Sveuilite u Zadru i Hrvatsko vojno uilite ,,Petar Zrinski

Znanstveno-struni skup

VOJNO-GEOGRAFSKI ASPEKTI
OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA

Visoko pokroviteljstvo predsjednika Republike Hrvatske

i vrhovnog zapovjednika Oruanih snaga i Grada Zadra

Znanstvenostruni skup

VOJNO-GEOGRAFSKI ASPEKTI
OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA

PROGRAM
SAECI

Zadar, 28. oujka 2014.

Urednik:
Marin Sabolovi
Oblikovanje i grafika priprema:
Tome Mareli, GRAFOS, print & copy centar
Korektura:
Goran Vukovi
Tiskara:
GRAFOS print & copy centar
Naklada:
250

Visoko pokroviteljstvo:
predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik
Oruanih snaga i Grada Zadra
Grad Zadar

Mjesto odravanja:
Sveuilite u Zadru
Obala kralja Petra Kreimira IV, Zadar
Programski odbor:
dr. sc. Damir Maga
dr. sc. Mladen Pahernik, pukovnik
Marin Sabolovi
dr. sc. Ante iljeg
dr. sc. eljka iljkovi
Jakov Vidovi
dr. sc. Branimir Vukosav
Goran Vukovi
dr. sc. Slaven Zdilar, brigadni general

Predloene teme znanstveno-strunog skupa

?
Vojno-geografski i geostrateki osvrt na vojne operacije u obrambenom Domovinskom rat
?
Vojno-geografski osvrt na djelovanje zdruenih agresorskih snaga u RH
?
Utjecaj prirodno-geografskih sastavnica (klime, reljefa, vegetacije, voda, tla...) na

osmiljavanje i provedbu vojnih operacija u obrambenom Domovinskom rat

?
Problemi prometne povezanosti RH u obrambenom Domovinskom ratu
?
Etniki i religijski sastav stanovnitva RH 1991. godine
?
Gospodarstvo RH u obrambenom Domovinskom ratu (utjecaj velikosrpske agresije na

turizam, industriju, konkurentnost...)

?
Geografski razmjetaj bombardiranja civilnih ciljeva i urbicidi u obrambenom
Domovinskom ratu
?
Zagaenost minama RH kao posljedica velikosrpske agresije
?
Pregled teritorijalnog ustroja i preustroja OS RH (1991.-1995.)
?
Terenske izmjere u obrambenom Domovinskom ratu
?
Geoprostorni prikaz i teritorijalni ustroj od Zajednice opina sjeverne Dalmacije i Like do
Republike Srpske Krajine
?
Morfometrijske karakteristike i analize kljunih prostora u okviru obrambenoga
Domovinskog rata
?
Obrambeni Domovinski rat u okviru GIS-a

SADRAJ:
PROGRAM

SAECI
dr. sc. Stjepan terc, Monika Komuanac: Stvarni uzroci srbijanske
agresije na Hrvatsku

11

dr. sc. Marinko Lozani: Hrvatski geografski prostor izvor nacionalne

snage

12

Ilija Vuur: Vojno-strateki znaaj teritorija Bosne i Hercegovine za

Hrvatsku u vrijeme Domovinskog rata

13

dr.sc. Draen ivi: Vanost Kukuruznog puta u obrani Vukovara 1991.

godine

14

Andrijana Perkovi Palo: Utjecaj etnikog sastava stanovnitva na srpsku

pobunu u Hrvatskoj: primjer sjeverne Dalmacije

15

Franjo Hrvojevi, dr. sc. Mladen Pahernik: Demografski aspekti

obrambenoga Domovinskog rata u Karlovakoj upaniji
Smiljan Buhin: Etniki sastav Slavonije uoi i nakon Domovinskog rata
Sandra Jovi-Mazalin: Dubrovako gospodarstvo u Domovinskom ratu

16
17
18

Marin Sabolovi, Goran Vukovi: Operacija Vihor geomorfometrijske

analize prostora

19

dr. sc. Mladen Pahernik, dr. sc. Slaven Zdilar: Vojno geografska analiza
crte razdvajanja u Zbornom podruju Split prije vojno-redarstvene
operacije Oluja 95
Ivica Mandi: Suvremeni pristup manevarskom ratovanju

20
21

dr. sc. eljko Heimer: Geografski aspekti simbola postrojbi u

Domovinskom ratu

22

Marko Rapan: Znaenje zadarske regije u prometnom povezivanju Hrvatske

tijekom obrambenoga Domovinskog rata

23

dr. sc. Josip erina: Minsko-informacijski sustav u funkciji graanske

sigurnosti

24

Znanstvenostruni skup

VOJNO-GEOGRAFSKI ASPEKTI
OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA

PROGRAM

PROGRAM
OTVORENJE
10:00 Sveano otvorenje
IZLAGANJA
10:40 Stvarni uzroci srbijanske agresije na Hrvatsku dr. sc. Stjepan terc, Monika
Komuanac
10:55 Hrvatski geografski prostor izvor nacionalne snage dr. sc. Marinko Lozani
11:10 Vojno-strateki znaaj teritorija Bosne i Hercegovine za Hrvatsku u vrijeme Domovinskog
rata Ilija Vuur
11:25 Vanost Kukuruznog puta u obrani Vukovara 1991. godine dr. sc. Draen ivi
11:40 Rasprava I.
.
11:40-12:00 Stanka i prigodni koktel
12:00 Utjecaj etnikog sastava stanovnitva na srpsku pobunu u Hrvatskoj: primjer sjeverne
Dalmacije Andrijana Perkovi Palo
12:15 Demografski aspekti obrambenoga Domovinskog rata u Karlovakoj upaniji Franjo
Hrvojevi, dr. sc. Mladen Pahernik
12:30 Etniki sastav Slavonije uoi i nakon Domovinskog rata Smiljan Buhin
12:45 Dubrovako gospodarstvo u Domovinskom ratu Sandra Jovi-Mazalin
13:00 Rasprava II.
13:10-15:30 Stanka za ruak
15:30 Operacija Vihor geomorfometrijske analize prostora Marin Sabolovi, Goran Vukovi
15:45 Vojnogeografska analiza crte razdvajanja u Zbornom podruju Split prije vojnoredarstvene operacije Oluja 95 dr. sc. Mladen Pahernik, dr. sc. Slaven Zdilar
16:00 Suvremeni pristup manevarskom ratovanju Ivica Mandi
16:15 Geografski aspekti simbola postrojbi u Domovinskom ratu dr. sc. eljko Heimer
16:30 Rasprava III.
16:40 -17:00 Stanka
17:00 Znaenje zadarske regije u prometnom povezivanju Hrvatske tijekom obrambenoga
Domovinskog rata Marko Rapan
17:15 Minsko-informacijski sustav u funkciji graanske sigurnosti dr. sc. Josip erina
17:30 Rasprava IV.

-7-

Znanstvenostruni skup

VOJNO-GEOGRAFSKI ASPEKTI
OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA

SAECI

STVARNI UZROCI SRBIJANSKE AGRESIJE NA HRVATSKU

dr. sc. Stjepan terc

Geografski odsjek PMF-a Sveuilita u Zagrebu
Maruliev trg 19/2, 10000 Zagreb
sterc@geog.pmf.hr
Monika Komuanac
mag. edukacije geografije i povijesti
Ured za strategiju, upravljanje promjenama i projektima HDZ-a, Zagreb

Politizacija, diplomatske i sudske aktivnosti, javne polemike i pisanje tiska,

povijesna tumaenja, nedovoljna sadrajna razina o problematici u obrazovnom
primarnom i akademskom sustavu, neodgovarajue nazivlje, vrlo slaba znanstvena
zainteresiranost na skupovima i u radovima te brojni drugi aspekti tumaenja
srbijanske agresije na Hrvatsku, u svojoj osnovi i u pravilu zanemaruju prave razloge
pokretanja vojnog udara na Hrvatsku poetkom devedesetih godina dvadesetog
stoljea. Sva objanjenja o graanskom ratu, pobuni hrvatskih Srba, zatiti etnike
manjine, strahu od nove demokratske vlasti u Hrvatskoj, povijesno utemeljenom strahu
iz nekih prolih ratova, potrebi ouvanja bive zajednice, nedjeljivosti teritorija u novoj
Europi, ouvanju razliitog oblika jedinstva u regiji, potrebi mirnog razlaza iz zajednice,
vremenu i akterima zapoinjanja sukoba i agresije, veliini stradanja i posljedicama itd.
itd., u pravilu prikrivaju stvarne uzroke agresije na Hrvatsku. Oni su geopolitiki,
geostrateki, geografski i povijesno utemeljeni u stalnoj elji kontrole posebno vrijedne
hrvatske jadranske obale, kljunih stratekih toaka i koridora, potencijala i resursa
prostora s hrvatskim identitetom, elji jasno izraenoj kroz cijelu povijest. Nita se nee
promijeniti niti u budunosti, osim to e oblici kontrole biti drugaiji, a hrvatski e
prostor ponovo potvrivati ponavljanje povijesti sukladno njegovim vrijednostima i
sloenim geoprostornim faktorima.

-11-

HRVATSKI GEOGRAFSKI PROSTOR IZVOR NACIONALNE SNAGE

dr. sc. Marinko Lozani

HVU Petar Zrinski - Zagreb
Ilica 256b, 10000 Zagreb
lozamarinko@gmail.com

Strategijskom pobjedom Republike Hrvatske u obrambenom i osloboditeljskom

ratu, odnosno porazom srbijanske agresije, stvoreni su teini uvjeti za realizaciju
strategijskog nacionalnog cilja ostvarenje neovisne i samostalne drave.
Geografski smjetaj i poloaj samostalne srednjoeuropske Republike Hrvatske na
jadranskoj fasadi otvorenoj prema gravitacijskoj prostorno-funkcionalnoj zoni
Podunavlja, te potencijalnom raskriju europskih razvojnih osovina Baltik Jadran i
Atlantik Crno more, jamstvo su njezinog povoljnog tranzitnog poloaja, kao temelja
strategije odrivog razvoja.
U euroatlantskom i europskom prostorno-funkcionalnom kontekstu,
operacionalizacija hrvatskih nacionalnih interesa znaajno e ovisiti o procesu
povezivanja Hrvatske s europskim kopnenim teitem, uvjetom valorizacije jadranske
fasade temeljne hrvatske geografske i resursne regionalne prednosti. Meutim,
jaanje funkcije tranzitnog poloaja, bez konkurentne strategije odrivog razvoja, moe
prouzroiti niz suvremenih sigurnosnih prijetnji, a posebice potencijalnu ugrozu
vitalnih resursa temelja procesa oblikovanja razvojnih osovina, te sveobuhvatnoga
nacionalnoga geografskog prostora.
Navedeno, i niz drugih suvremenih sigurnosnih prijetnji i ugroza, interaktivnih
sastavnica geografskih procesa i odnosa unutar suvremenoga dinaminoga globalnog
ratita, zahtijeva razvoj novih gospodarskih, sigurnosnih i obrambenih sposobnost
drutva sukladno znaajkama geografskog prostora kao izvora sinergije umreene
nacionalne snage.

-12-

VOJNOSTRATEKI ZNAAJ TERITORIJA BOSNE I HERCEGOVINE

ZA HRVATSKU U VRIJEME DOMOVINSKOG RATA

Ilija Vuur
profesor, arhivist
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata
Maruliev trg 21, Zagreb
ilija.vucur@centardomovinskograta.hr

U izlaganju se, uvaavajui injenicu da geografski smjetaj u prostoru u znaajnoj

mjeri determinira vojno-strateki poloaj svake drave, nastoji pokazati presudan
utjecaj geografskog smjetaja Bosne i Hercegovine u odnosu na Hrvatsku, na znaajke i
tijek velikosrpske agresije na Hrvatsku od 1991. do 1995. godine. Pregledom do sada
objavljenih podataka i istraivanjem neobjavljenih izvora dolazi se do zakljuka kako je
teritorij Bosne i Hercegovine, daleko vie nego teritoriji ostalih republika bive SFRJ,
koriten kao polazna osnovica za vojne planove i operacije agresora. Pri tome se
teritorij Bosne i Hercegovine nije koristio kao samo prolazna geografska trasa
agresorskim snagama nego i kao logistika i demografska baza za popunu jedinica JNA.
U isto vrijeme graani Bosne i Hercegovine su, bilo kao pripadnici republike
Teritorijalne obrane i policije, bilo kao dragovoljci u paravojnim postrojbama,
sudjelovali u agresiji na Republiku Hrvatsku. Naglaena vojno-strateka vanost
teritorija Bosne i Hercegovine za Hrvatsku pokazala se takoer prilikom operacija
Hrvatske vojske voenih za oslobaanje okupiranog teritorija na zavretku
Domovinskog rata.

-13-

VANOST KUKURUZNOG PUTA U

OBRANI VUKOVARA 1991. GODINE
prof. dr. sc., Draen ivi
znanstveni savjetnik, izvanredni profesor

Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar Podruni centar Vukovar

204. vukovarske brigade 6, p.p. 58, 32000 Vukovar
drazen.zivic@pilar.hr

Obrana Vukovara u ljeto i jesen 1991. poivala je na uzajamnoj povezanosti vojnih,

geografskih, demografskih, drutvenih i politikih imbenika i procesa, pa je i za
razumijevanje njihove kauzalne povezanosti potreban multidisciplinaran i
interdisciplinaran pristup. S obzirom da se Vukovar, zbog specifine etnodemografske
strukture grada i njegove okolice, i prije potpunog vojnog okruenja poetkom
listopada 1991., nalazio u vrlo nepovoljnom poloaju, omoguavanje prometne
povezanost s Vinkovcima kao najbliim urbanim sreditem te osiguravanje
nesmetanog dotoka ljudstva, naoruanja i vojne opreme te medicinskih potreptina,
nametnulo se prioritetnim obrambeno-logistikim zadatkom. U tom kontekstu uloga
kukuruznog puta, izmeu vukovarskog prigradskog naselja Luac i naselja
Bogdanovci, kao isturene toke obrane grada bila je od gotovo nemjerljive vanosti. Od
25. kolovoza do poetka listopada 1991. ovaj je poljski put bio dijelom prometne
komunikacije Vukovar Bogdanovci Marinci Nutar Vinkovci, za koji su se vodile
teke borbe izmeu snaga hrvatske obrane i JNA, potpomognute brojnim lokalnim i
drugim srpskim paravojnim postrojbama.

-14-

UTJECAJ ETNIKOG SASTAVA STANOVNITVA NA SRPSKU

POBUNU U HRVATSKOJ: PRIMJER SJEVERNE DALMACIJE

Andrijana Perkovi Palo

Doktorandica povijesti, Filozofski fakultet u Splitu
Borisa Papandopula 21, 21 000 Split
ppalos.andrijana@gmail.com

Na primjeru sjeverne Dalmacije analizira se uloga i utjecaj etnikog sastava

stanovnitva na izbijanje i irenje oruane srpske pobune, tzv. Balvan revolucije u
kolovozu 1990. godine i, sukladno tome, na naruavanje meunacionalnih odnosa.
Psiholoka odijeljenost Hrvata i Srbana na hrvatskom teritoriju prethodno je
postignuta sustavnom velikosrpskom propagandom, dok je oruana srpska pobuna
uzrokovala prostornu odijeljenost. To se oitovalo postavljanjem barikada s
naoruanim straama na prometnicama koje su vodile u srpska sela i gradove. Na taj su
se nain blokirali prilazi i hrvatskim i srpskim mjestima te se stvaralo ozraje
neizvjesnosti i straha, o emu je opirno izvjetavao hrvatski tisak. Izrazito napeta
atmosfera i nacionalna homogenizacija koja je zavladala u dalmatinskom zaobalju nije
se ograniila iskljuivo na to podruje, nego se postupno irila na vee, priobalne
gradove u okruenju.

-15-

DEOMOGRAFSKI ASPEKTI OBRAMBENOG

DOMOVINSKOG RATA U KALOVAKOJ UPANIJI

Franjo Hrvojevi, pukovnik

Hrvatsko vojno uilite - MORH
Ilica 256b, 1000 Zagreb
doc.dr. sc. Mladen Pahernik, pukovnik
Hrvatsko vojno uilite - MORH
Ilica 256b, 10000 Zagreb
mladen. pahernik@morh.hr

Karlovaka upanija je podruje s vrlo dugim negativnim demografskim procesima.

Zbog svog specifinog poloaja i heterogene etnike strukture nalazi se u fokusu
velikosrpskih pretenzija jo od polovice 19. stoljea. U radu je posebno naglaen utjecaj
velikosrpske agresije koja je dodatno pogorala ionako loa demografska obiljeja.
Primjenom GIS-a prikazana je narodnosna struktura Karlovake upanije prije i po
zavretku Domovinskog rata i njen prostorni raspored. U poratnom razdoblju dolo je
do velikih promjena u demografskoj slici Karlovake upanije (drastian demografski
pad, promjene u etnikoj strukturi). Iz prezentiranih podataka i prostorne analize moe
se iitati u kojoj je mjeri pokuaj realizacije ideje o Velikoj Srbiji donio patnji
nesrpskom stanovnitvu, a njen neslavan slom srpskom nacionalnom korpusu traginu
sudbinu.

-16-

ETNIKI SASTAV SLAVONIJE UOI I NAKON DOMOVINSKOG RATA

Smiljan Buhin
univ. bacc. geo.
Gojanec, Vl. Nazora 12, 42 205 Vidovec
smiljan.buhin@gmail.com

Planskim kolonizacijama i individualnim doseljavanjem stanovnitva i izvan

dananjih granica Republike Hrvatske na prostor Slavonije, s vremenom je stvoren
heterogeni etniki sastav s prevladavajuim hrvatskim stanovnitvom, ali i velikim
udjelom srpskog stanovnitva. Meutim, Slavonija kao podruje s relativno visokim
udjela Srba i u neposrednom dodiru sa Srbijom te podruje s izravnim velikosrpskim
posezanjima pretrpjelo je strana ratna razaranja, koja su, uz sve ostale posljedice,
dovele i do znatnih demografskih poremeaja, poput poremeaja dobno-spolnog,
etnikog i religijskog sastava. Prema popisu 1991. godine u pet slavonskih upanija udio
Hrvata je bio 72 %, a Srba 17 %, dok je prema popisu iz 2001. godine udio Hrvata bio 86
%, a Srba 9 %. Znaajnije promjene u etnikom sastavu obiljeavaju podruje zapadne
Slavonije, dok je prostor istone Slavonije, Baranje i Srijema doivio relativno manje
demografske poremeaje. Openito, u podrujima gdje je prevladavalo srpsko
stanovnitvo nakon rata je znatnije poremeena dobna struktura evidentno je
starenje stanovnitva.

-17-

DUBROVAKO GOSPODARSTVO U DOMOVINSKOM RATU

Sandra Jovi Mazalin

profesorica povijesti i geografije
Biskupijska klasina gimnazija Ruera Bokovia s pravom javnosti
Poljana Ruera Bokovia 6, 20000 Dubrovnik
sandjov@gmail.com
Do poetka Domovinskog rata osnova gospodarstva Dubrovnika i ire dubrovake
regije bile su uslune djelatnosti. U radu se razmatra uloga i vanost razliitih
gospodarskih djelatnosti tijekom Domovinskog rata na dubrovakom podruju, te
izravne i neizravne posljedice (tete) velikosrpske agresije na dubrovako
gospodarstvo. S obzirom na posebnost geostratekog poloaja i suenost hrvatskog
teritorija na krajnjem jugoistoku Hrvatske, Dubrovnik se ubrzo nakon poetka
neprijateljskih napada u listopadu 1991. naao u potpunoj blokadi s kopna, mora i iz
zraka, a prekinuta je i opskrba vodom i strujom. U tim nepovoljnim uvjetima je
organiziran ivot stanovnika Dubrovnika i brojnih prognanika iz okolice, emu su
doprinijele sve gospodarske djelatnosti dobivajui novu ulogu, prilagoenu ratnim
potrebama.
Tako su, primjerice, turistiki kapaciteti bili vani za zbrinjavanje (oko 20000)
prognanika iz dubrovake okolice, gdje im je osiguran smjetaj i hrana, medicinska
skrb, te su organizirana sklonita za vrijeme najteih neprijateljskih napada. I ostale
djelatnosti su imale veliko znaenje, poput komunalnih slubi Vodovoda i Vatrogasaca,
zatim graevniske tvrtke GP-a koja je postala sastavni dio vojne logistike (inenjerije).
Iako ogranieni, industrijski pogoni su bili vani. U Tvornici ugljenografitnih proizvoda
(TUP) proizvodila su se priruna minskoeksplozivna sredstva, a u konfekcijskom
pogonu Jadranka (podrunica splitske Jugoplastike) ivale su se odore za hrvatsku
vojsku.
Izravna ratna teta koju su prijavile dubrovake tvrtke do 1995. procijenjena je na
oko 500 milijuna DEM. S obzirom na prevladavajuu djelatnost turizam, neizravna teta
nastala duim prekidom turistike aktivnosti daleko je vea. Osim drastinog pada
turistikih kapaciteta (s 55000 na 9000 mjesta) i broja posjetitelja u odnosu na
prijeratne, treba uzeti u obzir i izgubljene godine tijekom kojih su na svjetskom
turistikom tritu nastupili novi trendovi.

-18-

OPERACIJA VIHOR - GEOMORFOMETRIJSKE ANALIZE PROSTORA

Marin Sabolovi,
univ. bacc. geo.
marinsabolovic@net.hr
Goran Vukovi,
univ. bacc. geo.
goran.vukovic.si@gmail.com

Vojno-redarstvena operacija Vihor naziv je za taktiku napadnu operaciju

Oruanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) i Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) u
zoni odgovornosti Operativne grupe za Sisak i Baniju (OGSB) na podruju Banovskopokupskog bojita. Cilj operacije bio je ovladavanje depovima juno od rijeke Kupe
sloenom borbenom radnjom napadom iz pokreta forsiranjem rijeke. Operacija je
izvrena 12. i 13. prosinca 1991., ali osnovne zadae Operacije nisu izvrene. Zbog
izrazito kompleksnoga djelovanja i kljune uloge geografskih obiljeja prostora, u ovom
e radu biti prikazani kljuni geografski elementi uz pomo digitalnih analiza. Cilj rada
je prikazati geografska obiljeja podruja istraivanja na temelju digitalnog modela
reljefa (DMR) i digitalnih geomorfometrijskih analiza u Geografskom informacijskom
sustavu (GIS).

-19-

VOJNO-GEOGRAFSKA ANALIZA CRTE RAZDAVANJA

U ZBORNOM PODRUJU SPLIT PRIJE VRO OLUJA 95

doc. dr. sc. Mladen Pahernik, pukovnik

Hrvatsko vojno uilite - MORH
Adresa: Ilica 256b, 10000 Zagreb
mladen. pahernik@morh.hr
dr. sc. Slaven Zdilar, brigadni general
Hrvatsko vojno uilite - MORH
Adresa: Ilica 256b, 10000 Zagreb
slaven.zdilar@morh.hr

U radu se analiziraju vojno-geografski elementi pruanja prednje crte Hrvatske

vojske i neprijateljskih snaga u podruju Zbornog podruja Split. Analizira se njeno
pruanje u ukupnoj duini od 256 km te oblik povezan s vojnim akcijama provedenih
prije vojno-redarstvene akcije "Oluja 95". Podruje uz crtu razdvajanja razmatra se kroz
fiziko-geografske te socio-geografske elemente zemljita s ciljem njihova
kvantitativnog vrednovanja u fazama obrambenih, odnosno kao polazna crta
napadajnih operacija Hrvatske vojske tijekom Akcije. Tako je kroz vojno-geografsku
analizu zemljita unutar geoinformacijskih sustava istraivano podruje vrednovano
temeljem kvantitativnih vrijednosti mogunosti motrenja i maskiranja, te prohodnosti
zemljita prema kljunom zemljitu u daljnjim fazama napadajnih operacija.

-20-

SUVREMENI PRISTUP MANEVARSKOM RATOVANJU

Ivica Mandi, kapetan fregate

diplomirani inenjer pomorskog prometa
HVU Petar Zrinski
Ilica 256b, 10000 Zagreb
imandic@morh.hr

Sutina manevarskog ratovanja je poraz neprijateljske volje za borbom umjesto

njegovih sposobnosti da se bori. Ali kako pobijediti ovjekov um?
Danas moemo mjeriti i precizno kvantificirati poraz neprijateljskih sposobnosti da
se bori. Mnogo je privlaniji od napada na neprijateljsku psiholoku volju za borbom.
Nikome od nas ne moe biti ugodno kad razmiljamo o injenici kako naa sudbina u
konanici ovisi o neemu to je maglovito i ne moe se kvantificirati, a upravo su to
znaajke volje za borbom.
Najuinkovitije sredstvo poraavanja neprijateljske volje za borbom jest
iznenaenje. Svrha je iznenaenja udariti u vrijeme i na mjestu, ili na nain za koji
neprijatelj nije pripreman. kolski primjer iznenaenja predstavlja operativni manevar
dijela OS RH s planine Dinare na grad Knin tijekom operacije Oluja. Neprijatelj je
pogreno vrednovao prostorni faktor operativnog podruja, to je za posljedicu imalo
unitenje gravitacijskog sredita protivnika volje za borbom.

-21-

GEOGRAFSKI ASPEKTI SIMBOLA POSTROJBI U DOMOVINSKOM RATU

dr.sc. eljko Heimer, bojnik

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske;
predsjednik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog drutva
Pazinska 50
zheimer@gmail.com

Zemljopisni simbolizam u heraldici poznat je jo u vremenu ive heraldike u

srednjem vijeku, kada je uglavnom vezan za prirodne granice, no openito je rijedak do
suvremenog doba. irenjem uporabe zemljovida, oblici administrativnih granica
postaju opepoznati i dobivaju svojstvo prepoznatljivog simbola te se poinju
ukljuivati i u neke nacionalne zastave kao politiki neutralni simboli. Suvremene
zastave ponekad ukljuuju prikaze zemljovida kao dio grafikog dizajna i logotipa. U
oznakama postrojbi hrvatskih oruanih snaga u Domovinskom ratu geografski se
simbolizam nalazi se u obliku prikaza zemljovida, globusa, topografskih simbola,
geometrijskih apstrakcija inspiriranih zemljopisnim ili reljefnim znaajkama, te kao
vie ili manje stilizirani krajobraz ili zemljopisni orijentir. Oznake postrojbi, koji u sebi
sadre i geografski simbolizam, pojavljuju se i na vojnim zastavama, no zemljovidi se
ponekad pojavljuju i kao dodatni simboli na zastavama. Osim zemljovida Republike
Hrvatske pojavljuju se i prikazi nekih njezinih dijelova, a nakon Domovinskog rata,
ukljuivanjem u meunarodne asocijacije, pojavljuju se i prikazi globusa.

-22-

ZNAENJE ZADARSKE REGIJE U PROMETNOM POVEZIVANJU

HRVATSKE TIJEKOM OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA

Marko Rapan
Diplomirani inenjer prometa

Zrana luka Zadar d.o.o.

P.P. 367, 23000 Zadar
marko.rapan@gmail.com

Geoprometni poloaj zadarske regije ima veliko znaenje u povezivanju Hrvatske,

zbog ega je to podruje geostrateki bilo osobito vano tijekom Domovinskoga rata. Uz
Jadransku magistralu, kao glavnu cestovnu prometnicu, od posebnoga znaaja bile su i
cestovne prometnice koje povezuju vea naselja sa Zadrom. Oruane provokacije
pobunjenih Srba, uz pomo Jugoslavenske narodne armije, tijekom 1991. godine
prerasle su u agresiju. Stanje je postalo kritino krajem rujna kada je okupirano gotovo
cijelo zadarsko zalee, ime su zauzete glavne cestovne prometnice, a neprijateljska
vojska stigla je u predgrae Zadra. Zbog pomorske blokade jadranskih luka od strane
Jugoslavenske ratne mornarice, jedina veza Dalmacije s ostalim dijelovima Hrvatske
odravala se preko otoka Paga, odnosno Pakog mosta i trajektnom linijom Priznaigljen. Akcijom Maslenica omoguen je promet u oteanim uvjetima preko Novskog
drila, a tek akcijom Oluja promet je u potpunosti normaliziran. Cilj rada je prikazati
kljune prometnice u zadarskoj regiji i njihovu vanost tijekom obrambenoga
Domovinskog rata.

-23-

MINSKO INFORMACIJSKI SUSTAV U FUNKCIJI

GRAANSKE SIGURNOSTI
dr.sc. Josip erina
Hrvatski centar za razminiranje Podrunica Jug
Stjepana Radia 11, 23000 Zadar
jcerina@hcr.hr

Minsko informacijski sustav je jedinstven i dinamian sustav prilagoen

aktivnostima protuminskog djelovanja u funkciji zatite graanske sigurnosti.
Usuglaen je s meunarodnim standardima te ga je mogue modularno prilagoditi
protuminskoj djelatnosti drugih zemalja koje imaju problem s minama. Sadrava
kronologiju minske opasnosti od prve procjene iz 1996. godine koja se odnosila na
13.000 km opasnih podruja pa sve do 2014. godine kada se minsko sumnjiv prostor
odnosi na 625,9 km. Prijelomna je 2004. godina jer se tada zavrio proces definiranja
oneienih povrina na cjelokupnom prostoru opina i gradova te su se takve povrine
obiljeile oznakama minske opasnosti u svrhu prevencije od stradavanja. Rizik od mina
je znaajno smanjen u odnosu na ranije razdoblje, ali opasnost jo uvijek prijeti
graanima pa je i nadalje informiranje graana o opasnostima od mina vana aktivnost
protuminskog djelovanja. Minsko informacijski sustav omoguava usporeivanje i
irenje tonih informacija vezanih uz problem s minama i graansku sigurnost. Takve
su informacije iroko dostupne preko MIS portala graanima i lokalnim zajednicama, a
sve to u cilju sigurnijeg ivota i rada u blizini minsko sumnjivih podruja.

-24-