Professional Documents
Culture Documents
RTE Vrste PDF
RTE Vrste PDF
JP Vojvodinaume Petrovaradin
Preradovieva 2
21131 Petrovaradin
tel. +381 21 6431644
fax +381 21 6433139
www.vojvodinasume.rs
BILJNE
I IVOTINJSKE
VRSTE
NA PODRUJU JP VOJVODINAUME
BILJNE
I IVOTINJSKE
VRSTE
NA PODRUJU JP VOJVODINAUME
BILJNE
I IVOTINJSKE
VRSTE
NA PODRUJU JP VOJVODINAUME
SADRAJ
FLORA/BILJKE - VRSTE VLANIH STANITA
FLORA/BILJKE - VRSTE SUVIH STANITA
FAUNA/IVOTINJE - MAMMALIA/SISARI
FAUNA/IVOTINJE - AVES/PTICE
FAUNA/IVOTINJE - REPTILIA/GMIZAVCI
FAUNA/IVOTINJE - AMPHIBIA/ VODOZEMCI
FAUNA/IVOTINJE - PISCES/RIBE
6
36
56
76
118
126
136
FLORA - BILJKE
VRSTE VLANIH STANITA
FLORA - BILJKE
VRSTE VLANIH STANITA
8
ACHILLEA MILLEFOLIUM L.
HAJDUKA TRAVA
fam. Asteraceae
ACORUS CALAMUS L.
IIROT
fam. Araceae
FLORA - BILJKE
VRSTE VLANIH STANITA
10
ALTHEA OFFICINALIS L.
BELI SLEZ
fam. Malvaceae
11
CORNUS MAS L.
DREN
fam. Cornaceae
FLORA - BILJKE
VRSTE VLANIH STANITA
12
CRATAEGUS NIGRA W. et K.
CRNI GLOG
fam. Rosaceae
13
FLORA - BILJKE
VRSTE VLANIH STANITA
14
GENTIANA PNEUMONATHE L.
MALA SVEICA
fam. Gentianaceae
HOTTONIA PALUSTRIS L.
VODENA JAGOREVINA
/ REBRATICA / ABLJI
LJILJAN
fam. Primulaceae
15
FLORA - BILJKE
VRSTE VLANIH STANITA
16
17
Viegodinja zeljasta biljka visine (40) 50 100 (150) cm sa rizomom debelim oko 2 cm koji se esto luno izvija iznad povrine
zemlje. Listovi su plavo-zelene boje. Cvetovi su na vrhu, pojedinani,
dvopolni, krupni, ute boje. Cveta od maja do avgusta. Plod je aura.
Ova biljka ulazi u sastav movarnih, vlanih dolinskih livada.
IRIS PSEUDACORUS L.
BARSKA PERUNIKA
fam. Iridaceae
LEUCOIUM AESTIVUM L.
DREMOVAC
fam. Amaryllidaceae
Viegodinja zeljasta biljka sa jajolikom lukovicom. Stablo visoko 35 65 cm, a na vrhu nosi 3 - 8 cvetova. Cvetovi bele boje,
zvonasti i nadole povijeni. Plod je aura. Cveta od aprila do juna
meseca. Raste pored reka, potoka, na adama, umama hrasta i
jasena, kao i u topolovim umama. Gaji se kao ukrasna biljka.
Medonosna biljka. Lukovica je bogata alkaloidima i koristi se u
farmaciji. Javlja se na vlanim livadama i na ivicama hidroloki
uslovljene umske vegetacije.
Nalazi se u Crvenoj knjizi flore Srbije (I tom - preliminarna lista
najugroenijih biljaka).
FLORA - BILJKE
VRSTE VLANIH STANITA
18
19
MARSILEA QUADRIFOLIA L.
RAZNOROTKA /
ETVOROLANA DETELINA
fam. Marsileaceae
NUPHAR LUTEUM L.
UTI LOKVANJ
fam. Nymphaeaceae
Zatiena je Konvencijom o zatiti evropskih divljih vrsta i prirodnih stanita - BERNSKA KONVENCIJA, Direktivom o zatiti
prirodnih stanita i divlje faune i flore, Direktivom o zatiti divljih ptica, Pravilnikom o proglaenju i zatiti strogo zatienih i
zatienih divljih vrsta biljaka, ivotinja i gljiva - Prilog I - strogo zatiene vrste (Slubeni glasnik Republike Srbije, br. 05/10)
i nalazi se na Crvenoj listi ugroenih vrsta po IUCN-u, Evropskoj
crvenoj listi i u Crvenoj knjizi flore Srbije (I tom - preliminarna
lista najugroenijih biljaka).
Viegodinja, flotantna vodena biljka sa debelim, mesnatim rizomima poloenim na dnu u mulju. Biljka ima dva tipa lia: podvodno
(tanko i prozrano) i plivajue (srcasto, vrsto, veliko, smeteno na
dugakim drkama). Lisna drka duga 50 250 (400) cm. Cvetovi su
neprijatno miriljavi, aromatino alkoholnog mirisa. Cvetovi su ute
boje, pojedinani i krupni. Plod je u obliku bobice. Cveta od aprila
do septembra. Poznata je kao lekovita biljka. Predstavnik je reliktne
flore tercijara.
Nalazi se u Crvenoj knjizi flore Srbije (I tom - preliminarna lista
najugroenijih biljaka).
FLORA - BILJKE
VRSTE VLANIH STANITA
20
NYMPHAEA ALBA L.
BELI LOKVANJ
fam. Nymphaeaceae
21
ORCHIS LAXIFLORA
VELIKI KAUNAK /
MOVARNA ORHIDEJA
fam. Orchidaceae
FLORA - BILJKE
VRSTE VLANIH STANITA
22
23
Viegodinja zeljasta biljka visine do 50 cm. Pripada reliktnoj porodici orhideja. Purpurni kaunak je vrsta vlanih stanita, najee
prisutna u hrastovim umama. Zatiena je okviru cele familije.
ORCHIS PURPUREA
PURPURNI KAUNAK
fam. Orchidaceae
PLETARIA ALLIACEA
PLETARIA
fam. Brassicaceae
Viegodinja, skoro polubunasta biljka. Cvetna stabljika do 45 cm visoka. Krunini listii tamno crveni i upola krai od ainih listia. Listovi
perasti, cvetovi bele boje u razreenoj terminalno cimoznoj cvasti.
POTENTILLA PALUSTRIS
BARSKI PETOLIST
fam. Rosaceae
FLORA - BILJKE
VRSTE VLANIH STANITA
24
25
PRUNUS SPINOSA L.
TRN / TRNJINA
fam. Rosaceae
RUSCUS ACULEATUS
VEPRINA
fam. Liliaceaae
FLORA - BILJKE
VRSTE VLANIH STANITA
26
SAMBUCUS NIGRA L.
ZOVA / BAZGA
fam. Sambucacae
27
FLORA - BILJKE
VRSTE VLANIH STANITA
28
SOLANUM DULCAMARA L.
PASKAVICA
fam. Solanaceae
SONCHUS PALUSTER L.
VELIKA GORIKA
fam. Asteraceae
29
Viegodinja zeljasta biljka (60) 90 300 cm visoka. Stablo uspravno, pri vrhu granato, plavkasto-zelene boje. Rizom krtolast,
horizontalno poloen. Prizemni listovi duguljasto lancetasti, perasto renjeviti. Boni listovi su sedei, a u gornjem delu obuhvataju
stablo pri osnovi. Cvetovi sakupljeni u cvast glavicu koja je iroka do
4 cm. Cvetovi su ute boje. Cveta od jula do oktobra meseca. Raste
pored obala reka, po barama i vlanim livadama.
Nalazi se u Crvenoj knjizi flore Srbije (I tom - preliminarna lista
najugroenijih biljaka).
FLORA - BILJKE
VRSTE VLANIH STANITA
30
STRATIOTES ALOIDES L.
TESTERICA
fam. Hydrocharitaceae
31
THELYPTERIS PALUSTRIS
BARSKA PAPRAT
fam. Thelypteridaceae
FLORA - BILJKE
VRSTE VLANIH STANITA
32
33
Vodena, jednogodinja zeljasta biljka sa atrofiranim korenom. Podvodni deo stabla je sa dugakim internodijama, a u gornjem delu
internodije su krae i deblje. Stablo ponekad ima duinu i do 10 m.
Biljka ima dve vrste listova. Flotantni listovi obrazuju karakteristinu
plivajuu rozetu ije su lisne drke mehurasto proirene. Submerzni
listovi su nitasti ili usko lancetasti i rano opadaju, pa se mesto njih
razvijaju zeleni adventivni korenovi. Cvetovi su bele boje, pojedinani i
javljaju se u pazuhu flotantnih listova. Cveta od juna do oktobra. Plod
je krupan, po pravilu jednosemen, karakteristinog rogljastog oblika,
kotuniav sa etiri vrsta izrataja (rogovi ili kraci). Seme vodenog
oraha bogato je hranljivim supstancama, pa se upotrebljava u sveem,
kuvanom ili peenom obliku, a po ukusu podsea na kesten. Raste u
eutrofnim vodama, slabo alkalne reakcije, na mulju siromanom
kalcijum-karbonatom. Predstavnik je reliktne flore tercijara.
Nalazi se u Crvenoj knjizi flore Srbije (I tom - preliminarna lista
najugroenijih biljaka).
SALVINIA NATANS L.
VODENA PAPRAT
fam. Salviniaceae
FLORA - BILJKE
VRSTE VLANIH STANITA
34
35
UTRICULARIA VULGARIS
MEINKA
fam. Lentibulariaceae
VALERIANA OFFICINALIS L.
ODOLJEN
fam. Valerianaceae
FLORA - BILJKE
VRSTE SUVIH STANITA
FLORA - BILJKE
VRSTE SUVIH STANITA
38
FLORA - BILJKE
VRSTE SUVIH STANITA
40
ANACAMPTIS PYRAMIDALIS
(L.) Rich., e. Pyramidal
Orchid
PLASTAK fam. Orchidaceae
FLORA - BILJKE
VRSTE SUVIH STANITA
Viegodinja zeljasta biljka, visoka 8 - 15 cm. Krtolasta lukovica sa
koastom tunikom. Listovi (2 - 3), linearno lancetasti, goli, javljaju se
u prolee za vreme cvetanja. Cvetovi ruiasti ili ljubiasti, retko beli.
Malobrojne populacije se nalaze na Subotiko-Horgokoj peari.
42
BULBOCODIUM VERSICOLOR
AFRANJIKA
fam. Brassicaceae
COMANDRA ELEGANS
/Roch./rchb., E. Elegant
Comandra
KOMANDRA
fam. Santalaceae
43
FLORA - BILJKE
VRSTE SUVIH STANITA
44
CROCUS VARIEGATUS
Hoppe et Horn. = CROCUS
RETICULATUS M. B.,
e.Variagated Crocus
PRUGASTI AFRAN
fam. Iridaceae
FRITILLARIA DEGENIANA
Wagn., e. Degens Fritillary
KOCKAVICA
fam. Liliaceae
FLORA - BILJKE
VRSTE SUVIH STANITA
46
IRIS PUMILA L,
E. Dwarf Iris
NISKA PERUNIKA
fam. Iridaceae
ORCHIS MASCULA
L., e. Male Orchid
SALEP / KAUNAK
fam. Orchidaceae
FLORA - BILJKE
VRSTE SUVIH STANITA
48
FLORA - BILJKE
VRSTE SUVIH STANITA
50
PAEONIA OFFICINALIS L.
subsp. banatica/Rochel/
Soo, e. Banat Paeony
BANATSKI BOUR
fam. Paeoniaceae
FLORA - BILJKE
VRSTE SUVIH STANITA
52
PULSATILLA VULGARIS
Mill. subsp. grandis/
Wend./Zam. = PULSATILA
GRANDIS Wenderoth,
e. Big Pasque-Flower
SASA VELIKA
fam. Ranunculaceae
Nizak bun, visine 0,5 - 1,5 m. Cveta u aprilu mesecu. Raste na suvim, osunanim stanitima stepskog karaktera i na obodima uma.
Veoma je proreena reliktna vrsta u spontanom izumiranju. U Vojvodini se ouvala na malobrojnim mestima na Deliblatskoj peari
i na samo jednom registrovanom nalazitu na Frukoj gori. Lekovita 53
je biljka i rana pelinja paa. Neposredno je ugroena od izletnika
zbog lepih cvetova, a kao floristika retkost i od kolekcionara.
Zatien je Pravilnikom o proglaenju i zatiti strogo zatienih
i zatienih divljih vrsta biljaka, ivotinja i gljiva - Prilog II zatiene vrste (Slubeni glasnik Republike Srbije, br. 05/10) i
nalazi se na Evropskoj crvenoj listi i u Crvenoj knjizi flore Srbije
(I tom - preliminarna lista najugroenijih biljaka).
FLORA - BILJKE
VRSTE SUVIH STANITA
54
RINDERA UMBELLATA
/W. et K./ Bunge, e. Umbel
Rindera
ERPET
fam. Boraginaceae
STIPA JOANNIS
elak., e. Eeather-Grass
KOVILJE
fam. Gramineae
FAUNA - IVOTINJE
MAMMALIA - SISARI
FAUNA - IVOTINJE
MAMMALIA - SISARI
Nastanjuje razliita stanita, jednako ume i polja, ali najee je u
kupinjacima i uz rub ume, uz kanale i rubove traka.
Nalazi se na Crvenoj listi ugroenih vrsta po IUCN-u i Evropskoj
crvenoj listi.
APODEMUS AGRARIUS
PRUGASTI MI
fam. Muridae
58
59
ARVICOLA AMPHIBIUS
VODENA VOLUHARICA
fam. Arvicolidae
FAUNA - IVOTINJE
MAMMALIA - SISARI
CANIS LUPUS
VUK / KURJAK
fam. Canidae
60
CASTOR FIBER
EVROPSKI DABAR
fam. Castroidae
FAUNA - IVOTINJE
MAMMALIA - SISARI
ERINACEUS EUROPAEUS
JE
fam. Erinaceidae
62
Najkrupniji od svih bubojeda. Duina tela oko 25 cm, a teina 1,2 kg.
Izuzev trbuha, udova i njuke, telo je pokriveno jakim iljatim bodljama. Od neprijatelja se brane uklupavanjem. None su ivotinje. Zimu
prespavaju u gnezdu od biljnog materijala i stelje u manjim udubljenjima tla. Kao i svi bubojedi vrlo je koristan lan ivotnih zajednica
i zato su i zatiena vrsta sisara. U jednom okotu bude 4 mladunca.
Zatien je Konvencijom o zatiti evropskih divljih vrsta i
prirodnih stanita - BERNSKA KONVENCIJA, Pravilnikom o
proglaenju i zatiti strogo zatienih i zatienih divljih vrsta
biljaka, ivotinja i gljiva - Prilog II - zatiene vrste (Slubeni 63
glasnik Republike Srbije, br. 05/10) i nalazi se na Crvenoj listi
ugroenih vrsta po IUCN-u i Evropskoj crvenoj listi.
FELIS SILVESTRIS
DIVLJA MAKA
fam. Felidae
FAUNA - IVOTINJE
MAMMALIA - SISARI
LEPUS EUROPAEUS
ZEC
fam. Leporidae
64
LUTRA LUTRA
VIDRA
fam. Mustelidae
Zec je stepska ivotinja kojoj odgovara blaga klima. Naseljava i otvorene poljoprivredne povrine, kao i brdske terene. Naraste u duinu
do 80 cm, u visini do 35 cm, a dostie teinu i do 5 kg. Boje je sivoriaste, a po trbuhu bele. Rep im je sa gornje strane crn, kao i rubovi
uiju. Dlaka im je mekana i gusta. Razlika izmeu mujaka i enke
je neprimetna. Hrani se iskljuivo hranom biljnog porekla. Jede sve
vrste trava, lie, mlade izbojke i koru mladih drvenastih biljaka.
Zatien je Pravilnikom o proglaenju i zatiti strogo zatienih
i zatienih divljih vrsta biljaka, ivotinja i gljiva - Prilog II zatiene vrste (Slubeni glasnik Republike Srbije, br. 05/10) i 65
nalazi se na Crvenoj listi ugroenih vrsta po IUCN-u i Evropskoj
crvenoj listi.
FAUNA - IVOTINJE
MAMMALIA - SISARI
Jedan od poznatijih lovaca meu sisarima. Lovi nou, preskaui sa
grane na granu. Napada sve na ta naie, tedei jedino ivotinje
vee od nje. Preko dana se odmara. ovek joj je najvei neprijatelj,
jer je lovi zbog kvalitetnog i skupocenog krzna.
MARTES MARTES
KUNA ZLATICA
fam. Mustelidae
66
MUSCARDINUS
AVELLANARIUS
PUH LENIKAR
fam. Gliridae
Puh lenikar je vrsta glodavca. Velik je kao kuni mi, zdepast, a rep mu
je dug kao telo. Obrastao je gustom dlakom. Lea i rep su mu crvenkaste do ukasto-smee boje. Grlo i prsa su mu beli. ivi u meanoj
umi sa grmljem i ibljem, na umskim sunanim obroncima i u
parkovima. Hrani se semenjem, pupovima, bobicama, korom drvea i
insektima. Aktivan je u sumrak i nou. Spretno se penje i po najtanjim
granicama. Gradi okruglo gnezdo veliine ake, od trava i lia u gustom grmlju i dupljama. Lee 1 - 2 puta u leto po 3 - 5 mladih.
Zatien je Pravilnikom o proglaenju i zatiti strogo zatienih
i zatienih divljih vrsta biljaka, ivotinja i gljiva - Prilog I - strogo zatiene vrste (Slubeni glasnik Republike Srbije, br. 05/10)
i nalazi se na Crvenoj listi ugroenih vrsta po IUCN-u i Evropskoj
crvenoj listi.
FAUNA - IVOTINJE
MAMMALIA - SISARI
MUSTELA ERMINEA
HERMELIN
fam. Mustelidae
68
MUSTELA NIVALIS
LASICA
fam. Mustelidae
FAUNA - IVOTINJE
MAMMALIA - SISARI
Najmanji je glodar, koji naseljava polja, livade, rubove uma, obale
sa grmljem, a sreemo ga i u ljudskim naseljima.
MICROMYS MINUTUS
PATULJASTI MI
fam. Muridae
70
71
NEOMYS ANOMALUS
MOVARNA ROVICA
fam. Soricidae
FAUNA - IVOTINJE
MAMMALIA - SISARI
72
MUSTELA PUTORIUS
MRKI TVOR
fam. Mustelidae
SPALAX LEUCODON
SLEPO KUE
fam. Spalacidae
Mrki tvor ivi u svim krajevima nae zemlje, a naroito oko naselja.
Naraste u duinu do 60 cm (od ega na rep otpada oko 20 cm) i
visinu do 15 cm. Dostie teinu do 750 gr. Tamno-mrke je boje sa
ukastom podlakom. Pod repom ima dve smradne lezde iji sekret
koristi u svojoj odbrani. Hrani se mesom manjih ivotinja i jajima
ptica. Pari se od marta do juna meseca, a nosi 40 - 43 dana. enka
na svet donosi 3 - 7 mladih koji su u poetku potpuno beli i slepi. Sa
pet meseci se osamostaljuju, a sa 9 dostiu polnu zrelost.
Zatien je Konvencijom o zatiti evropskih divljih vrsta i
prirodnih stanita - BERNSKA KONVENCIJA, Direktivom o 73
zatiti prirodnih stanita i divlje faune i flore, Pravilnikom o
proglaenju i zatiti strogo zatienih i zatienih divljih vrsta
biljaka, ivotinja i gljiva - Prilog II - zatiene vrste (Slubeni
glasnik Republike Srbije, br. 05/10) i nalazi se na Crvenoj listi
ugroenih vrsta po IUCN-u i Evropskoj crvenoj listi.
FAUNA - IVOTINJE
MAMMALIA - SISARI
74
SPERMOPHILUS CITELLUS
TEKUNICA
fam. Sciuridae
FAUNA - IVOTINJE
AVES - PTICE
FAUNA - IVOTINJE
AVES - PTICE
AQUILA HELIACA
ORAO KRSTA
fam. Accipitridae
Orao krsta spada u grupu tzv. pravih orlova, koji imaju noge
prekrivene perjem. Narastu do 1,5 m, teine do 12,5 kg. enke su vee
od mujaka. Hrane se ivim plenom (ptice i sisari) ili strvinom. Orao
krsta je globalno ugroena vrsta u svetu. Njegova brojnost u Srbiji
se procenjuje na 3 - 4 para, a na celom Balkanu 30 - 40 parova. Deliblatska peara je tokom 70-ih prolog veka predstavljala jedno od
najvanijih gnezdilita ove vrste u Evropi sa 6 - 7 gnezdeih parova, ali
danas ivi samo na Frukoj gori. Meutim, tokom 80-90-ih je zbog
niza negativnih faktora dolo do naglog opadanja brojnosti, tako da
je u 1996-97. god. ova vrsta dola na ivicu izumiranja sa svega jednim
gnezdeim parom, koji se vie verovatno ne gnezdi redovno.
Zatien je Konvencijom o meunarodnom prometu ugroenih
vrsta divlje flore i faune CITES (Prilog I), Konvencijom o zatiti
migratornih vrsta divljih ivotinja - BONSKA KONVENCIJA,
Direktivom o zatiti divljih ptica, Pravilnikom o proglaenju
i zatiti strogo zatienih i zatienih divljih vrsta biljaka,
ivotinja i gljiva - Prilog I - strogo zatiene vrste (Slubeni 79
glasnik Republike Srbije, br. 05/10) i nalazi se na Crvenoj listi
ugroenih vrsta po IUCN-u.
78
ARDEA CINEREA
SIVA APLJA
fam. Ardeidae
FAUNA - IVOTINJE
AVES - PTICE
Dostie veliinu do 70 cm. Boja joj je preteno crvenkasto smea,
riasto-crvenog vrata i crnog temena. Gornja strana tela, krila i rep
su sivi. Pripada vrsti selica. Naseljava vode sa irokim tracima. Gnezdi se uglavnom u izdvojenim kolonijama, ali u blizini drugih aplji.
Hrani se abama, ribama, guterima i insektima.
ARDEA PURPUREA
CRVENA APLJA /
PURPURNA APLJA
fam. Ardeidae
Zatiena je Konvencijom o zatiti evropskih divljih vrsta i prirodnih stanita - BERNSKA KONVENCIJA, Konvencijom o zatiti
migratornih vrsta divljih ivotinja - BONSKA KONVENCIJA,
Direktivom o zatiti divljih ptica, Pravilnikom o proglaenju
i zatiti strogo zatienih i zatienih divljih vrsta biljaka,
ivotinja i gljiva - Prilog I - strogo zatiene vrste (Slubeni
glasnik Republike Srbije, br. 05/10) i nalazi se na Crvenoj listi
ugroenih vrsta po IUCN-u.
80
81
ARDEOLA RALLOIDES
UTA APLJA
fam. Ardeidae
FAUNA - IVOTINJE
AVES - PTICE
Njorka je mala patka ronilica. Dugaka je 38 42 cm. Gnezdi se na
prostranijim barama i movarama bogatim tracima. Sve je rea
zbog nestajanja prirodnih stanita - otvorenih vodenih povrina. Pripada vrsti selica, koja zimuje u Sredozemlju. Hrani se raznovrsnom
hranom, preteno biljnog porekla. Snese od 8 do 10 jaja.
AYTHYA NYROCA
PATKA NJORKA
fam. Anatidae
82
83
BOTAURUS STELLARIS
BUKAVAC
fam. Ardeidae
Zatien je Konvencijom o zatiti evropskih divljih vrsta i prirodnih stanita - BERNSKA KONVENCIJA, Konvencijom o zatiti
migratornih vrsta divljih ivotinja - BONSKA KONVENCIJA,
Direktivom o zatiti divljih ptica, Pravilnikom o proglaenju
i zatiti strogo zatienih i zatienih divljih vrsta biljaka,
ivotinja i gljiva - Prilog I - strogo zatiene vrste (Slubeni
glasnik Republike Srbije, br. 05/10) i nalazi se na Crvenoj listi
ugroenih vrsta po IUCN-u.
FAUNA - IVOTINJE
AVES - PTICE
Veliina ptice je oko 13 cm. Spada u grupu ptica stanarica. Sree se
u hrastovim i vodoplavnim umama sa vrbom kao dominantnom
vrstom. Ugroen je nestajanjem takvih uma. Gnezdi se na starim i
prirodnim stablima. Gnezdo koristi samo za jedno gneenje. Lee
oko 5 do 6 jaja.
CERTHIA BRACHYDACTYLA
DUGOKLJUNI PUZI
fam. Certhiidae
84
85
CHLIDONIAS HYBRIDUS
BELOBRADA IGRA
fam. Sternidae
Zatiena je Konvencijom o zatiti evropskih divljih vrsta i prirodnih stanita - BERNSKA KONVENCIJA, Direktivom o zatiti divljih ptica, Pravilnikom o proglaenju i zatiti strogo zatienih
i zatienih divljih vrsta biljaka, ivotinja i gljiva - Prilog I - strogo zatiene vrste (Slubeni glasnik Republike Srbije, br. 05/10)
i nalazi se na Crvenoj listi ugroenih vrsta po IUCN-u.
FAUNA - IVOTINJE
AVES - PTICE
Veliina ptice je od 100 do 115 cm. Retka je gnezdarica u naim
krajevima. Populacija u naoj zemlji broji oko 1.100 parova. Gnezda
gradi iskljuivo po naseljima. Lee od 4 do 6 jaja u gnezdo. Hrani se
u oblinjim vlanim livadama i kultivisanim stepama, a u jelovniku
joj je zastupljena vrlo raznovrsna hrana.
CICONIA CICONIA
BELA RODA
fam. Ciconiidea
86
87
CICONIA NIGRA
CRNA RODA
fam. Ciconiidea
FAUNA - IVOTINJE
AVES - PTICE
Veliina ptice je od 20 do 22 cm. Spada u grupu stanarica i redovna
je gnezdarica u Srbiji. Naseljava meovite i listopadne ume do
1.000 m nadmorske visine. Gnezdi se u duplji drveta od 0,5 do 3
m visine. Gnezdo koristi za 1 do 2 gneenja. Lee od 4 do 6 jaja.
DENDROCOPOS MEDIUS
SREDNJI DETLI
fam. Picidae
88
89
DRYOCOPUS MARTIUS
CRNA UNA
fam. Picidae
FAUNA - IVOTINJE
AVES - PTICE
Veliina ove ptice iznosi oko 80 cm. Boja tela je bela, noge crvenkaste, kljun crn sa utom osnovom. Pripada pticama stanaricama.
Nalazi se uz vode u irokom pojasu trske. Hrani se abama, ribama,
guterima, zmijama i insektima na vlanim livadama. Populacija
ove vrste u naoj zemlji raste poslednjih godina.
EGRETTA ALBA
VELIKA BELA APLJA
fam. Ardeidae
Zatiena je Konvencijom o zatiti evropskih divljih vrsta i prirodnih stanita - BERNSKA KONVENCIJA, Direktivom o zatiti divljih ptica, Pravilnikom o proglaenju i zatiti strogo zatienih
i zatienih divljih vrsta biljaka, ivotinja i gljiva - Prilog I - strogo zatiene vrste (Slubeni glasnik Republike Srbije, br. 05/10)
i nalazi se na Crvenoj listi ugroenih vrsta po IUCN-u.
90
91
Veliina ptice je oko 13 cm. Spada u grupu selica. Retka je gnezdarica u Srbiji. Naseljava meovite i vlane ume. Gnezdi se na
prirodnim stablima, zauzimajui prazne i podesne duplje. Ugroen
je nestajanjem takvih stabala. Gnezda koristi vie godina. Lee od
5 do 7 jaja.
FICEDULA ALBICOLLIS
BELOVRATA MUHARICA
fam. Muscicapidae
FAUNA - IVOTINJE
AVES - PTICE
IXOBRYCHUS MINUTUS
APLJICA
fam. Ardeidae
92
93
HALIAEETUS ALBICILLA
ORAO BELOREPAN
fam. Accipitridae
Veliina od 70 do 90 cm. Spada u grupu stanarica. Naseljava vodoplavne ume i velike movare mestimino obrasle umom. Pravi
velika gnezda uz stablo, pri vrhu drveta na visini od 15 do 30 m.
Gnezdo koristi vie godina. Lee od 1 do 3 jajeta. Populacija u naoj
zemlji broji oko 60 - 70 parova. Ugroen je nestajanjem prirodnih
uma, trovanjem i krivolovom. Ishrana mu je vrlo raznovrsna.
Zatien je Konvencijom o meunarodnom prometu ugroenih
vrsta divlje flore i faune CITES (Prilog I), Konvencijom o zatiti
migratornih vrsta divljih ivotinja - BONSKA KONVENCIJA,
Direktivom o zatiti divljih ptica, Pravilnikom o proglaenju
i zatiti strogo zatienih i zatienih divljih vrsta biljaka,
ivotinja i gljiva - Prilog I - strogo zatiene vrste (Slubeni
glasnik Republike Srbije, br. 05/10) i nalazi se na Crvenoj listi
ugroenih vrsta po IUCN-u.
FAUNA - IVOTINJE
AVES - PTICE
Veliina ptice je od 16 do 18 cm. Spada u grupu selica i retka je
gnezdarica u Srbiji. Naseljava meovite listopadne ume, vonjake
i parkove. Gnezdi se u duplji drveta, a gnezdo koristi, uglavnom, za
jedno gneenje. Polae od 4 do 8 jaja. Ugroena je nestajanjem
starih stabala sa dupljama.
JYNX TORQUILLA
VIOGLAVA
fam. Picidae
94
95
MILVUS MIGRANS
CRNA LUNJA
fam. Accipitridae
FAUNA - IVOTINJE
AVES - PTICE
Dostie veliinu do 60 cm. Spada u grupu selica. Najea je gnezdarica kolonija aplji kod nas. Neto je vei od male aplje. Perje
je belo, crno i sivo. Grudi i elo su beli, teme i lea crni, krila siva, a
oi crvene. Nalazi se u barama, movarama i na vlanim livadama
sa rogozom, grmljem i niskim drveem. Hrani se abama, zmijama
i insektima.
NYCTICORAX NYCTICORAX
GAK
fam. Ardeidae
Zatien je Konvencijom o zatiti evropskih divljih vrsta i prirodnih stanita - BERNSKA KONVENCIJA, Direktivom o zatiti divljih ptica, Pravilnikom o proglaenju i zatiti strogo zatienih
i zatienih divljih vrsta biljaka, ivotinja i gljiva - Prilog I - strogo zatiene vrste (Slubeni glasnik Republike Srbije, br. 05/10)
i nalazi se na Crvenoj listi ugroenih vrsta po IUCN-u.
96
97
Veliina ptice je oko 24 cm. Spada u grupu selica. Naseljava vodoplavne, saene bagremove i topolove ume, zatim rene doline,
vonjake i parkove. Gnezdi se na bonim granama. Gnezda su visea,
a koriste se za samo jedno gneenje. Lee od 3 do 5 jaja. Ova vrsta
ima karakteristian glas i boju perja.
ORIOLUS ORIOLUS
VUGA
fam. Oriolidae
FAUNA - IVOTINJE
AVES - PTICE
OTUS SCOPS
UK
fam. Strigidae
98
99
PERNIS APIVORUS
OSIAR
fam. Accipitridae
FAUNA - IVOTINJE
AVES - PTICE
PHALACROCORAX
PYGMAEUS
MALI VRANAC
fam. Phalacrocoracidae
100
101
PHOENICURUS
PHOENICURUS
OBINA CRVENPERKA
fam. Turdidae
FAUNA - IVOTINJE
AVES - PTICE
PLEGADIS FALCINELLUS
RAANJ /
CRNI IBIS
fam. Threskiornithidae
Raanj moe da dostigne veliinu do 70 cm. Boja tela mu je purpurno-siva sa veoma izraenim kljunom savijenim na dole. Krila su
mu po obodu zelenkasta, a noge izduene sa izraene etiri kande.
Nalazi se na vodoplavnim stanitima. Gnezdi se na drvetu i grmlju
visine od 3 do 10 m. Njegovo prisustvo je zabeleeno na Obedskoj bari, gde je primeen jedan par 2005. god. od strane Mladih
istraivaa Srbije (NVO), koji su u to vreme zapoeli sa realizacijom
projekta Povrataka ibisa. Retka je vrsta i gnezdi se na svega nekoliko lokaliteta u Vojvodini.
Zatien je Konvencijom o zatiti migratornih vrsta divljih
ivotinja - BONSKA KONVENCIJA, Direktivom o zatiti divljih
ptica, Pravilnikom o proglaenju i zatiti strogo zatienih i
zatienih divljih vrsta biljaka, ivotinja i gljiva - Prilog I - strogo zatiene vrste (Slubeni glasnik Republike Srbije, br. 05/10)
i nalazi se na Crvenoj listi ugroenih vrsta po IUCN-u.
102
103
PLATALEA LEUCORODIA
APLJA KAIKARA /
KAIAR
fam. Threkiornithidae
FAUNA - IVOTINJE
AVES - PTICE
Veliina ptice je od 31 - 33 cm. Stanarica je i redovna gnezdarica u
Srbiji. Gnezdi se u dupljama drvea na visini od 2 do 7 m. Broj jaja u
leglu je od 5 do 9. Stanite su joj meovite listopadne ume, saene
ume, drvoredi i parkovi. Hrani se kako na drveu tako i na zemlji.
PICUS VIRIDIS
ZELENA UNA
fam. Picidae
104
CORACIAS GARRULUS
MODROVRANA /
ZLATOVRANA
fam. Coraciidae
FAUNA - IVOTINJE
AVES - PTICE
MEROPS APIASTER
PELARICA
fam. Meropidae
106
RIPARIA RIPARIA
LASTA BREGUNICA
fam. Hirundinidae
FAUNA - IVOTINJE
AVES - PTICE
STRIX URALENSIS
DUGOREPA SOVA /
URALSKA SOVA
fam. Strigidae
108
109
STRIX ALUCO
UMSKA SOVA
fam. Strigidae
FAUNA - IVOTINJE
AVES - PTICE
ALCEDO ATTHIS
VODOMAR
fam. Alcediniae
110
FAUNA - IVOTINJE
AVES - PTICE
Ova vrsta alara je mala ptica. Odrasle jedinke imaju sivo-braon
lea i krila, beli trbuh i bele grudi sa crnom trakom na vratu. Vrh
glave je braon, elo je belo sa crnom maskom i utim prstenom
oko oiju, kljun je taman i kratak. Noge su u boji koe sa plovnim
koicama izmeu prstiju. Njihova stanita su otvoreni ljunkovi
pored slatkovodnih jezera, ukljuujui udubljenja (rupe, duplje) u
njima, rena ostrva (ade) i rene obale. Gnezde se na tlu, izmeu
kamenja sa malo ili bez rastinja. U periodu inkubacije obe jedinke
lee na jajima. Spada u grupu selica. Traga za hranom na blatnim ili
muljevitim povrinama, obino u svom bliskom okruenju. Hrane se
insektima i crviima.
112
CHARADRIUS DUBIUS
ALAR SLEPI /
MALI ZUJAVAC
fam. Charadriidae
Zatien je Konvencijom o zatiti evropskih divljih vrsta i prirodnih stanita - BERNSKA KONVENCIJA, Pravilnikom o proglaenju
i zatiti strogo zatienih i zatienih divljih vrsta biljaka,
ivotinja i gljiva - Prilog I - strogo zatiene vrste (Slubeni
glasnik Republike Srbije, br. 05/10) i nalazi se na Crvenoj listi
113
ugroenih vrsta po IUCN-u.
FAUNA - IVOTINJE
AVES - PTICE
ANSER ANSER
DIVLJA GUSKA
fam. Anatidae
114
FAUNA - IVOTINJE
AVES - PTICE
CYGNUS OLOR
LABUD
fam. Anatidae
116
FAUNA - IVOTINJE
REPTILIA - GMIZAVCI
FAUNA - IVOTINJE
REPTILIA - GMIZAVCI
EMYS ORBICULARIS
BARSKA KORNJAA
fam. Emydae
Barska kornjaa ivi u mirnim i vodama koje sporo teku sa muljevitim i glibovitim dnom (bare, ribnjaci, jezera, kanali). Preko dana
se obino ne udaljavaju od svog vodenog prebivalita i veinom se
sunaju na obali, dok se nou kreu. Zimski san provode zakopane
u mulju na dnu svog vodenog prebivalita. Pare se u vodi, a jaja zakopavaju u zemlju. Nakon 10 - 11 meseci iz njih se izleu mladunci.
Hrane se manjim ribama, abama, punoglavcima, crvima, insektima i drugim sitnim ivotinjama. Retko se hrane biljnom hranom.
Duina im je 20 - 25 cm. Rasprostranjena je irom Evrope.
Zatiena je Konvencijom o zatiti evropskih divljih vrsta
i prirodnih stanita - BERNSKA KONVENCIJA, Direktivom o
zatiti prirodnih stanita i divlje faune i flore, Pravilnikom
o proglaenju i zatiti strogo zatienih i zatienih divljih
vrsta biljaka, ivotinja i gljiva - Prilog I - strogo zatiene vrste
(Slubeni glasnik Republike Srbije, br. 05/10) i nalazi se na Crvenoj listi ugroenih vrsta po IUCN-u i Evropskoj crvenoj listi.
Boja tela je promenljiva. Mujaci su najee zelenkasti, a enke sive
ili smee. Duine je oko 9 cm. Nastanjuje polja, livade, panjake,
bate, vrtove, proreene ume ravnica, ali ga ima i na planinama
do 2.000 mnv. Spada u dnevne vrste. Hrani se insektima, crvima,
paucima. enka u plitke jame polae od 6 - 16 jaja.
121
120
LACERTA AGILIS
LIVADSKI GUTER
fam. Lacertidae
Zatien je Konvencijom o zatiti evropskih divljih vrsta i prirodnih stanita - BERNSKA KONVENCIJA, Direktivom o zatiti
prirodnih stanita i divlje faune i flore i nalazi se na Crvenoj listi
ugroenih vrsta po IUCN-u i Evropskoj crvenoj listi.
FAUNA - IVOTINJE
REPTILIA - GMIZAVCI
SALAMANDRA MACULOSA
DADEVNJAK
fam. Salamandridae
122
(DOLICHOPHIS)
COLUBER JUGULARIS
SMUK
fam. Colubridae
FAUNA - IVOTINJE
REPTILIA - GMIZAVCI
NATRIX NATRIX
BELOUKA
fam. Colubridae
124
VIPERA BERUS
ARKA
fam. Viperidae
FAUNA - IVOTINJE
AMPHIBIA - VODOZEMCI
FAUNA - IVOTINJE
AMPHIBIA - VODOZEMCI
BOMBINA BOMBINA
CRVENOTRBI MUKA
fam. Bombinatoridae
BUFO BUFO
UMSKA KRASTAVA ABA
fam. Bufonidae
128
Ove abe su blago otrovne. Kada presvlae kou, nadimaju se i proizvode zvuk koji lii na kaalj. Zatim ustima kidaju staru kou i jedu je.
Crvenotrbi muka ima svetlo-zelena lea sa crnim mrljama i stomak
narandaste ili jarko crvene boje sa crnim prugama. Koa je blago
neravna, a oi postavljene visoko to pomae abi pri boravku u vodi.
Zatien je Konvencijom o zatiti evropskih divljih vrsta i prirodnih stanita - BERNSKA KONVENCIJA, Direktivom o zatiti prirodnih stanita i divlje faune i flore, Pravilnikom o proglaenju
i zatiti strogo zatienih i zatienih divljih vrsta biljaka,
ivotinja i gljiva - Prilog I - strogo zatiene vrste (Slubeni
glasnik Republike Srbije, br. 05/10) i nalazi se na Crvenoj listi
ugroenih vrsta po IUCN-u i Evropskoj crvenoj listi.
FAUNA - IVOTINJE
AMPHIBIA - VODOZEMCI
HYLA ARBOREA
GATALINKA
fam. Hylidae
PELOBATES FUSCUS
ABA ENJAA
fam. Pelobatidae
130
FAUNA - IVOTINJE
AMPHIBIA - VODOZEMCI
RANA DALMATINA
UMSKA ABA
fam. Ranidae
(PELOPHYLAX)
RANA ESCULENTA
ZELENA ABA
fam. Ranidae
132
FAUNA - IVOTINJE
AMPHIBIA - VODOZEMCI
(PELOPHYLAX)
RANA LESSONAE
MALA ZELENA ABA
fam. Ranidae
Ova vrsta je duine oko 8 cm. Boja lene strane tela je zelena,
ponekad smea sa svetlo-ukastom ili zelenom prugom. Butine i bokovi tela su sumporasto uti. Preferira manje vodene
povrine, plitka jezera, bare, movare, mada naseljava i tekue vode
ravniarskih predela obrasle gustom vegetacijom. Veoma je bunog
oglaavanja. Manje je akvatina u odnosu na veliku zelenu abu i
zelenu abu sa kojom se javlja u zajednici. Aktivna je preko dana i
u toku noi. Hrani se preteno insektima, slatkovodnim puevima,
paucima i rakovima. enka polae oko 1.000 jaja u grupama na submerznu vegetaciju.
Zatiena je Direktivom o zatiti prirodnih stanita i divlje
faune i flore, Uredbom o stavljanju pod kontrolu korienja i
prometa divlje flore i faune (Slubeni glasnik Republike Srbije,
br.31/05, 45/05) i nalazi se na Crvenoj listi ugroenih vrsta po
IUCN-u i Evropskoj crvenoj listi.
(PELOPHYLAX)
RANA RIDIBUNDA
VELIKA ZELENA ABA
fam. Ranidae
134
135
FAUNA - IVOTINJE
PISCES - RIBE
FAUNA - IVOTINJE
PISCES - RIBE
ACIPENSER RUTHENUS
KEIGA
fam. Acipenseridae
CYPRINUS CARPIO
ARAN
fam. Cyprinidae
138
139
FAUNA - IVOTINJE
PISCES - RIBE
ASPIUS ASPIUS
BOLEN
fam. Cyprinidae
SANDER LUCIOPERCA
SMU
Fam. Percidae
Ima dva lena peraja koja se dodiruju ili izmeu njih postoji mali
meuprostor. Na bokovima tela je 8 do 12 sivo-crnih poprenih
pruga, a na lenom i repnom peraju su tamne pege. Ostala peraja su
bledo-ute boje bez pega. Krljuti su sitne. Smu predstavlja jednu
od najukusnijih i kulinarski najtraenijih vrsta riba nizijskih voda.
Zatien je Pravilnikom o proglaenju i zatiti strogo zatienih
i zatienih divljih vrsta biljaka, ivotinja i gljiva - Prilog II zatiene vrste (Slubeni glasnik Republike Srbije, br. 05/10) i
nalazi se na Crvenoj listi ugroenih vrsta po IUCN-u i Evropskoj
crvenoj listi.
140
141
FAUNA - IVOTINJE
PISCES - RIBE
CHONDROSTOMA NASUS
SKOBALJ
Fam. Cyprinidae
142
143
FAUNA - IVOTINJE
PISCES - RIBE
ESOX LUCIUS
TUKA
Fam. Esocidae
144
145
FAUNA - IVOTINJE
PISCES - RIBE
MISGURNUS FOSSILIS
IKOV
fam. Cobitidae
146
147
FAUNA - IVOTINJE
PISCES - RIBE
SILURUS GLANIS
SOM
fam. Siluridae
148
149
BILJNE
I IVOTINJSKE
VRSTE
NA PODRUJU JP VOJVODINAUME