Rimski vojni logor Burnum

Smješten je na području današnjeg sela Ivoševaca. Sagrađen je u I.st. poslije Krista, a danas su vidljivi
ostaci lukova koji su pripadali zgradi vojnog zapovjedništva te dobro sačuvan amfiteatar.

Sagrađen je na prijelazu stare u novu eru, na strateški važnom položaju s kojeg se kontrolirao prijelaz
preko rijeke, a iz njega su otpočinjala vojna djelovanja prema kopnu, sve do sjevernih granica rimske
države.

U logoru se utaborila XI. legija rimske vojske koja je od 42. godina nakon Kr. nosila počasni naziv
Claudia pia fidelis, a a nakon njezina povlačenja zamijenila ju je IV. legija Flavia felix. Danas su
posebno vidljivi ostaci lukova koji su pripadali zgradi pretorija (zapovjedništva logora). U novijim
istraživanjima u vojnom logoru otkriven je poveći amfiteatar te obilje arheološkog materijala koje
upućuje da je logor nastao u Klaudijevo, a proširen je i uljepšavan u Vespazijanovo doba. Danas su
posebno vidljivi ostaci lukova koji su pripadali zgradi pretorija (zapovjedništva logora). Odlaskom
vojske na mjestu logora je, zbog povoljne infrastrukture, nastao grad municipalnog ranga koji je igrao
važnu ulogu sve do kasne antike. Imao je veliko svetište, amfiteatar, akvedukt, popločane ceste i
ulice te druga gradska obilježja. Po njegovim bedemima vođene su mnoge teške bitke, a krajem 5.
stoljeća, u doba gotsko-bizantskih ratova, zauzeli su ga Istočni Goti.

Burnumski amfiteatar tipološki pripada amfiteatrima s četiri ulaza. Djelomično je korištena prirodna
situacija terena, u ovom slučaju stijena vrtače, što je bilo iznimno pogodno za graditelje. Još ne
znamo koliko je mogao primiti gledatelja, ali pouzdano između 6 i 10 tisuća posjetitelja. Pronađeni
monumentalni, lijepo ispisan natpis iz 76./77. godine, koji je stajao na pročelju iznad južnog ulaza u
amfiteatar, jasno potvrđuje donaciju cara Vespazijana.

___

Foto : Miroslav Sabolić