Professional Documents
Culture Documents
Milenko Filipović - Žir U Ishrani Balkanskih Naroda PDF
Milenko Filipović - Žir U Ishrani Balkanskih Naroda PDF
M I L E N K O S. F I L I P O V I
IR U ISHRANI BALKANSKIH NARODA
Heimovi, M.: Ovarstvo u selu Ivevi Kosi u Lici. Etnografska istraivanja graa II (Zagreb 1940), 99.
, .: . XIV
( 1928), 131133.
4
I (1931), 148.
Kako nisam upuen u botaniku, nisam uvek mogao da saznajem i odreujem od kojih se
varijeteta hrasta odnosno bukve jede ir.
Upotreba ira u ishrani veoma je rasprostranjena na Balkanu, tako da se moe smatrati
optom pojavom, imajui, razume se, u vidu da u onim krajevima gde nema hrastovih i bukovih
uma nema ni upotrebe ira u ljudskoj ishrani. Isto tako, nestajanje tih uma, koje ustupaju mesto
oranicama gde e se gajiti itarice koje daju mnogo ukusniji hleb, povlai sa sobom, kao to se vidi
iz primera to ga je naveo prof. Radovanovi i iz nekih koje u ja izneti, i nestajanje ira i irovnog
hleba sa jelovnika i najsiromanijih seoskih slojeva. Mnogo je tome doprinelo i usavravanje
saobraaja i olakanje trgovine i snabdevanja, osobito u doba eleznice i parobroda, to je
omoguilo brzo i jeftino snabdevanje itom ne samo u sluaju nerodice ili druge nevolje, nego i u
normalnim godinama, za nae tzv. pasivne krajeve, u kojima uopte prinos od domae zemljoradnje
i etve nije dovoljan da prehrani stanovnitvo. I uvoenje i naglo irenje kulture kukuruza moglo je
takoe doprineti da se siromani seoski svet hrani boljim vrstama hleba.
Da je upotreba ira u ishrani kod naega sveta veoma stara, nisu potrebni neki naroiti
dokazi, pored ve iznete napomene o nazivima za pojedine vrste hrasta po ukusu njihova ploda.
Zanimljivo je ipak, da imamo dosta starih pisanih svedoanstava. Sveti Sava, u itiju svog oca
Nemanje Simeona, govori za sama sebe kako e c
e ...5 To kazivanje se ne sme shvatiti bukvalno, jer je ono
samo alegorija prema jednom stavu iz prie o bludnom sinu u Jevanelju po Luki (XV, 16: ... i
eljae napuniti trbuh svoj roiima koje svinje jedahu, i niko mu ih ne davae). Ali, pokazuje da
se kod Srba u 13 veku dobro znalo za upotrebu ira u ljudskoj ishrani, dok je sv. Sava govorio o
irenju, a Vuk Karadi je u prevodu Novog zaveta upotrebio izraz roii, koji potpuno
odgovara grkom izrazu Sv. Sava je dakle, prevodio slobodno i prilagoavao se
srpskoj stvarnosti.
Gladne godine su esto poseivale nae zemlje, i u naim starim letopisima i zapisima
ostavile su mnogo tunih uspomena. Godine 1454. vladala je velika glad na tlu dananje Bosne i
Hercegovine. Tad su mnogi izgladneli bednici iz Hercegovine hteli da se sklone u Dubrovnik, ali ih
Republika nije htela primiti. Begunci su, zbog toga, morali stanovati u peinama na morskoj obali,
hranei se irom, travom i korenjem.6
Prema tome, nije tano da nema nikakvih podataka o upotrebi ira za ljudsku hranu u
srednjem veku, kako je mislio prof. Radovanovi. Pretpostavljao je, dodue, da su zakonske
odredbe naih srednjevekovnih vladara o pribiranju dabina od irovnine ili irovnice i zabrane
Dubrovake republike da se seku dubovi koji raaju ir znaile da je ir u to vrm imao veliki
znaaj za stanovnitvo delom kao stona a svakako i kao ljudska hrana.7
, .: . ( 1928), 162.
, .: ( . 1927), 240;
-: IV ( 1923), 197.
7
. .: , . ., 135136.
11
XXXII, 295.
12
Bolle, C.: Die Eichenfrucht als menschliches Nahrungsmittel. Zeitschrift des Vereins fr Volkskunde I
(Berlin 1891), 141; Kotschy, Th.: Die Eichen Europas und des Orients III (Wien und Olmtz, 1859), Nr. 14.
Cyprien Robert: Les Slaves de Turquie II (Paris 1844), 149. Navedeno prema citatu kod Jokl. N., o.e., 179.
ZbN XIV (Zagreb. 1909), 79.
15
, M. .: , I ( 1894), 311.
16
Nije mi bio pristupaan rad Reinach: La chene dans la medecine populaire.
objavljen u asopisu L*Anthropologie IV (Paris 1893).
14
17
Maurizio, A.: o. c., 132; Hoernes. M. Behn, F.: Kultur der Urzeit, I, 80.
Schrder, O.: Reallexikon der indogerm. Altertumskunde II (1923), 101, s.v. Nahrung.
19
Maurizio, A.: o. c., 5152.
20
Herodot I, 66.
21
Maurizio, A.: o. c., 495.
22
Bolle, C.: o.e., 141.
23
Plinij: Naturalis historia, XVI, 15. (prevod d-ra R. Maria, kustosa).
18
24
10
27
11
Na Iberskom poluostrvu uspeva osobita podvrsta hrasta Ouercus Ballota Desf. iji se plod
bellota (od arapskog balut) jede. Uspeva i u atlaskim zemljama Sev. Afrike, a dopire i do Baleara.
ir toga hrasta, po svom dobrom ukusu, nadmauje sve ostale sorte: po svojoj slasti i hranljivosti
takmii se i s kestenom (koji ne moe da se jede prean). Belota, meutim, jede se i presna i prena.
Rado se ostavlja da postoji neko vreme da joj se time potpuno oduzme ukus tanina to ga ima kad je
sasvim svea. Rado se jede i u najotmenijim kuama, pa se iznosi na sto kao poslastica, posle
ostalih jela. Prodaje se i na trgovima. Prodaje se i u Londonu.35
Vie je vrsta hrastova u Italiji iji se plod jede, ali su glavne dve. Jedno je Quercus
Farnetto, koji uspeva i u Slavoniji i Srbiji (blagun, Quercus conferta), a za koji se misli da je isto to
i pomenuti sculus iz starog veka. Mnogo vie je rasprostranjena vrsta Quercus robur, koja se u
Italiji zove Farnia ili Rovere. U prvom nazivu osobito pada u oi slog far-, koji je u osnovi latinske
rijei farma = brano. ir od tog hrasta i danas se jede u Italiji radije nego od drugih vrsta. U okolini
Napulja i Kazerte jede se pren ir hrasta quercia castagnara (Qu. robur v. Virgiliana). 36 I danas
ponegde u Italiji ir sluzi za spravljanje hleba. Na Sardiniji, u okrugu Oljastro, seljaci i danas
spravljaju lepinje od irova brana (od ira hrasta Quercus ilex var. Baiiota) koje meaju s dobro
opranom masnom glinom. Gorinu iru obino oduzimaju pomou vrele vode. Pa i na Siciliji i u
sredinjim delovima Apeninskog poluostrva seljaci se zimi hrane hlebom od hrastova brana.37
U Aliru je opti obiaj da se jede ir od Qu. ilex var. Ballota, i metani potuju stabla tog
hrasta i kad su usred njiva. ir tog hrasta, koji raste u itavoj Sredozemnoj oblasti, sadri malo
tanina i ima sladunjav ukus.38 Saharski narodi Tihu i Tuareg jedu u nevolji ir i iru slino semenje,
kojemu pomou vode oduzimaju njegov gorki ukus.39
I u Prednjoj Aziji je veoma u obiaju da se jede ir od tamonjih vrsta hrasta. Tako, Arapi
u Palestini jedu ir od Qu. gilops ili Vallonea; u Kilikiji se na trgu u Adani prodaje krupni ir,
koji je, pren, cenjena zamena za hleb u doba oskudice, a u zemljama oko Eufrata i Tigra mnogo se
jede ir, osobito kod Kurda. Kurdi skupljaju u jesen ir od dve domae vrste hrasta pa ga zimi peku
i jedu ili upotrebljavaju kao dodatak hlebu. A u Persiji se pravi hleb od irova brana ili se ono
mea sa peninim. I na Himalaji se jede ir od jedne vrste hrasta, ali nije osobito dobar.40
Prema izloenome, upotreba ira za ljudsku hranu veoma je rasprostranjena i jamano
veoma stara. Njena raznovrsnost uslovljena je u prvom redu hemijskim sastavom i ukusom
pojedinih vrsta ira, a zatim i prilikama pod kojima se upotrebljava. Prema tome, i pojedini naini
spravljanja ira (suenje, peenje, prenje, tucanje, mlevenje) zacelo su veoma stari i verovatno su
od davnine bili poznati ne samo pojedinim narodima nego i brojnim narodima u pojedinim veim
geografskim oblastima. Jedna takva oblast je i Mediteran, koja se odlikuje obiljem jestivih vrsta ira
i u kojoj od starine ir igra znaajnu ulogu u ishrani stanovnitva te oblasti.
35
O.e., 143.
O.e., 144.
37
Maurizio. A.: o.e., 92, 149; Heilborn. A.: Allgemeine Vlkerkunde I (Leipzig und Berlin 1915), 32.
38
Maurizio. A.: o. c., 93.
39
Habcrlandt, A.: Die Wsten und Steppennomaden der Sahara u delu Buschan, G.: Illustrierte Vlkerkunde I. 467.
40
Bolle. C.: o. c., 145146; Kotschy, Tit.: o. c. I (1858), br. 3.; VI (1861), br. 26 i 28.
36
12
41
13
Ukoliko bi, uopte, moglo biti govora o kakvim pozajmicama kod Junih Slovena i drugih
balkanskih naroda u pogledu naina spravljanja ira za jelo, moe se govoriti jedino o tome da su
indoevropski doljaci na Balkan preuzimali naine koje su tu zatekli a koji su bili prilagoeni
balkanskim odnosno mediteranskim vrstama ira. Meutim, ni u tom pogledu ipak nije moglo biti
nekih osobitih promena. Jer, ma da se u svetu za ljudsku ishranu koristi ir od raznih vrsta hrasta,
ipak se gotovo posvuda upotrebljavaju isti naini spravljanja ira bilo da se ir jede u zrnu, bilo da
se upotrebljava kao brano. Ipak treba istai da na Balkanu nije poznat nain oslobaanja gorine
pranjem irovog brana, koji je poznat u zapadnom delu Sredozemne oblasti.
6. Hrastov ir u kultnim obiajima
ir kao i hrastovo drvo imaju iroku primenu i u kultnim obiajima i maijskim
radnjama. Na prvom je mestu upotreba hrastova drveta za badnjak, koji je najvanija karakteristika
boinih obiaja kod Junih Slovena. Po pravilu, za badnjak se see hrastovo stablo, a u nedostatku
hrasta grana kakve stare voke, bukva, dud, ljiva, vinova loza, divlja kruka, na Jadranu maslina.47
Po balkanskim zemljama, a naroito u Srbiji i Makedoniji, vrlo su esta kultna, tabuisana
stabla, i to su obino hrastovi ili dubovi.
Kod Srba u Homolju zameaju u esnicu od peninog brana i laneno seme, kukuruzna
zrna, iveri od jarma, dlake od svinje, ljuske od jajeta, lenik, orah i ir. 48 Srbi u tom istom kraju
daju mladoj pred polazak na venanje da metne u nedra, do gole koe, iznad pupka: hrastov ir,
orahe i lenike i da se s tim vena, da bi raala samo muku decu. Ako li eli da raa samo ensku
decu, treba da nosi u nedrima bukov ir i kruku zimkulju. Da bi raala i muku i ensku decu treba
da nosi u nedrima granieve iarke, hrastov ir i seme od bundeva.49
Uloga hrasta i ira u kultnim i maijskim radnjama kod Srba, kao to su nekolike
pomenute, postaje sasvim jasna kad se imaju u vidu uloga i znaaj ira i slinih plodova u ishrani,
koji su u prolosti bili kudikamo vei nego danas. Tek na osnovi svega izloenog jasno je zato se u
narodu hrast smatra kao rodno drvo, jer njegov plod ne samo da slui ishrani stoke (i to svinja
koje u kultu nemaju osobit znaaj) nego je nekada obilato sluio a delimino slui i danas kod Srba
i njihovih suseda u ljudskoj ishrani. U okolini Visokog, meu muslimanskim stanovnitvom,
zabeleio sam narodno verovanje da je uopte grehota posei i hrast, kao i svaku drugu voku, sem
one koja se osuila. Ko posee izlae se opasnosti da se osakati. Hrast je, dakle, gotovo izjednaen
sa stablima iji se plod jede, a to je stoga to je i njegov plod nekada upotrebljavan kao vana hrana:
on je bio jamano nae hlebno drvo. Radi objanjenja uloge hrasta u kultu i verovanjima
balkanskih naroda ne treba posezati ni za kakvim mitskim pretstavama i sl.: taj kult i maijske
radnje oko hrasta nastali su kao izrazi staranja da se obezbedi obilan rod ira, nekada tako vane
ljudske hrane. Podloga tome je, dakle, sasvim materijalna.
Ovom prilikom skreem samo panju na to da nije dovoljno ubedljiv pokuaj da se
odredbe nekih zakonodavstava po kojima je bila zabranjena, sea bukve i hrasta kao rodnih
stabala objasne tim da je plod tih stabala sluio kao krma stoci.50
47
14
Sasvim je dobro protumaio ulogu hrasta, oraha i leske i njihov htonini karakter u
obiajima i obredima prof. Budimir: primarnost njihovog htoninog karaktera moe se prema
naem shvatanju vrlo jednostavno protumaiti: hrastov ir, pored repe i zelja, soivice i ribe, prua
sa lenicima i orasima glavnu hranu za nae umrle pretke iz prostog razloga to se primitivni ovek
hranio tim biljkama, pre nego to je postao lovac, pastir i zemljoradnik. To nam potvruje, ne samo
direktno svedoanstvo jednog rimskog pisca, nego i nae rei ir (derati, ) i elud (gutati,
glans). Odatle i upotreba ovih biljaka u boinjem ritualu, iju htoninu osnovu obeleava i bor, jer
jedna vrsta ove biljke nosi hranljive semenke (pinjole). Nije iskljueno da je i smreka (borovica),
koju nalazimo u boinjim obiajima naeg naroda, dobila svoje kultsko znaenje ve u
preistorijsko doba vie zbog hranljivih bobica nego usled otrog mirisa. Religija i magija poivaju
na materijalistikom monizmu, te su sadanji simboli nekadanje realnosti. 51 Prof. Budimir nije
raspolagao i nije znao za obilate podatke o upotrebi hrastova i bukova ira u ishrani kod Srba i
njihovih suseda, te njegove rei utoliko imaju veu vrednost, jer je on drugim putem i na osnovi
grae sa drugih strana doao do tog znaajnog rezultata, a taj rezultat se slae u svemu i potvruje,
sa svoje strane, zakljuke do kojih sam i ja doao u ovom prilogu.
51
, M.: 1. c.
15
16
56
, .: . ( 1935), 387.
57
17
58
59
18