i opreme
Prije bilo kakvih radova koji zahtjevaju rastavljanje pumpi, ventila tereta, cjevovoda ili
elektrine opreme slijediti slijedei postupak:
1. provjeriti atmosferu glede ugljikovodika i otrovnosti;
2. odgovorni asnik se mora uvjeriti da su radni uvjeti na mjestu rada sigurni;
3. treba izdati dozvolu za rad sa svim pojedinostima;
4. sustav tereta isprati vodom prije rastavljanja. Kada se sekcije odvoje treba ih isprati
vodom radi odstranjenja ostataka tereta. Povrine uvjek oistiti prije radova na
njima.
Osvjetljenje u pumpnoj postaji
Posebnu panju posvetiti kako bi se sustav rasvjete odravao u cjelosti ispravnim kakav
je odobren od klasifikacijskog drutva.
Ukoliko je potrebna dodatna rasvjeta koristiti samo odobrenu opremu.
Ukoliko postoji sumnja u ispravnost rasvjete onda prije ukljuenja treba proventilirati
prostor.
Ope mjere opreza
ivot i rad na brodu sadre brojne opasnosti.

100

Poznavanje broda i vrsta nezgoda koje se mogu dogoditi pri pojedinim radovima ili u
pojedinim prostorima je vrlo bitno za svakog lana posade, a posebnu panju treba
posvetiti novim lanovima posade.
asnik za sigurnost, prvi asnik palube, mora upoznati prije isplovljenja svakog novog
lana posade sa njegovim dunostima u sluaju opasnosti kao to su poar, naputanje
broda, oneienje mora itd.
Upoznavanje sa brodom, vjebe i teajevi glede sigurnosti se upisuju u knjiicu koju
treba imati svaki lan posade.
Knjiica je jedan od dokumenata svakog lana posade.
Zapovjednik broda je duan odrediti osobu za sigurnost u bilo kojem procesu
plovidbenog pothvata. To podrazumijeva plovidbu i operacije u luci. asnik plovidbene i
strojarske strae je ujedno i odgovorna osoba za sigurnost plovidbe. U luci pored
redovne strae treba biti odreen asnik za sigurnost (Safety Officer) s posebnim
zaduenjem ( kao npr.nadgledanje odreenog procesa i pravovremeno izvjeivanje).
asnik za sigurnost je duan svakog lan posade upoznati sa njegovim dunostima i
obvezama na brodu (radne obveze, koritenje zatitne opreme i sredstava u procesu rada),
postupcima u sluaju opasnosti i opremom, skupnim i osobnim sredstvima za spaavanje,
obvezi sudjelovanja u svim propisanim vjebama odreenim zakonom i zahtjevima
brodara. O svemu navedenom asnik za sigurnost potpisuje knjiicu (Safety training
record book-slika 24) novom lanu posade. Knjiica o obavljenim vjebama ima rok
trajanja od 6 godina i lan posade je duan imati na brodu.

Slika 24. Knjiica lana posade o izvrenim vjebama na brodu

6.SPREAVANJE ONEIENJA
Oneienje okoline u dananjim uvjetima tehnolokog razvoja predstavlja problem
ivljenja na zemlji. Obzirom na tako znaajnu vanost, meunarodne udruge donose
pravne norme kojima se reguliraju odnosi i spreavaju bilo kakvi oblici oneienja
okoline sa brodova. Kao najvaniji imbenik u svrhu te zatite je svjesnost o zagaivanju.

101

Stoga, svaki lan posade mora biti svjestan svoje uloge u tom procesu kako za svoje tako
i za ope dobro.

6.1.Uzroci oneienja (zraka, mora)

Oneienje s brodova utjee na:
- kvalitetu morske vode (prijenos sedimenata balastnim vodama, izljevanje ulja,
otpad s brodova.),
- klimu (emisija ispunih plinova),
- morske organizme - bioraznolikost (prijenos invazivnih vrsta balastnim vodama,
toksini iz protiv obratajnih premaza, izljevanje ulja...),
- hranu i zdravlje ljudi (prijenos patogenih organizama balastnim vodama, izljevanje
ulja.),
Uzroci oneienja okolia (mora , zraka...)
Buka s brodova - smeta prirodna divlja stanita.
Upotreba brodske sirene na terminalu je zabranjena osim za sluajeve koji su propisani
odredbama terminala (poar, oneienje mora).
Balastne vode - mogu prenositi invazivne vrste, patogene i sediment
Protivobratajne boje za zatitu podvodnog dijela trupa broda - isputaju toksine koje
mogu tetiti organizmima u moru
Ispuni plinovi (sumpor, duik i ugljik dioksidi)
Smee s brodova od organskog otpada (ostaci hrane) do plastike, zauljenih krpa...
Ostaci tereta s bulk carriera i izljevi kemikalija s chemical tankera - mogu zagaditi luke,
vodene tokove i oceane
Izljevi ulja (nafte) s tankera i drugih brodova
Kasnih 1970-ih je u more dospijevalo 400.000 tona nafte godinje s brodova - danas
prosjeno 27.000 tona (2000/05) pad od 93%.
Smanjenje je posljedica meunarodnih sigurnosnih mjera vezanih za operacije
pomorskog transporta (International Convention for Prevention of Pollution from Ships MARPOL).
Zagaenja uzrokovana havarijama su rjea nego ona koja nastaju kao posljedica
svakodnevnih operacija na brodovima, ali imaju tetniji uinak - veliki katastrofalni
izljevi usprkos oiglednim posljedicama i velikoj panji koju privlae inferiorni su
naspram drugim izvorima oneienja prema opsegu i stupnju prijetnje okoliu opasnija
su stalna curenja malog opsega
Emisija ispunih plinova s brodova
U ispune plinove koji zagauju zrak ubrajamo ugljini dioksid, ugljini monoksid,
sumporni dioksid, duini oksidi, vrste estice i tetne organske komponente.

102

Brodovi su vei zagaivai zraka od kopnenih zagaivaa, jer ne podlijeu strogim

zakonskim regulativima - gorivo koje se koristi za pogon brodova ima visok udio
sumpora i jeftinije je nego gorivo za upotrebu na kopnu.
U Europi je emisija SO2 s brodova vea od koliine koju zajedno emitiraju svi automobili
i tvornice zajedno- brodovi isputaju 50 puta vie sumpora nego kamion po toni
preveenog tereta
Do 2012. s brodova e potjecat 40 % zagaenja zraka na Zemlji (poveanje trgovine).
Naini borbe za sprijeavanje i saniranje katastrofa:
- Meunarodni propisi
- Podjele odgovornost za sprjeavanje katastrofa izmeu naftnih kompanija,
brodovlasnika i brodograditelja
- Efikasni naini zadravanja (ograivanja) i uklanjanja/tretiranja naftne mrlje
- Prevencija teta uvoenjem sustava Fast Oil Recovery (FOR) s olupina izmeu
SAD i Kine
Pomorski promet nije obuhvaen protokolom iz Kyota o smanjenju emisije o tetnih
plinova.
Brodovi postaju sve vei, a meunarodni promet morem je u usponu, pa se Meunarodna
Pomorska Organizacija (IMO) - Odbor za zatitu okolia zauzela za rjeavanje tog
problema.
1997 donesen Annex VI. MARPOL konvencije 73/78:
- ograniava udio SOx i NOx u ispunim plinovima koje isputaju brodovi
- regulira koliinu Sumpora u gorivu koje upotrebljavaju brodovi za pogon
- regulira emisije ostalih tetnih plinova koji unitavaju atmosferu i ozonski omota
(halon i klor-flor-karbonat)

Zrak se oneiuje sa brodova nekontroliranim veim isputanjem plinova tereta i

inertnog plina iz tankova tereta kao i ispusnim plinovima-dimom iz brodskog dimnjaka
(air pollution). Oneienje mora sa brodova nastaje nekontroliranim isputanjem
zauljenih i otrovnih tekuina koji negativno utjeu na morske organizme, pomorski okoli
i teko se razgrauju. More se takoer oneiuje raznim drugim krutim tvarima. Najvei
zagaivai su industrijska postrojenja na kopnu (priblino 70%) a slijede ih brodovi s
priblino 15%) itd.

103

6.2.Zatita od oneienja
Zatita morskog okolia, kad je rije o tankerima za prijevoz sirove nafte, se provodi
kroz:
- Konstrukcijske zahtjeve
- Zahtjeve u svezi opreme
- Zahtjeve u svezi izvoenja operacija
- Nadzor i uvjeti za stjecanje certifikata
- Kazne
- Zahtjevi u svezi obuke (izobrazbe)
Svrha konstrukcijskih zahtjeva je elja da se sprijei kontakt balastnih voda s teretom
sirove nafte, te da se na taj nain onemogui stvaranje zauljenih voda, te da se sprijei
njihovo izlijevanje u more.
Konstrukcijskim zahtjevima se takoer eli osigurati brodu veu mogunost
preivljavanja, kao i zatite tankova u sluaju nesree (dvodnima).
Takoer su kapaciteti tankova limitirani, te u sluaju oteenja tanka istjecanje e biti
limitirano.
Svrha zahtjeva u svezi opreme je da se omogui brodu da udovoljava operativnim
zahtjevima
Odvojeni balastni tankovi (SBT)
Svi novi tankeri za prijevoz sirove nafte preko 20.000 BT-a i svi product tankeri preko
30. 000 BRT-a moraju imati odvojene balastne tankove, dovoljnih kapaciteta za plovidbe
u svim uvjetima. Oni imaju odvojene pumpe i cjevovode.Jedino se kod nevremena moe
koristiti tank tereta za balast (heavy ballast tank). Od opreme, koju brod mora
posjedovati da nebi dolo do zagaenja mora na nain koji smo gore naveli su slijedei :
- ODME( Oil Discharge Monitor Equipment)

104

- OWS ( Oil water separator)

- STU ( Sewage treatment unit)

105

- Spaljiva smea i taloga goriva i ulja ( Incinerator)

Brod mora voditi dnevnik o postupcima u vezi sa smeem, paljenjem, bacanjem u more
ili predavanjem na kopno te uvati potvrde o predanom smeu ovlatenoj lukoj slubi.
Hrvatski Registar Brodova

SAETAK PRAVILA O ODLAGANJU SMEA U MORU

DODATAK V. MARPOL 73/78
ISPUTANJE ZA SVE BRODOVE, OSIM
ZA PLATFORME

VRSTA SMEA

PLASTIKA- UKLJUUJUI I
SINTETIKE KONOPE I MREE
ZA RIBOLOV I PLASTINU
AMBALAU

IZVAN POSEBNIH
PODRUJA

ZABRANJENO

106

xx UNUTAR
POSEBNIH
PODRUJA

ZABRANJENO

xxx
PLATFORME I
OPSKRBNI
BRODOVI

ZABRANJENO

PLIVAJUE ZATITNE
OBLOGE I AMBALAA

DOPUTENO OD
KOPNA: 25 MILJA
I VIE

ZABRANJENO

ZABRANJENO

PAPIR, KRPE, STAKLO,

METAL, BOCE, POSUE I SL.
OTPACI

DOPUTENO OD
KOPNA:
12 MILJA I VIE

ZABRANJENO

ZABRANJENO

OSTALE VRSTE SMEA

UKLJUUJUI PAPIR, KRPE,
STAKLO ITD.-USITNJENI ILI
PREANI

DOPUTENO OD
KOPNA :
3 MILJE I VIE

ZABRANJENO
ZABRANJENO

ZABRANJENO

OSTACI HRANE
NEUSITNJENI /NEPREANI

DOPUTENO OD
KOPNA:
12 MILJA I VIE

DOPUTENO OD
KOPNA:
12 MILJA I VIE

ZABRANJENO

x OSTACI HRANE USITNJENI

ILI PREANI

DOPUTENO OD
KOPNA :
3 MILJE I VIE

DOPUTENO OD
KOPNA: 12 MILJA I
VIE

DOPUTENO
OD KOPNA :12
MILJA I VIE

MIJEANI OTPACI

xxxx

xxxx

xxxx

x - USITNJENI I PREANI KOMADI MORAJU BITI U MOGUNOSTI PROI KROZ MREU

VELIINEOKA NE VEE OD 25 M
xx - POSEBNA PODRUJA SU: SREDOZEMNO, BALTIKO, CRNO, CRVENO I SJEVERNO
MORE.ZALJEVSKA PODRUJA, ANTARKTIK I IRE KARIPSKO PODRUJE UKLJUUJUI
MEKSIKI ZALJEV I KARIPSKO MORE
xxx - ODNOSI SE NA SVE FIKSNE I PLUTAJUE PLATFORME ZA BUENJE I
EKSPLOATACIJU PODVODNIH MINERALNIH IZVORA I NA BRODOVE UZ PLATFORMU ILI
UDALJENE MANJE OD 500M OD NJE.
xxxx - AKO JE SMEE MIJEANO S DRUGIM TETNIM TVARIMA KOJI ZA ODLAGANJE U
MORE IMAJU STROE UVJETE ONDA SE TI STROI UVJETI UZIMAJU U OBZIR

Saetak pravila o odlaganju smea na moru

Oneienje je obuhvaeno slijedeim Konvencijama:
1. SOLAS 74, sa izmjenama i dopunama
2. MARPOL 73/78 sa izmjenama i dopunama
Meunarodnim propisima ureuju se obaveze u svrhu zatite okoline. Tako nije
doputeno isputanje plinova iz tankova u atmosferu nego ih je potrebno povratnim
cjevovodom slati na kopno u tijeku operacije na terminalu ili ih sauvati u praznim
tankovima. Isputanje u more se moe vriti samo prema odredbama MARPOL-a ,
zauljene vode i krute otpatke treba predati na kopno ili neke krute otpatke spaliti na brodu
a pepeo-zgare sauvati i prikazati na kopnu. Zapovjednik je uvijek odgovoran za zatitu
okoline od zagaivanja. Kada je brod vezan, prije poetka manipulacije treba biti
ispunjena lista provjere (Check list) kako bi se uvjerili da su obavljene sve preventivne
radnje kojima se spreavaju ili smanjuju posljedice koje bi mogle nastati od izljeva.
Lista provjere obavezno sadrava sljedea pitanja:
1. Da li su odvodni otvori glavne i krmene palube hermetiki zatvoreni?
2. Da li su palube iste od slatke i slane vode ?

107

3. Da li je prije odstranjivanja zapora razvodne cijev oiena?

4. Da li su svi neupotrebljavani zapori, razvodne cijevi za teret-bunker ukljuujui i
krmene i ostale ispuste, postavljeni na mjestu i potpuno zatvoreni?
5. Da li su instrumenti za mjerenje tlaka na svom mjestu?
6. Da li su ukrcajni drop ventili zatvoreni-otvoreni?
7. Da li su svi van brodski ventili na obali ili moru zatvoreni i zapeaeni ?
8. Da li su posudice za sakupljanje tekuine na svom mjestu?
9. Da li postoji koordinacija izmeu obale i broda za poetak manipulacije teretom
ili ukrcaja bunkera ?
10. Da li su postupci zaustavljanja u sluaju opasnosti utvreni i da li su jasni ?
11. Da li su balastni tankovi isti?
12. Da li na palubi postoje ureaji za spreavanje zagaenja u sluaju izljeva ?
13. Da li e palubna razvodna cijev biti pod stalnom kontrolom osoblja za vrijeme
operacija ukrcaja , odnosno bunkera ?
14. Da li je postignut dogovor o kontroli izljeva u trenutku zavretka manipulacije
teretom bunkera?
15. Da li je odreen dovoljan broj ljudi pod rukovodstvom asnika za kontrolu ventila
za teret-bunker?
16. Da li su u potpunosti upoznati s procedurom prikljuivanja tankova?
17. Da li e dovoljno mjesta biti ostavljeno u zadnjim tankovima da se isprazne
ukrcajne cijevi?
18. Da li se ventili za teret-bunker mogu pravovremeno zatvoriti ili otvoriti?
19. Da li su indikatori na ventilima ispravni ?
20. Da li e se za vrijeme operacije ukrcaja-bunkera kontrolirati ullage-innage u
svim tankovima?
21. Da li e tank za prihvat zavrnog dijela tereta iz cijevi biti pod specijalnom
kontrolom osoblja? Itd.

6.3.Postupci u sluaju izlijevanja

U sluaju oneienja brod mora odmah prekinuti sve radnje koje su u tijeku, ukrcaj
tereta, iskrcaj tereta, uzimanje goriva, balastiranje ili debalastiranje, pranje tankova i sl.
Aktivira se alarm za oneienje, poduzimaju radnje glede ograniavanja irenja
zagaenja i ienja oneienja.
Ukoliko oneienje nije dospjelo u more (zagaena paluba) radnje navedene gore
ukoliko su u tijeku se takoer prekidaju, palubu treba oistiti zatim nastaviti sa
prekinutim radnjama.
U sluaju oneienja brod treba izvjestiti terminal o akciji ienja kao i lokalne vlasti,
agenta predstavnika osiguratelja P&I, vlasnika i managera/operatora broda.
O svim radnjama prije i poslije oneienja treba voditi dnevnik.
Ukoliko se brod nalazi u amerikim teritorijalnim vodama ili luci zapovjednitvo mora
slijediti upute OPA 90. koje tono utvruju postupak javljanja dolaska broda u luku,
adresu
nadlenog
primatelja
poruke
i
sadraj
poruke.
Istim aktom odreeni su svi postupci za sluaj oneienja okolia.
108

Odmah treba aktivirati alarm predvien za sluaj oneienja. Rukovanje teretom i sve
druge aktivnosti odmah se obustavljaju u sluaju znatnijeg zagaenja odnosno izlijevanja.
Primjenjuju se planovi akcije za izvanredne prilike. Plan odobrava nadleno tijelo a
sadrava popis kljunog osoblja , njihov razmjetaj i brojeve telefona za hitno
povezivanje. Sadri pojedinosti o smjetaju vane opreme i materijala , te kome se treba
javiti da bi to nabavili. Brzina zaustavljanja izlijevanja i akcije ienja je od
prvorazredne vanosti zato posada mora biti uvjebana , a isto tako treba biti uvjebano
osoblje na terminalu (uvjebani odred). Tako za svaki vez ili za nekoliko vezova mora
postojati plan akcije za sluaj izlijevanja ulja koji je usklaen sa planovima izvanrednih
akcija za cijelo podruje luke.
U sluaju izlijevanja koliine od 100 tona ili vee , izvjetaj se treba pripremiti u IMO
formi . Treba se uputiti vlastima obalne drave , vlastima zastave broda ako se brod
nalazi na otvorenom moru. U svakom sluaju izvjetaj se mora uputiti IMO-u u skladu sa
njenim internim uputama za izvjetavanje o nezgodama sa tetnim tvarima.

6.4.SOPEP
Svaki konvencijski brod mora imati plan postupanja za sluaj opasnosti zagaivanja
uljem SOPEP koji mora biti u skladu sa odredbama MARPOL konvencije 1973. i njenim
dodacima 1978. Plan mora biti odobren od nadlene/ovlatene ustanove tvrtke.
Plan se izrauje sa ciljem da pomogne posadi prilikom iznenadnog isputanja ulja te
sadri sve neophodne radnje potrebne da se zaustavi ili to je vie mogue smanji
isputanje ulja ime se postie manji negativni uinak na okoli.
Plan sadri temeljne upute za sve predvidive sluajeve isputanja ulja.
Budui da je nemogue predvidjeti okolnosti svakog sluaja plan omoguuje
uvjebavanje raznih situacija ime se postie bolje snalaenje i poduzimanje pravih radnji
u
nekoj
od
stvarnih
situacija.
Sastavni dio ovog plana je i raspored za uzbunu za sluaj opasnosti od zagaivanja kojim
su odreene dunosti pojedinih lanova posade.
Ovaj plan mora biti izloen na istaknutim mjestima po brodu ukljuujui zapovjedniki
most, strojarnicu i nastanbe posade.Svi lanovi posade se moraju upoznati sa svojim
dunostima, a asnici ga moraju prouiti to potvruju potpisom.
Svaki tanker za prijevoz kemikalija od 150 BT i vie treba imati SMPEP (Shipboard
Marine Pollution Emergency.
SOPEP se moe kombinirati s SMPEP-om tako da je SOPEP sadrzan unutar SMPEP-ai
nosi naslov SMPEP.
Knjiga ulja (Oil record book)
Svaki tanker vei od 150 BRT te svaki brod vei od 400 BRT mora voditi knjigu ulja.
Na brodovima postoje dvije knjige ulja, za stroj gdje se upisuju sve radnje uzimanja
goriva i maziva, te knjiga ulja za palubu.

109

Svi podaci upisani u knjige ulja se strogo kontroliraju od strane nadlenih slubi na
kopnu.

Prikaz naslovnice knjige za stroj Part 1 i palubu (Tankeri za ulja) Part 2

Svaki tanker od 150BT i svaki drugi brod od 400BT i vie moraju na brodu imati
Brodski plan za sluaj opasnosti od zagaivanja uljem(SOPEPShipboard Oil Pollution
Emergency Plans (tablica 22) u skladu s MARPOL73/78 Anex I. pravilo 26
(International convention for the prevention of pollution from ships 1973 as modified by
Protocol of 1978 ) U Brodskom planu za sluaj opasnosti od zagaivanja uljem se
navodi: postupak i izvjetavanje , popis osoba i organizacije koju treba izvijestiti , mjere
koje treba odmah poduzeti za sprjeavanje istjecanja i postupak suradnje s dravnim ili
lokalnim vlastima na kopnu u skladu sa listom koja mora uvijek biti aurirana u svrhu
davanja izvjea ( List of national operational contact points rensponsibile for the receipt,
transmission and processing of urgent reports on incidents involving harmful substances
including oil from ships to coastal states). Svrha ovog plana je sprijeiti irenje uljne
mrlje dalje od broda intervencijom nadlenih centara na kopnu i same posade. Za vode
USA umjesto SOPEP-a na snazi je OPA 90 (Oil Pollution Act)
Temeljem pravila 16. Anex II MARPOL-a od 01.01.2002 godine, svaki tanker za
prijevoz kemikalija od 150BT i vie treba imati SMPEP(Shipboard Marine Pollution
Emergency Plan) koji treba :
1. Biti napisan na jeziku ili jezicima koje razumije zapovjednik i asnici
2. Procedure trebaju slijediti upute koje zahtjeva MARPOL 73/78, Protokol 1 lanak 8
3. Imati listu kontakata organizacija ili osoba u postupku zagaenja otrovnim tekuim
tvarima
4. Sadravati radnje koje treba poduzeti odmah da bi se sprijeilo i kontroliralo isputanje
tetnih tekuih kemikalija
5.Postupci i kontaktne toke za koordiniranje radnji na brodu s nacionalnim i lokalnim
organizacijama
Tamo gdje se takoer zahtjeva SOPEP moe se kombinirati s SMPEP-om tako da je
SOPEP sadran unutar SMPEPA i nosi naslov SMPEP

110

Tablica 22. Brodski plan za sluaj opasnosti od zagaivanja uljem SOPEP

6.5.Veza brod/kopno
Radi sigurnosti broda na vezu uz obalu/terminal treba:
- primjeniti sve odredbe sigurnosti
- osigurati dobre veze
- odravati dobru suradnju brod - obala/terminal
Za vrijeme svoje slube kao prije i za vrijeme ukrcaja svaki lan posade treba obratiti
pozornost na:
- komunikacije;
111

- podatke o teretu;
- podatke o terminalu;
- vez;
- ue za teglenje (za sluaj nude);
- glavnu skalu;
- protupoarnu opremu;
- rasvjetu;
- osobe koje nemaju pravo pristupa;
- oznake i natpise;
- amac uz brod;
- odunike;
- vremenske uvjete/upozorenja;
- spojeve cijevi tereta, balasta;
- sigurnosnu opremu i zatitnu odjeu;
- vrata i otvore;
Sve odredbe i pravila terminala za sluaj opasnosti trebaju se uskladiti izmeu posade
tankera i osoblja terminala. Nakon priveza tankera , predstavnik terminala treba stupiti u
vezu s odgovornim asnikom broda radi:
1. pruanja obavijesti vezanih za pravila terminala i mjesnih odredbi
2. pruanje obavijesti i davanje tablice podataka o opasnostima tereta kojeg treba
ukrcati
3. dogovora o mjestima odreenim za puenje
4. davanje obavijesti o postupcima za dobivanje dozvole za rad i dozvole za
opasan rad
5. obavijesti o nainu pozivanja u pomo: poarne , lijenike slube , policije i
drugih za sluaj opasanosti
6. meusobnog obavjetavanja o raspoloivosti protupoarne opreme na terminalu i
tankeru
7. dogovora o preuzimanju akcija u sluaju poara, izljeva i drugih opasnosti
Predstavnik terminala i nadleni asnik broda trebaju prije poetka protoka tereta
provjeriti:
Vez : mora biti siguran od utjecaja vanjskog mora s dovoljnim uporitima za
privezivanje.
Rasvjeta: osvijetljen spoj pretovarnih ruku i cijevi , ventila , vez i prilaz i prekida za
hitno obustavljanje operacija.
Ureaj za rukovanje teretom : prekrcajna luka od materijala kompatibilnog s teretom
koja omoguava kretanje tankera u vertikalnom i horizontalnom smjeru s alarmom za
prekomjerno pomicanje. Sve cijevi unutranjeg promjera veeg od 75 mm ili 3 incha
trebaju podnijeti 4 puta vei tlak od onog koji je podeen sigurnosnim ventilom ili tlaka

112

pumpi za teret. Na svakoj cijevi trebaju biti neizbrisive oznake : za ulje , datum izrade,
maksimalni tlak, radni tlak , datum testiranja , tlak pri testiranju , datum sljedeeg
testiranja.
Ureaj za hitno obustavljanje protoka tereta: utvrditi nadzorno mjesto , komande
ovog ureaja trebaju biti osvijetljene i pristupane , ureaj treba podnijeti hidraulini
udar.Nadzor nad operacijama i veze: telefon , radio veza , dvosmjerna brod terminal i
dalje terminal kopneni tank ulja .

7.POSTUPCI U SLUAJU OPASNOSTI

7.1.Mjere u nudi
Plan za sluaj nude
Prema SOLAS Konvenciji svaki brod od iznad 150 BT mora imati, na nekoliko mjesta
izloen, Plan za sluaj nude (Muster list- raspored za uzbunu, TABLICA 23 ) i to na
zmostu, strojarnici, palubi asnika i palubi posade.
Plan sadri dunosti svakog lana posade u sluaju naputanja broda, poara na brodu,
oneienja, ovjek u moru kao i signal koji se tom prilikom daje putem alarmnog
sustava broda i brodske sirene.
Dunosti svakog lana posade u planu za nudu moraju biti ovjerene od strane
klasifikacijskog drutva / Registra.
Plan sadri:
-

Mjesto okupljanja u sluaju nude;

Zatvaranje vodonepropusnih vrata, vrata za zatitu od vatre, ventila, epova na

palubi, ventilacijskih otvora, zaustavljanje ventilacije;

Zaduenja za pneumatske splavi i sputanje istih u more;

Zaduenja za sputanje amaca za spaavanje u more;

Zaduenja glede komunikacijske opreme;

Posada zaduena za borbu s vatrom u strojarnici, na palubi u pumpnoj stanici,

u prostorijama namjenjenim za boravak posade i sl.

- Posada zaduena za pomo nastradalima i ranjenima.

Svi lanovi posade moraju biti upoznati sa planom za nudu prije isplovljenja broda iz
luke.
Sva nova posada, nekoliko dana nakon ukrcaja na brod, mora biti upoznata sa svim
uredajima koji se koriste u nudi, gdje im je mjesto, gdje se nalazi protupoarna oprema,
kako se koristi i slino.

113

TABLICA 23.Plan za sluaj nude (Muster list)

Primjeri postupa nja u situacijama nude
Poar u prostorijama posade
- Zaustaviti radnje sa teretom;
- aktivirati alarm za poar;
- stupiti u vezu sa vatrogasnom postrojbom na kopnu;
- odmah zapoeti gaenje raspoloivim sredstvima;
- provjeriti nazonost svih lanova posade;
- proiriti gaenje na iroki plan u skladu sa uputstvima;

114

- pomagati obalnoj vatrogasnoj postrojbi

Poar na palubi
- Aktivirati sustav za brzo zatvaranje;
- aktivirati alarm za sluaj poara;
- zatvoriti sve rune ventile teret;
- izolirati prostore i izvore goriva;
- pozvati kopnenu vatrogasnu postrojbu;
- odmah zapoeti gaenje raspoloivim sredstvima;
- zapoeti trcanje vodom sa mosta;
- zapoeti ohlaivanje tereta;
- proiriti gaenje na iroki plan u skladu s uputstvima;
- pomagati obalnoj vatrogasnoj postrojbi;
- spremnost u stroju.
Poar u kompresorskoj stanici za teret i prostoru elektromotora
- Aktivirati sustav za brzo zatvaranje;
- aktivirati alarm za poar;
- izolirati prostorije i izvore goriva, iskljuiti dovod elektrine struje;
- pozvati obalnu vatrogasnu postrojbu;
- zapoeti gaenje prirunim sredstvima;
- zaustaviti ventilaciju u kompresorskoj stanici i prostoru elektromotora;
- provjeriti nazonost svih lanova posade;
- aktivirati sustav za gaenje poara;
- zapoeti gaenje na irokom planu (ako potrebno);
- stalno hlaenje prostora vodenom maglom;
Prekid veza pri ukrcaju/iskrcaju tereta
- Zaustaviti ukrcaj/iskrcaj tereta;
- stanje pripravnosti glede mogueg curenja tereta;
- pripravno stanje na vatrogasnoj stanici uz mjesto prolaza cjevovoda za teret ka
obali;
- pokuati osigurati vez;
- spremnost za obaranje sidra;
- pripravnost u stroju;

115

- upozoriti tegljae na spremnost

Prskanje cjevovoda, savitljivih cijevi ili curenja tereta
- Aktivirati sustav za brzo zatvaranje;
- aktivirati alarm za poar;
- zapoeti prskanje vodom (ukoliko doe do curenja tereta);
- sva vrata za ulaz u nastambe zatvoriti, zaustaviti ventilaciju;
- zabraniti na cijelom brodu puenje i upotrebu otvorenog svijetla;
- pripremiti opremu za gaenje poara i aparate za disanje, ekipe za nudu u
pripravnosti;
- uputiti pomonu pumpu za gaenje poara te LPG pumpu za pumpanje vode;
- ukoliko potrebno prestati sa radom na brodu, zaustaviti sve strojeve.
Curenje tereta u prazne (skladine) prostore
- aktivirati sustav za brzo aktiviranje;
- prepumpati teret u neoteena skladita ili na obalu;
- zatvoriti sve ulaze u prostorije posade te prekinuti ventilaciju;
- zabraniti na cijelom brodu puenje i upotrebu otvorenog svjetla;
- pripremiti opremu za gaenje poara i aparate za disanje, ekipe za nudu u
pripravnosti;
- pokrenuti balast u tankovima ispod oteenog tanka radi sprijeavanja zamrzavanja,
loma cjevovoda ili oplate broda;
Poar
Detaljan protupoarni plan mora postojati na komandnom mostu, u strojarnici i
unastambama a mora sadravati:
- zvono za uzbunu uslijed poara;
- sakupljanje grupe za gaenje;
- osiguranje svih prostora od opasnosti;
- prvi poetni korak gaenja;
- proirenje postupka gaenja (ukoliko je potrebno)
- pripremu amaca i splavi za sputanje
- ostale prikladne postupke.

Sudar
Potrebno je, prema okolnostima, uiniti/razmotriti slijedee:
- aktiviranje opeg te poarnog alarma ako je potrebno;
116

- sakupiti ekipu za nudu;

- podijeliti zatitna odijela i maske lanovima posade ako je potrebno;
- pripremiti/primjeniti prvu zatitu od poara;
- provjeriti nazonost svih lanova posade;
- pod nadzorom drati sva odijeljenja u opasnosti;
- zatvoriti sva nepropusna vrata;
- spustiti amce (ako je potrebno);
- proiriti gaenje poara (ukoliko potrebno);
- provjeriti oteenja trupa broda i stabilitet;
- provjeriti stanje tereta i
- ostale prikladne radnje (prema okolnostima).
Nasukanje broda
Potrebno je, prema okolnostima, uiniti/razmotriti slijedee:
- zvoniti na opu uzbunu;
- manevrirati brodom radi odsukanja (kako bi brod ponovo zaplivao);
- zatvoriti sva vodonepropusna vrata;
- provjeriti oteenja trupa i stabilitet broda;
- odrediti dubinu pliaka, sastav (vrstu) dna te smjer u kojem se dubina poveaje;
- zavisno o veliini nasukanja razmotriti mogunost izbacivanja tereta;
- pripremiti amce (po potrebi);
- ostale prikladne radnje (prema okolnostima).
Proputanje vode u skladita ili meuskladine prostore
Prodor vode u skladita ili meuskladine prostore moe otetiti instalacije, poveati tlak
i temperaturu, radi ega ove prostore treba esto provjeravati. Nakupljenu vodu treba
ispumpavati iz kaljua i ostalih prostora.
Prskanje savitljivih cijevi, prskanje sustava cjevovoda te curenje tereta
Do ovih kvarova dolazi uslijed prevelikog tlaka, velikih mehanikih optereenja
cjevovoda posredstvom naprezanja trupa broda (posrtanje, valjanje, vibracije isl.) te
oteenih savitljivih (prijenosnih) cijevi.
Ukoliko doe do nekog od ovih dogaaja potrebno je:
- zaustaviti svako rukovanje sa teretom, zatvoriti sve ventile za tekuinu na brodu i
obali;
- aktivirati alarm;

117

- zatvoriti sva vrata i prozore prostora za posadu, zaustaviti ventilaciju (osim

zatvorenih sustava);
- zabraniti puenje na cijelom brodu;
- zabraniti upotrebu otvorenog svijetla, to manje koristiti elektrine prekidae;
- pripremiti ekipe za nudu sa vatrogasnom opremom i aparatima za disanje;
- vatrogasne cijevi za vodeni oblak rastegnut po palubi radi ispiranja tekuine sa
palube i hlaenja palube.
Curenje tankova
Isputanje tankova moe se uoiti detektorom pare sa neprekidnim mjerenjem
koncentracije para.
Promjena omjera pare u zraku pokazati e koliinu isputanja. Svako proputanje odmah
prijaviti zapovjednitvu broda.
Treba paljivo slijediti posebna uputstva za svaku situaciju te razmotriti slijedee:
- ispumpati teret u skladite ili meuskladini prostor pazei na kompatibilnost tereta
i zapreminu;
- grijati limove trupa, ako je potrebno, radi mogueg pucanja trupa;
- upotrebiti sustav za likvifakciju kako bi se smanjio tlak. Voditi rauna o ulasku
zraka u tank radi stvaranja zapaljive smjese.
Izbacivanje tereta u more
Ukoliko bilo koji tank proputa najprije utvrditi mogunost prebacivanja tereta u drugi,
dovoljno velik, tank posebno vodei rauna o kompatibilnosti tereta.
Ako to nije mogue teret se izbacuje u more pri emu treba:
- koristiti krmeni izljev ili savitljivu, dovoljno dugu, cijev za izbacivanje po boku;
- obavjestiti sve okolne brodove da se udalje;
- brod usmjeriti tako da smjer vjetra i mlaza izbacivanog tereta budu isti;
- koristiti to veu snagu pumpi kako bi se teret odbacio to dalje od broda te
slijediti sva upozorenja/uputstva za taj brod.
Nesretni sluaj u kojem su ukljueni lanovi posade
Ukoliko lan posade doe u dodir sa opasnim teretom postupiti po uputama za taj teret i
uputstvima u poglavlju Pruanje prve pomoi ovog prirunika.
U sluaju da se osobe nau u zatvorenom prostoru pod utjecajem tereta, lan posade koji
prvi
to
utvrdi
treba
aktivirati
alarm.
Grupa za nudu treba postupati u skladu sa postupcima za takve situacije.
Nesrea tijekom ukrcaja/iskrcaja tereta

118

Postupak asnika u strai:

- aktivirati sustav za brzo zatvaranje
Ukoliko situacija nije stavljena pod kontrolu primjeniti postupak za sluaj nude:
- aktivirati alarm poara;
- primjeniti prskanje vodom na palubi ispred mosta;
- primjeniti prskanje vodom nad podrujem tankova;

7.2.Organizacijski ustroj
Prema planu za nudu Muster List, utvruje se mjesto za upravljanje, organizira se
skupina za intervenciju na mjestu nesree, priuvna skupina i skupina koja mora biti u
strojarnici (osoblje stroja).
Svi postupci moraju biti ranije isplanirani, prvi koraci su :
1. davanje alarma
2. lociranje nezgode i utvrenje tete
3. organizacija ljudstva i opreme .

Stoer za upravljanje

Zapovjednik broda, Upravitelj stroja - treba biti na mjestu s

kojeg e upravljati u nudi.

Skupina na mjestu nesree

Ova skupina je prva ekipa na mjestu nesree. Javljati e

stoeru za upravljanje veliinu nezgode, potrebne postupke
i vrstu pomoi koju trai.

Pomona skupina za nudu

Ova skupina treba pomagati grupi na mjestu nesree a po

nalogu stoera za upravljanje.

Skupina strojarnice

Ova skupina, pod nadzorom upravitelja stroja, gasi poar u

strojarnici i pomae ekipi na mjestu nesree po nalogu
stoera za upravljanje.

Osoba koja primjeti nezgodu aktivirati e alarm i izvjestiti nadlene osobe u to je

mogue kraem vremenu.
Priroda i mjesto nesree se dojavljuje nadlenom asniku nakon ega svi timovi
preuzimaju svoje uloge kako je unaprijed utvreno
Kako bi brodske posade bile to uinkovitije za sluaj bilo kakve nezgode potrebno je
redovito odravati vjebe prema pravilima drave iju zastavu brod vije.
Slika dolje, okupljanje posade na po planu predvienom mjestu za okupljanje ,potpuno
opremljeni ovisno o datom alarmu.

119

Posada na mjestu okupljanja u sluaju nude

7.3.Alarmi
Alarmni sustav na brodu mora emitirati znak za uzbunu audio i vizuelno, pomou
brodske sirene ili elektrinim zvonom.
Sustav pored glavnog napajanja mora imati i napajanje u nudi.Aktiviranje je omogueno
s zapovjednikog mosta ili s ostalih vanih mjesta na brodu.
Alarm se mora uti u svim nastambama i u svim prostorijama za svakodnevni boravak.
Generalni alarm se daje u sluajevima:
- poar;
- sudar;
- nasukanje;
- ovjek u moru;
- puknue cijevi tereta;
- vee proputanje
- svaka opasna situacija gdje je potrebna hitna akcija
Druge vrste alarma se daju u sluaju:

120

- visoke koncentracije otrovnih ili zapaljivih isparina;

- nepovoljnog stanja u tankovima tereta ili u sustavu tereta;
- nepovoljno stanje pomonih sustava tereta;
- kvar ureaja za rukovanje teretom i/ili pomonim sustavom
- kvar u strojarnici
Svaki lan posade mora znati prepoznati svaki alarm, poznavati plan za nudu i
vlastitu ulogu u radnjama koje slijede nakon alarma.
Alarmni sustav na brodu mora emitirati znak za uzbunu pomou brodske zvidaljke ili
sirene, ali i elektrinim zvonom ili klaksonomom. Sustav pored glavnog napajanja mora
imati i napajanje u nudi. Aktiviranje je omogueno s zapovjednikog mosta ili s ostalih
strategijskih mjesta na brodu. Alarm se mora uti u svim nastambama i u svim
prostorijama za svakodnevni boravak. Poziv na uzbunu i okupljanje na zborna mjesta za
sluaj neposredne opasnosti ili naputanja broda oglaava se s najmanje sedam kratkih
signala-zviduka, nakon ega slijedi jedan dugi signal-zviduk, a zatim neprekidnom
zvonjavom elektrinog zvona. Poar na brodu oglaava se ponavljanjem kratkog i dugog
zvunog signala-zviduka.

7.4.Postupci
Nakon oglaavanja alarma:
1 Posada se sakuplja na mjesta prema rasporedu za uzbunu .
2 Ovisno o vrsti nude formiraju se se interventne skupine
3. Zatvaraju se svi otvori, ventili , vodonepropusna i poarna vrata .
4. Zaustavlja se ventilacija i zatvaraju se ventilacijski otvori.
5. Posada zaduena za brodice za spaavanje i pneumatske splavi preuzima svoj
zadatak oko istih.
6. Posada zaduena za komunikaciju i ostalu opremu priprema i donosi je u skupna
sredstva za spaavanje.
Brodice za spaavanje na tankerima za ulja su prema SOLAS konvenciji od
vatrootpornog materijala, potpuno zatvorene sa sustavom prskanja ili zalijevanja morem
uz pomo pumpe koja ima usis ispod brodice , a sve to u svrhu zatite od zapaljene nafte
na moru.
Stoga brodice moraju najmanje 8 minuta tititi doputeni broj osoba u njima dok su
izloeni neprekidnom djelovanju vatre.
Najee se sputaju u more slobodnim padom (free fall) a u sluaju prevrtanja uvijek se
sami vraaju u uspravni poloaj
Zapovjednik u sluaju opasnosti kod nasukavanja, sudara, poara i eksplozije treba
poduzeti sljedee radnje:

121

- odaslati poziv i poruku o pogibelji

- upozoriti brodove u blizini
- izvriti popis osoblja
- poginulih i ranjenih
- zapoeti s internom potragom za nestalim osobama.
Upravitelj i prvi asnik trebaju:
- provjeriti veliinu nastale tete
- stalno nadzirati strojarnicu zbog pojave zapaljivih plinova
- pripremiti brodice za spaavanje
- izvriti procjenu bunkera
- vode za pie i pranje
- pripremiti izvjetaj brodovlasniku
Posebne radnje za sluaj nasukanja/sudara
- utvrditi koji su tankovi oteeni;
- ustanoviti koji tankovi imaju najvie praznog prostora;
- prebaciti teret iz oteenih tankova u tankove sa najvie praznog prostora (najvea
brzina pumpanja).
Nasukavanje
- to ee provjeravati stanje visine praznog prostora u oteenom tanku;
- smanjivati brzinu pumpanja;
- provjeriti mogunost potapanja odijeljenja ime bi se omoguilo podizanje
oteenog dijela broda;
- zatvoriti sve otvore, P/V ventile, ventilacione kanale koji vode u oteeni tank;
- provjeriti proputanje ulja;
- razmotriti drugi nain prebacivanja tereta: prijenosne pumpe, ejektori.
Sudar
- Razmotriti potapanje suprotne strane kako bi se oteeni dio podigao iznad vode;
- neprekidno pratiti stabilitet broda;
- pomaknuti brod dalje od uljnih mrlja (ako je mogue);

- razmotriti drugi nain prebacivanja tereta: prijenosne pumpe, eduktori.

122

7.5. Pruanje prve pomoi

Svaki brod koji prevozi opasne terete/tvari mora imati plan djelovanja za sluaj hitne
medicinske pomoi koji sadri:
- Popis osoba osposobljenih za pruanje medicinske prve pomoi;
- Postupke i metode reagiranja za sluaj nezgode kao i popis opreme (svaki brod
posebno zbog moguih razlika);
- Smjetaj osobnih zatitnih sredstava i sredstava za prijenos/prijevoz unesreenih;
- Sadraj programa obuke i raspored vjebi;
- Smjetaj Material Safety Data Sheet -a i drugih dokumenata koji mogu olakati
odreivanje svojstava opasne tvari prisutne u nezgodi.
Kod dolazaka na mjesto nezgode spasitelj NE SMIJE:
- Ui u zatrovani/zagaeni prostor bez zatitne opreme (izolacioni aparat za disanje,
zatitna
- odjea);
- Ui u zatrovani/zagaeni prostor osim ako je lan tima za spaavanje koji poznaje i
- primjenjuje potrebne postupke;
- Dozvoliti nepotrebno zatrovanje/zagaenje ureaja/opreme;
- Premjetati/spaavati brodske dokumente, manifest iz zatrovanog prostora osim ako
je prikladno zatien;
- Izlagati se opasnosti pristupajui, mogue, zatrovanom prostoru;
- Pokuavati spaavanje ukoliko nije uvjeban i propisno zatien prikladnom
zatitnom opremom za datu situaciju.
Uspostava opasne ili vrue zone
Prvi spasitelj treba uspostaviti zonu koja obuhvaa zatrovane/zagaene prostore ne
izlaui sebe opasnosti.
Nitko ne smije pristupiti u oznaenu vruu zonu bez odgovarajue zatitne opreme
(aparat za disanje, zatitna odjea).
Prosudba, dekontaminacija i prvi postupak s unesreenim(a)
- Odrediti izloenost ozlijeenog(ih) opasnoj tvari;
- Premjestiti unesreenog(e) iz vrue zone;
- Medicinska pomo unsreenom(ima);
- Zabranjuje se bilo kakva terapija u vruoj zoni osim temeljnih radnji glede
spaavanja ivota;

123

Dekontaminiranje unesreenog(ih)
Koa manje upija od otvorenih rana, membrana sluznice i oiju. Dekontaminaciju
zapoeti od glave prema dolje posebno pazei na oi i rane.
Za vanjsku dekontaminaciju koristiti najmanje agresivne metode. Izbjegavati mehaniko
ili kemijsko iritiranje koe. Svu zatrovanu/zagaenu odjeu i ostale predmete (sat, lani,
narukvice, prstenje isl.) staviti u prikladnu vreicu sa natpisom.
Postupanje s unesreenim(a)
Kada je posljedicama nezgode izloeno vie osoba postupiti na slijedei nain:
a. Ukoliko je samo jedna osoba onesvjeena (bez obzira na broj unesreenih):
- pruiti onesvjeenoj osobi pomo i
- poslati po pomo.
b. Ukoliko je vie osoba onesvjeeno:
- poslati po pomo i
- pruiti pomo osobi u najgorem stanju po redu:
1.

osobi koja ne die

2.

osobi u nesvjesti.

Premjetanje unesreenih
Ukoliko unesreeni moe/mogu hodati izvesti ga/ih iz zatrovanog/zagaenog prostora.
Ukoliko unesreeni ne moe/mogu hodati prenijeti ga/ih na nosilima ili prikladnim
daskama.
U sluaju da ne postoji druga mogunost premjetanja ozlijeenog/ih onda ga/ih treba
paljivo nositi do zone sigurnosti.
Opremu koja je bila o kontaktu sa unesreenim(a) pripremiti za dekontaminiranje.
Medicinska prva pomo
Kako bi se pruila najbolja medicinska prva pomo to prije doznati/utvrditi:
- nain izlaganja opasnosti;
- vrstu opasne tvari i
- simptome/znakove ponaanja unesreenog.
Unesreeni ne die, srce radi
Najvanije je uspostaviti slobodan protok zraka, primjeniti metode umjetnog disanja;
- usta na usta
- usta na nos (kada je nemogue otvoriti usta unesreenog)
Unesreeni ne die, srce ne radi

124

Zajedno primjeniti
- masau srca (vanjsko pritiskanje grudi)
- umjetno disanje.
Pritiskanje grudi 80-100 puta u minuti,upuhivanje zraka jednom na svakih 5 pritiskanja
grudi.

Guenje
Do guenja moe doi zbog:
- zatvoreni dini putovi (krv, izluevine);
- gr dinih putova zbog gutanja ili iritiranja nekim parama;
- pluni edem (tekuina u pluima);
- trovanje krvi (ugljini monoksid, cianidi, );
- mehanizam zatvaranja procesa disanja u pluima (organofosfati, insekticidi) ili u
mozgu
- plinovi koji ne podravaju ivot a zamjene kisik u atmosferi (ugljini dioksid,
duik).
Simptomi guenja su:
- potekoe pri disanju, u poetku ubrzano pa sve sporije do prestanka disanja;
- puls ubrzan (iznad 100 u minuti);
- koa poplavi, usne i jezik postanu ruiasti;
- rastreenost, apatija, slabost u miiima, mogua nesvjestica,
- zjenice reagiraju na svjetlo u poetku. Ukoliko se zjenice jako proire a ne reagiraju
na svjetlo ivot je ugroen.
Davanja kisika unesreenom koji ne die:
- zapoeti to prije;
- ureaj koristiti u skladu s uputstvima proizvoaa;
- koliina kisika 8 litara u minuti;
- vreicu stisnuti i otpustiti oko 12 puta u minuti
- stalno provjeravati puls.
Otrovne tvari
Otrovne tvari mogu djelovati na zdravlje ovjeka na tri naina:

125

1. Mogu uzrokovati lokalne opekline, nadraenost ako dou u dodir sa koom ili
oima.
2. Mogu biti unijete u tijelo te uzrokovati unutarnja oteenja ili trovanje.
3. Mogu uzrokovati alergijske reakcije koje mogu ugroziti ivot.
Otrovne tvari mogu ui u tijelo:
- kroz dine putove udisanjem;
- kroz usta gutanjem i
- kroz kou ili oi.
Mnoge kemikalije stvaraju isparine koje nadrauju plua ime stvaraju potekoe u
disanju to odmah upozorava na njihovo postojanje(klorin).
Postoje i plinovi bez mirisa kao ugljini monoksid, ugljini dioksid, vodik i neki plinovi
ureaja za hlaenje.
Glavni simptomi izlaganja ovim plinovima su:
- potekoe u disanju;
- munina, glavobolja, vrtoglavica;
- zbunjenost, halcunacije, izgubljenost u vremenu i prostoru (osigurati trajan nadzor
zbog mogunosti skakanja u more), ponekad i nesvjestica;
Postupak s osobama koje su disanjem bile izloene otrovnim tvarima / plinovima
- izvesti na isti zrak, otkopati odjeu oko vrata, osigurati da su dini putovi
slobodni. Dati kisik ako je mogue;
- ukoliko osoba ne die dati umjetno disanje. Koristiti zatitu usta (koristiti masku u
sluaju trovanja razrijeivaima, cianovodik i proizvodi od nafte). Dati kisik ako je
mogue.
- ako srce ne radi primjeniti masau srca.
U sluaju trovanja cianovodikom (osoba die, puls postoji) slomiti ampulu amyl nitrata,
namoiti njime istu maramicu ili tkaninu te staviti tako da osoba preko toga die.
Ne davati morfij. Traiti medicinski savjet.
Postupak s osobama koje su progutale otrovnu tvar
Mnoge progutane tvari e uzrokovati kemijske opekline usta, drijela i stomaka. Meu te
tvari spadaju izbjeljivai, istila, dezinfekcijska sredstva, kiseline, luine, nagrizajua
sredstva, nafta i naftni derivati.
Glavni simptomi gutanja otrovne tvari
-

plikovi usta,

usnica i jezika,

126

bol u prsima i stomaku,

zadah jako zaudara.

U sluaju da je unesreeni progutao otrovnu tvar ne smije se izazivati povraanje!

Ukoliko je osoba pri svjesti, a bolovi postoje, dati au mlijeka.
Ne davati sredstva protiv bolova kroz usta.
Tvari kao arsen, olovo, fungicidi i pokvarena hrana mogu uzrokovati jake bolove u
trbuhu uz povraanje.
U tim sluajevima osobu udobno smjestiti, to prije zatraiti medicinski savjet .
Postupak s osobama ija je koa bila u dodiru s otrovnim tvarima
- direktni dodir koe s otrovnim tvarima moe uzrokovati crvenilo i nadraivanje
koe, a u teim sluajevima i opekline:
- upijanje kroz kou uzrokuje pojavu munine, povraanja, pospanosti, slabosti i
ponekad nesvjesticu;
- zatrovanu odjeu i obuu odmah skinuti;
- isprati kemikaliju vodom najmanje 10 minuta, po potrebi nastaviti jo 10 minuta;
- opekline tretirati kao opekline.
Postupak s osobama ije su oi bile izloene dodiru s otrovnim tvarima
- odmah ispirati oi vodom najmanje 10 minuta drei pritom kapke otvorenima, po
potrebi
- nastaviti jo 10 minuta;
- za smanjenje bolova dati tablete svakih 4 sata (zavisi o vrsti - prouiti uputstva);
- daljnji postupak kao kod terapije oteenja oka.
SVOJSTVA NEKIH OTROVNIH TVARI
Tvar

Svojstva i utjecaji na organizam

Razrijeivai,
naftni derivati

Simptomi se pojave nakon udisanja, a mogu biti pospanost,

munina, vrtoglavica ponekad i povraanje. Ako je izlaganje bilo
due moe doi do nesvjesti.
U sluaju gutanja daju obino iste simptome ali sa jaim
povraanjem i vrtoglavicom

Cianovodina
kiselina

Plin ove kiseline se koristi za fumigaciju brodova. Cianovodik u

krutom ili plinovitom stanju je vrlo otrovan.
Simptomi se javljaju vrlo brzo. U kontaktu sa koom grize a
nakon gutanja uzrokuje opekline usta i jaki bol u stomaku.
Pacijent nema zraka, osjea muku/tjeskobu do gubitka svijesti i
gra.

127

Smrt nastupa za nekoliko minuta

Ugljini dioksid

Do guenja ovim plinom bez mirisa moe doi za vrijeme

gaenja poara u strojarnici ili skladitu. Tei je od zraka te se
taloi u donjim dijelovima prostora
Simptomi trovanja su vrtoglavica, potekoe u disanju
glavobolja i mogua nesvjestica

Ugljini
monoksid

Plin bez mirisa, proizvod izgaranja ili eksplozije (gorivo naftnih

derivata) ili kvarenja hlaenog mesa. Laki od zraka, vrlo
otrovan.
Simptomi trovanja ovim plinom su vrtoglavica, slabost miia,
oteano disanje i ubrzo nesvjestica. Usne svjetlo crvene, koa i
lice ruiasti

Isparine
amonijaka

Jako nadraivanje, kaalj, suzenje oiju pri niskim

koncentracijama.
U sluaju velikih koncentracija jako nadraivanje, nagrizanje
cijelog dinog sustava, dahtanje (nedostatak zraka), klonulost i
smrt

Dodir koe:
Methanol
- skinuti odjeu te kou isprati vodom i sapunom.
(Methyl
Gutanje:
alcohol) i etilen - bez obzira na simptome odmah traiti medicinski savjet,
glikol
- dati 25 ml ethylalcohol u 250-300 ml vode ili soka,
- unesreenog to prije odvesti u bolnicu.
Metil klorid

Bezbojan plin mirie na eter.

Simptomi su slabost, zbunjenost, munina, koma, povraanje,
klonulost i smrt

Trikloretilen

Isparljiv plin koji uzrokuje slabost, zbunjenost, klonulost,

povraanje, komu, a moe doi i do smrti

Krvarenje uzrokovano kemikalijama

Simptomi koji ukazuju na ovu vrstu nezgode su krvarenje iz nosa, desni, krv u mokrai,
povraanje krvi, povraanje crnila, katranasta stolica (proljev).
Postupak sa ozlijeenom osobom
Premjestiti unesreenog u brodsku bolnicu, traiti medicinski savjet, pripremiti ga za
evakuaciju.
utica uzrokovana kemikalijama

128

Simptomi utice su utilo koe i oiju, bol i/ili osjetljivost u gornjem desnom dijelu
trbuha,mokraa tamno smea, stolica blijeda - bez boje.
Postupak s osobom koja ima gornje simptome
Unesreenog smjestiti u brodsku bolnicu, traiti medicinski savjet, drati ga u toplom
krevetu, davati 2 liice eera u ai vode svakih dva sata, ne dopustiti uzimanje
alkohola.
Kada se na moru zahtijeva medicinska prva pomo za bolesnu ili povrijeenu osobu treba
nadlenoj slubi na kopnu dati podatke koji sadravaju: ime pacijenta, dob, spol,
dravljanstvo i jezik koji govori.
Disanje pacijenta, otkucaje bila, temperaturu i krvni tlak, podruje gdje osijea bol,
prirodu oboljenja ili povrede, ukljuujui uzrok , povijest bolesti i simptome. Vrstu,
vrijeme,oblik i koliinu svih datih lijekova.
Kad je poslijednji put uzimao hranu i njegova sposobnost da uzima hranu, pije, hoda ili
se pomie.
Ima li brod apoteku, platformu ili pogodnu povrinu za slijetanje helikoptera, adresu
agenta i slijedeu luku i vrijeme pristajanja (ETA).
U sluaju trovanja parama ugljikovodika ili inertnim plinom, ponekad je potrebno
primijeniti umjetno disanje , masau srca i ureaj za reanimaciju koji je opskrbljen istim
kisikom u bocama 10 do 20 l.
Prethodno se aspirira slina ili sekret, a nakon toga se pristupa davanju istog kisika. U
vezi sa tablicom tereta i deklaracijom koja prati teret mora biti naveden postupak u
sluaju trovanja , odnosno bilo kojeg drugog dodira sa opasnim teretom.
Ako je brod u luci odmah se nazove sluba koja e unesreenom pruiti adekvatnu
lijeniku pomo. Za to vrijeme potrebno je postupiti prema uputama za pruanje prve
pomoi navedenim u tablici tereta , odnosno deklaraciji o teretu.
Prije transporta na lijeenje u bolnicu treba ispuniti Guidance of Medical Officer:
Ime, starost, adresa, ime broda, luka, slijedea luka, ime i adresa brodara ili agenta,
izloenost kojem plinu koliko vremena i kada , pruena prva pomo.
Kod ukrcaja opasnih tekuih tereta u rasutom stanju, na vidnom mjestu treba biti izloena
tablica s karakteristikama tereta koji se ukrcava, uputama za postupak u sluaju
nezgode(tablica 24)

129

130

131

Tablica 24. Tablica s karakteristikama tereta koji se ukrcava - MSDS

8.OPREMA ZA RUKOVANJE TERETOM

Zajednika oprema
Pumpe za teret
Na svim tipovima tankera koristimo sljedee vrste pumpi za teret:
- Centrifugalne pumpe ( parne, hidrauline ili elektrino pogonjene za iskrcaj tereta
ili balast)
- Stapne pumpe (za iskrcaj, kao vakum pumpe ili za posuivanje)
- Mlazne pumpe (posuivanje tankova)
Uporaba pojedinih pumpi data je u daljnjem tekstu ovisno o tipu tankera i vrsti tereta.
Cjevovodi
Na svakom tankeru postoji vie vrsta cjevovoda kako na palubi, pumpnoj stanici,
tankovima tereta i strojarnici.
Cjevovodi se razlikuju po namjeni i dimenzijama.
Cjevovodi prema namjeni mogu biti:
- cjevovod za ukrcaj/iskrcaj tereta;
- cjevovod balasta
- za pogonsko gorivo;
- za gaenje poara;
- za inertni plin;
- za pranje tankova;
- za posuivanje tankova, pumpi i cjevovoda (Marpol linija);
132

- za potrebe hidraulinih strojeva (hidraulina linija);

- cjevovod slatke vode;
- cjevovod sanitarija itd.
Vrste cjevovoda na pojedinom tankeru zavise o namjeni tankera.
Sustavi cjevovoda moraju biti napravljeni tako da se u potpunosti onemogui zagaenje
dva susjedna tanka, olakaju ienje te da omogue istovremeni iskrcaj iz vie tankova.
U sustavu cjevovoda gdje postoji meuveza izmeu tankova moraju se ugraditi slijepe
prirubnice.
Za normalnu segregaciju tereta ugrauju se jednostavne, a za segregaciju
nekompatibilnih tereta dvostruke slijepe prirubnice ili pomini spojni komadi.
Na tankerima za prijevoz kemikalija nije dozvoljena upotreba ekspanzionih brtvenica.
Cjevovodi moraju biti propisno voeni i usidreni.
Fleksibilne cijevi
Fleksibilne cijevi su najslabiji dio sustava za rukovanje teretom te sa njima treba
postupati vrlo oprezno.
Pri koritenju ovih cijevi voditi rauna o slijedeem.
- koristiti ih samo u sluaju ako krute ili zglobne nisu na raspolaganju;
- moraju biti tipski odobrene za radni tlak/temperaturu/vrstu tereta;
- postaviti ih tako da se ne mogu micati, izbjei trenje i gnjeenje zbog moguih
oteenja.;
- ne smiju biti izloene hidraulinom udaru;
- prije rastavljanja utvrditi da nisu pod tlakom;
- cijevi koje nisu proiene se ne smiju spremati u zatvorene prostore.
Ukoliko se spremaju na palubi krajeve cijevi treba zatvoriti zbog mogueg ulaska
vode.
Ventili
Svim ventilima tankova tereta mora se upravljati sa palube.
IMO je odredio slijedei raspored ventila:
1. Jedan prekidni ventil sa runim upravljanjem na svakoj liniji za ukrcaj/iskrcaj.
Ukoliko su pumpe uronjenog tipa onda se ne zahtjeva prekidni ventil na iskrcajnoj
liniji.
2. Prekidni ventil na svakom spoju prenosne cijevi.
3. Daljinski ureaj za iskljuivanje svih pumpi tereta.
Ventili mogu biti zasuni, kuglasti, leptirasti isl.
Kod ventila i cijevi od nehrajueg elika vano je da se nakon svake upotrebe isperu
slatkom vodom radi opasnosti od korozije.

133

Ekspanzioni spojevi
Ekspanzioni spojevi (mjehovi) se ugrauju zbog kompenzacije termikih stezanja i
rastezanja.
Zbog zatitne funkcije ugrauju se u slijedee sustave i ureaje:
- cijevni sustavi, za kompenzaciju vertikalnih i aksijalnih pomaka;
- izmjenjivai topline,
- brtve pregrada;
- brtvenice ventila;
- oprema za automatsku kontrolu i za preuzimanje pomaka bez gubitaka tlaka
Kod definiranja ekspanzionih spojeva posebnu panju treba posvetiti radnom tlaku,
temperaturi, promjerima, rasporedu i pomicanju cijevi te osloncima cijevi.
Izmjenjivai topline

Mogu se koristiti:
- kao isparivai (tekui teret, duik);
- kao grijai (tekuine, pare);
- kao kondenzatori (teret, rashladni plin);
- kao suionici (inertnog plina, para tereta, komprimiranog zraka);
- kao hladnjaci (voda, ulje za podmazivanje).
Posebnu panju obratiti na:
- odravanje protoka toplog i hladnog medija u pravilnom odnosu (isparivai tereta
grijani morskom vodom mogu se zaepiti i otetiti u sluaju da preveliki protok
tereta zamrzne vodu);
- ukoliko je mogue, bezopasan medij treba drati pod viim tlakom nego teret kako
bi se izbjeglo prodiranje tereta u drugi, inae siguran, sustav;
- u predvienim vremenskim intervalima ispitati nepropusnost izmjenjivaa topline.
- sva pripadajua oprema treba funkcionirati ispravno;
- rashladni sustav odravati istim.

134

8.1.Osnovna oprema za rukovanje teretom na tankerima za ulja

Tankeri za prijevoz sirove nafte imaju cjevovode za ukrcaj/iskrcaj:

- teke nafte (heavy crude oil);
- srednje teke nafte (medium crude oil)
- lagane nafte (light crude oil)
Na palubi postoje dvije linije (lijeva i desna) za ukrcaj / iskrcaj tereta (manifold) koje se
spajaju sa ukrcajnom/iskrcajnom linijom sa kopna (terminala).

135

Prikaz manifold
Pored glavnog cjevovoda u tankovima postoji i cjevovod za posuivanje tankova
(stripping line).
Cjevovodi tereta i balasta najvie se koriste. Njihov je promjer kod manjih brodova
izmeu 150 i 200 mm a kod veih tankera 300 mm i vie.
Na pregradama koje odjeljuju tankove, ugraeni su daljinski upravljani hidrauliki ventili
koji doputaju da teret tee u odgovarajue tankove.
Brodovi mogu prevoziti vie vrsta tereta, pa je neophodan odgovarajui broj pumpi ( npr.
jedan teret , jedna pumpa radi a druga u priuvi, ili kod dvije vrste tereta trebaju tri
pumpe od kojih dvije rade a jedna je u priuvi itd.
Sljedee vrste brodskih pumpi koristimo kod manipulacije tereta:
- Centrifugalne sisaljke
- Stapne sisaljke
- Mlazne sisaljke
Najvie je zastupljena centrifugalna turbinska parna pumpa, kapaciteta do 7.000 m3,

136

Na slici lijevo, pumpa prikazana u pumpnoj stanici a desno turbinski dio,

pogonski koji se nalazi u strojarnici

Framo hidraulina uranjajua pumpa

137

Stapne pumpe za posuivanje

Mlazne pumpe ili eduktori za posuivanje, shematski prikaz rada

Inert gas kod velikih tankera je proien i ohlaen plin dobiven od Generatora pare,
(Kotlovi), prikaz distribucije IG na shemi dolje:

138

Distribucija Inert Gasa

Kod Product tankera i Kemikal tankera koristimo Inert Gas Generator, prikaz na slici
dolje

Inert Gas Generator

Osnovni razlog za instaliranje ovog sustava na tankeru je smanjenje opasnosti od poara.
IG ne gori i ne podrava gorenje.
Glavni dijelovi sustava su:
- proista,
- ventilatori,
- glavni zaporni ventil,
- palubna vodena brtva,

139

- sustav cjevovoda
- mjerni instrumenti
Dimni plinovi se usisavaju pomou ventilatora i uvode u cjevovod inertnog plina.
Ti plinovi se dalje odvode u proista .
U prvoj fazi prolaska plina u proistau, krute estice neistoe se pod utjecajem mlaza
vode odstranjuju dok u drugoj fazi plinovi prolaze u suprotnom smjeru od rashladne
vode, mijeaju se s vodom, tako da se iste i hlade.
Na vrhu proistaa prije izlaza nalazi se odvaja kapljica vode.
IG se obino ohladi na temperaturu za 5C veu od temperature mora u proistau.
Obraen plin, preko zapornih ventila i ventilatora dolazi do pregradnog zapornog ventila,
koji je podeen da se automatski zatvara u sluaju nestanka tlaka.
Prije glavnog zapornog ventila(regulating pressure valve), od glavnog cjevovoda odvaja
se recirkulaciski cjevovod na kojem je recirkularni ventil.
Ovim cjevovodom plin se vraa natrag u proista . Njegov zadatak je odravanje stalnog
tlaka u sistemu ili u sluaju kada je potrebno manje plina.
Zbog neprekinutog toka dovodenja plina pomou ventilatora, u sistemu raste pritisak tako
da ventil za recirkulaciju automatski proputa odreenu kolinu plina, time spreava
pritisak, omoguava bolji uinak proistaa i ventilatora.
Prije nego to inertni plin doe do razvoda palubnog cjevovoda mora proi kroz palubnu
vodenu brtvu i nepovratni ventil (Non-return valve).
Njihov je zadatak sprijeiti povratni tlak plina iz tankova tereta prema ventilatoru i
kotlovima u svrhu zatite od poara i pada pritiska u sistemu u trenutku kada prestanu
raditi ventilatori.
Iz palubne vodene brtve plin odlazi kroz nepovratni ventil u palubni cjevovod i dalje u
tank.
Sukladno IMO propisima inertni plin koji se dovodi u tankove tereta mora imati predtlak
200-600 mm stupca vode , manje od 5% O2 i temperaturu do 50 C.
Imamo dva naina inertiranja tankova i to tako da se inertni plin dovodi u gornji prostor
tanka (dilution) ili donji prostor tanka (displacement), istiskivajui zrak van tanka u
atmosferu, kroz otvor na palubu, slika dolje

140

Dilution

Inertiranje tankova

Displacement

Pojedine vrste sirove nafte potrebno je, za vrijeme putovanja, u tankovima grijati.
Ugovor o prijevozu tereta sadri i podatke vezane za grijanje tereta.
O grijanju tereta se mora voditi dnevnik.
Teret se grije kako bi bio u tekuem stanju pri iskrcaju, meutim grijanje ne smije
negativno utjecati na kakvou tereta.
Koriste se dva sustava grijanja tereta/tankova:
1. Serpentine uronjene u tankove kroz koje prolazi para. Regulacijom protoka pare
odrava se potrebna temperatura tereta u tankovima. Slika dolje.

2. Grijanje tereta pomou grijaa na tankovima (svaki tank ima zasebne grijae) gdje se
teret pumpom podie do grijaa (Heat exchanger) grije i vraa u tank.
Slika grijaa u poglavlju 8.3.

141

Za vrijeme iskrcaja radi se pranje tankova sirovom naftom, tj. teretom - Crude Oil
Washing.
Dio tereta koji se iskrcava, provodi se kroz sustav za pranje gdje se snanim mlazovima
ispire povrina tankova, stoga nije potrebno naknadno ispiranje vodom.

Nedostaci ovog sustava oituju se:

- u neprikladnosti nekih vrsta tereta za COW obzirom na viskoznost i skruivanje
- produeno vrijeme iskrcavanja
Prednosti ovog sustava pranja su:
- smanjeno zagaivanje mora,
- manje vrijeme trajanja ienja tankova i runog ienja koje obavlja posada,
- manje tereta ostaje na brodu,
- bolja kvaliteta iskrcajnog tereta, manja korozija
Na malim tankerima tankovi tereta se i dalje peru hladnom ili toplom morskom vodom
koja se posebnom sisaljkom vodi do grijaa .
Nakon pranja tankovi se prazne a emulzija vode i ulja se prebacuje u slop tankove te
opremom, Marpol, Annex 1, dio proien ide u more a ostatak na prihvat sa kraja.

8.1.1 SUSTAV CJEVOVODA I SISALJKI

Cjevovodi tereta i balasta najvie se koriste (slika25). Njihov je promjer kod manjih
brodova izmeu 150 i 200 mm a kod veih tankera 300 mm i vie . Pomou cjevovoda,
ventila na palubi, u pumpnoj postaji moemo spojiti svaku cijev i tank s crpkom
odreenog prostora tereta.

142

Slika 25. Sustav cjevovoda na VLCC

Na pregradama koje odjeljuju tankove, ugraeni su daljinski upravljani hidrauliki ventili

koji doputaju da teret tee u odgovarajue tankove. Brodovi mogu prevoziti vie vrsta
tereta, pa je neophodan odgovarajui broj crpki ( npr. jedan teret , jedna crpka radi a
druga u priuvi, ili kod dvije vrste tereta trebaju tri crpke od kojih dvije rade a jedna je u
priuvi itd.). Cjevovodi za manipulaciju tereta spojeni su na glavne crpke tereta, koje
slue i za isuivanje tankova tereta (stripping). Isuivanje se moe vriti i ejektorom , koji
je vezan za glavni cjevovod iskrcavanja tereta. Ukupni kapacitet teretnih sisaljki kree se
oko 5% korisne nosivosti tankera na sat.

143

Slika 25a-Drop lines

Slika 26. Centrifugalna sisaljka na tankeru za prijevoz sirove nafte

144

Veina su centrifugalne (slika 26) zauzimaju manje prostora od stapnih istog kapaciteta i
mogu se pokretati parnom turbinom ili elektromotorom. Kapaciteta su od 2.000 t/h kod
manjih tankera , a od 5.000 do 7.000 t/h kod VLCC i ULCC. Koriste se jo vijane i
stapne koje zauzimaju veliki prostor, sloene su izrade, pa se izbjegavaju kao teretne.
Isuivanje tankova vri se dodatnim stapnim sisaljkama i dodatnim cjevovodom
(pomoni sustav cjevovoda) manjeg kapaciteta do 25% kapaciteta glavnog cjevovoda.

Slika 27. Interface detektor utvruje razliku izmeu nivoa ulja i vode u tanku
Koliina i masa tereta u tanku odreuje se na osnovi mjerenja ullage pomou
electronic tape (slika 27) , ili sustava elektromagnetskih valova (slika 28), te upotrebom
tablica za gustou tereta pri odreenoj temperaturi.

Slika 28. Mjerenje ullage pomou radara

8.1.2.PRANJE TANKOVA TERETA
Zbog isparavanja ugljikovodika iz tereta, to se dogaa u operacijama ukrcaja-iskrcaja ,
pranja tankova te u tijeku samog prijevoza prijeti opasnost od poara ili eksplozije .

145

PRANJE TANKOVA MORSKOM VODOM

Na malim tankerima tankovi tereta se i dalje peru hladnom ili toplom morskom vodom ,
koja se posebnom sisaljkom vodi do grijaa . Nakon pranja tankovi se prazne sisaljkama,
a emulzija vode i ulja iskrcava se u slop tankove.

Slika 29. Dvostruka mlaznica s tzv. Sedlom

Stroj za pranje se sastoji od mehanike mlaznice i gumene cijevi koja se kroz otvor na
palubi sputa u tank , obino do polovine visine tanka(slika 29). Mlaznice se okreu u
vertikalnom i horizontalnom smjeru i tako ispiru povrinu unutarnjih stijenki tanka ,
medijem pri temperaturi od 75-85 C i dovoljnim tlakom. Najpoznatiji je Butterworthov
sustav (slika 30) za pranje tankova vodom koji se koristi i na tankerima za prijevoz
kemikalija.

146

Slika 30. Butterworth metoda pranja tankova

PRANJE TAKOVA SIROVOM NAFTOM (COW-crude oil washing)

Dio tereta koji se iskrcava, provodi se kroz sustav za pranje gdje se snanim mlazovima
ispire povrina tankova, stoga nije potrebno naknadno ispiranje vodom. Nedostaci ovog
sustava oituju se : u neprikladnosti nekih vrsta tereta za COW obzirom na viskoznost i
skruivanje, produeno vrijeme iskrcavanja , isparavanja lakih frakcija sirove nafte.
Prednosti ovog sustava pranja su: smanjeno zagaivanje mora , manje vrijeme trajanja
ienja tankova i runog ienja koje obavlja posada , manje tereta ostaje na brodu ,
bolja kvaliteta iskrcajnog tereta , manja korozija , manja koliina morske vode u emulziji.
IMO specifikacija za pranje tankova sirovom naftom (uvjeti za dobivanje certifikata o
istoi tankova) :
1.broj i raspored strojeva za pranje treba biti takav da su 85 % stranica i 90 % dna tanka
izloeni neposredno kontaktu medija iz strojeva za pranje,
2.nakon programiranog pranja treba napuniti tank morskom vodom te izvriti sondiranje
zauljenog sloja,
3.koliina nafte u zauljenom sloju ne smije prijei 0,00085 ukupnog volumena
4.koliina nafte u istom balastu koji se iskrcava ne smije prijei 15 ppm (parts per
milion)
Za nesmetan rad COW , MARPOL zahtijeva:
1. viskoznost ne smije biti vea od 600 mm2/s
2. teret kod iskrcavanja treba biti zagrijan na temperaturu 10 C iznad toke teenja
tereta
3. poduzeti mjere da se nafta ne skruti u sistemu cjevovoda COW

147

Oprema za pranje sirovom naftom sastoji se od strojeva i cjevovoda. Strojevi mogu biti
ukrepljeni na palubi (fiksni i prenosivi) te strojevi u tankovima (slika 31)

Slika 31. Prenosive maine za pranje s dvostrukom mlaznicom

Njihov kapacitet se kree od 18 m3/h do 170 m3/h s time da ukupni postotak oienih
povrina svih tankova ne smije biti ispod 85-90% .
Strojevi na palubi imaju ulaznu cijev duine oko 3,5m ispod palube , a pogonski dio
stroja smjeten je iznad palube. Mogu imati jednostruku ili dvostruku mlaznicu (slika 32)

Slika 32. Uvrene maine za pranje sirovom naftom

148

Jednostruka mlaznica (slika 33) je efikasnija za ienje u kraem vremenu s manjim

protokom nafte , raspona od 150 mjereno od vrha prema dnu do 30 poslije vertikale.
Pranje se moe programirati obzirom na promjenu i izbor granice vertikalnog luka
operacije.

Slika 33. Jednostruka mlaznica

Cjevovod za pranje treba biti fiksan i spojen na iskrcajni cjevovod tereta te nezavisan od
drugih brodskih sustava. Jedan dio sustava cjevovoda moe biti povezan s cjevovodom
slop tanka. Cjevovod dovoda nafte kroz strojeve za pranje treba imati zaporni ventil i
manometar za mjerenje tlaka koji ne smije biti manji od 8 bara. Operacije pranja tankova
mogu biti jednostupnjevito i viestupnjevito pranje. Prva metoda se koristi kad je tank
sasvim prazan , to trai rad ejektora za vrijeme cijele operacije pranja.

149

Slika 34. Pranje vrha i stijenki tanka

Druga metoda sastoji se od odvojenog i sukcesivnog pranja vrha (slika 34) bonih
stijenki i dna tanka (slika 35). Pranje zapoinje od vrha tanka dok se u tanku nalazi oko
1/3 tereta. Kapacitet strojeva za pranje mora odgovarati ejektoru, iji je kapacitet 25 %
vei od kapaciteta svih strojeva koji se koriste u jednom ciklusu pranja.

Slika 35. Pranje dna tanka

Obzirom da se mjesta usisa nalaze u krmenom dijelu dna tanka , na kraju pranja dna
tanka brod treba imati dovoljan krmeni trim.

150

8.1.3. SUSTAV INERTNOG PLINA (IGS- inert gas system)

Osnovni razlog za instaliranje ovog sustava na tankeru je smanjenje opasnosti od poara.
IG ne gori i ne podrava gorenje. Za njegovu proizvodnju na brodu koriste se generator
inertnog plina, ispuni plinovi dizel motora, parnih kotlova, plinskih turbina i pomonih
strojeva. Uz sve to treba koristiti ureaj za dogorijevanje ako se ne moe postii 5%
kisika u volumenu IG(tablica 25). Glavni dijelovi sustava su proista, ventilatori, glavni
zaporni ventil, palubna vodena brtva, sustav cjevovoda i mjerni instrumenti (slika 36).

Tablica 25. Sadraj inertnog plina

Sistem eksploatacije inertnog plina radi tako da se ispuni plinovi iz ispunih cijevi kotla
usisavaju pomou ventilatora i uvode u cjevovod inertnog plina. Ti plinovi se dalje
odvode u proista .U prvoj fazi prolaska plina u proistau, krute estice neistoe se
pod utjecajem mlaza vode spajaju u vee te se drenaom odstranjuju U drugoj fazi
plinovi prolaze u suprotnom smjeru od rashladne vode, mijeaju se s vodom, tako da se
iste i hlade. Na vrhu proistaa prije izlaza nalazi se odvaja kapljica vode. IG se obino
ohladi na temperaturu za 5C veu od temperature mora u proistau. Obraen plin,
preko zapornih ventila i ventilatora dolazi do pregradnog zapornog ventila, koji je
podeen da se automatski zatvara u sluaju nestanka tlaka.Prije glavnog zapornog
ventila(regulating pressure valve), od glavnog cjevovoda odvaja se recirkulaciski
cjevovod na kojem je recirkularni ventil. Ovim cjevovodom plin se vraa natrag u
proista . Njegov zadatak je odravanje stalnog tlaka u sistemu ili u sluaju kada je
potrebno manje plina. Zbog neprekinutog toka dovoenja plina pomou ventilatora, u
sistemu raste pritisak.Ventil za recirkulaciju automatski proputa odreenu koliinu plina,
time spreava pritisak, omoguava bolji uinak preistaa i ventilatora. Prije nego to
inertni plin doe do razvoda palubnog cjevovoda mora proi kroz palubnu vodenu brtvu
i nepovratni ventil (Non-return valve). Njihov je zadatak sprijeiti povratni tlak plina iz
tankova tereta prema ventilatoru i kotlovima u svrhu zatite od poara i pada pritiska u
sistemu u trenutku kada prestanu raditi ventilatori. Iz palubne vodene brtve plin odlazi
kroz nepovratni ventil u palubni cjevovod i dalje u tank.

151

Slika 36. Glavni dijelovi sustava inertnog plina

Ventilatori( slika 37): u sustavu najmanje dva ventilatora, svaki treba imati ventil na
usisnoj i tlanoj strani. Na usisu treba biti oznaka na klapni zatvoreno-otvoreno.Tlak
plina koji stvara ventilator iznosi 600mm H20, kapacitet je 1.25 od kapaciteta pumpi
tereta.Svaki ventilator treba imati 100% kapaciteta. Treba biti iskljuen ako nije
zadovoljavajui protok vode u proistau, temperatura plina vea od 5o C i ako rashladna
pumpa nije u pogonu.
Glavni zaporni ventil: iskljuuje plin izmeu palube i strojarnice. Pokree se pomou
pneumatskog cilindra i u sluaju pada tlaka zatvara se automatski.Takoer se zatvara
automatski ako je postotak kisika u plinu vei od 5% i temperatura preko 50 C.
Palubna vodena brtva(slika 38): nalazi se na palubi i ne dozvoljava protok plina iz
tankova tereta u strojarnicu.

152

Slika 37. Ventilator u sustavu inertnog plina

Tlak ventilatora mora biti vei radi savladavanja otpora vode u brtvi.Treba biti grija radi
zamrzavanja vode u brtvi.

Slika 38. Palubna vodena brtva Polusuha

Sustav cjevovoda:ventilator usisava ispune plinove iz bojlera i tlai ih u cjevovod.
Mjerni instrumenti: mjerai temperature, tlaka i postotka kisika.
Mjera temperature IG na izlazu iz ventilatora. Ne vie od 50C, oglaava se alarm i
otvara se recirkulacijski cjevovod pa se plin vraa u preista.Ako temperatura raste do
80C sistem je neispravan i automatski se zaustavlja.
Mjera tlaka: postavljen je na palubi ispred glavnog zapornog ventila i iza zapornog i
nepovratnog ventila. Kada u tankovima doe do podtlaka od 200mmH20 aktivira se
alarm.
Analizator kisika (slika 39): analizira magnetska svojstva kisika u magnetskom polju,
jer je otpor kisika razliit u magnetskom polju i van njega. Alarm je na 5 i 8% vizuelni i
zvuni.

153

Slika 39. Analizator kisika

Ostali mjerni instrumenti i alarmi u sustavu IGS nadziru se na oglednom operativnom
panelu (slika 40 ):
1.Analizator kisika u cjevovodu postavljen ispred ventila za ulaz u proista i glavnog
regulacijskog ventila.
2.Daljinski upravljan ventil ispunih plinova na ulazu u proista.
3.Alarm niskog odnosno visokog vodostaja u proistau plina.
4 Mjera protoka s indikatorom.
5.Daljinski upravljani ventil na usisnoj strani ventilatora.
6.Daljinski upravljani ventil na tlanoj strani ventilatora.
7.Termostat na izlazu iz proistaa plina, kojim je mogue uzbunjivanje.
8.Glavni zaporni ventil automatski upravljan, ili ventil za blokiranje glavnog cjevovoda
sustava zbog porasta ili pada tlaka.
9.Indikator temperature i tlaka povezan s ventilatorima (radom ventilatora).
10.Bajpas ventil (recirkulacijski) se automatski regulira o ovisnosti o tlaku temperaturi i
koliini kisika u inertnom plinu.

154

Slika 40. Ogledni IGS radni panel

Sukladno IMO propisima inertni plin koji se dovodi u tankove tereta mora imati predtlak
200-600 mm stupca vode , manje od 5% O2 i temperaturu do 50 C.Inertiranje tankova
moe biti potiskivanjem i mijeanjem. Kod prvog sluaja inertni plin se uvodi u tank
malom brzinom , a budui je laki od plinova u tanku , potiskuje ih pa tako eksplozivne
pare izlaze iz tanka(slika 41).

Slika 41. Inertiranje potiskivanjem

Kod drugog sluaja inertni plin ulazi u tank velikom brzinom i mijea se tako da nastaje
homogena smjesa inertnog plina i zapaljivih para koja izlazi iz tanka (slika 42).

155

Slika 42. Inertiranje mjeanjem

Inertiranje mijeanjem tee bre nego potiskivanjem. U ovom procesu svakako
kontinuirano treba mjeriti sadraj kisika i eksplozivnih para.
Prije ukrcaja, tank mora biti propisno inertiran, tako da ga nadolazei tekui teret
istiskuje kroz sigurnosni ventil na palubi. Za vrijeme prijevoza mora postojati predtlak
(tlak vei od atmosverskog) inertnog plina. Meutim ako predtlak padne ispod 0,2 bara
automatski se aktivira sustav inertiranja tako da se ukljuuje alarm , a ventilator
automatski tlai inertni plin u tank do tlaka od 0,06 bara kada se smatra da je tank
zadovoljavajue inertiran. U tijeku plovidbe stalno se mjeri tlak u tanku.U procesu
iskrcavanja opasnost od eksplozije je znatno vea nego kod ukrcaja tereta , to znai da
za to vrijeme ureaj inertnog plina mora raditi punim kapacitetom. Treba provjeriti sustav
inertnog plina i da li je dovod svjeeg zraka potpuno zatvoren pri koritenju ventilatora
inertnog plina.
Meunarodni propisi koji se odnose na IGS: SOLAS poglavlje II-2, odnosi se na mjere
sigurnosti za sluaj poara na tankerima.Primjenjuje se na tankere koji prevoze sirovu
naftu i njene derivate s plamitem tereta do 60C i tlakom para ispod atmosferskog.
Prema pravilu 60, na tankeru preko 20000dwt mora se nalaziti IGS, koji odrava5% za
starije tankere 8% volumena kisika u tankovima s pozitivnim tlakom. U glavnom
kolektoru IG (cjevovodu) sadraj kisika do max 5%. Sustav mora dobavljati plin
kapacitetom 25% veim od kapaciteta crpki.

156

8.1.4. Ispravak gustoe tekuine za razliku temperature

Kako se vozarina uvijek rauna u tonama zbog diletacije nafte, potrebno je volumen
pretvoriti u masu. Obavlja se pomou posebnih tablica, primjenjujui pri tome tzv API
gravity i izmjerenu prosjenu temperaturu tekueg tereta(average temperature) nakon
zavrenog ukrcaja.
API Gravity je specifina gustoa sirove nafte izraena u API jedinicama proraunatim
po formuli American petroleum institute;
141.5
A.P.I = ------------------------ - 131.5
Spec.gust. pri 60F
Specifina gustoa se dobije tako da se podijeli isti volumen mase nafte masom
destilirane vode pri standardnoj temperaturi od 60 stupnjeva F.
Broj API jedinica sirove nafte duan je dati brodu vlasnik koji prodaje naftu.
Opi izrazi koji se koriste kod proraunavanja teine tekueg tereta sirove nafte:
(BS and W) = bottom sediments and water
Observed temperature= srednja izmjerena temperature (na tri nivoa)
Standard temperature = temperatura 15o metriki sistem ili 60oF ameriki sistem
VCF = volume correction factor
WCF = Weight Correction Factor
TOV= Total observed volume = ukupni volumen nafte + sediment + slobodna voda na
srednjoj izmjerenoj temperaturi
GOV =Gross observed volume = TOV Free water
NOV= Net observed volume = GOV BS and W
GSV =Gross standard volume = GOV x VCF ili GOV at 15oC/60oF
NSV =Net standard volume = NOV x VCF ili NOV at 15oC/60oF
TCV= Total calculated volume = GSV + Free water
Odnos izmeu barrels i cubic meters;
1 Bbl = 0.158987m3
1 m3 = 6.28981 Bbls
Free water = m3 x 1.025T/m3 = M/T (more)

8.1.5.Ukrcaj- iskrcaj tereta tekuina

OBAVLJANJE OPERACIJA
Ukrcaj poinje polako: Pri tome se utvruje da nema proputanja , da cijevi nisu
optereene velikim tlakom , da teret tee predvienim cijevima do predvienih tankova ,
te da nema tragova ulja na boku broda.
U tijeku operacija treba provjeravati: curenje iz opreme , vodova, prostora pumpi ,
meuprostora i trupa tankera , tlak u sistemu , poloaj pretovarnih ruku , vez broda , te
usporediti koliinu ulja u tankovima sa onim primljenim na terminalu.

157

ZAVRETAK OPERACIJE
Treba u tanku ostaviti dovoljno mjesta za pranjenje cijevi pretovarnog sistema. Glavni
vodovi se trebaju isprazniti , ispumpati na obalu kroz cjevovod manjeg promjera koji je
za to predvien.
Nakon odvajanja pretovarnih ruku predvidjeti izljev iz cijevi ako nisu posuene. Na kraju
provjeriti da li su ventili i otvori tankova zatvoreni.
ZAUSTAVLJANJE OPERACIJA UKRCAJA-ISKRCAJA
Sustav e se zaustaviti u sluaju: prekomjernog pomicanja tankera , smetnje u vezi
tanker-terminal , istjecanje ulja , opasnost od poara , slaba rasvjeta na kljunim mjestima
, nejasne razlike u teretu , pad tlaka , razne neispravnosti i oteenja .
UPOZORENJA
Istaknuti jasno lokalne propise , plan terminala , upute za obavljanje operacija , plan za
akciju u sluaju izlijevanja , raspored osoblja na terminalu u sluaju izvanrednih prilika ,
prirunik o sprjeavanju zagaenja , dnevnik operacija uljima , evidencija svih prekraja i
operacija ienja.

Raspored tankova i sustav teretnog cjevovoda s etiri sisaljke

158

8.1.6. Raspored teina tekueg tereta po tankovima i proraun

Kada tanker stigne na odredite, prvi asnik treba utvrditi kvantitetu tereta na tankeru.
Volumen i teina tereta raunat e se tank po tank. Kapacitet svakog tanka je poznat
odreen u brodogradilitu, a nalazi se u tablicama poznatim kao ullage tables
(kalibracijske tablice).Ullage je udaljenost od povrine tereta do mjerne toke na palubi.
Svaki tank ima SAAB radar transmitter sistem koji digitalno prikazuje ullage u cargo
control room.

Prije se runo izmjeri ullage pomou electronic ullage tape- mjera na traku UTI
(ullage,temperature,oil water interface) na nain da zrak ne ue u tank. Kada senzor
dotakne vrh tekuine uje se steady signal i tada se oita izmjereni ullage..

Mjera na traku UTI ullage,emperature,oil water interface

Sa izmjerenim ullage ulazi se u ullage tables za taj tank vodei rauna o trimu broda i
dobiva ukupni volumen tekue nafte TOV

159

Ako brod ima boni nagib (list) tada je potrebno izvriti ispravak (ullage correction)

Treba izmjeriti prosjenu temperaturu tereta mjerei je na tri nivoa tanka ( , , ) na

pramanom i krmenom dijelu tanka tereta.

160

Potrebno je volumen tereta sa srednje izmjerene temperature npr. 85 oF dovesti na

standardnu temperaturu 60 oF odnosno 15 oC a za to treba koristiti Petroleum
measurement tables ASTM tablice (American Society for Testing and Materials).
Volumen na temperaturi 85 oF zove se TOV-(ukupni volumen) a kada se odbije voda
dobije se GOV bruto volumen na istoj temperaturi.. Vodu u tanku mjerimo pomou
sonde premazane pastom koja reagira na vodu promjenom boje iz bijelo u crveno. Za
odrediti volumen vode treba koristiti tzv. Innage table.

Zahtjevi mogu biti da se teret rauna pomou API na tem. 60oF(amerika metoda) ili
pomou specifine gustoe (density )na tem od 15 oC.(metriki sustav).

PRIMJER:
Dakle, treba bruto volumen GOV na srednjoj izmjerenoj temperaturi 85o F, pretvoriti u
bruto volumen GSV na standardnoj temperaturi od 60oF koristei ASTM table
6A.(amerika metoda)
U tablice se ulazi s API i srednjom izmjerenom temperaturom.
Npr.
TABLE 6A:
GOV = 23003.6m3 ili 144688.3bbls API = 27 - srednja izmjerena temperatura 85oF.
U tablice ulazimo gore s API= 27 i lijevo s 85oF te nalazimo VCF = 0.9892(faktor
ispravke volumena)

161

Raunamo:

GSV = GOV x VCF na standardnoj temperaturi 60oF u m3

GSV = 23003.6 x 0.9892
GSV = 22755.16m3
(1m3 = 6.28981 Bbls-barrels )
GSV = 143125.64Bbls

Dobiveni volumen treba pretvoriti u teinu koristei tablice 11 u koje ulazimo u kolonu
L/T for barrels za 60oF i sa API te nalazimo (faktor ispravke teine) WCF= 0.13955.
Weight in air = GSV x WCF = 143125Bbls x 0.13955
= 19973.1 LT
Drugi nain;
Opi ispravak (general factor) = VCF x WCF = 0.13804286
Weight in air = GOV x general factor
= 144688Bbls x 0.13804286
= 19973.2 LT
Ako elimo znati teinu u metrikim tonama pomnoimo L/T sa faktorom 1.01605 i
dobijemo 20293.7 MT.

162

Npr.
TABLE 54A (metriki sustav):
Koristei specifinu gustou (density) 894.0 kg/m3 i temperaturu 29.4oC . Trebamo
volumen korigirati na temperaturu od 15oC koristei tablice 54A .
Ulazimo sa gustoom gore i sa temperaturom lijevo(29.5) i vadimo VCF = 0.9888.

GSV = GOV x VCF

GSV = 23003.6 x 0.9888
GSV = 22745.95m3
Weight in vacuo

= GSV x density
= 22745.95 x 0.894
= 20334.8 MT
Dalje koristimo tablice 56. Ulazimo sa density i itamo u koloni kilograms per cubic mtr
te dobivamo interpolacijom WCF = 0.8923.
Weight in air
= GSV x WCF
= 22745.95 x 0.8923
= 20296.21 MT
Drugu nain;
163

Opi ispravak (general factor) = VCF x WCF

0.9888 x 0.8923
0.8823.
Weight in air
GOV x gen.factor
23003.6 x 0.8823.
20296.1 MT

stabilnosti tankera

Zahtjevi za proraun stabiliteta tankera utvreni su IMO Rezolucijom A.167

1.Povrina ispod krivulje stabiliteta broda (krivulje poluga stabiliteta broda) do kuta
bonog nagiba 30 stupnjeva, mora biti vea od 0.055 metar radiana.
2. Povrina ispod krivulje stabiliteta broda do kuta bonog nagiba 40 stupnjeva ili
kuta naplavljivanja ako je manji od 40stupnjeva, mora biti vea od 0.09 metar radiana
3. Povrina ispod krivulje stabiliteta broda izmeu kuta bonog nagiba 30 stupnjeva i
40 stupnjeva ili kuta naplavljivanja ako je manji od 40 stupnjeva mora biti vea od 0.03
metar radiana.
4.Poluga stabiliteta pri bonom kutu nagiba 30stupnjeva mora biti vea od 0.20m
5.Poluga stabiliteta ne smije postii svoju najveu vrijednost prije 30stupnjeva bonog
nagiba broda.

164

8.2.Osnovna oprema za rukovanje teretom na tankerima za

Kemikalije
Ovi se brodovi razlikuju od drugih tankera po premazima tankova, pumpama,
cjevovodima, ventilima i ventilaciji. Prikaz manifolda na kemikal tankeru slika dolje

Manifold na kemikal tankeru

Konstrukcija ventilacijskog sustava moe biti zatvorenog ili otvorenog tipa i sa
sigurnosnim ventilom.
Otrovni i isparljivi tereti moraju se ukrcavati sa povratnom linijom para na obalu.
Konstrukcija tanka zavisi o tipu tankera i svojstvima tereta koji se u njemu prevozi
(stupanj opasnosti, gustoa i masa tekuine, viskozitet, korozivnost i samoreaktivnost )
Svaki tank tereta treba imati zasebnu pumpu, sustav ventilacije, teretni cjevovod za
ukrcavanje i iskrcavanje tereta.
Ugrauju se uronjene centrifugalne pumpe s elektrinim ili hidraulikim pogonom.
Zbog bolje pouzdanosti i vee snage koristi se centralni hidrauliki sustav (FRAMO) koji
napaja sve potroae na palubi od pumpi preko vitala, dizalica, pramanog propelera itd.
Vijane sisaljke se koriste na manjim tankerima.
Pored ve prikazane Framo hidraulino pogonjene pumpe na slici dolje elektrino
pogonjene centrifugalne deep well pumpe.
Lijevi prikaz dolje kada je tlani dio odvojen a na desnoj slici tlani vod prikazan u
zajednikom cjevovodu.

165

Deep pumpe pogonjene elektromotorom

Cjevovod tereta izgraen je od nehrajuih elika s prikljukom za propuhivanje parom,
zrakom ili inertnim plinom

166

Postoje tereti koji se moraju grijati, hladiti ili mijeati (recirkulacija) u tijeku plovidbe da
bi se u luci mogli iskrcati.
Grijanje tereta
Sistem grijanja se sastoji od grijaa tereta spojenih paralelno sa iskrcajnom linijom tereta
to omoguava pumpanje tereta kroz grija natrag u tank. Slika dolje.

Grija smjeten na palubi broda

Hlaenje tereta
Hlaenje koristi sekundarni medij mjeavinu vode i glikola koja cirkulira pomou pumpe
kroz sklop za hlaenje tereta.
Rotor pokretan hidraulinim motorom s palube die teret s dna te ga potiskuje preko
cijevi sklopa za hlaenje prema vrhu tereta. Shema hlaenja tereta na slici dolje.

1.
2.
3
4.
5.
6.

Pumpa za morsku vodu

Ispariva( hladnjak tekuine)
Kompresor za hlaenje
Pumpa za mjeanje vode i glikola
Kondezator
Sklop za hlaenje tereta s cjevima za hlaenje

167

7.

Rotor pogonjen pomou motora s palube

Inertiranje tankova
Za inertiranje tankova, ovisno o vrsti tereta, se koriste Inert gas generator,. ili generator
za dobivanje duika istoe 95 99.9 %.
Prikazana shema dobivanja duika na slici dolje.

Shema dobivanja duika

Odvajanje duika od ostalih plinova iz zraka odvija se prolaskom komprimiranog zraka
kroz porozna vlakna.
Pri prolasku komprimiranog zraka kroz porozna vlakna, plinovi od kojih se zrak sastoji,
difundiraju kroz vlakna razliitim brzinama, ovisno o njihovoj molekularnoj strukturi.
Kisik kroz vlakna difundira veom brzinom od duika te zbog toga bre naputa
unutranjost vlakana koja je pod viim tlakom i prelazi izvan poroznih vlakana, u
unutranjost metalnog kuita.
Kvaliteta komprimiranog zraka koji ulazi u ureaj za dobivanje duika vrlo je vana za
besprijekoran rad ureaja.
Da bi se sprijeilo oteenje poroznih vlakana, zrak se prije ulaza u ureaj mora osuiti te
se iz njega moraju izdvojiti eventualne kapljice ulja. U sluaju da je zrak kontaminiran
uljem, ulje e bokirati pore u vlaknima te e se smanjiti uinkovitost ureaja.
Potpuno blokirana i kontaminirana vlakna su unitena i ne mogu se regenerirati te se
moraju zamijeniti.

168

Pranje tankova
Specifina
operacija
kod
kemikal
tankera
je
pranje
tankova.
Nakon iskrcaja tereta potrebno je tankove oistiti i pripremiti za sljedeu vrstu tereta.
Prvi asnik palube mora razraditi plan ienja tankova, uzimajui u obzir sljedee
faktore:
- konstrukciju i veliinu tanka,
- vrstu premaza odnosno zatite tanka,
- karakteristike zadnjeg tereta u tanku,
- karakteristike sljedeeg tereta koji e se krcati,
- karakteristike sljedeeg tereta koje e se krcati u susjedni tank,
- koji medij e se koristiti za pranje tanka,
- vrijeme, broj mlaznica i broj posade ukljuenih u pranje tanka

Fiksne(a prema potrebi i prijenosne) naprave za pranje tankova

Priprema pranja tankova mora biti dobro isplanirana i izvedena, koristei sljedea
uputstva koja su obuhvaena u:
-

Procedures and arrangement manual,

Tank cleaning manual,

Marine coatings manual,

Marpol Annex I and II,

Tank cleaning guide,

Ship tank cleaning record

169

Mjere predostronosti kod pranja tankova s kemikalijama

- Broj strojeva za pranje u jednom tanku mora biti uvijek ogranien na najvie 4
mlaznice od kojih svaka ima protok od 35 m/h,
- broj pranja tanka kod kategorije tereta X je ogranien na 2 puta, a kod kategorije
Y tereta je 1 put,
- strojevi za pranje sa protokom iznad 60 m/h smiju se koristiti samo u inertiranoj
atmosferi,
- kod pominih cijevi za pranje, mora se kontrolirati elektrina vodljivost pomou
Ohm-metra niske voltae,
- recirkulacija se ne smije koristiti za pranje i nesmiju se u vodu dodavati aditivi,
osim ako tankovi nisu degazirani ispod 1% donje granice eksplozivnosti,
- ne smije se tank propuhivati parom koji nije bio degaziran (gas free) ispod 1%
donje granice eksplozivnosti,
- za vrijeme pranja tanka, razina vode u tanku ne smije rasti,
- elektriki nevodljiva oprema bez metalnih dijelova, moe se koristiti, ali se mora
redovito pregledavati i istiti,
- konopi za sputanje opreme u tank moraju biti od prirodnog vlakna, tj. moraju biti
antistatiki.
Mjeavina tekuine s kojom se vri ienje tanka i tereta, sisaljkom za iskrcaj tereta se
odvodi u slop tanka visoke razine, gdje se djelomino taloi.
Zatim prolazi u lijevi slop tank gdje se taloi dalje, i konano se preljeva u desni slop
tank, gdje se taloi preostala neistoa.
ista voda se iskrcava u more preko ureaja za kontrolu zauljene vode, prema propisima
Marpola 73/78, aneksa I.
Kemikalije ili aditivi koji se dodaju u vodu za ienje tankova, djeluju na principu
deterenata i olakavaju pranje tankova, pogotovo kod tereta koji nisu topivi u vodi.
Obino se sastoje od sintetikih sapuna, deterenata i emulgatora (taj proces se zove
emulgacija).
Saponifikacija je druga metoda ienja tankova.
To je proces koji bazine ostatke pretvara u spoj sapuna koji je topiv u vodi.
Ta metoda je najbolja za ienje ivotinjskih i biljnih ulja.
Obavezno prije upotrebe kemijskih aditiva mora se konzultirati proizvoa premaza
stranica tankova.
Ovi se brodovi razlikuju od drugih tankera po premazima tankova(coatings), crpkama,
cjevovodima, ventilima i ventilaciji (slika 43). Konstrukcija ventilacijskog sustava moe

170

biti zatvorenog ili otvorenog tipa i sa sigurnosnim ventilom. Otrovni i isparljivi tereti
moraju se ukrcavati sa povratnom linijom para na obalu.

Slika 43. Brod za prijevoz kemikalija

Posebni zahtjevi koji se odnose na brodove za prijevoz kemikalija oituju se obzirom na:
nekompatibilnost-nezdruivost tereta, izboru materijala za gradnju i konstrukcijska
rjeenja, odgovarajue crpke i cjevovodi te sustav ventilacije i sigurnost. Karakteristini
su po velikom broju tankova jer istovremeno prevoze vie razliitih kemikalija. Posebnu
panju treba usmjeriti na pranje tankova koji trebaju biti oieni brzo i kvalitetno od
ostataka prijanjeg tereta. ienje tanka moe biti direktno(slika 44), mainama za
pranje(slika 45) a obavlja se u vie faza i to: predienje(morskom vodom),
ienje(kemikalije za ienje), ispiranje slatkom vodom, propuhivanje parom,
iscjeivanje i posuivanje.

Slika 44. Direktno pranje tanka sredstvom za ienje

Konstrukcija tanka zavisi o tipu tankera i svojstvima tereta koji se u njemu prevozi
(stupanj opasnosti, gustoa i masa tekuine, viskozitet, korozivnost i
samoreaktivnost).Tipovi tankova za prijevoz pojedinih tereta mogu biti: ugraeni tankovi
koji ine dio strukture brodskog trupa, gravitacioni tank koji moe biti samostalni ili

171

ugraeni ali s proraunatim pritiskom od najvie 70 kPa, tank pod tlakom koji je
samostalni tank s proraunatim tlakom veim od 70 kPa. Tankovi tereta su odvojeni s
dvije neprekinute uzdune pregrade i podijeljeni na centralne i bone tankove.Vertikalne
pregrade koje se koriste mogu biti: vertikalne valovite, horizontalne valovite, glatke i
strukturne. Meutim, nekompatibilni tereti moraju biti meusobno odvojeni
koferdarmom, praznim tankom i teretom koji je sa oba kompatibilan, sve u skladu s
tablicom kompatibilnosti.

Slika 45. Strojno pranje tanka sredstvom za ienje

Svaki tank tereta treba imati zasebnu crpku, sustav ventilacije, teretni cjevovod za
ukrcavanje i iskrcavanje tereta. Ugrauju se uronjene centrifugalne crpke s elektrinim ili
hidraulikim pogonom(slika 46). Vijane sisaljke se koriste na manjim tankerima a
stapne sisaljke uglavnom slue za posuivanje tereta.

172

Slika 46. Uronjena crpka Marflex deepwell

Zbog bolje pouzdanosti i vee snage koristi se centralni hidrauliki sustav (RING) koji
napaja sve potroae na palubi od crpki preko vitala, dizalice, ventilatore do potiskivaa
pramca itd. Cjevovod tereta izgraen je od nehrajuih elika s prikljukom za
propuhivanje parom, zrakom ili inertnim plinom te mora imati pad
minimalno3(slika47)

Slika 47. Cjevovod tereta tankera za kemikalije

173

Ventili su kuglasti i leptirasti od nehrajueg elika, hidrauliki upravljani iz kontrolne

postaje.
Nehrajui elik je najpogodniji materijal za gradnju tankova dok se elini tankovi
premazuju zatitnim premazima ili se oblau specijalnim oblogama. Premazivanjem
tankova spreava se korozija, kontaminacija tereta, omoguuje se lake ienje i pregled
tankova. Najee upotrebljavani specijalni premazi su: epoksi premazi(kod prijevoza
luina, glikola, ivotinjskih i biljnih ulja), premazi na bazi cinkovog silikata (kada se
prevozi benzin, toluen, alkohol itd) , poliuretanski premazi, fenolni premazi i gumene
obloge(kada se prevoze vrlo korozivne supstance kao fosforna i klorna kiselina).Teretni
tankovi moraju biti opremljeni mjeraima razine tereta koji mogu biti: otvoreni,
djelomino zatvoreni(sputaju se u tank), zatvoreni(nalaze se u tanku) i indirektni(nisu u
tanku i nezavisni su od tanka, npr. mjerai protoka). Inertni plin proizvodi generator a
koristi se za inertiranje tankova tereta, ienje tankova tereta nakon iskrcavanja.
Generator inertnog plina (slika 48) kontrolirano izgara plinsko ulje i proizvodi inertni
plin visoke kvalitete, a nekada je potrebno koristiti isti duik za visoko reaktivne terete.

Slika 48. Generator inertnog plina

Neki se tereti moraju grijati, hladiti ili mijeati(recirkulacija) u tijeku plovidbe da bi se u

luci mogli iskrcati. Sistem grijanja se sastoji od grijaa tereta spojenih paralelno sa
iskrcajnom linijom tereta to omoguava pumpanje tereta kroz grija natrag u tank.
Hlaenje koristi sekundarni medij mjeavinu vode i glikola koja cirkulira pomou pumpe
kroz sklop za hlaenje tereta. Rotor pokretan hidraulinim motorom s palube die teret s
dna, potiskuje ga preko rashladnih cijevi sklopa za hlaenje prema vrhu tereta.
Recirkulacijom (slika 49) se spreava taloenje tereta na dnu tanka .Za recirkulaciju slue
uronjene crpke tereta, a difuzori za povratak tereta u tank.

174

Slika 49. Recirkulacija tereta

Tankovi tankera za prijevoz kemijskih tereta izrauju se od razliitih materijala i prevlae
razliitim vrstama premaza (coating-a) radi zatite materijala od kojeg je tank izgraen ali
i spreavanja kontaminacije tereta.Poznato je da su nepremazani tankovi uljnih tankera
podloni koroziji i oteivanju zbog galvanskih struja, a kod kemijskih tankera do
izraaja dolazi i korozivno djelovanje tereta i kontaminacija tereta zbog mogunosti
zaostajanja tereta u ri unutar tanka. Zbog toga vanost materijala od kojeg se tankovi
izrauju i odravanje premaza tankova u dobrom stanju igra presudnu ulogu kod tankera
za kemikalije.
Nehrajui elici (stainless steel) bez obzira o kojoj je vrsti rije, smatraju se
najboljim materijalom za izradu tankova tereta na kemijskom tankeru. Iako se misli da su
oni vise-manje otporni na sve kemikalije postoji ozbiljan problem kada se u njima
prevoze Chlorinated ili Brominated produkti. Te kemikalije uzrokuju pitings
tankova od nehrajueg elika, vise nego sve druge kemikalije. (neto slino uzrokuju
galvanske struje na vanjskoj oplati broda pa se zato vanjska oplata broda zatiuje cink
protektorima.) Problem je u tome sto se jednom nastali pitting produbljuje i dalje
tijekom normalne eksploatacije broda, pa ga je to prije potrebno zapuniti elektrinim
varenjem koristei elektrode od nehrajueg elika. Nakon varenja udubine mjesto
varenja treba izbrusiti i poravnati sa tankom nastalo izboenje vara. Takve terete ne treba
krcati u stainless steel tankove, a ukoliko se ipak krcaju tankove treba prethodno
pasivizirati.
Vrua morska voda (poput drugih klorida) razara pasivirani sloj na nehrajuem eliku i
na taj ga nain ini manje otpornim.
Epoksi premaz se najee upotrebljava za premaz tankova i iti tank od slabih kiselina,
luina, glikola, biljnih i ivotinjskih ulja morske vode, svih produkata nafte i biljnih ulja,

175

a djelomino je otporan i na djelovanje aromatskih ugljikovodika, nekih vrsta alkohola,

nekih estera i ketona.
Metanol i neki ugljikovodici omekavaju premaz pa nakon iskrcavanja tankove se
ne smije prati vodom nego ih treba 48 sati ventilirati da metanol koji je penetrirao u
premaz moe ispariti. Teret koji je penetrirao u premaz uslijed omekavanja premaza
(na pr. toluen) moe kontaminirati sljedei teret (na pr. metanol). Debljina premaza je
oko 250 mikrona.
Fenolne smole kao premaz otporne su na veliki broj kemikalija i jaka otapala.
Poliesterske smole su slabije otporne prema otapalima ali su otporne na slabije kiseline i
luzine.
Poliuretan ima glatke povrsine i teret se bolje ocjedi kod ove vrste premaza. Inae je
slian epoksi premazu.
Cinkov silikat je takodjer vrlo est premaz tankova, a koji je otporan na jaka otapala
poput aromatskih ugljikovodika, alkohola i ketona medjutim u tankove premazane
cinkovim silikatom nesmije se krcati kiseline i luzine, a ne koristi im ni morska voda.
Iako minimalna ipak postoji mogucnost kontaminacije tereta cinkom. Prilikom prijevoza
tereta prisutnost vode u teretu moze kreirati kiselinu koja negativno utjece na premaz.
Zbog toga je izuzetno vazno da su tankovi dobro osuseni prije ukrcaja. Debljina premaza
je oko 75 mikrona.Ima i drugih metoda zastite tankova tereta ali su ti premazi rijetki.
Prevlaenje tankova specijalnom gumom debljine 5 milimetara moguce je kod brodova
koji prevoze samo odredjene vrste pogodnog tereta za koji su namjenjeni. Butil guma je
otporna na kiseline, alkalne spojeve, parapropilen, okside i fenole, ali je djelomicno
otporna na ugljikovodike.Nitril guma dobro podnosi slabe kiseline, slabe alkalije, lale
ugljikovodike, aromate, alkohole ali je umjereno otporna na jake kiseline.Kloropren
(neopren/baypren) guma je pogodna za slabe kiseline, slabe alkalije, alkohole i teze
ugljikovodike ali je slabije otporna na lagane ugljikovodike.Prirodna guma nije pogodna
za ugljikovodike ali dobro podnosi slabe kiseline i luzine. Fluor guma podnosi kiseline,
luzine, aromate, alkohole i ugljikovodike, a slabo je rezistentna prema aceticnoj kiselini,
etil acetatu, cikloheksanonu, metiletilketonu (MEK), acetonu i ketonima uopce.Propilen
guma dobro podnosi fenol, aromate i propilen oksid.

8.2.1. Reaktivnost i kopmaktibilnost tereta kemikalija

Ukoliko nezdruivi tereti pomijeaju dolazi do burnih reakcija. Naroita opasnost prijeti
od samoreaktivnih tereta, najee monomera koji imaju tendenciju stvaranja polimera.
Zbog spreavanja takvih kemijskih procesa samoreaktivni tereti se prevoze inhibirani.
Inhibitor smanjuje mogunost samoreakcije. Meutim zbog neuinkovitosti inhibitora,
utjecaja svjetlosti, oneienjem tereta ili uslijed znaajnog povienja temperature tereta
moe ipak doi do polimerizacije, pri emu se temperatura tereta jo vise povisuje, a to
uzrokuje ubrzavanje procesa i razvijanje jo vise temperature. Dodatni problem uzrokuje
injenica da su inhibitori lake isparljivi produkti od samog tereta pa se koliina
inhibitora u teretu uslijed zagrijavanja moe smanjiti i tako pospjeiti egzotermni proces
polimerizacije.Proces polimerizacije moe biti vrlo buran, pa na i na najmanje sumnjivo
povienje temperature takvih tereta treba poeti hladiti teret prelijevanjem palube morem,
punjenjem balastnih tankova oko tereta. Navedeno se moe uiniti i preventivno da bi se

176

sprijeio poetak polimerizacije na gornjem dijelu tanka uslijed utjecaja suncem zagrijane
palube.

8.2.2. Mjere sigurnosti na brodu kod ukrcaja-iskrcavanja

Pripreme za ukrcaj zapoinju prije dolaska broda u ukrcajnu luku analizom opasnosti
koje mogu nastupiti tokom ukrcaja, a nakon toga treba uiniti plan ukrcaja te periodine
raune stabiliteta i stressa tokom ukrcaja. Plan ukrcaja zahtjeva terminal iz sigurnosnih
razloga prije poetka ukrcaja.Treba vidno istaknuti podatke o svim teretima koji e se
krcati skupa s planovima operacija s teretom i balastiranjem na za to predvienim
mjestima, obino u salonima posade, na zapovjednikom mostu i ispred kontrolne sobe.
Svi lanovi posade trebaju biti upueni u opasnosti koje pojedini teret moe
uzrokovati, te kakva je zatitna oprema potrebna. Zatitna oprema i odjea,
protupoarna i oprema za spreavanje zagaenja mora treba biti spremna, pregledana i
smjetena na za to predviena mjesta na brodu. Po potrebi treba pripremiti i
antitoksini kit prve pomoi. Svi lanovi posade ukljueni u operacije s teretom moraju
biti instruirani i meusobno uigran tim.Neposredno nakon privezivanja treba
pripremljene epove na palubi (scuppers) postaviti na mjesto, provjeriti da li
gangway propisno postavljen i sigurnosna mrea zategnuta, postaviti propisno
tegalj(firewires) na pramcu i krmi oko 1 metar iznad mora, utvrditi jesu li privezni
konopi dobro pritegnuti, testirati internu komunikaciju i komunikaciju s
terminalom. Vano je ponovo provjeriti da li je protupoarna oprema i oprema za
spreavanje zagaenja mora pravilno smjetena na palubi. Brod mora biti sposoban u
svakom trenutku isploviti sa terminala svojim strojem ukoliko se za to ukae potreba ili
nunost. Popravci i odravanje vitalnih dijelova broda ne smiju se vriti na terminalu iz
sigurnosnih razloga. Sve detalje ukrcaja treba analizirati sa loading masterom,
ugovoriti postupke u sluaju incidenta, dogovoriti da li e ukrcaj zaustaviti terminal ili e
to biti brod kada se popune brodski tankovi, testirati komunikaciju s terminalom,
provjeriti da li su tankovi za ukrcaj pravilno spojeni na cjevovod, a ostali tankovi
blindirani dvostrukim slijepim prirubnicama, pregledati spoj na manifoldu i da li je
konektiran koristei sve vijke i matice, provjeriti P/V ventile i odunike, ustanoviti da li
je potrebna linija za povrat para (vapour return line) i da li je ispravno spojena, da li je
brod uzemljen, ukoliko je to zahtjev terminala (bonded wire), da li su alarmi na 95%
i 98% ispunjenosti tankova testirani, da li su fleksibilne teretne cijevi otporne na teret
za koji ce se koristiti, je li posada upoznata sa operacijama i moguim opasnostima, da li
su svi dijelovi cjevovoda propisno blindirani, utvrditi da li su nepotrebni grijai tereta
blindirani, tankovi zatvoreni. Pismo spremnosti predano, svjedodba o istoi tankova
izdana, svjedodba o inhibitoru ili instrukcije za grijane terete primljene itd.Zabranjeno je
zapoeti bilo koju operaciju s teretom prije nego sto je Check lista ispunjena .Nakon
poetka ukrcaja koji treba biti polagan, treba provjeriti linije, pumpe i ventile glede
curenja, uzeti uzorke tereta na manifoldu, provjeriti da li brod prima teret u
odreeni tank, da li se potuje dogovorena rata ukrcaja i provjeriti temperaturu
tereta ukoliko se radi o grijanom teretu ili o osjetljivim teretima.Po zavretku
ukrcaja teretne linije treba propuhati ili drenirati u tankove jer u teretnom
cjevovodu ne smije ostati teret, zatvoriti odunike i P/V ventile postaviti u normalan
poloaj ukoliko su tokom ukrcaja bili otvoreni, provjeriti da li su primljeni uzorci

177

tereta za brod i primaoca, i konano provjeriti je li sve na palubi zatvoreno i

blindirano. Tijekom operacija s teretom potrebno je prilagoavati potrebama trim i nagib
broda, a ponekad se balastiranje i debalastiranje ini zbog ouvanja stabiliteta i
spreavanja optereenosti brodskog trupa stress-a. Naroito je vana upotreba balasta u
lukama i terminalima gdje postoji na vezu ogranienje gaza broda pa brod treba drati na
ravnoj kobilici kako ne bi sjeo na dno ili se otetio propeler i kormilo. Zbog toga se sve
aktivnosti glede operacija s teretom i balastima izvode iz kontrolne sobe tereta (cargo
control room). Najee su operacije s balastom rutinska operacija koja se provodi kao i
na svim ostalim brodovima. Meutim, iako rijetko, ponekad je potrebno balastom
napuniti isti boni tank tereta da bi se odrao brod uspravno ukoliko je potrebno ukrcati
samo jedan boni tank s teretom. Takvu operaciju tijekom ukrcaja ili iskrcavanja treba
zapisati u Cargo record book kao ukrcaj mora u tank tereta i kasnije kao iskrcaj mora
ali se u praksi to ne ini. Sva ista morska voda ukrcana u tank tereta moe se bez
ogranienja i iskrcati. Takvu operaciju treba dogovoriti sa Loading Masterom jer iako u
Marpol konvenciji postoji rupa u propisima koja to dozvoljava, moe se desiti da
terminal ili luke vlasti takav iskrcaj mora ne odobravaju. Pripreme za iskrcaj zapoinju
analizom opasnosti koje mogu nastupiti tokom iskrcavanja i posuivanja tankova, a
nakon toga treba uiniti plan iskrcavanja te periodine raune stabiliteta i stressa tokom
iskrcavanja. Svi lanovi posade trebaju biti ponovno upueni u opasnosti koje pojedini
teret moe uzrokovati, te kakva je zatitna oprema potrebna. Zatitna oprema i odjea,
protupoarna i oprema za spreavanje zagaenja mora treba biti spremna, pregledana i
smjetena na za to predviena mjesta na brodu. Po potrebi treba pripremiti i antitoksicni
kit prve pomoi. Svi lanovi posade ukljueni u operacije s teretom moraju biti instruirani
i meusobno uigran tim.Prije dolaska u luku treba testirati emergency stops-ESD
za hidrauliku, funkcionalnost ventila, prisutnost slijepih prirubnica, ispravnost pripreme
cjevovoda za iskrcaj (lining up), propuhati koferdame hidraulinih pumpi, pregledati
pressure/vacuum ventile i odunike, provjeriti alarme, mjerne instrumente i opremu, te
utvrditi da li je grijani teret na traenoj temperaturi,Neposredno nakon privezivanja treba
pripremljene epove na palubi (scuppers) postaviti na mjesto, provjeriti da li gangwway
propisno postavljen i sigurnosna mrea zategnuta, postaviti propisno firewires na pramcu
i krmi oko 1 metar iznad mora, utvrditi jesu li privezni konopi dobro pritegnuti, testirati
internu komunikaciju i komunikaciju s terminalom, te
prikopati uzemljenje ukoliko to terminal zahtjeva (bonded wire). Spojevi cjevovoda
moraju biti spojeni propisno koristei sve predviene vijke i matice, naziv tereta oznaen
na pripadajuem manifoldu, eventualno po potrebi spremna linija za povrat para tereta u
sluaju zatvorenog transfera tereta, te predvidjeti procedure ukoliko se iskrcaj tereta,
koji se na temperaturi zraka moe skrutiti, treba zaustaviti. Naroito je neugodno pri
transferu parafina, fenola i nekih drugih tereta zaustavljanje operacija jer teret blokira
iskrcajne cijevi. I para i zrak moraju biti spremni. Nakon uzimanja uzoraka tereta radi
analize treba poklopce tankova zatvoriti. Prije poetka bilo kakvih
operacija s teretom treba ispuniti safety check liste, zavriti raunanje koliine tereta i
uvjeriti se u sigurnost posade i broda.Kada je analiza tereta zavrena i terminal zatrai
iskrcaj tereta treba uzeti uzorak tereta s manifolda jer primatelj tereta moe optuiti brod
za kontaminaciju tereta iako ona moe nastupiti krivnjom terminala i zagaenosti
cjevovoda na terminalu. Poetkom iskrcavanja treba zapoeti ispumpavanje polagano,
pregledati da li negdje teret curi na spojevima cijevi, provjeriti da li terminal prima teret u

178

kopneni tank, te nakon toga tek postupno ubrzavati pumpe kako bi se sprijeio hidrauliki
udar u cjevovodu terminala. Ukoliko se iskrcava grijani teret, grijanje treba postupno
smanjivati kako se smanjuje koliina tereta u tanku, a balastnu vodu ne treba krcati ispod
tanka sa grijanim teretom, da se teret ne skruti i onemogui ispumpavanje. Ako je
potrebno runo grijati teret pri kraju ukrcaja, prije ulaska posade u tank treba zaustaviti
grijanje tereta, provjeriti postotak kisika i napisati Tank entry permit. Brod mora biti
sposoban u svakom trenutku isploviti sa terminala svojim strojem ukoliko se za to ukaze
potreba ili nunost. Popravci i odravanje vitalnih dijelova broda ne smiju se vriti na
terminalu iz sigurnosnih razloga. Koliko je najvie mogue treba prilikom iskrcavanja
tereta i balastiranja broda slijediti pripremljeni plan, kako bi se izbjegla iznenaenja.
Ukoliko postoji zatvorena prostorija pumpi potrebno je ukljuiti ventilator. Tokom
iskrcavanja treba svakoga sata izraunati iskrcajnu ratu tereta, pa ukoliko doe do
znaajne promjene brzine iskrcavanja treba utvrditi razlog. Neprestano treba provjeravati
gangway i zategnutost konopa jer iskrcajna ruka terminala moe biti oteena uslijed
pomicanja broda na vezu. Tankove je potrebno dobro posuiti i iskrcati sto je mogue
vise tereta u svrhu dobivanja svjedodbe da je sav teret iskrcan i tank prazan, ali i zbog
smanjivanja nepotrebnog zagaenja mora. Teretne pumpe i cjevovod treba propuhati
zrakom (ponekad, ovisno o teretu duikom) i tako isprazniti teret iz njih. Surveyor treba
pregledati tankove i izdati Empty tank certificate (dray tank certificate) kojim se
potvruje da je sav teret iskrcan. Tek nakon toga se moe odspojiti iskrcajna ruka
terminala, jer se moe dogoditi da surveyor zatrazi temeljitije posuivanje tanka. Prije
odspajanja mora se provjeriti da li je ventil manifolda zatvoren. Grijanje iskrcanog tereta
treba biti zaustavljeno, ali treba sprijeciti smrzavanje tereta u cjevovodu i pokraj usisa
pumpi tereta, a tankovi nakon inspekcije zatvoreni.Ponekad nakon iskrcaja terminali ele
drenirati iskrcajnu ruku terminala ili svoje fleksibilne cijevi u brodski tank, to brodu u
praksi ne predstavlja problem ali uzrokuje nepotrebno i nedozvoljeno zagadjenje mora
tokom pranja tankova.

8.2.3. Mjere sigurnosti na terminalu

Brod i terminal trebaju uskladiti sve postupke koje e se primijeniti u sluaju
opasnosti. U sluaju hitnosti i glede operacija s teretom nain komunikacije je primaran
za dogovor. Terminal e informirati brod na koji e se nain pozvati vatrogasci, hitna
pomo, policija u sluaju potrebe, a za to postoji vise solucija, putem
operatora na terminalu, lukih vlasti ili kontrole luke i luke kapetanije
Za sluaj nude brod ce moi aktivirati alarm na terminalu kojega je prekida obino
smjeten uz "skalu" ili pokraj manifolda i ukrcajnih cijevi terminala. U sluaju da je
potrebno prekinuti operacije s teretom, to se moe zatraiti od operatora na terminalu koji
ce tada zatraiti od "kontrolne sobe" terminala da zaustavi pumpe i potom zatvoriti ventil
na terminalu.Brod e primiti od terminala napisano uputstvo o procedurama, propisima i
informacijama o terminalu, a tu e se nalaziti naznaeni dani i vrijeme kada terminal
odrava vjebe to je vaan podatak kako se vjeba

179

terminala ne bi protumaila na brodu kao stvarna opasnost. Navedeni su naini

alarmiranja koje koristi terminal u sluaju razliitih opasnosti, vani brojevi telefona,
komunikacijski VHF kanali i detaljna uputstva o akcijama koje treba po potrebi poduzeti.
U sluaju vee opasnosti prekidaju se sve operacije s teretom i balastima, terminal
odspoji ukrcajne cijevi, zatvaraju se svi otvori na tankovima i brod se priprema za
naputanje veza. U sluaju zagaenja mora prvo se poduzimaju mjere spreavanja
polucije, zatim informira terminal i slijedi upute terminala koji ce sve

180

organizirati. Ne smije se koristiti "dispersant" ulja prije nego sto se dobije odobrenje od
terminala. Terminal zahtjeva da na brodu bude prisutan dovoljan broj lanova posade
kako bi moglo zajedniki intervenirati u sluaju hitnosti. Glede lijekova, droga i alkohola
obino postoji zabrana uivanja tijekom boravka broda na terminalu, pa si terminal
zadrava pravo obustaviti operacije s teretom ukoliko se opazi da se neki lan posade
nenormalno ponaa. U to nenormalno ponaanje spada i agresivnost, pa treba biti
kooperativan sa posadom terminala, naroito u dananje vrijeme "popularnog" terorizma.
Ukoliko se brod ne pridrava propisa o sigurnosti, terminal e privremeno ili ak trajno
prekinuti operacije s teretom. Budui da se puenje dozvoljava samo u salonima posade i
asnika razlog za prekidanje operacija moe biti i puenje u brodskoj kontrolnoj sobi. Na
palubu se ne smiju nositi ibice i upaljai, ne smiju se koristiti elektrini ureaji i radio
predajnici, i treba se pridravati propisa glede brodske kuhinje. Posada broda mora biti
upoznata sa procedurama terminala u sluaju hitnosti, te mora vriti sigurnosne obilaske
broda (safety rounds/security rounds). Danju brod istie crvenu zastavu "B" a nou jedno
crveno svjetlo vidljivo sa svih strana (all round red light). Prije spajanja ukrcajnih cijevi
terminala, na brod se spoji uzemljenje (ako je potrebno). Takoer i kompletna
protupoarna oprema broda mora biti u stanju pripravnosti. Pokraj manifolda se
postavljaju dva protupoarna aparata i dvije protupoarne cijevi sa mlaznicama.
Protupoarni topovi za pjenu okreu se prema manifoldu, meunarodna konekcija
(international ship/shore connection) spremna za upotrebu, protupoarni planovi
postavljeni blizu gangwaya. Potrebno je postaviti upozorenja kao:
WARNING DANGEROUS CARGO, NO VISITORS,, NO OPEN LIGHTS, NO
NAKED LIGHTS / PAS DE FLAMMES NUES , NO SMOKING / DFENSE DE
FUMER", and NO UNAUTHORIZED PERSONS / ACCS INTERDIT AUX
PERSONNES NON AUTORISES , WARNING HAZARDOUS CHEMICALS /
ATTENTION PRODUITS CHIMIQUES DANGEREUX , SAFETY FIRST, MARPOL
SECOND.THERE CAN BE NO COMPROMISE WITH THE SAFETY
elik-ela za tegljenje (wire-rope tow ili "fire-wire") postavljaju se prema propisima na
pramcu i na krmi. Svi otvori kao vrata, prozori nadgraa i strojarnice trebaju biti
zatvoreni (prostorija pumpi i prostorija kompresora mogu biti otvoreni), svi tankovi tereta
trebaju ostati zatvoreni. Ventilacija i air-condition tijekom svih operacija s teretom (i
pranja tankova) treba prebaciti na recirkulaciju kako pare s terminala ne bi ulazile u
nadgrae. Ventilacija sobe pumpi treba neprestano biti ukljuena kako bi se u svakom
trenutku moglo ui u pumproom te obavljati kontrolu zraka radi moguih eksplozivnih
para u njemu. Terminali pri ukrcaju upaljivih i toksinih tvari zahtijevaju zatvoren nain
ukrcaja (closed loading) kako je i predvieno IBC Kodeksom. Sve konekcije teretnog i
balastnog sistema koje se ne koriste moraju biti propisno zatvorene slijepim prirubnicama
(blanked and fully bolted). U sluaju oluje, grmljavine ili jakog vjetra terminal moe
donijeti odluku o prekidu operacija. Brod i stroj moraju biti cijelo vrijeme spremni za
isplovljenje ukoliko se za to ukaze potreba.
Unato tome esto se zahtjeva da je amac za spaavanje na suprotnoj strani od one
kojom je brod privezan, bude sputen na ukrcajni nivo i spreman za sputanje u more i to
se naziva "Emergency exit". Ili brod ili terminal postavljaju sigurni gangway koji je u
dobrom stanju, nije sklizak, uz njega spremni kolut za spaavanje s uetom duine 30
metara i svjetleom plutaom i dobro osvijetljen. Privezni konopi trebaju biti dovoljno

181

nategnuti da se uslijed pomicanja broda ne oteti ukrcajna ruka tereta i gangway. Svi
odljevni otvori (scupper holes) na palubi moraju biti zatvoreni zbog
istjecanja tereta koji se "naao" na palubi u more. Brodski strojevi ne smiju emitirati
previe dima.Na terminal iz sigurnosnih razloga ne smiju dolaziti neovlatene osobe. Isto
vrijedi i za brod, pa se svaki posjetitelj mora identificirati i objasniti sto trai na brodu.
Ukoliko je balastiranje broda zapoelo prije operacija s teretom to se ne smije istinito
napisati jer je teoretski mogu spor s terminalom da brod nije bio spreman za ukrcaj zbog
operacija s balastom. Sve Check-liste moraju biti ispunjene, brod pregledan glede
sigurnosti, ugovoren plan i nain operacija s teretom prije samog poetka operacija. Brod
mora zadovoljiti propise terminala i zahtjeve asnika sigurnosti (safety officer). Na nekim
je terminalima zabranjena upotreba brodskih fleksibilnih cijevi za teret, kao i degazacija
tankova i pranje tankova.Statiki elektricitet moe izazvati iskru odnosno eksploziju
upaljivih para tereta pa se u tankove ne smije unositi metalne predmete tijekom operacija
s teretom i jo 30 minuta nakon zavretka operacija. Sintetski konopci ne smiju se
koristiti za uzimanje uzoraka tereta iz tankova.

8.2.4. Opasnost zdravlju ljudi i okoliu

Razliite kemikalije imaju razliite utjecaje na ljude. Opasnosti po zdravlje zbog kontakta
s kemikalijama analiziramo s etiri pristupa njihovog djelovanja:
- kontakt s koom
- kontakt s oima
- utjecaj na organizam zbog udisanja
- utjecaj na organizam zbog gutanja
Svaki brodar je duan opskrbiti brod propisanom koliinom zatitne opreme za posadu i
omoguiti lanovima posade zdrave uvjete rada te spreavanje povreda na radu uslijed
otrovanja, kemijskih opeklina i vatre. Takva je oprema skupa investicija brodaru i on se
trudi da izdatci za nju budu to manji, da se skupa oprema manje troi ali da brod
zadovoljava propise. Izolacijska odijela otporna na kemikalije su skupa zatitna odjela
koja se koriste samo prilikom izuzetno opasnih tereta, (Phenola, Hexametilene diamina)
ali bi se mogla koristiti i u sluaju krcanja kiselina, kemikalija koje prodiru kroz kozu itd.
Brodar e brod opskrbiti propisanom opremom ali e se potruditi da se ta oprema tedi .
Osim otrovnih tereta moguu opasnost za zdravlje predstavljaju korozivni tereti kontakt s
kojima treba izbjegavati. Valja napomenuti da su neki korozivni tereti ujedno i zapaljivi
pa osim kemijskih opeklina uslijed kontakta s koom ili udisanja para tereta mogu
prouzroiti i poar.
Kemijski tanker prevoze terete iji uinci na ovjeka nisu jo dovoljno ispitani, kao i na
okolinu. Osim zagaivaa poput ulja, smea i drugog otpada i tetnih tvari, kemikalija i
drugih korozivnih tvari postoje tako zvani mutanti iji utjecaj na gene dovodi do
nasljednih i nepredvienih mutacija gena.Kakav je njihov utjecaj na pojedine morske
organizme jo je manje poznato. Opasnost pojedinih tvari odnosno tereta kemikalija
procjenjuje se u odnosu na:

182

Prema gore navedenim kriterijima opasne tekue tvari u rasutom stanju svrstavaju se u
slijedee kategorije:
Kategorija X: tetne tekue tvari koje se isputaju u more iz tanka nakon ienja ili
balastiranja koje mogu uzrokovati vee opasnosti za morske resurse i ljudsko zdravlje,
nanose ozbiljnu tetu ljepoti okolia. Zabranjeno isputanje van broda, tekuinu nakon
pranja predati u luki ureaj za prihvat .
Doputeno je isputanje u more samo ostatak ispod propisanog omjera za ovu
kategoriju.Tu spadaju: aceton, cianohidrin, acrolein, ugljini disulfid i drugi.
Kategorija Y: : tetne tekue tvari koje se isputaju u more iz tanka nakon ienja ili
debalastiranja koje mogu uzrokovati vee opasnosti za morske resurse i ljudsko zdravlje,
i ljepotu okolia. Koliina isputanja van broda u more je strogo kontrolirana. Tu spadaju:
akrilonitril, butir-aldehil, ugljini tetraklorid i dr.
Kategorija Z: : tetne tekue tvari koje se isputaju u more iz tanka nakon ienja ili
debalastiranja koje mogu uzrokovati manje opasnosti za morske resurse i ljudsko
zdravlje, i ljepotu okolia. Koliina isputanja van broda u more je ograniena i
kontrolirana. Tu spadaju: acetaldehid, benzin, cikloheksan i drugi.Kategorija Ostale: :
tetne tekue tvari koje se isputaju u more iz tanka nakon ienja ili debalastiranja koje
mogu uzrokovati jedva zamjetne opasnosti. Koliina isputanja je kontrolirana i nije
zabranjena.Tu spadaju:butil-akrilat,izopenten,idr.

8.3.Osnovna oprema za rukovanje teretom na tankerima za

prijevoz ukapljenih plinova
Oprema za rukovanje teretom na ovim brodovima sastoji se od:
cjevovoda, ventila, sustava za automatsku obustavu manipulacije teretom ESD
(Emergency Shut Down ), crpki , grijaa tereta,izmjenjivaa temperature, sustava
za pothlaivanje tereta.
Za vrijeme operacija teretom ESD se moe se aktivirati runo ili automatski pomou
senzora koji otkrivaju probleme kao to je visoka razina tereta u tanku ili pomicanje
broda. Ako doe do curenja ESD e automatski zaustaviti dovod plina.
Jednostavni sustav hlaenja tereta sastoji se od kompresora , kondezatora, tekuinskog
spremnika i termoexpanzionog ventila (slika 55)

183

Slika 55. Jednostupni direktni sistem pohlaivanja

Sustav za hlaenje moe biti indirektni sustav i direktni sustav (jedno-vie stupnjevit,
kaskadni i sustav za ukapljivanje metana na LNG tankerima)
Mnogi brodovi su opremljeni sustavom inertnog plina i sistemom duika za inertiranje
prostora oko tanka (hold space).

8.31. Cjevovodi

184

185

186

Prikaz cjevovoda na LNG tankeru

187

Prikaz cjevovoda na desnom manifoldu LNG broda

8.3.2. Ventili

188

Sigurnosni ventil na tanku

8.3.3. Filteri

Kako ukapljeni plinovi u tankovima isparavaju, da bi se tlakovi i temperature odravali

unutar dozvoljenih granica, brodsko postrojenje mora raditi i tijekom plovidbe.

189

Kompresori usisavaju pare iz tankova preko izmjenjivaa u kojem se griju protustrujom

iz kompresora, tlae te ukapljuju u kondenzatoru odakle se tekui plin vraa u tank.
Povrat ukapljenog plina u tank ide preko sapnica na vrhu tanka ime se ispareni plin
tuira hladnom tekuinom ime se smanjuje temperatura tereta, odnosno isparavanje.
Pojam odravanja tereta za vrijeme prijevoza se odnosi na:
- odravanje koliine tereta bez veih gubitaka,
- odravanje tlaka u tankovima tereta unutar projektnih granica,
- odravanje ili mjenjanje temperature prema zahtjevima.
Ventili koji se koriste na brodovima za prijevoz ukapljenih plinova se razlikuju od ventila
za druge vrste tankera zbog razliitih temperatura i tlakova pri kojima rade.
Na mjestima gdje bi teret mogao ostati zatvoren u cjevovodu izmeu dva ventila, moraju
biti ugraeni sigurnosni ventili, kako bi se mogao smanjiti pritisak do kojega dolazi
isparavanjem tereta.
Ventil za ograniavanje prevelikog protoka mogu se ugraditi na cjevovode tereta,
naroito na izlazu iz tankova pod tlakom.
Nepovratni ventili mogu se ugraditi zbog spreavanja povratnog tlaka mogueg oteenja
kompresora, pumpi, i druge opreme, te za spreavanja povratnog tlaka para tereta kroz
cjevovod inertnog plina u strojarnicu.
Zbog toga je naroito vano da su brtve ovih ventila iste i neoteene.
Za vrijeme operacija teretom ESD ( emergency shut down valve ) se moe se aktivirati
runo ili automatski pomou senzora koji otkrivaju probleme kao to je visoka razina
tereta u tanku ili pomicanje broda.
Ako dode do curenja ESD e automatski zaustaviti dovod plina. Prikaz ESD ventila na
slici dolje.

ESD ventil
190

8.3.4. Sustav ukapljivanja i kontrole isparavanja

191

192

Slika 61 viestupnjeviti sustav ukapljivanja

193

194

(Slika 64)

Slika 64 Ukapljivanje prirodnog plina (metana)

195

Da bi se razumjela tehnologija prijevoza ovih tereta i vrste brodova, treba poznavati

svojstva tekuih plinova koje prijevoze.
Ima nekoliko vrsta tih plinova, kao LPG (propan, butan), LNG (metan) i kemijski plinovi
(amonijak, klor i dr.).
Ova skupina ukljuuje i ugljikovodikove plinove kao: etilen, propilen, butadien.
Svaki od ovih plinova ima razliita svojstva i potencijalne opasnosti za osobnu sigurnost.
Ona su opisana u MSDS-u.
Oprema ovisno o nainu prijevoza tereta:
a) Brodovi za prijevoz ukapljenih plinova pod pritiskom
(Fully pressurized carriers)
Ovi tankeri ne moraju imati sisaljke za iskrcaj tereta, ve koriste postojei tlak u
tankovima koji je do 1.7 MPa.
Neki
od
ovih
tankera
imaju
booster
sisaljke
na
palubi
broda.
Ove sisaljke se koriste za iskrcaj u sluaju da je povratni tlak vei od tlaka u samom
tanku.

Vertikalna i horizontalna booster pumpa

b) Brodovi za prijevoz ukapljenih plinova pod djelominim pritiskom
(Semi pressurised carriers)
Ovi brodovi su opremljeni uronjenim centrifugalnim pumpama u tanku, sustavom
hlaenja, izmjenjivima topline (cargo heat exchanger) i booster pumpom.
Tereti koii se prevoze ovim brodovima su petrokemijski plinovi: propilen.butadien,
etilen. amonijak ali i plinovi propan, butan.

196

Semi pressurised combined gas-chemical mogu hladiti i grijati teret stoga su

najfleksibilniji tankeri koii mogu prevoziti plinove i kemikalije.
c) Brodovi za prijevoz plinova ukapljenih pri atmosferskom tlaku
(Fully refrigerated carriers)
Pored prijevoza prirodnog ukapljenog plina ( LNG ) koji se ukapljuje na 161C jo se
imamo brodove ovog tipa za prijevoz LPG i amonijaka.
Oni prevoze tekuine na atmosferskom tlaku na minimalnoj temperaturi od 48C.
Opremljeni su uranjajuim centrifugalnim pumpama, pogonjenim elektromotorom, za
iskrcaj tereta te sistemom za ponovnim ukapljivanjem plinova.

Presjek glavne pumpe

Brodovi za prijevoz ukapljenih plinova imaju specifian prostor za teret i sustave za
rukovanje teretom. Kao to pokazuje njihova temeljna konstrukcija, razvili su se od
uljnih tankera .Meutim ima mnogo razlika meu ovim brodovima kao npr. na tankerima
za ulja oplata esto ini dio tanka tereta, a kod brodova za prijevoz ukapljenih plinova
tankovi tereta su odvojeni od oplate broda. Druga vana razlika je da tankeri za prijevoz
ulja uvijek imaju inertiranu atmosferu iznad tereta u tanku, a kod brodova za prijevoz
ukapljenih plinova nema inertnog plina ili zraka iznad tereta , ve samo pare tereta.
Izgled i gradnja brodova za prijevoz ukapljenih plinova mora odgovarati zahtjevima
IMO IGC Kodeksa. IGC Kodeks zadire u detalje u dizajnu broda i tankova tereta.
Specificira maksimalni tlak odreenog sistema tereta,odreuje materijale koji se koriste u
strukturi tanka, vrste izolacije i opremu koja je potrebna za razliite terete. Sekundarna
barijera se moe zahtijevati da bi se zatitila oplata broda od curenja tereta iz tanka. To
ovisi o izabranoj vrsti zadravanja tereta i temperaturi tereta koji se prevozi.Svi brodovi

197

koji prevoze terete hladnije od 10 trebaju imati sekundarnu barijeru koja mora zadrati
iscureni teret najmanje 15 dana pod statikim kutom broda do maximalno 30.
Brodovi koji prijevoze terete toplije od 55 moraju imati oplatu broda kao sekundarnu
barijeru, a brodovi koji prevoze terete hladnije od -55 moraju imati sekundarnu barijeru
u ovojnici tanka. Svi tankovi se testiraju prije ukrcaja i moraju biti otporni na velika
termalna optereenja.
Za vrijeme putovanja u balastu tankovi se dre na niskoj temperaturi zadravajui mali
dio tereta (heel)u tanku. Neki brodovi imaju specijalnu opremu za ukapljivanje tereta.
Da bi se razumjela tehnologija prijevoza ovih tereta i vrste brodova, treba poznavati
svojstva tekuih plinova koje prijevoze. Ima nekoliko vrsta tih plinova, kao LPG(propan
butan), LNG(metan) kemijski plinovi(Amonijak.VCM,Klor i dr.) ova skupina ukljuuje i
ugljikovodikove plinove kao: etilen, propilen, butadien. Svaki od ovih plinova ima
razliita svojstva i potencijalne opasnosti za osobnu sigurnost. Ona su opisana u tablici
tereta koja mora biti ispravno vidno izloena na brodu.
Plinovi se prevoze posebno dizajniranim brodovima, a svim plinovima je zajedniko da
su pod normalnim atmosferskim tlakom i temperaturom plinovi. Plinovi se ukapljuju za
prijevoz jer tako zauzimaju nekoliko stotina puta manje prostora to ini prijevoz
komercijalno isplativim. Znanje o fizikalnim svojstvima plinova pomae razumijevanju
rada sistema tereta na brodu. Najvanije je razumjeti kako se ti plinovi ponaaju na
razliitim temperaturama i tlakovima.
To je esto prikazano grafikonom(slika 56) gdje se na x(apcisi) osi nanosi temperatura a
na y(ordinati) osi tlak(tlak zasiene pare). Mjere tlaka su u kg/m2 ili ekvivalent u
barima. Svaki plin ima odreenu krivulju na grafu, a za primjer uzmimo krivulju butana.
Pod uvjetima s lijeve strane krivulje butan je tekuina, a pod uvjetima s desne
butan je plin.

198

Slika 56.Dijagram krivulja plinova pod odreenim temperaturama i tlakovima

Ako idemo gore po krivulji moemo vidjeti da je tlak od 3 bara dovoljan da se butan
odri u tekuem stanju na temperaturi do 30. Tako je tlak u upaljau dovoljan da odri
butan u tekuem stanju, a ako se otvori ventil upaljaa tlak se smanjuje i izlazi plin.
Dakle, smanjenjem tlaka na istoj temperaturi butan iz tekueg prelazi u plinovito stanje.
Ako pogledamo u krivulju za propan vidimo da se u teoriji moe prevoziti na
atmosferskom tlaku pri temperaturi hladnijom od - 43stC ili se moe prevoziti na
temperaturama do 40C ako je pod tlakom od 10 bara ili vie.
Razmatrajui krivulju za metan prirodni plin, vidimo da ga stalno treba hladiti. Da bi ga
na tlaku od 40 bara zadrali u tekuem stanju, moramo ga ohladiti na 90C.
Ponekad se prevoze mjeavine plinova. Tlak zasiene pare mijeanih plinova ima
proporcije dva plina u sebi. U obinoj mjeavini metana i etana krivulja e leati negdje
izmeu ta dva plina. Mogunost prijevoza kemijskih plinova vidljiva je pod uvjetima
prikazanim na dijagramu (slika 57).

Slika 57. Dijagram krivulja plinova pod odreenim temperaturama i tlakovima

Izbor sistema tereta odreuje temperatura i tlak koji zahtijeva plin u prijevozu i cijena
kotanja odgovarajue opreme. Tereti koje moe prevoziti pojedini tanker navedeni su u

199

Certificate of fitness. Reaktivnost odreenih kemijskih plinova zahtijeva posebne

materijale za gradnju tankova. IMO dijeli tankove tereta u 4 skupine:
1. Integrirani tankovi
2. Membranski tankovi
3. Polumembranski tankovi
4. Neovisni-samonosivi tankovi tipa A.B.C
Karakteristike tankova 1,2, i 3 su u tome to oni prenose teinu i pritisak tereta tanka na
oplatu broda (static stress). Neovisni tankovi prenose teinu tereta na oplatu ali ne i
pritisak (static pressure) .
Samonosivi tank tipa A zahtjeva slabiju konstrukciju ali treba imati potpunu sekundarnu
barijeru. Graen je od aluminijuma ili od3.5% niklovanog elika.Talak u tanku do 0.7
bara iznad atmosverskog. Samonosivi tank tipa B ima jau konstrukciju od tipa A i
zahtjeva djelominu sekundarnu barijeru. Moe biti prizmatinog ili sverinog oblika.
Tlak u tanku do 0.7 bara iznad atmosferskog. Samonosivi tank tipa C je tank pod tlakom
najae konstrukcije koji ne zahtijeva sekundarnu barijeru koristi se na pressure vessels.
Tankovi tereta i cjevovodi trebaju biti od ugljikomanganskog elika kada se prevoze
tereti temperature do 55, od niklovanog elika za terete temperature izmeu -56 i -105,
za terete temperature hladnije od 165 od 9% niklovanog elika, austenitic stainiess
steel, legure aluminija , 36% niklovani elik npr.INVAR. Kada je temperatura tereta
hladnija od -10 tank mora imati izolaciju.Koriste se vie uobiajenih tipova brodova u
prijevozu ukapljenih plinova . Zapoinjemo sa fully pressurised carriers koji prevoze
teret pod tlakom na ambijentalnoj(okolnoj) temperaturi, obino su manji u usporedbi s
drugim brodovima za prijevoz ukapljenog plina. Ne trebaju sisaljke u tanku za iskrcaj
tereta jer tlak u tanku koji je vei od atmosferskog(excess pressure)moe iskrcati teret.
Neki su opremljeni crpkama na palubi (booster)koje mogu poveati tlak na iskrcajnoj
liniji do 9bara i tako iskrcati teret ovisno o tlaku obalnog tanka(back pressure) Imaju
cilindrine tankove za teret koji mogu izdrati tlak do 18 bara, a na nekim brodovima
maksimum je deset bara(slika 58). To su samonosivi tankovi tipa C prema odreenju
IMO IGS Kodeksa. Kao i svi tankovi opremljeni su sigurnosnim ventilima, dizajniranima
tako da ouvaju strukturu tanka. Neovisni-samonosivi tankovi tipa C su testirani na tlak,
vrlo su pouzdani, tako da prostor oko tanka ne zahtjeva zatitu tj. sekundarnu barijeru.

200

Slika 58.Neovisni samonosivi tank tipa C (Fully pressurised carrier 3000m 3)

Kao to se vidi iz grafikona pod normalnim omjerom temperature od 0 do 45 stupnjeva i
tlakom od 10 do 20 bara ovi brodovi mogu prevoziti itav niz tereta, ukljuujui LPG i
neke kemijske plinove kao npr. propilen i amonijak. Fully pressurised chlorine carriers
moraju zadovoljiti posebnim uvjetima navedenim u glavi 14, 17 i 19 IGC Kodeksa zbog
velike otrovnosti klora
Semi pressurised carriers su opremjeni uronjenim centrifugalnim crpkama u tanku,
sustavom hlaenja imjenjivaima topline (cargo heater-heat exchanger) i booster
crpkom.Tankovi i cjevovodi su izolirani poliuretanom i polistirenom. Imaju cilindrine ili
sferine neovisne-samonosive tankove tipa C koji podnose tlakove do 11 bara. Obino su
napravljeni od niklovanog elika za niske temperature. Iz grafa vidimo da ovi brodovi
mogu prevoziti pri temperaturi od 0C do -50C i tlaku od 5 do 7bara ukapljene plinove
kao to su LPG i propilen, ali ako prevoze terete hladnije od -48C moraju imati direktni
kaskadni sustav hlaenja da mogu prevoziti i etilen na temperaturi od 104C. Sistem za
hlaenje(cooling plant) isparene pare(boil off) vraa u tank kao tekuinu. Aktualni tereti
koji se prevoze ovim brodovima su petrokemijski plinovi: propilen,butadien, etilen,
amonijak ali i plinovi propan, butan. Semi pressurised combined gas-chemical mogu
hladiti i grijati teret stoga su najfleksibijni tankeri koji mogu prevoziti plinove i
kemikalje.
Fully refrigerated carriers -ima nekoliko razliitih vrsta ovih brodova, obino se koriste
za prijevoz LPG i amonijaka. Oni prevoze tekuine na atmosferskom tlaku na
minimalnoj temperaturi od 48st.C. Oskrbljeni su prizmatinim neovisnim-samonosivim
tankovima tipa A i B ili membranskim tankovima. Tankovi su izolirani poliuretanom ili
polistirenom a neki stariji koriste perlit(slika 59)..

201

Slika 59. Neovisni samonosivi tank tipa A (Fully refrigerated carrier 75000m 3)
Najuobiajeniji tip ima prizmatian tank. Ti tankovi nisu okrugli nego imaju ravne
stranice. Ponekad koriste oplatu kao sekundarnu barijeru ali esto imaju inertiran hold
space kao zatitu od posljedica curenja tereta. Tank je samonosiv od elika niskih
temperatura i dobro izoliran sa hold spaceom. Imaju pregradu na sredini radi zatite od
slobodnih povrina(sloshing). Sve je to napravljeno tako da se tank moe proiriti i suziti
a da se ne oteti i da ne oteti oplatu broda. Brod ima dvodno i sekundarnu barijeru koja
je sposobna izdrati nisku temperaturu i curenje iz tanka. Ako dio oplate tvori dio
sekundarne barijere balast e se prevoziti u dvodnu i u tanku neposredno ispod
palube(wings tanks). Ako je sekundarna barijera kompletno u oplati, balast se krca
izmeu unutarnje i vanjske oplate. Ovi brodovi kao i semi pressurised carrr. opremljeni
su jednostupnjevitim ili viestupnjevitim sistemom hlaenja-ukapljivanja za vraanje
isparenog tereta (boil off) u tank, Ovaj sistem ukapljivanja zauzima velik prostor.
Sposobnost ukapljivanja tereta znai da ti brodovi ne trebaju zadravati teret da bi
odravali tankove hladnima dajui tako veu mogunost ukrcaja tereta.
LNG carriers su vrlo specjalizirani brodovi, prevoze metan na temperaturi od oko
160C na atmosferskom tlaku. Struktura i jaina elika mijenja se ovim niskim
temperaturama. elik postaje loman i krk. Svaki tekui plin koji se prolije na oplatu ili
palubu moe imati ozbiljne posljedice. Tankovi se esto rade od aluminija ili od
posebnog elika. Skupa i specjalizirana tehnologija potrebna je da bi se prevozio teret na
tim temperaturama. Ponueno je nekoliko razliitih dizajna membranskih tankova (slika
60). Jedan dizajn za prijevoz plina je Gaz Transport koji koristi dvije identine
membrane odvojene kao primarna i sekundarna barijera, izgraene od 36% niklovanog
elika ili od invar elika debljine od 0.5 do1.2mm. otporne na termike ekspanzije.
Prostor izmeu barijera izoliran je perlitom u kutijama od perploe Uglavnom se ti
prostori dre pod blago pozitivnim tlakom duika.Drugi tip membranskog tanka je
Technigaz membrane system koji koristi primarnu membranu graenu od varenih
komada specijalnog oblika nehrajueg elika debljine oko 1.2mm koji tolerira termalnu
ekspanziju.Sekundarna barijera je od aluminijske folije, a poliuretan pjena se koristi kao
izolacija. Balsamovo drvo se koristi da bi se podrpulo tankove i osiguralo izolaciju.

202

Slika 60. Membranski tank (LNG gas carrier 135000m3 Gaz Transport system)
Drugi dizajn Moss sistem koristi neovisne sferine aluminijske tankove tipa B (slika
61).Tankovi su samopodupirujui i osigurani na ekvatorijalnom prstenu.Za izolaciju se
koristi pliuretan pjena koja se direktno spreja na oplatu tanka . Sistem pumpi postavljen
je u sreditu tanka.

Slika 61. Neovisni-samonosivi tank tipa B sverini (Fully refrigerated LNG carrier
137000m3 Kvaerner Moss system)
Zadravaju dio tereta koji se spreja u tankove kako bi ih odrao hladnima na balasnom
putovanju. Opremljeni su sustavom za pohlaivanje tankova sprejanjem (spray plant) koji
203

pomou cjevovoda (spray lines) u tanku metanom pohlauju stijenke tanka. Ukrcaj moe
zapoeti kad se postigne temperatura od -136C na sredini tanka (tank equator). Prostor
izmeu primarne i sekundarne barijere odmah oko tanka ispunjen je duikom da bi se
osiguralo da je prostor inertan i da se izbjegne stvaranje leda. Uvijek se na dnu nalazi
sakuplja tekuine(Drip tray). da bi sauvao oplatu broda od iscurenog tereta. Balast se
krca ispod ili sa strane tereta tanka . Tank je uvijek sa vanjske strane na palubi zatien
pokrivaem od vremenskih prilika.
Drugi manje uobiajeni dizajn IHI sistem koji koristi aluminijske prizmatine tankove.
Svi LNG brodovi imaju duplo dno koji osigurava prostran balasni prostor.Zbog osobina
metana puno je energije potrebno za ukapljivanje metana tako da veina starijih LNG
brodova nema sustav za ukapljivanje. Izolacija nikada ne moe biti savrena i isparavanje
tereta je nezaustavljivo. Kako je lake sagorijevati ispareni plin (boil off) ili mjeavinu
plina i ulja u kotlu, veina LNG brodova ima parne turbine. Manji brodovi koji su
prevozili LNG ,LPG i ELG imali su sustav za hlaenje LPG-a i LEG(etilena).U zadnje
vrijeme ugrauju se sustav za hlaenje tereta (Cargo cooling plant) na vee LNG brodove
za ukapljivanje prirodnog plina(metana).
FAZE EKSPLOATACIJE PLINSKOG TANKERA
Ako uzmemo u obzir da gas tanker dolazi direktno iz brodogradilita ili suhog doka, bitne
sekvence rukovanja teretom su slijedee:
1. Nazor spremnika Tank inspection
2. Suenje Drying
3. Inertiranje Inerting
4. Ispiranje Gassing up
5. Pothlaivanje Cool down
6. Ukrcaj Loading
7. Putovanje s teretom Loaded voyage
8. Isrcaj Discharge
9. Balasno putovanje Ballast Voyage
10. Izmjena tereta Changing cargo
11. Priprema za inspekcijski nadzor ili suhi dok Preparation for tank
inspection or drydocking

Nazor spremnika Tank inspection

Provjerava se istoa tanka , pokretni dijelovi u tanku trebaju biti uklonjeni ili
privreni (oni koji se zavidavaju moraju biti osigurani). Vode ne smije biti. Nakon
zavrenog pregleda, tank se sigurno zatvara i suenje moe zapoeti.
Suenje Drying
Sunje cargo handling systema na svim refrigerated ships je neophodan postupak za
ukrcaj. To znai, sva vodena para i sama voda treba biti odstranjena iz sistema, jer vlaga
moe uzrokovati probleme zbog leda i formiranja hidrata u sistemu tereta (Za vrijeme
pothlaivanja na atmosferskom tlaku od 30oC do 0oC i 100% vlanosti moe biti 25
litara). Bez obzira koja se metoda koristi, vano je pravilno utvrditi toku rosita. Antifriz

204

se dodaje kod tereta s temperaturom do -48oC, a propanol se koristi kao di-icer do 108oC, za nie temperature LNG se ne koristi jer je neuinkovit.
Suenje se izvodi:
- koritenjem inertnog plina s obale
- koritenjem inertnog plina iz brodskog postrojenja
- koritenjem brodskog sistema za suenje on board air-drying systems
Koritenjem inertnog plina s obale smanjuje se sadraj vlage do traene toke rosita i
eliminira se kisik. Nedostatak je u tome to se potroi vie inertnog plina nego za samo
inertiranje.
Brodski generator inertnog plina mora imati zadovoljavajui kapacitet i moi proizvoditi
inertni plin takve kvalitete koji omoguava otklanjanje vlage. Generator je ponekad
oskrbljen s refrigerated dryer i adsorption drier, koji zajedno mogu smanjiti toku rosita
do -45oC i nie.
Zrak iz tanka usisava se kompresorom ili ventilatorom i sprovodi u suilo koje radi uz
pomo kompresorskog rashladnog ureaja, dakle zrak struji preko isparivaa (hlaenje s
freonom) gdje se zrak hladi a vlaga se drenaom odstranjuje u obliku kapljica posebnom
linijom. Zasieni zrak sa smanjenom tokom rosita prolazi kroz drugo (Silica gelkemikalija za apsorpciju vlage) suilo. Proces se nastavlja za sve tankove i cjevovode dok
se toka rosita ne spusti neto nie od temperature prijevoza tereta koji e se krcati.
Suenje se dakle moe obavljati paralelno sa inertiranjem, bilo da se rabi duik s kraj ili
inertni plin.

Inertiranje Inerting
Inertiranje tankova i sustava cjevovoda obavlja se kako bi se sprijeilo nastanak
eksplozivne koncentracije para tereta tako da se koncentracija kisika spusti ispod 5%. Za
neke reaktivne kemijske plinove sadraj kisika mora biti nii od 0.1% da bi se sprijeila
kemijska reakcija kisika i para tereta.
U upotrebi su dvije metode inertiranja : potiskivanje i razrjeivanje(mijeanje)

205

-Inertiranje potiskivanjem
Inertni plin ulazi u tank pomou generatora malom brzinom da bi se smanjile
turbulencije. Inertni plin istiskuje zrak iz tanka. Inertiranje potiskivanjem ekonominije je
od inertiranja mijeanjem, samo onda kada se inertira vie tankova paralelno.
-Inertiranje razrjeivanjem
Inertni plin ulazi u tankove veom brzinom i mijea se s parama plina koje su u tanku.

Ispiranje Gassing up
To je zamjenjivanje inertnog plina ili zamjenjivanje para prethodnog tereta. Duik i
ugljini dioksid kao glavni sastojci inertnog plina ne mogu se ukapljiti pomou
postrojenja koje se nalazi na veini LPG brodova jer su kritine temperature ukapljenih
naftnih plinova vie od temperature plinova koji ine inertni plin. Ispiranje se obavlja
pomou para koje se u tekuem stanju nalaze u tankovima, a mjeavina inertnog plina i
plina koji se dovodi, odvodi se u druge tankove ili se pomou ventilacijske linije isputa u
atmosferu(danas zabranjeno MARPOL anex VI). Plin se moe dovoditi izravno iz
tankova na rasprivae ili do isparivaa tereta i pare se ubacuju ili na vrh ili na dno tanka
ovisno o njihovoj masi, tako da istiskuju pare prethodnog tereta u druge tankove ili se
povratnim cjevovodom pare vraaju na terminal. Prije nego to se pristane u terminal
trebaju biti rijeena ova pitanja:

206

Gasing up cargo tank using liquid from shore

1. Smiju li se pare razliitih plinova mijeati
2. Hoe li samo jedan tank biti ispran i pothlaen s terminala
3. Koliko tekueg plina treba uzeti na brod da bi se isprali i pothladili ostali tankovi
Prije nego se zapone operacija ispiranja terminal e zahtijevati provjeru atmosfere tanka.
Postotak kisika u tanku mora biti manji od 2% za LPG ili 0.1% za VCM. Ako isputanje
para u atmosferu nije doputeno, povratna linija para prema terminalu mora biti
instalirana. Kada terminal dobavlja na brod tekui plin za ispiranje, potrebno je provjeriti
protok te tekui plin odvoditi u ispariva tereta kako bi se dobile potrebne pare za
ispiranje. Ako se u tankovima nalaze pare prethodnog tereta one se ispiru parama idueg
tereta ako je to doputeno.
Pothlaivanje-cool down
Prije poetka ukrcaja tereta tankovi se moraju pothladiti da bi se sprijeila termika
naprezanja i da bi se izbjegao veliki porast tlaka u tanku, koji bi nastao prevelikim
isparavanjem plina. Preveliki tlak uzrokovao bi aktiviranje sigurnosnih ventila i gubitak
para tereta u atmosferu. Brzina kojom se tankovi mogu hladiti ovisi o konstrukciji i
materijalu tanka, te o vrsti tereta i karakteristikama postrojenja. U praksi je uobiajeno da
se temperatura ne sputa vie od 10oC na sat. Kada se konstrukcija tanka hladi, hladi se i
prostor izmeu barijera koje su oko tanka. Tlak izmeu tih prostora opada, pa se u njih
dodaje duik, inertni plin ili suhi zrak.

207

Pothlaivanje se nastavlja sve dok se na dnu tanka ne pone formirati plin u tekuem
stanju, a to se utvruje osjetilima za temperaturu. Tekui plin za hlaenje dovodi se s
terminala ili iz brodskog tanka u tank koji se pothlauje. Tekoe koje se pojavljuju kao
formiranje
hidrata leda mogu nastati za vrijeme operacije pothlaivanja ako na pravilan nain nisu
obavljene operacije suenja i ispiranja tankova.

Ukrcaj-loading
Prije poetka ukrcaja brod i terminal moraju uskladiti liste za provjeru (check list).
Posebna panja poklanja se stanju podeenosti sigurnosnih ventila po tankovima,
daljinski upravljanim ventilima, postrojenju za ukapljivanje, sustavu za otkrivanje
prisutnosti plina, alarmima i brzini ukrcaja tereta. Terminal je obavezan dati sve
potrebne karakteristike tereta ukljuujui i svjedodbu o inhibitorima. Posada mora biti
upoznata sa svim posebnim mjerama opreza za teret koji se krca. Teret se moe
ukrcavati uz pomo povratne linije para prema terminalu, brodskog postrojenja za
ukapljivanje ili na oba naina. Za vrijeme ukrcaja potrebno je paziti na tlak i
temperaturu. Poetak ukrcaja je kritina faza te se brzina ukrcaja mora smanjiti da se
moe odrati eljeni tlak ako to nije mogue ukrcaj se mora zaustaviti. U poetnoj fazi
ukrcaja, vei porast tlaka moe se sprjeavati tako da se dio tereta dovodi na rasprivae

208

koji su na vrhu tanka. Posebna pozornost posveuje se razini tereta u tankovima i

tlakovima u prostorima barijera. Nadzor razine tereta moe biti otean kada je brodsko
postrojenje za ukapljivanje u pogonu. Po zavretku ukrcaja cjevovodi se moraju drenirati
u tankove, a za ostali tekui teret otpuhuje se (purgiranje) u tankove parama s terminala
ili uz pomo brodskih kompresora. Sigurnosni ventili tankova na nekim tankerima mogu
imati dvostruka ugaanja: jedno za krcanje tereta a drugo za sve ostale situacije.

Ako se pri ukrcaju obavlja ugaanje za vii tlak, onda to mora biti evidentirano, a nakon
zavretka ukrcaja potrebno je opet ugoditi ventile na nie tlakove.

209

IMO gas code odreuje da tlak otvaranja sigurnosnih ventila mora biti malo vii od tlaka
para unutar tanka pri maksimalnim temperaturama koje se mogu pojaviti tijekom
cjelokupnog ciklusa ukrcaja, prijevoza i iskrcavanja tereta.
Granice krcanja moraju biti takve da u sluaju poara ne bude prelijevanja tankova
prije nego to se aktiviraju sigurnosni ventili. Koliina ukrcanog tereta koji e se ukrcati
ispod ili iznad uobiajenih razina ovisio o usklaenosti sigurnosnih ventila i maksimalno
predvienom tlaku za vrijeme cjelokupnog ciklusa s teretom.
Putovanje s teretom Loaded voyage
Za sve polu pothlaene i potpuno pothlaene tankove potreban je strogi nadzor
temperature i tlaka za vrijeme putovanja s teretom. Na LPG brodovima pare tereta se
ponovno ukapljuju u brodskom postrojenju za ukapljivanje i vraaju kao tekui plin
natrag u tankove. Na LNG izgaraju se pare tereta u brodskim kotlovima gdje slue kao
pogonsko gorivo. Ne preporuuje se upotreba kompresora kad brod valja zbog opasnosti
da neto tekueg plina dospije u kompresor. Tada se viak para isputa u atmosferu.
Nakon nekoliko sati rada moe se sniziti tlak pare u tankovima iako se cijela koliina
tereta jo nije potpuno ohladila. Da bi se to izbjeglo, pare svakog tanka ukapljuju se
zasebno i tekua faza vraa se na dno tanka ostvarujui cirkulaciju tereta. Ako se
210

ukapljivanje izvodi istodobno iz vie tankova treba paziti na povrat tekueg plina u
tankove kako bi se sprijeio prekrcaj tankova. Prije poetka ukapljivanja treba provjeriti
razinu ulja u kompresorima, ulje za podmazivanje mora biti kompatibilno s teretom, mora
se uspostaviti hlaenje kondenzatora, a tlani ventil kompresora mora biti otvoren. Za
vrijeme rada potrebno je provjeravati:
a) tlak na usisu, tlak izmeu stupnjeva kompresora i tlak na izlazu
b) tlak ulja
c) tepmeratura plina na usisu i na tlanoj strani kompresora
d) proputanje ulja kroz upernicu
e) temperaturu rashladne vode
Za pogonsko gorivo koristi se jedino metan jer su njegove pare lake od zraka, i lako se
ventilacijskim sustavom odvode u atmosferu prilikom proputanja u strojarnicu. Pare
LPG tereta su tee od zraka. Kada se pare metana upotrebljavaju kao gorivo treba
osigurati sve potrebne sigurnosne mjere. Tijekom putovanja se teretom tekui metan
isparava i pare metana povisuju tlak u tankovima. Stoga se pare metana usisavaju da se
tlak ne bi prekomjerno povisio. Prosjene koliine para koje se koriste kao gorivo kreu
se oko 0,2% tereta dnevno, za putovanje s teretom i 0,11% dnevno za balastno putovanje.

211

Iskrcaj tereta
Kad je brod u terminalu, tlakovi temperature tereta moraju biti na onim vrijednostima
koje odgovaraju zahtjevima terminala. Prije iskrcavanja zahtijeva se uobiajena razmjena
informacija, sigurnosnih lista i poduzimanje odgovarajuih sigurnosnih mjera. Metode
iskrcavanja razlikuju se ovisno o tipu broda, vrsti tereta i mogunostima terminala. U
praksi su obino tri razliite metode iskrcavanja:
1. Iskrcaj uz pomo tlaka para
2. Iskrcaj centrifugalnim sisaljkama s dobavnim (booster) sisaljkama u serijskom radu ili
bez njih
3. Iskrcaj centrifugalnim sisaljkama kroz dobavne sisaljke za grijae.
1. Iskrcaj tereta obavlja se preko isparivaa tereta, tako da tekua faza tereta isparava u
isparivau a te se pare pod povienim tlakom odvode u tank tereta.
Drugi je nain, da se kompresorom usisavaju pare tereta, te se pod povienim tlakom
vraaju u tank. To znai da ova metoda ne zahtijeva upotrebu sisaljki.
2. Ova je metoda uobiajena na mnogim brodovima. Karakteristika sisaljke pokazuje
ovisnost dobavnog tlaka H o kapacitetu sisaljke Q. Radna toka sisaljke je u sjecitu
karakteristike linije iskrcavanja i karakteristike sisaljke. Prilikom iskrcavanja sisaljke
rade paralelno, a rad vie sisaljki uzrokuje grijanje tereta to proizvodi viak para u
tankovima na terminalu. Taj viak ukapljuje se pomou kompresora na terminalu.
Ako kompresori nisu u stanju odrati eljeni tlak u obalnim tankovima onda se
smanjuje brzina iskrcavanja.Treba paziti da ne bi pretjerano smanjenje centrifugalne
sisaljke dovelo do posljedica na usisu dobavne sisaljke.

212

213

3. Kada se teret iz broda sa potpuno ili djelomino pothlaenim teretom iskrcava u obalne
tankove koji su pod viim tlakom nego to je tlak u brodskim tankovima, mora se
zagrijavati teret da bi mu se povisio tlak. U tom sluaju u seriji rade centrifugalne
sisaljke, dobavna sisaljka i zagrija tereta.
Prije nego to se uputi dobavna sisaljka potrebno je stabilizirati protok morske vode kroz
zagrija. Nakon toga dobavne sisaljke i zagrija lagano se pothlauju. Kada se dosegne
eljena temperatura moe se zapoeti s radom. Vano je omoguiti da centrifugalna
sisaljka dobavlja dostatne koliine tekue faze za rad dobavne sisaljke. Zagrijavanje
tekue faze u zagrijau uvijek nosi opasnost od zaleivanja morske vode u zagrijau.
Tijekom operacije pazi se na temperaturu i tlak ulaza i izlaza morske vode iz zagrijaa, na
usis dobavne sisaljke, te na temperaturu tereta u iskrcajnoj liniji.

Balasno putovanje
Uobiajena je praksa da brodovi ostave neto tekue faze plina u tankovima nakon
iskrcavanja. To se radi da bi se isparavanjem tekue faze odrala struktura tanka na
snienoj temperaturi. Kod velikih LNG brodova moe ostati oko 3000 m3. Ovi su
brodovi opremljeni sustavom sisaljki za pothlaivanje.
Za LPG terete malo je faze plina dostatno za pothlaivanje. Na tim brodovima tankovi se
pothlauju privremenim ukljuivanjem postrojenja u rad.

214

Izmjena tereta
Ako brod krca teret koji nije kompatibilan s prethodnim teretom, onda je prije potrebno
inertirati i degazirati tankove, te ih pripremiti za pregled . To je esto kada se nakon
LPG krcaju neki kemijski plinovi kao VCM, etilen, butadien, itd.
Vano je potpuno ukloniti tekuu fazu zaostalog plina iz tankova, postrojenja za
ukapljivanje i ostalih dijelova teretnog sustava. Neki brodovi u tu svrhu imaju ugraene
grijae za isparavanje zaostale tekue faze. Kad je uklonjena sva tekuina, tanker se moe
poeti ispirati inertnim plinom s terminala, broda ili parama idueg tereta.

MJERENJE TERETA I PRORAUNI

MJERENJE I IZRAUNAVANJE TERETA
Radi se nalazei volumen i gustou tereta.pri odreenoj temperaturi. Koliina tereta
tekueg plina izraava se pojmomweight in air zato jer se ukljuuje tekui plin i para u
proraun..Relative density ili Specific gravity slui za izraunavanje teine tereta.Pri
tome se koriste dvije metode; prva ukluuje upotrebu tablica ASTM/IP Petroleum
Measurement Tables kao conversion factor na temperaturi od 15 oC. Faktor ima jedinicu
teine po jedinici volumena, dok prava gustoa ima jedinicu mase po jedinici volumena.
Druga metoda odreivanja teine tereta je iz volumena na 15oC koristei faktor
konverzije za volumen teine zasienog tereta na temperaturi od 15oC .. Gustoa
najeih tekuih plinova na toki kljuanja (boiling point) varira od 0.5680
kg/litre(etilen) do 0.9714 kg/lit (vinil klorid monomer) Kada se prebacuje ova prava
gustoa u gustou u zraku uvijek se pojavljuje razlika od 0.0011 kg/lit.
LNG QUANTIFICATION
Weight in air nije ukljuena u izraun LNG tereta i masa je izraunata iz volumena
tekuine i gustoe zbog boil-off.
MJERENJE NA KOPNU NASUPROT MJERENJU NA BRODU
Terminali imaju kopnene tankove veih unakrsnih dimenzija od brodskih tankova, te se
transverom gube pare tereta, stoga se prilikom mjerenja javljaju razlike, naroito u
transveru manje koliine tereta. Prije ukrcaja treba uzesti u obzir gustou heel-a u
svakom tanku da oba gustoa tereta nakon ukrcaja ne bude dosta razliita.Uvijek se
uzima cargo surveyor kao trea strana.
MJERENJE VOLUMENA TANKA TERETA
Sa visinom tereta u tanku, ulazi se u kalibraciske tablice, koje se korigiraju za trim i boni
nagib (list,) a sve u svezi trenutne temperature.Ullage se treba korigirati za oscilacije
gauge tapes, i float correction(uronue plovka). Zbog sakupljanja na manjoj temperaturi
tank ima manji volumen, te se primjenjuju odvojeni faktori korekcije za volumen
tekuine i volumen para.
METODE MJERENJA GUSTOE
Postoje etiri temeljne metode mjerenja gustoe tekuina
1.Izraunavanje iz analize sastava tekuine
dobiva se kromatografom ureajem kojim rukuju samo experti. Izraunava se jednom od
dvije formule: Francis formulom ili jednadbom Costald. Prva je jednostavnija ali je

215

primjenjiva na raspon LPG temperature i gubi na tonosti u sluaju LPG mjeavina i

kemijskih plinova. Druga je kompliciranija ali daje tone rezltate za LNG, kemijskog
plina i mjeavina.
2.Mjerenjem gustoe raznim sustavima
3.Mjerenje gustoe Densitymetrom
4.Mjerenje gustoe Hidrometrom (najloija metoda)
JEDINICE GUSTOE
Gustoa LPG tereta obino se izraava kg/m3, kg/dm3 ekvivalent 1 litre = 1000028 dm3..
SHIP/SHORE CALCULATION PROCEDURES
Postupak SI kalkulacije na temperaturi od 15oC
1. Orediti prosjenu temperaturu likvida i pare, te tlaka pare u barg. ili mbarg.
2. Oitati razinu tekuine i izraunaj njen volumen (Vt), ui u kalibracijske tablice i
napravi ispravke za temperaturu, nagib i trim.
3. Odredi gustou na trenutnoj temperaturi i ui u ASTM-IP tabl 53, promjeni u
gustou tekuine na 15oC (D15 u kg/m3)
4. Koristei gustou na 15oC izraenu u kg/litre i prosjenu temperaturu tekuine,
ui u ASTM-IP tabl 54 za dobiti odgovarajui volumen faktora korekcije, da
promjeni (Vt) u volumen na 15 oC (V15 u m3)
5. Izraunaj masu tekuine kao Mliq(kg) = V15 x D15
6. Izraunaj volumen pare (Vt) u m3 u tanku tako da oduzme volumen tekuine na
kalibracijskoj temperaturi od totalnog volumena tanka na kalibracijskoj
temperaturi uz korekciju kontrakcije skupljanja.
7. Odredi gustou pare u uvjetima prostora pare(Dvt) raunom
Ts
Pv
Mm
Dvt =------ x --------- x -------- kg/m3
Tv
Ps
I
Ts = standardna temperatura 288 K (15oC)
Tv= prosjena temperatura pare u K
Pv= apsolutni tlak prostora pare u bar
Ps=standardni tlak od 1.013 bar
Mm=molekularna masa mjeavine para kg/kmol -dobijemo s kraja
I = idealan molekularni volumen na standardnoj temperaturi 288K i standardnom
tlaku 1.013 bara =23.645m3/kmol
8.Izraunaj masu pare (m) kao umnoak volumena pare i gustoe pare m = Vt x Dvt (kg)
9.Dodaj masu tekuine Mliq i masu pare m da bi dobio totalnu masu Mt
Mt = Mliq + m (kg)
10.Promjeni totalnu masu u weight in air odgovarajuim faktorom konverzije koji se
nalazi ulazei u lijevu stranu kratkih tablica u uvodu ASTM-IP tabl.56 s gustoom
tekuine na 15oC
Ova metoda se primjenjuje na obalne i brodske tankove prije transvera tereta. Problem je
u tonom zbrajanju protoka razliitih para unutar terminala. Stoga terminali koriste
pojednostavljen pristup u procjeni kvantiteta pare povezanih s transverom tereta

216

ohlaenog propana ili butana. U ovoj proceduri teiina u zraku promjene tekuine u
obalnom tanku se dobiva mjerenjem prije i nakon transvera , a 0.43% teine u zraku
tekuine koja se prenosi se oduzima za izraun para koje
zamjenjuju tekuinu u sluaju da se tank iskrcava ili da se pare prebaciju ili da se tank
puni.
Predpostavla se da je para na istoj temperaturi i tlaku prije i nakon transvera i da je
razlika u volumenu pare prije i nakon ista kao i razlika u volumenu tekuine. Na temelju
toga, masa pare koja se rauna vezana je uz masu tekuine koja se prenosi omjerom
gustoe pare prema tekuini u uvjetima tanka. Omjer gustoe pare kroz tekuinu na
atmosferskoj toki kljuanja za isti propan je oko 0.0040 a za n-butan 0.0046. Stoga
para teine u zraku jednako 0.43% tekuine teine u zraku moe se uzeti kao opa slika
za potpuno ohlaeni propan, butan i njegove mjeavine, ovaj prikaz se ne smije koristiti
za druge terete .
POSTPAK DINAMIKOG MJERENJA PROTOKA
Neki terminali imaju sofisticirane ureaje za mjerenje protoka tekuina i para(in line
sampling)kontinuirano se mjeri stupanj protoka , gustoa i temperatura, te na temelju toga
izraunava masa tereta. Sustav je pouzdan i toan ali skup.
PRIMJER-IZRAUNAVANJA TERETA
Cargo tank loading limits
Poglavlje 15 IGC koda poznaje veliki termalni koeficijent ekzpanzije tekueg plina i daje
maksimalno dozvoljeni limit ukrcaja. Maksimalni volumen do kojeg se tank moe
ispuniti dobiva se formulom
qR
LL = FL --------qL
LL = granica krcanja izraena u postotku
FL= grnica punjenja 98%
qR=relativna gustoa tereta na navedenoj temperaturi(reference temperature)
qL=relativna gustoa tereta na temperaturi ukrcaja i tlaku
------------------------------------------------------------------------------------------------------pr.Fully pressurised ship loading propane at 20oC wit relief valves at 16 barg
Reference temperature = + 49oC je temperatura koja korispondira izmeu tlaka para
tereta i postavljenog pritiska sigurnosnih ventila.
Density of liquid at 49oC = 452 kg/m3
Density of liquid at 20oC = 502 kg/m3
452
LL = 98 --------- = 88.2 tank per cent
502
Podaci o mjerenju-tank br.3 lijevo
Teret: Propan

217

Gauge reading...................10.020m
Trim..................................2.0 m by stern
List....................................0.5 to port
Mean temp.liquid............ -43oC

vapour.......... -38oC
Vapour space pressure.... 59 mbarg
-7Molecular weight of liquid.....44.097 ....shore
Density of liquid at 15oC.........511kg/m3 ... shore
Iz brodskih kalibracijskih tablica za tank br.3 lijevo
Corection for trim....................-127mm
Corection for list.......................+46mm
Level gauge correction .............+ 1mm
Float immrsion orrection.......... + 0mm
Corrected liquid dept (10020-127+46+1+0):1000 =9.940 m
Volume of liquid at calibration temperature.........5441.88m3
100% tank volume at calibration temperature..........9893.63m3
Volume of vapour space at calibration temperature........4451.75m3
Factor of tank contracion from calibration temperature to -43oC.......0.99773

to -38oC......0.99791
LIQUID CALCULATION
Volume of liquid at calibration temperature..................5441.88m3
Tank termal correction factor (-43oC)......................... x 0.99773
Volume of liquid at -43oC........................................... =5429.52m3
Volume reduction factor from -43oC to 15oC from ASTM-IP table 54..........x 1.145
Volume of liquid at 15oC......................................................................... = 6216.8m3
Denssity of liquid at 15oC (from shore)............................................ x 511 kg/m3
Mass of liquid........................................................................................... = 3176785kg
VAPOUR CALCULATION
Volume of vapour at tank calibration temperature.............................. 4451.75 m3
Tank termal correction factor (-38oC)............................................. x 0.99791
Volume of vapour at -38Oc............................................................. =4442.45 m3
Density of vapour at -38oC
288
1.059
44.097
Dvt = -------------- x ----------------- x ----------------- = x 2.389 kg/m3
(273 38)
1.013
23.645
Mass of vapour.........................................................

218

= 10613 kg

TOTAL MASS
Mass of liquid.........................................................
Mass of vapour.......................................................
Total mass.............................................................

= 3176785 kg
= 10613 kg
= 3187398 kg

WEIGHT IN AIR
Factor for converting mass(weight in vacuo) to weight in air for liquid of 511 kg/m3
density at 15oC from short table of ASTM-IP table 56.......... x 0.99775
Total weight in air.................................................................. = 3180226 kg

9.OPERACIJE S TERETOM

Vano je poznavati osobine tereta, mogue opasnosti te slijediti ispravne procedure svaki
put i cijelo vrijeme.
Svaki brod i terminal imaju ispravne procedure koje se trebaju uskladiti.
Pretovarne ruke se postavljaju nasuprot odgovarajuim cjevovodima na tankeru. Spajanje
cijevi izmedu obale do manifolda gotovo uvijek obavlja osoblje terminala.
Posada broda mora osigurati da se to obavlja ispravno pa tako uvijek mora postojati
dobra komunikacija izmeu broda i obale za vrijeme spajanja i za vrijeme transfera
tereta.
Uvijek slijedite upute u priruniku za rukovanje.
Proces krcanja i iskrcavanja uvijek se zatvara sistemom za povrat para tako da plin ne
moe otii u atmosferu.
Treba jasno istaknuti :
- lokalne propise,
- plan terminala,
- upute za obavljanje operacija,
- plan za akciju u sluaju izlijevanja,
- raspored osoblja na terminalu u sluaju izvanrednih prilika,

219

- prirunik o sprjeavanju zagaenja,

- dnevnik operacija s teretom,
Prije poetka operacije odgovorne osobe brod - terminal trebaju provjeriti :
1.

vez ,
pristup brodu,
dovoljan broj osoblja za siguran rad,
stanje i poloaj pretovarnih ruku,
cjevovode,
veza izmeu pumpi na tankeru i terminalu,
nepropusnost cijevi ,
rasvjeta ,
zatvoreni ventili radi izljeva,
zaepljeni palubni otvori,
postavljene posude za prikupljanje,
pripremljen materijal za ienje u sluaju izljevanja,
ispravno podeen sigurnosni ventil za tlak teretnih pumpi,
osiguran sistem komunikacije i signalizacije
Prijevoz sirove nafte i derivata nafte

Kod ukrcaja operacije se svode na debalastiranje tankova i prijem tereta sa terminala.

Tankovi su prethodno inertirani.
Kod iskrcaja tereta operacije su:
-

Iskrcaj tereta
Inertiranje
Balastiranje
Pranje tankova sirovom naftom
Posuivanje

220

Shema operacija iskrcaja tereta, inertiranja, pranja i posuivanja

Meunarodni propisi koji se odnose na IGS SOLAS poglavlje II-2, odnose se na mjere
sigurnosti za sluaj poara na tankerima.
Primjenjuje se na tankere koji prevoze sirovu naftu i njene derivate s plamitem tereta do
60C i tlakom para ispod atmosferskog.
Na tankeru preko 20.000 BRT mora se nalaziti IGS, koji odrzava 5% volumena kisika u
tankovima s pozitivnim tlakom.
Sustav mora dobavljati plin kapacitetom 25% veim od kapaciteta crpki.

2.

Prijevoz kemikalija

Posebni zahtjevi koji se odnose na brodove za prijevoz kemikalija oituju se obzirom na:
- nekompatibilnost - nezdruivost tereta,
- izboru materijala za gradnju i konstrukcijska rjeenja,
- odgovarajue crpke i cjevovodi,
- sustav ventilacije i sigurnost,

221

Karakteristini su po velikom broju tankova jer istovremeno prevoze vie razliitih

kemikalija.
Posebnu paznju treba usmjeriti na pranje tankova koji trebaju biti oieni brzo i
kvalitetno od ostataka prijanjeg tereta.
ienje tanka se izvodi strojevima i mainama za pranje,
Obavlja se u vie faza i to:
- predienje (morskom vodom),
- ienje (kemikalije za ienje),
- ispiranje slatkom vodom,
- propuhivanje parom,
- iscjeivanje
Kao i kod tankera za ulja prije ukrcaja, tank mora biti propisno inertiran, tako da ga
nadolazei tekui teret istiskuje kroz sigurnosni ventil na palubi.
Za vrijeme prijevoza mora postojati predtlak (tlak vei od atmosferskog) inertnog plina.
Meutim ako predtlak padne ispod 0,2 bara automatski se aktivira sustav inertiranja tako
da se ukljuuje alarm.
Ventilator automatski tlai inertni plin u tank do tlaka od 0,06 bara kada se smatra da je
tank zadovoljavajue inertiran.
U tijeku plovidbe stalno se mjeri tlak u tanku.
U procesu iskrcavanja opasnost od eksplozije je znatno vea nego kod ukrcaja tereta, to
znai da za to vrijeme ureaj inertnog plina mora raditi punim kapacitetom.
3.

Prijevoz ukapljenog plina

Operacije koje se izvode na LNG tankerima su:

- inertiranje spremnika
- tlaenje spremnika plinom
- hlaenje cijevovoda i spremnika
- ukrcaj tereta
- razvod plina prema kotlovima ili diesel motorima i turbinama ili izgaranje u
atmosferi ili ponovno ukapljivanje
- iskrcaj
- razvod duika
Ukrcaj
Razlikujemo:
- ukrcaj broda nakon izlaska iz doka tj. pripremu broda za prvi ukrcaj

222

- ve ustaljeni, redovni ukrcaj tereta.

Priprema za prvi ukrcaj je specifina i sadri sljedee operacije:
1.

Suenje

2.

Inertiranje

3.

Istiskivanje inertnog plina, gassing-up

4.

Pothlaivanje cooling down

5.

Ukrcaj

Prije samog poetka krcaja tereta potrebno je ispuniti kontrolne liste, provjeriti i potpisati
ukrcajnu listu, ukrcajni dnevnik, ispuniti kontrolnu listu brod/terminal i vrijeme poetka
ukrcaja.
Od terminala dobivamo potrebne podatke vezane za vrstu, karakteristike i temperaturu
tereta, raspoloivost prihvata para tereta i maksimalnu ukrcajnu ratu.
U dogovoru s predstavnikom terminala "Loading master" i asnika za sigurnost
"Safety officer" moe poeti ukrcaj tereta.
Ukrcaj LNG brodova obavlja se u "zatvorenom" krugu.
To znai da s terminala na brod dolazi LNG, a s broda u tankove terminala dolazi viak
para (plina) koji je nastao isparavnjem LNG-a te potiskom plina u tanku LNG-om.
Ukoliko se tlak ne moe odrati u dogovorenim vrijednostima, koriste se kompresori ili
ukoliko ni to nije dovoljno ukrcajna rata se mora smanjiti.
Kod ukrcaja tereta u tankove pod tlakom, potrebno je teret usmjeravati na dno tanka i na
vrh tanka, ovisno od tlaku u tanku tereta.
Nakon zavretka ukrcaja tereta, cjevovod i ukrcajne linije terminala se propuhuju s plinom
ili s duikom.
Kada se koristi duik, treba paziti da to manja koliina duika ue u tank tereta.
Iskrcaj
Nakon sigurnoga dolaska i priveza broda slijedi iskrcaj.
Osnovna procedura manipulacije tereta je dvostruka provjera sve opreme prije konekcije
s obalom, te je potrebno provjeriti da se slijedi lista provjere(shore check list) i da se
ispravno potpisuje.
Vaan korak u proceduri konekcije je provjera Emergency Shut Down ventila.
Kad se provjeri konekcija, transfer tereta treba poeti polako i oprezno da bi se
omoguilo jednoliko optereenje. Iskrcajnu ratu uvijek odreduje terminal.
Postoje dvije metode iskrcaja na tankerima za prijevoz ukapljenih plinova:
-

koritenjem centrifugalnih sisaljki

223

koritenjem tlaka u tankovima tereta i booster sisaljkom

Iskrcaj LNG-a obavlja se pomou uronjenih elektrinih pumpi. Svaki tank ima dvije
uronjene pumpe.
Maksimalna rata ovisi o terminalima no uobiajena je od 11.000 m3/h do 12.000 m3/h.
Ukoliko LNG brod ne ide u dok tada se brodski tankovi rijetko stripuju.
Naime kako bi brod imao "goriva" do slijedeeg ukrcaja te kako bi mogao odrati
tankove hladnima, uvijek se ostavlja odreena koliina tereta koja se naziva "Heel".
Taj "heel" se koristi kao pogonsko gorivo i kao rashladni medij tijekom balastnog
putovanja.
Kada je terminal spreman za prihvat tereta, upuujemo jednu sisaljku i postepeno
otvaramo tlani ventil.
Kada se iskrcajna linija dovoljno pothladila, poveavamo iskrcajnu ratu na nain da
podiemo broj okretaja sisaljke i paralelno otvaramo tlani ventil.
Nakon to smo provjerili da nema proputanja na iskrcajnoj liniji (Liquied line).
obavjetavamo terminal o namjerama za povienjem iskrcajne rate.
U sluaju da je povratni tlak s terminala velik, koristimo booster sisaljku (LPG).
Ako tlak u tanku na termninalu, za vrijeme iskrcaja pone rasti moramo iskrcajnu ratu
smanjiti.
Razlog poveanju tlaka moe biti velika iskrcajna rata ili mali kapacitet kompresora na
terminalu.

Svjesnost o opasnostima kod izvoenja operacija s teretom na

tankerima
Vano je poznavati osobine tereta, mogue opasnosti te slijediti ispravne procedure svaki
put, cijelo vrijeme. Svaki brod i terminal imaju ispravne procedure koje se trebaju
uskladiti. Pretovarne ruke se postavljaju nasuprot odgovarajuim cjevovodima na
tankeru. Spajanje cijevi izmeu obale do manifolda gotovo uvijek obavlja osoblje
terminala. Posada broda mora osigurati da se to obavlja ispravno pa tako uvijek mora
postojati dobra komunikacija izmeu broda i obale za vrijeme spajanja i za vrijeme
transfera tereta. Vaan korak u proceduri konekcije je provjera Emergency Shot Down
sistema. Razliiti dijelovi teretne opreme i sistemi transfera-cjevovodi mogu se inertirati
ili proistiti(purged). Osnovni princip je dvostruka provjera sve opreme prije konekcije s
obalom, te je potrebno provjeriti da se slijedi lista provjere(shore check list) i da se
ispravno potpisuje. Kad se provjeri konekcija, transfer tereta treba poeti polako i
oprezno da bi se omoguilo jednoliko optereenje.Uvijek slijedite upute u priruniku za
rukovanje . Proces krcanja i iskrcavanja uvijek se zatvara sistemom za povrat para tako
da plin ne moe otii u atmosferu..Treba istaknuti jasno lokalne propise , plan terminala ,
upute za obavljanje operacija , plan za akciju u sluaju izlijevanja , raspored osoblja na
terminalu u sluaju izvanrednih prilika , prirunik o sprjeavanju zagaenja , dnevnik
operacija uljima , evidencija svih prekraja i operacija ienja.

224

Prije poetka operacije odgovorne osobe brod-terminal trebaju provjeriti : vez , pristup
brodu, dovoljan broj osoblja za siguran rad , povoljno stanje i poloaj pretovarnih ruku ,
cjevovoda , podupiraa i oslonaca ,dostupnost i veza izmeu pumpi na tankeru i
terminalu , nepropusnost cijevi , obloene spojnice , rasvjeta , zatvoreni ventili radi
izljeva , zaepljeni palubni otvori (manikele) , postavljene posude za prikupljanje ,
pripremljen materijal za ienje (piljevina i ostalo) , ispravno podeen sigurnosni ventil
za tlak teretnih pumpi , osiguran sistem komunikacije i signalizacije.
Upoznaj svoj brod i opremu, slijedi uputstva i pitaj starijeg asnika. Budi siguran to
treba uiniti u sluaju opasnosti jer si odgovoran za sebe, svoje kolege i brod.

10.Litereratura
1. Komadina :TANKERI, Pomorski fakultet Rijeka, Rijeka 1994
2. Komadina P.; Kos S i dr. PRIJEVOZ KEMIJSKIM TANKERIMA, Pomorski
fakultet Rijeka, Rijeka 1997
3. Komadina
P.:
Lovrovi
M
idr.BRODOVI
ZA
PRIJEVOZ
KEMIKALIJA,Fakultet za pomorstvo i saobraaj Rijeka, Rijeka 1990
4. Martinovi D, Stankovi P.: PRANJE TANKOVA SIROVOM NAFTOM,
Pomorski fakultet Rijeka, Rijeka 1996
5. Stankovi P.:SIGURNOST NA TANKERIMA, Pomorski fakultet Rijeka,
Rijeka 1994
6. Martinovi D, Stankovi. :SUSTAV INERTNOG PLINA, Pomorski fakultet
Rijeka, Rijeka 1995
7. Matkovi M. :PROTUPOARNA ZATITA NA BRODOVIMA, Visoka
pomorska kola Rijeka, Rijeka 2000
8. Stankovi P.: PROPISI KOJI SE ODNOSE NA SIGURNOST PLOVIDBE
TANKERA I SPREAVANJE ONEIENJA, Visoka pomorska kola
Rijeka, Rijeka 1999
9. Komadina P.Lovrovi M. :PRIJEVOZ UKAPLJENIH PLINOVA MOREM,
Pomorski fakultet Rijeka, Rijeka 1992
10. Baptist C:TANKER HANDBOOK FOR DECK OFFICERS, Brown, Son and
Ferguston Ltd, Glasgow 2000
11. Maritime centre Warsash: LIQUEFIED GAS TANKER SAFETY COURSE
12. International Chamber of Shipping: TANKER SAFETY GUIDE
13. McGuire and White: LIQUEFIED GAS HANDLING PRINCIPLES ON
SHIPS AND TERMINALS
14. Kunichkin V: CHEMICAL TANKER NOTES, Seamanship International Ltd
15. ICS,OCIMF,IAPH: ITERNATIONAL SAFETY GUIDE FOR OIL TANKERS
AND TERMINALS-ISGOTT
16. GAS TANKERS ADVANCED COURSE

225